Prvi izbor rujan/listopad 2019 by Mozaik Issuu

POŠTARINA PLAĆENA HP-U D.D. U SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

• cijena za pretplatnike u školi 16 kuna, za individualne naručitelje 16 kuna + poštarina, u slobodnoj prodaji 18 kuna • dvobroj za pretplatnike u školi 32 kune, za individualne naručitelje 32 kune + poštarina, u slobodnoj prodaji 36 kuna

9 1-2

ISSN 1333–0071

rujan-listopad

TISKANICA

2019.

ČITANJE JE JAKO, JAKO VAŽNO!

Pšozod r AV

slušalice

za sve pretplatnike

GRATIS

K li i jeS eNski m ČaROl i jAmA

U OVOM BROJU PROČITAJTE: PJESMA Sretna pjesma 4

STRIP Kiki i ostali 46

PRIČA SA SLIKAMA Počela je škola 6

STRIP Boduljko i Žbunika 47

PRIČA Prvi dan, prvi put 10

PRIČA Vjetar Vragolan 48

ISPRIČAJ PRIČU

PRIČA Seka 50

PRIČA Jesenski Jesenko 16

PRIČA Međunarodni dan pismenosti 54

PRIČA Zaljubljeni semafor 22

PRIČA Žvaka 58

STRIP Zeko je reko 26

IGROKAZ Ples lišća 62

PRIČA Mjesec dana Jasenka je s nama 27

PRIČA Bakine kiflice 66

PJESMA Kad je jesen… 30

PJESMA Pek 70

PJESMA Jesen 32

PRIČA Kruh od srca 72

PJESMA Listopad, mjesec deseti 36

IGROKAZ Razgovor iz đačke torbe 76

PRIČA Jesenski sajam 38

STRIP Profesor Svjetlan

PRIČA Čizmice 42

O RADIJU Radioslikovnica 86

PRVI IZBOR - ČASOPIS ZA UČENIKE OD 1. DO 4. RAZREDA Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, Karlovačka cesta 24a • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Sanja Polak • Lektura i korektura: Jakov Lovrić • Grafički urednici: Marija Morić, Ivan Živko • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24a, tel. 01/6053 965 • Cijena primjerka je 18 kuna • Cijena za pretplatnike je 16 kuna • Godišnja pretplata za inozemstvo je 26,00 eura • Godišnje izlazi 10 brojeva • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, Karlovačka cesta 24a, tel. 01/63 15 236, 63 15 105, tel./fax 01/61 78 948, 24 sata na dan • BESPLATNI TELEFON: 0800 10 13 • IBAN ZABA: HR64 2360 0001 1014 1840 7, IBAN PBZ: HR48 2340 0091 1100 4728 6 • Ilustracije © Shutterstock osim gdje je navedno drugačije • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo • Radove objavljene u časopisu nije dopušteno dalje objavljivati bez pismenog odobrenja uredništva i autora • Tisak: Znanje d.d., Zagreb; Tiskano na offsetnom papiru eko bojama na biljnoj bazi uljane repice /Novavit 2 F 918 Supreme Bio; MA/

UVODNIK...

Prvi izbor poručuje i vjeruje snažno: čitanje je jako, jako važno.

Odmorni smo i veselo ulazimo u novu školsku godinu. Veselo otvaramo stranice Prvog izbora. Budite nam i ove školske godine prijatelji i družite se s nama. Čitajte, slušajte, pišite i govorite o Prvom izboru. Najljepše je razmišljati i izražavati svoje misli o dobrim prijateljima. Prvi izbor je vaš dobar prijatelj koji se raduje vašim uspjesima, cijeni vaše mišljenje, zna slušati što mu govorite, zna se s vama smijati, igrati, rješavati probleme, učiti… I zbog toga je sretan. Bit će još sretniji budete li ga s veseljem i ove godine čitali. Budite dobri, vrijedni, mislite svojom glavom, pomažite drugima, smijte se i gledajte što se oko vas zbiva. Sve najbolje i najljepše na početku još jednog školskog druženja želi vam vaša Sanja Polak

Vodi nas u svijet putovanja i snova i svaki je naš dan avantura nova. Dobro je znati i to nije lažno! Čitanje je jako, jako važno. Kažem vam ovo na samom kraju, djeca koja čitaju misliti znaju.

uz prvoizborne stihove:

Edi Šupljika

Dragi učitelji! Želja je Prvog izbora da se u školi i kod kuće čita više i bolje. Hoće li se to ostvariti, ovisi o svima nama. Jako dobro znamo koliko je čitanje važno za razvoj svakog djeteta. Važno je da to znanje prenosimo djeci i njihovim roditeljima. Važno je svakodnevno ih poticati da više čitaju. Želimo da objavljeni tekstovi i materijali budu još zanimljiviji i korisniji u vašem radu s učenicima. Vjerujemo da ćete ove školske godine odabrati Prvi izbor kao pomoć pri poučavanju i učenju u svojemu razredu. Puno vam hvala na svemu. Želimo vam sretnu i uspješnu novu školsku godinu.

GOVORIMO...

PRIJE ČITANJA...

počinje riječima: Dovršite rečenicu koja za rečenice budu „Jesenski Jesenko…“ Neka ne rečenice što maštovitije. Izgovore n toga zapisujte na papir i nako icu. odaberite najljepšu rečen

JESENSKI JESENKO U selu Smokovljanima željno se

najviše sviđali: kruške, šljive, jabuke,

iščekivala Jesen. Na dan u kojem se

grožđe, šipke, kestene, lješnjake, gljive i

ona pojavi, a bilo je to redovito na

još štošta. Uvijek je dolazila s prepunim

prijelazu s dvadeset drugog na dvadeset

kovčezima natovarenim na kočiji kojom

treći dan mjeseca rujna, Smokovljanci

je putovala. Osim kovčega punih voća i

su priređivali veliku zabavu. Nikoga

povrća, na kočiji je bilo i nekoliko vreća

drugog nisu tako dočekivali kao nju.

otpalog lišća. Kako su konji jurili, tako

Ni Ljeto, ni Zimu, a bogme ni Proljeće.

je lišće ispadalo iz vreća i letjelo svuda

Jesen je njima bila najdraža jer je

naokolo, javljajući stanovnicima da

donosila plodove koji su im se

dolazi Jesen.

lepršanje lišća – blago bi

mama ježica i tata jež, s posebnim

odgovarala mama.

nestrpljenjem očekivali Jesen. Već od

I tako su prolazili posljednji ljetni dani

početka rujna bili su na iglama. Tata jež

ispunjeni slatkim iščekivanjem.

je svaki dan ulazio u kuću s pitanjem:

– Lješnjaci su počeli dozrijevati –

– Je li stigla? – a mama ježica bi sa zagonetnim osmijehom odgovarala:

značajno je rekao tata jež svojoj družici

– Nije još, dragi.

jednoga dana ušavši u kuću.

– Pa kad će više? – hvatao bi se za glavu

– Vjerujem da jesu. I samoj mi se čini da

tata.

se približilo vrijeme – reče mama ježica i

– Strpi se još malo. Ta još nismo vidjeli

povuče se u sobu.

Napisala: Ana Pisac Serezlija Ilustrirala: Željka Mezić

Ove su pak godine dvoje Smokovljanaca,

Napisao: Edi Šupljika Ilustrirala: Marsela Hajdinjak

PRIJE ČITANJA... Stanite ili sjednite u krug i jedni za drugima izgovarajte rečenice koje počinju riječima: „Kad je jesen…“ Svaki učenik nastavlja rečenicu na svoj način tako da spomene neku radnju, stanje ili zbivanje u jesen.

KAD JE JESEN... Kad je jesen… kiša pada, lišće leti iznad grada. Kad je jesen… ima rose, đaci torbe u školu nose. Kad je jesen… vjetar miriše, bijela kreda po ploči piše. Kad je jesen… sunca ima, nema, vjeverica žir posprema.

– Oh, ne – protisnula je mama kad je na

– Tko mu je učitelj? – upitao je tata. –

računalu otvorila elektroničku poštu. –

Nije valjda?…

Upravo su nam javili tko je Alenov učitelj.

– Da, on. A sutra je roditeljski za početak

Naćulio sam uši. Do tog trenutka nije

godine.

mi bilo osobito važno tko će biti moj

Tata je skočio s kreveta i nervozno se

prvi školski učitelj, ali izraz mamina lica

ushodao sobom. – Znao sam – rekao je.

cijelu je stvar učinio vrlo zanimljivom.

– To je sudbina. Ne možeš tu ništa. Loša

Izgledala je užasnuto i zgroženo, kao da

djela uvijek dođu na naplatu. – Zastao

je taj učitelj nekakav jezivi monstrum s tri

je i pogledao mamu. – Čuj, a da Alena

glave, ili bar dvije.

upišemo u drugu školu?

Napisao: Mladen Kopjar Ilustrirao: Dario Kukić

riječima nakon kojih će se zemlja otvoriti i progutati nas, zajedno s našim zamorcem Frkuljom.

Odložio sam Asterixa koji je upravo galijom plovio Sredozemljem i zabrinuto se zagledao u svoje roditelje. Trebali su mi biti podrška pri tako važnom koraku kao što je polazak u školu, a ponašali su se prestrašeno i rastreseno kao da će se oni kriviti pod torbom punom knjiga.

– Pa to je baš lijepo, bar ćete se opet vidjeti i... – Nema tu ništa lijepo, Alene – rekao je tata. – Brdarić me baš i ne voli. A to znači da će tebe uzeti na zub – uhvatio se tata za čelo.

– Zašto se toliko bojite mog učitelja? – upitao sam. Tata se češao po sljepoočnici. – Sine, tvoj prvi učitelj je i moj prvi učitelj. Zove se... zove se Krešo Brdarić. – Izgovorio je to ime kao da se radi o zabranjenim, tajnim

Mama je, vidjevši da ih zbunjeno pogledavam, rekla: – Tata je na kraju četvrtog razreda napravio gadnu

PLES LIŠ LISTEK BUKVEK: Nekad sam bio zelene boje, Ali više mi takve nijanse ne stoje. Odijevam hitro žuti kaput I u njem krećem na dalek put.

LISTIĆ VRBIĆ: Poslušaj, Bukvek, to vjetar stiže! Strujanje je njegovo sve bliže i bliže. Nestrpljivo čekam da grane zatrese, A nas otpuhne na nove adrese.

ĆA

KOLIKO IH IMA? PUŽEVI



Pogledaj pozorno sliku. Potraži i prebroji sve životinje. Napiši koliko ih ima. KOKOŠI



SVINJE



ZEČEVI



Napisala: Tamara Vrbanović Ilustracije: Shutterstock

– Ne zaboravite da sutra obilježavamo

– Moja mama radi najbolje uštipke!

Dan kruha i zahvalnosti za plodove

Morate ih probati – ubacio se Stjepan.

zemlje. U holu škole imat ćemo izložbu i

– A moja baka peče najbolju greblicu! Za

blagdansku trpezu. Neka svatko donese

prste polizati! – pohvalio se Miran.

nešto – čuo se učiteljičin glas.

– Moj djed peče najfinije palačinke! – brzo

– Ja ću s mamom ispeći pogaču! – čuo se

je rekao Alen.

glas djevojčice Tajane.

Djevojčica Lea tiho je sjedila. Njezina

– Ja s bakom pletenicu! – dodala je

baka spravlja najbolje kiflice s orasima.

djevojčica Marija.

Zajedno će ih ispeći s njom za školu.

ENIG MAT IKA

PPoojm križjmoovvee iz na o aljk iz ppr bprroem dguovnaa o ričičeeusa jevai br rajdgo pišsilika maoje ućavar u k up ccrrvveen uzvsim ejuć rižaišljikuu a mja noom m r like.. UU vo staapm rejes e d kkoonnač rettkkuu dovodoorravn mata a ačnno r dobbit vnoom, o rjješ m ešeenjeit ććeešš nje..

6 6 2

9 10

11 1

13 5 2 10

1. BRAŠNO, 2. POGAČA, 3. KVASAC, 4. UŠTIPCI, 5. PALAČINKE, 6. MLIJEKO, 7. BAKA, 8. ORASI, 9. KIFLICE, 10. PLETENICA, 11. TIJESTO, 12. GREBLICA, 13. ŠEĆER

h u Kr od a c sr

Napisao: Stjepan Lice Ilustrirao: Niko Barun

OVA NAM PRIČA PORUČUJE: IZMEĐU SRCA I SUNCA NEMA VELIKE RAZLIKE. NAKON ČITANJA PRIČE OBJASNITE ŠTO ZNAČI REČENICA: „ŠTO JE SRCE ČOVJEKU, TO JE SUNCE SVIJETU.“

Napisala: Jadranka Čunčić Bandov Ilustrirao: Dario Kukić

RAZGOVOR IZ ĐAČKE TORBE BILJEŽNICA: P omakni se, knjigo! Jooj, imaš kila sto. Tako si me stisnula da mi je sve zlo.

KNJIGA: N isam htjela, bilježnice, vidiš i sama da u đačkoj torbi vlada gužva, pa i tama.

BILJEŽNICA: Z bog tebe me sada svi listovi bole i sva sam izgužvana već prvoga dana škole.

Slušajte naše emisije, pišite nam i crtajte. Zamolite roditelje da vam uključe Prvi program Hrvatskoga radija / 92,1 Mhz / u nedjelju od 16 sati i 5 minuta ili na PODCASTU Radioigre za djecu u bilo koje vrijeme.

RADIOSLIKOVNICA...

Naša adresa je: RADIOSLIKOVNICA, HRT, ODJEL DRAMA PRISAVLJE 3, 10 000 ZAGREB E-mail: djecja.drama.hr@hrt.hr Facebook stranica: Radioigra za djecu i mlade

1. 9. Hans Heinz Ewers: Gusarski brod Otetu princezu spašava njezin junak, a sve u raskošnoj radiofonskoj slici punoj prevrata i dinamike.

8. 9. Jakša Zlodre: Gerda, Kay i ostali (Prema priči Snježna kraljica Hansa Christiana Andersena) Uz sve klasične motive poznate bajke o Snježnoj kraljici koja je zbog svoje zloće otela dječaka Kaya za kojim traga njegova vjerna prijateljica Gerda, ova adaptacija nadopunjena je humorom i neobičnim novim karakterima. 15. 9. Malo po malo ili Johanna Spyri: Heidi Što se dogodilo s Heidi, Klarom i Peterom nekoliko godina poslije? Jesu li još uvijek dobri prijatelji i nalaze li se ljeti na zelenim pašnjacima iznad kuće Heidina djeda? 22. 9. Zoran Pongrašić: Visoka temperatura Odnosi braće unutar obitelji, ljubav i nesporazumi, nasilje kao dio svakodnevice samo su neke od tema kojima se bavi ovaj dramski komad za mlade.

R U J A N

PREMIJERA 29. 9. Željka Horvat Vukelja: Hrabrica Je li za sve u životu potrebna hrabrost i gdje se ona nalazi? Može li se bez hrabrosti naučiti prevrtati palačinke u zraku ili voziti bicikl?

RADIOSLIKOVNICA...

6. 10. Charles Perrault: Mačak u čizmama Siromašni mlinarov sin uz pomoć lukavog mačka domoći će se ruke kraljeve kćeri, titule i bogatstva. 13. 10. i 20. 10. Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića, I. i II. dio Malen kao lakat, veseo kao ptica! Šegrt Hlapić se i danas dokazuje kao dječji junak naših dana. Avanture Gite i Hlapića u interpretaciji djece vjerno su oslikane i u radijskoj verziji. 27. 10. Marie Catherine d'Aulnoy: Bijela mačka Bio jednom jedan kralj i imao tri sina. Kralj je bio star, ali je jako volio svoju krunu. Stoga je odlučio sinovima dati zadatke koje neće moći ispuniti. U potrazi za najmanjim psom na svijetu, najtanjom tkaninom i najljepšom djevojkom, sva će tri princa lutati svijetom, ali samo će jedan pronaći sve što mu je potrebno u kraljevstvu bijele mačke.

L I S T O P A D

• 224 stranice • tvrdi uvez

Cijena pojedine knjige za pretplatnike Prvog izbora

: 70 kn

Redovna cijena pojedine knjige :

79 kn

Sreća naša da Greg Heffley, junak ovi h poprilično komičnih kronika, rije tko ispunjava sve što kaže. Jer biti klinac poneka d može biti prava gnjavaža. A nitko to ne zna bolje od Grega koji će se naći protiv svo je volje bačen u školsko okružje gdj e su neuhranjena slabašna stvorenja primorana dij eliti hodnike s visokim i opakim kli ncima koji se već briju. Kako će se Greg snaći provjerite u Gregovom dnevniku u hrvatskom prijevodu Ivana Zorića i uz originalne ilustra cije autora, Jeffa Kinneyja.

AKCIJSKA CIJENA KomplEtA u rAtAmA

105 kn x 6 mjeseci AKCIJSKA CIJENA

630 kn

CIJENA KomplEtA

790 kn

BESPLATAN BROJ ZA NARUDŽBU 0800 10 13 Knjige možete naručiti pojedinačno ili u kompletu sa popustom.

Oboji predložak otisnut na ovim stranicama. Fotografiraj svoj rad ili zamoli roditelje (učitelja ili učiteljicu) da ga fotografiraju. Fotografiju nam pošalji zajedno sa svojim podacima e-poštom na adresu: casopisi@mozaik-knjiga.hr do kraja listopada. Tri pristigla rada nagradit ćemo vrijednom knjigom.

Planinarska

pretplati se na

* 10 brojeva * Samo 18 kuna mjesečno * U svakom broju

organizira za sve pretplatnike NAGRADNI NATJEČAJ Natječaj traje do 30. 12.

3 SUPER POSTERA!

2019.

IJI ČAS

E I DRUŠT

IS IZ PRIR P O

Najbolju fotku pošaljite na e-adresu: moj-planet@mozaik-knjiga.hr Fotografija mora biti u polegnutom (landscape) formatu. Najbolje, najneobičnije i najzanimljivije

NAJČ IT VA

planinarske fotografije nagradit ćemo vrijednim darovima iznenađenja!

BARANJI

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Kneževi su Vinogradi naselje koje leži uz Bansko brdo. Ime je, naravno, dobilo po vinogradima i uzgoju vinove loze. Ima i pogone za proizvodnju vina (vinariju) te velike podrume. U narodu su Kneževi Vinogradi poznati pod imenom Suljoš.

Vino, janje ili bara?

Ne zna se pouzdano kako je Baranja dobila ime. Neki tvrde da joj ime znači ”vinska majka“: od mađarskih riječi bor (što znači: vino) i anya (što znači: majka). U tom se kraju, naime, stanovnici odavno bave vinogradarstvom. Drugi pak kažu da ime dolazi od mađarske riječi bárány, što znači: janje (jer su tu pastiri napasali svoja stada). A možda ipak dolazi od slavenske riječi ”bara“ te znači ”zemlja bara“ (jer je to područje oduvijek močvarno).

svijet

Kneževi Vinogradi

Čuvarice vinograda

Jedino uzvišenje u Baranji zove se Bansko brdo (ili Banska kosa). Tu se od davnine uzgaja vinova loza. Baranjci su uz vinograde u samom brdu dubli jednostavne nastambe koje su služile i kao spremišta za vino. Takva se zemunica naziva ”gator“. Kad bi grožđe počelo zreti, dolazile su ga čuvati mlade djevojke iz okolnih sela. Čuvale su ga od ptica (ponajviše čvoraka) i raznih drugih štetočinja. Neke bi stanovale i noćile u vinogradu sve do berbe. U gatorima su djevojke kuhale i izrađivale narodnu nošnju, družile se, pjevale i plesale. Taj običaj čuvanja vinograda zove se ”pudarina“, a djevojke koje ga čuvaju – ”pudarice“.

Darda

Berbene svečanosti

Batina je naselje i pristanište na desnoj obali Dunava. Tu je preko Dunava sagrađen most pa se i cestom može doći iz Baranje u Bačku (Vojvodina, Srbija). U Batini se svake jeseni održavaju Berbene svečanosti. Započinju mimohodom svih folklornih skupina, a potom slijedi zanimljiv program. Održava se i sajam domaćih proizvoda i rukotvorina te prigodne izložbe.

zoo kutak

žaba i skakavac selac… Crveni valabi, zlatna otrovna lemur… Što je zajedničko serval, mara i čupavouhi vodozemcu žarkih boja tim krznatim sisavcima, i proždrljivom kukcu? čvorak

skaKači i to odlični skakači, Tako je – svi su oni u životinjskom svijetu! među najboljima

"Jesen u Baranji"

Beli Manastir najveće je i najznačajnije baranjsko naselje, s tvornicom šećera i mliječnih prerađevina, velikim mlinom, silosom i tvornicom opeka. Ime grada potječe iz srednjega vijeka, kad je mađarski velikaš na svojemu posjedu u mjestu Pélu sagradio samostan. Po njemu se mjesto počelo zvati Pél Monostor (što znači: Pélov samostan). Prije stotinjak godina ime je promijenjeno u Beli Manastir. Tu se početkom rujna održava ”Jesen u Baranji“, manifestacija koja uz obilje plodova nudi, primjerice, i nadmetanje u kuhanju fiš-paprikaša te konjičko natjecanje. 4

Helsinški zaštitni znak je Havis Amanda, skulptura gole djevojke – morske sirene. Njezin brončani kip stoji na središnjem helsinškom trgu, na kojem se nalazi i tržnica, u južnoj luci. U gradu nema visokih nebodera, a tijekom šetnje možemo vidjeti zanimljive građevine. Željeznička postaja doista je nešto posebno. Možemo vidjeti i brojne znamenitosti toga njima je u stijenu uklesana grada, a među crkva. Izgradili su je tako da su izdubli prirodnu stijenu koja se uzdiže više od 12 metara iznad ceste. Oltar se nalazi usred špilje nad kojom se uzdiže velika bakrena kupola.

močvarni valabi

Helsinki željeznička postaja u Helsinkiju

Velike mačke zapravo su veliki samotnjaci. Većinu godine provode same, a druže se samo u vrijeme parenja. Jedina su iznimka lavovi, koji žive u čoporu cijele godine. Lavlje čopore čine ženke sa svojim mladuncima. U blizini svakoga čopora zadržava se i nekoliko mužjaka, koji žive u nekoj vrsti partnerstva, a svoje lavice brane Naime, žabe spadaju u bezrepce, koji mužjaka pak spadaju od ostalih da se ne bi parile s njima. vodozemce. Naš zoološki vrt ugostio je nekoliko u žaba, od čudnolike vrsta surinamske škornjavice, kilometrima daleko koja je od ikakva skakanja do otrovnih žaba koje ubijaju dodirom. Većina žaba ipak može to čine iz mnogih skakati, a razloga: da bi pobjegle, kukce ili se domogle ulovile slasne najboljega mjesta za kreketanje. Koji im god povod bio za skakanje, ako se potrude, žabe to mogu izvesti vrlo dobro. Tako rekord žabljega skoka iznosi 2,20 metara, što je za toga malenoga iznimna daljina. No, vodozemca i mnogo kraće udaljenosti dovoljne da žabu sasvim su spase MAČKA gladnih NAJodVEĆA kljunova i odvedu DRUGA sigurnost mutnih Najveći mužjaci mogu u bara i jezera. druge najveće mačke. Lavovi su nakon tigrova u savanama i na rubovima Najčešće ih nalazimo ovisi prije svega o težiti i 250 kilograma. šumama. Veličina čopora s mladuncima. Čopori pustinja, gdjekad u rijetkim najčešće ima do 12 ženki uvijek hrani koja je dostupna: onih u savanama, gdje pustinja manji su od 35 koji žive na rubovima ima hrane na raspolaganju.

a vov i

zA Sve pReTplATnIke

GRATIS

MEĐUSOBNO SI POMAŽU Lavice najčešće okote od jednog do šest mladunaca, a u odgoju sudjeluju sve članice čopora. Nije neobično da majke doje mladunce ostalih lavica jer su svi poslovi koji se tiču odgoja i skrbi za mladunce međusobno podijeljeni. Čak su i jazbine u kojima žive mladunci zajednički, a na njih odjednom pazi nekoliko majki. Mladunce od grabežljivaca štite i posebne šare na krznu, zbog kojega su u visokoj savanskoj travi gotovo nevidljivi. Šare s vremenom blijede, a u većine mladunaca s vremenom gotovo nestanu.

Helsinki – bijeli grad sjevera Prvi finski glavni grad bio je grad Turku, danas je to Helsinki. Imaju puno parkova, a zbog bijele katedrale koja se vidi iz daleka, grad nazivaju bijelim gradom sjevera. U živahnoj velikoj luci cijelo se vrijeme nešto događa. Veliki brodovi za kružna putovanja (kruzeri) dolaze i odlaze, manje lađe prevoze turiste na brojne otočiće. Oko 300 otočića sastavni su dio grada. Ispred luke nalazi se otočić Suomenlinna – finska utvrda koja je pod zaštitom UNESCO-a.

napišemo da te životinje Znači li vam što ako vam Ne? Dodajmo onda pripadaju skupini bezrepaca? dijele na skakače i na dalje kako se unutar te skupine koji ne mogu skakati? Samo na one je neskakače odnosno svrstavaju životinje koje malo… u istu se skupinu koji uopće i njihovi bliski rođaci proslavilo skakanje, ali je o žabama! ne mogu skakati?! Riječ

divlje životinje

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK,

SlušAlIce

crvenovrati valabi

Laponija Najsjeverniji dio zemlje je Laponija, kojoj je središnji grad Rovaniemi, poznat kao grad Djeda Božićnjaka. U poštu toga grada svake godine pristigne na tisuće pisama. A što Djed Božićnjak radi ljeti? Fotografira turistima. U Laponiji se s možemo susresti sobove (sjeverne jelene) kako slobodno hodaju cestom tako da nije ništa neobično da na njih upozoravaju prometni znakovi.

Tijekom milijuna i milijuna godina skakanje valabija i klokana toliko se razvilo da ga danas O zemlji izvode s lakoćom, kao i mi hodanje. Za razliku od njih, naše skakanje zahtijeva suradnju više mišićnih skupina, Finskaase prostire uz Baltičko more, na kopnu time i puno više energije. Crveni valabi u slučaju opasnosti može dijeli granicu s Norveškom, Švedskom i Rusijom, a odskakutati nevjerojatnom brzinom od 70 km/h. morsku granicu s Estonijom. Na tom su području Ako poželi doći na odredište udaljeno 20 kilometara, do njega dugo vladali Šveđani, a do 1917. godine Rusi, tako može doskakutati atletskim brzinama od 40 km/h – bez stanke! da su Finci prije dvije godine proslavili stoljeće Usporedbe radi, najbrži čovjek na svijetu može sprintati gotovo neovisnosti. Finska ima nešto više od 5,5 milijuna 45 km/h. Dodajmo za kraj da ovaj skakač u jednom skokustanovnika, iako je puno veća od Hrvatske (naša može prijeći osam metara, što je kao osam vaših velikih koraka. domovina ima 56.594 km², a Finska 338.144 km2). Skoknimo i do sljedećega predstavnika. Finska je rijetko naseljena, a zaštita prirode za Fince je iznimno važna. Imaju čak 35 nacionalnih parkova!

Prvi predstavnici naših skakača ujedno su i jedni od najpoznatijih australskih životinja, odnosno barem njezini manji rođaci. Crvenovrat e i močvarne valabije s klokanima ne povezuje samo izgled nego i druge odlike, poput skakanja.

bila jedini dom. Dugi udovi prilagođeni za penjanje i život u visini nisu se baš najbolje pokazali kao saveznici u hodanju i trčanju te je jedini logični izbor toga davno izumrloga pretka bilo – pogađate – skakanje!

te ju nas su posudili Mađari • Riječ pudar od Označivala je redara, Onda se promijenili u ”pandur“. u državnoj službi. jezik i sada naoružana čuvara hrvatski razgovorni pandur vratio u označuje policajca.

u razvoju i evoluciji No, zašto otići toliko daleko jedne kretnje? Sigurno vlastita tijela zbog samo u dalj i u vis na satu ste svi igrali školice ili skakali je u životinjskom svijetu tjelesnoga odgoja. Zašto cijenjena radnja? Odgovor jedan običan skok toliko životinja, dobro izveden je vrlo jednostavan! Ako ste ali i omogućiti ulov skok može vam spasiti život, do najsočnijih plodova ili plijena, može vas dovesti Zoološki vrt grada spola. drugoga do pripadnika iznimnim skakačima, koji Zagreba može se pohvaliti sasvim sigurno bi u slučaju životinjske olimpijade stoga do sljedećih osvojili zlatne medalje. Skoknimo skakače! redaka i upoznajmo najbolje

Finska zastava plava predstavlja sastoji se od dviju boja: Na zastavu bi mogli jezera, a bijela snijeg. jer kažu da je Finska uvrstiti i zelenu boju U tome uopće ne zemlja šuma i jezera. više od tri pretjeruju. Šume pokrivaju a jezera imaju četvrtine finskoga teritorija, ni pobrojiti. Imaju oko toliko da ih ne mogu otoka, no to su 190.000 jezera i 180.000 jer su neka jezera i samo približni podatci otoci jako maleni.

jezera! Moi, zemljo šuma i upotrebljava kao svakodnevni Moi se u finskom jeziku kažemo kad se pozdravljamo, pozdrav (bok!), a moimoi smo (na)učili engleski, Iako i na primjer na odlasku. ruski jezik, finski baš ni njemački, francuski, talijanski, nije ni slavenski ni germanski ne razumijemo jer on romanski jezik. ugrofinske Na vješto skakanje upućuju duge i razvijene stražnje i finski se svrstava u moi i Upravo kao mađarski, razumiju Fince. No riječi noge naspram kojih kratke prednje izgledaju kao da su jezike, ali ni Mađari ne kao što ćemo zapamtiti naučiti, zakržljale. Znanstvenici objašnjavaju kako su se klokani, brzo ćemo moimoi vrlo pa tako i valabiji, razvili od davnoga pretka koji je prijeriječ kiitos kako bismo nekomu mogli zahvaliti. i 30 milijuna godina sišao s krošnji stabala koja su mu

Znaš li?

janje

Fi n s

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Jesen u

Dvorac i tri jezera

Darda je samo desetak kilometara udaljena od Osijeka. Spominje se još u doba Rimskoga Carstva, ali pod imenom Tarda. U središtu mjesta je dvorac stare mađarske obitelji Esterházy. U blizini su tri jezerca. Srednje, koje se zove Đola, uređeno je za kupanje i rekreaciju.

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJE: SHUTTERSTOCK

Lijepom Našom

Baranja je nizina u istočnom dijelu naše domovine. Trokutasta je oblika i pruža se između Dunava i Drave te kopnene granice s Mađarskom. Na plodnoj zemlji uzgaja se kukuruz, pšenica, šećerna repa, vinova loza ... Uz ušće rijeke Drave u Dunav nalazi se Park prirode Kopački rit.

ŽENKE LOVE U lavljem čoporu ženke su te koje love plijen. Životinju progone i ubijaju zajedno, a u čoporu mogu ubiti i jako velike životinje poput afričkoga bizona. Nakon što plijen sruše na tlo, usmrćuju ga ugrizom u vrat te se životinja uguši. Lavovi ubijaju samo kad su gladni, a najsretniji su kad mogu ukrasti večeru nekom drugom, manjem grabežljivcu.

MLADUNCI

već nakon bespomoćni, ali su pri okotu potpuno i počinju istraživati, Pri tome nekoliko dana progledaju a zatim i širu okolicu. sretni najprije jazbinu, su mladunci posebno imaju se puno igraju. Lavlji uvijek obiteljima i gotovo i jer žive u velikim Njihova je igra istodobno prijatelje za igru. potrebne vještine koje su im škola – tako uče pobrinuti Majke se moraju u za preživljavanje. sve što im je potrebno životinje da mladunce nauče manje im donose i ubiti. odrasloj dobi. Često uče kako ih uloviti na kojima mladunci

PRVO J EDU MUŽJAC

I Iako su glavni lovci ženke, hranjenju uvijek prednost pri odjednom može ima glavni mužjak. On pojesti i 30 mesa, pa se ne treba čuditi kilograma toga može da nakon izdržati i nekoliko hrane. Iako dana bez prvi ulogu u čoporu jede mužjak, glavnu uvijek ima lavica. glavne lavice Uloga u međusobnim čoporu određuje se u bitkama i prepirka Čopori često ma. odbijaju druge mladi mužjaci lavove i moraju biti napad osvajača spremni na .

RAZLI KUJ U SE I ZGLEDOM Kad je o spolu riječ, lavovi su jedine velike mačke koje se razlikuju izgledom. Mužjaci imaju gustu grivu koja ih čini otpornijima na ugriz u vrat. Mladim mužjacima griva počinje rasti u trećoj godini života, a to je i vrijeme kad napuštaju čopor i traže vlastiti teritorij. Ženke obično ostaju u čoporu sa svojim majkama, tetama i sestrama. Na nekom području obično obitava jedan čopor, a ženke označavanjem teritorija osiguravaju da ne dođe do susreta više čopora.

Znaš li?

• Lavovi su veliki pospanci i dnevno mogu spavati i 20 sati. • Najglasnije riču od svih velikih mačaka. • Lavovi se savanama sele za svojim plijenom; lavovi u pustinjama traže vodu duž suhih riječnih korita. • Lavovi napadaju svoj plijen najčešće sa strane ili odostraga. • Ako još niste imali priliku, svako pogledajte dugoiščekivanu igranu inačicu Kralja lavova, Disneyeva klasika iz 1994. godine, koji nas vraća u afričku savanu gdje na svijet dolazi novorođeni lavić Simba. Uživajte!

Jelica Žalig Grce

Najbrža narudžba na besplatan broj telefona 0800 10 13 www.mozaik-knjiga.hr