Issuu on Google+

Ivan Rizmaul

Folklorni ansambl Petrinjcica Petrinja

1982. – 1998. – 2012.


Ivan Rizmaul

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Petrinja, 2012.


NAKLADNICI: POU Hrvatski dom Petrinja Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja ZA NAKLADNIKE: Mirica Zukanović Milan Herceg UREĐIVAČKI ODBOR: Marijeta Grabovac Zvonimir Martinović Izabela Žilić LEKTURA I KOREKTURA: Marinela Bosnić RAČUNALNI UNOS TEKSTA: Marijeta Grabovac SNIMANJE I PRENOŠENJE U RAČUNALNI ZAPIS: Ante Mrgan, Dalibor Pucović, Vladimir Pavelić i Martina Andrić GRAFIČKA I LIKOVNA OBRADA: Mosler dizajn, Petrinja TISAK: Mtg Topgraf d.o.o. Velika Gorica NAKLADA: 500 primjeraka ISBN

978-953-99032-4-2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 6164121


POU Hrvatski dom Petrinja

FA PetrinjÄ?ica Petrinja


Ivan Rizmaul

4


Lepa ti je sada noćca, Znam da idem spavati, Sad je mesec svoje trake Na sve strane spustio. A moja se mila draga Po sokacih špancira, A ja moram ovdi sedit I proklinjat časove. Dievo, dievo što si sada Tak nemila postala? Zar nevidiš, kako ljudi Mladi zdravlje sad gube? Iz Zbirke Franje Kuhača, Knjiga II., 1879.


SLOVO PROSLOVA


7

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Z

ašto pišem ove retke slova proslova, svojevrsnog uvoda ovoj publikaciji kojom obilježavamo tridesetu obljetnicu Folklornog ansambla Petrinjčica Petrinja? Vremensko razdoblje od 1982. godine do ove obljetničke 2012. godine dovoljan je razlog da se prisjetimo, da pohodimo i zavirimo u prijeratnu prošlost petrinjskog folklornog društva. Prikazivana povjesnica društva navedena je šturim vremenskim podacima i nema ambicije za iscrpnijim i analitičkom pristupu pisanju monografije. Postoji više čimbenika što smo se odlučili za kronopisni način obilježavanja godišnjice folklorizma u našem gradu. Navodim tek dva i smatram ih najbitnijima. Razgovor s autorom obavljen je početkom 2012. godine, dakle u slavljeničkoj godini što je premalo vremena da bi se napisala opsežnija knjiga kojom bi se prikazao cjelovitiji rad društva. Tomu dodajmo i ovo recesijsko vrijeme u kojem se nalazimo. Ono nas ograničava da posegnemo za znatnijim financijskim sredstvima koja bi bila dostatna za izdavanje opširnije monografije o petrinjskom folklornom društvu. Držimo da će šturi kronopisni podaci o radu društva u proteklih trideset godina biti znatno obogaćeni brojnim fotografijama. Njihova objava u ovoj publikaciji popunit će izostavljenu nenapisanu riječ. Umjesto riječi o radu društva progovorit će fotografija, slika koja je u nekom trenu zapisala događaj. Naposlijetku pišem i ono najvažnije. Folklornog ansambla Petrinjčica Petrinja ne bi bilo da u proteklih trideset godina nije bilo ljudi, naših pjevača, plesača, svirača, voditelja, koreografa, zborovođa i brojnih drugih koji su svojim radom pisali povjesnicu društva. Prema slobodnoj procjeni


8

Ivan Rizmaul

u društvu je bilo više stotina interpreta, vrijednih amatera koji su održali brojne probe, tisuće sati da bi na svjetlima pozornice zasvirala hrvatska tamburica, zapjevao domaći glas, zaplesalo neumorno i žensko i muško tijelo. Svima iskreno zahvaljujem za svaku odsviranu notu, za svaki skladni pokret, za svaku otpjevanu pjesmu. Sve otpjevano, odsvirano i otplesano leži u nama od iskona, od davnih nam nepoznatih predaka, od navika rođaka, susjeda i prijatelja, od naših roditelja da bismo mi u ovom našem vremenu nastavili njihov rad, da bismo očuvali našu baštinu. Kulturnog amaterizma nema bez generacijskog nasljeđa, bez kontinuiteta, bez obveze da svaki naraštaj podržava nasljeđeno, no da i ponešto doda kako bi obogatio našu folklornu tradiciju. Stoga su sadašnji članovi našeg društva tek jedan dio, jedna karika bez koje ne bi bilo cjeline u protoku vremena. Sustati, prekinuti rad ne smijemo, jer bi to bila naša odgovornost za prekid divne tradicije koju su nam očuvali naši preci.

U Petrinji, 2012. godine Milan Herceg, Voditelj FA Petrinjčica Petrinja


FOLKLORNI ANSAMBL PETRINJČICA PETRINJA (1982.-1998.-2012.)


11

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

F

olklor (engleski folklore) je kulturna baština jednog naroda, koja se tradicijom, od generacije do generacije, sačuvala u vjerovanjima i praznovjerju, mitovima, pjesmama, pričama i poslovima, običajima, igrama, glazbi i plesu, likovnoj umjetnosti i nošnjama. Folklor, u najširem smislu, odražava temperament i stvaralačku snagu naroda kao cjeline, u okviru kojeg pojedinac u svom stvaranju ostaje anoniman. Glazbeni folklor je glazba koju stvara narod, odnosno anonimni pojedinac iz naroda. Prenosi se usmenom predajom, a oblikuje se u stalnoj evoluciji, pri čemu su bitne okolnosti: kontinuitet, variranje i selekcija. U današnjim očuvanim oblicima narodne glazbe sačuvali su se tragovi najstarijeg načina pjevanja i sviranja iz prošlosti. Postoji vokalna (pjevanje) i instrumentalna (sviranje) narodna glazba. Često se obje vrste združe pa nastaje pjevanje uz glazbenu pratnju pa i ples. Folklorna kulturna tradicija njegovala se i u našem gradu od davnina, od postanka Petrinje, no imala je svoje posebnosti na koje bih upozorio u ovom uvodu namijenjenom Folklornom ansamblu Petrinjčica Petrinja koji ove godine obilježava tridesetu obljetnicu postojanja. Naglašavam da postojanje ovog kulturno-umjetničkog društva, njegova obilježja i način rada znatno se razlikuje od ostale kulturne tradicije njegovane u našem gradu. Vokalna i instrumentalna glazbena tradicija ponajprije je u Petrinji njegovana kroz pučke božićne i svjetovne pjesme uvjetno zvane „petrinjske pjesme“. Spominjem Na salašu, Marija se majka trudi, Kakva je to svetlost ili Vijala se bijela loza vinova, Oj petrinjsko ravno polje, Oj, petrinjske uske staze. Ove su pjesme pjevane u različitim zgodama (berbe, kolinja, svadbe, imendani) i u svim petrinjskim društvenim slojevima (širokom puku, intelektualnim sredinama, obrtničkim krugovima).


Ivan Rizmaul

Bez tih pjesama nisu mogle proći brojne zabave petrinjskog građanstva priređivane u privatnim kućama ili javnim gradskim prostorima. Svakako na tim zabavama pronalazimo i utjecaj srednjoeuropskog građanskog sloja kada su se održavale plesne zabave. Naročito su bile iznimno posjećene zabave i plesovi u organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Petrinji. Tako nam programska ceduljica od 2. veljače 1906. (Svijećnica) oglašava da je Vatrogasni ples u organizaciji tog društva održan u prostorijama hrvatske učionice sa sljedećim plesnim redom: Polka francaise (francuska polka), Mazurka, Četvorka I., Valčik, Tramblanka, Salonsko kolo i Petrinjsko kolo u prvom dijelu, a poslije odmora plesana je Tramblanka, Valčik, Četvorka II., Mazurka, Petrinjsko kolo i Brzopolka. Dobro je da se do danas očuvao notni zapis Petrinjskog kola (objavljen u knjizi Ivana Rizmaula Blagdan i svagdan petrinjski, stranica 148). Nažalost, koreografski zapis nije očuvan. Slične plesne zabave održavala je Gospodarska bratovština Petrinja, Obrtničko društvo Banovac Petrinja, Hrvatski sokol Petrinja u tada poznatim mjestima okupljanja petrinjskog građanstva: Svratište tri gavrana (zgrada na uglu Šenoine i Ulice Otona Kučere), Svratište k caru austrijskom, (Stari hotel, uglovnica Nazorove i Trga hrvatskih branitelja), Kavana Zagreb (kuća u kojoj se danas nalazi Pizzerija Lucija), Svratište k lavu (nekada zgrada na mjestu sadašnjeg Hrvatskog doma Petrinja). Cedulja od 24. siječnja 1904. godine oglašava da je Gospodarska bratovština u Petrinji održala Plesnu zabavu u dvorani Tri gavrana. Dalje doznajemo da je čist prihod namijenjen za siromašne članove petrinjske bratovštine. Plesne zabave su se održavale i na otvorenim prostorima u gradu i bližoj gradskoj okolici, ali i u privatnim kućama. Bile su to pučke zabave u kojima se okupljao petrinjski siromašniji svijet. Bile su znane pod različitim nazivima, no najčešće su zvane šerajzlbal, cekerbal ili maskenbal. Šerajzlbal je bila pučka zabava s pjesmom i plesom i živom glazbom, najčešće praćena tamburaškom svirkom, nazvana je po šerajzlu, metalnom žaraču za razgrtanje žara i pepla. Ovakve zabave su se u višim petrinjskim društvenim krugovima držale kao manje otmjene, dakle zabava za puk, za petrinjske polake, za petrinjsko poljodjelsko stanovništvo. Cekerbal je sadržajno odgovarao šerajzlbalu i također je bio popularan u širem petrinjskom puku, a obilježavao ga je običaj da svi sudionici plesne zabave u cekeru, pletenoj torbi od rogozine ili komušine donose jelo i piće koje će potrošiti na toj zabavi. U tim rogožarima i cekerima znalo se

12


13

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

naći rakije, vina, dimljenih češnjofki (dimljene mesne kobasice), prezvuršta (tlačenice), kolača i drugih jestvina. U fašničko doba održavani su maskenbalovi u petrinjskim javnim prostorima, ali i u privatnim kućama. Najveća je održavana na fašnik kada su, obligatno, vatrogasci petrinjskog vatrogasnog društva priređivali Fašničku vatrogasnu zabavu. U petrinjsku narodnu tradiciju ubrajamo i običaje uz blagdanske i svagdanske dane. Neki su se zadržali do danas, no većinu je pokrio zaborav, nestali su iz narodnog sjećanja. Božić je ne samo središnji blagdan zimskih narodnih običaja, već blagdan kojim se mjeri cijela godina. Božić je u svijesti i memoriji Petrinjaca i tijekom sjetve i žetve, berbe i kolinja, svadbe i smrti, pudarenja i Križeca. Božić je jedan i univerzalan, Božić je vjerski i dubokonarodni blagdan i teško je staviti razdjelnicu između religioznog narodnotradicijskog, jer je to skup duhovnog pregnuća narodnog genija. Posebno mjesto u božićnim običajima posvećeno je betlemašima, ophodarima koji obilaze kuće u badnjoj noći. Ovaj je običaj do danas sačuvan ponajviše među žiteljima Nove ceste, današnje Gajeve ulice. Petrinjski betlemaši su svoj igrokaz pripremili i izveli stotine i stotine puta u petrinjskim domovima, na valovima radio postaja (26. prosinca 1938. godine na Radio postaji Zagreb), uprizoren je i za potrebe televizije (24. prosinca 2011. godine ne RTL-u) i drugim prilikama. Predbožićno i božićno vrijeme bilo je obilježeno u našem gradu i petrinjskoj okolici brojnim događajima koji su dobili svoje posebnosti i postali autohtoni običaji. Već od Svete Kate (25. studenoga), Jandraševa (30. studenoga), Barbarinja (4. prosinca), Tominja (21. prosinca), Tucin dana (23. prosinca) pa i zornica uočava se i proživljava dolazak Badnjaka i Božića, a potom i Štefanje (26. prosinca), Ivanuševo (27. prosinca), Herodeševo (28. prosinca), Silvestrovo (31. prosinca), Nova Godina, blagoslov vode (5. siječnja) do Sveta Tri kralja (6. siječnja) kojim se zaokružuje božićni ciklus blagdana. I na taj dan su čestitari pohodili petrinjske domove autohtonim običajem zvan Zvezdica. Na Svijećnicu (2. veljače) slavimo Isusovo prikazanje u jeruzalemskom hramu, a naš domaći puk je i tom zgodom stvorio običaj ophoda kada su dječaci s lampašom obilazili domove, nazdravljali i pjevali Dobar večer gospodar, Bog vam dobre budi dal, a pripjev iza svake kitice je glasio: Daleki su puti, tamna je noć, vužgala Marija nebesku luč.


Ivan Rizmaul

Slijedile su fašničke zabave i korizmeno doba koje nije obilovalo običajima. Vladala je suzdržanost, pokornost i odricanje. Najveći kršćanski blagdan Uskrs prošao je od Cvjetnice do Uskrsnog ponedjeljka u procesiji, lamentacijama (običaj služenja i pjevanja svetih misa), čuvanju Božjeg groba, uskrsnom trodnevlju, pisanicama, blagoslovu jela i pića. U travnju obilježavani su travanjski patroni: Jurjevo (ophodari pjevali jurjevske pjesme), Markovo (vjernička procesija na njive). U petom mjesecu su obilježavani svibanjski patroni: Prvi svibnja, Florijanovo (dan zaštitnika vatrogasaca), ledeni sveci – Sv. Pankracije i Sv. Servacije, Sv. Bonifacije i Sv. Sofija – u narodu vjerovanje da su to posljednji dani hladnih dana, bez snijega i mraza. Tijelovo je obilježeno svečanom procesijom kroz grad. Ivanje (24. lipnja), Petrovo i Pavlovo (29. lipnja). Potom nastupa vrijeme hodočašća i proštenja od kojih bilježimo petrinjsko hodočašće u Mariju Bistricu neposredno pred Lovrenčevo, petrinjsko proštenje. Krug blagdanskih svetkovina i običaja se zatvara Svisvetima i Dušnim danom. Svagdanska su događanja i običaji raspoređeni životnim vijekom čovjeka kao i godišnjim dobom. Najznačajniji običaji su vezani uz čovjekovo rođenje, vjenčanje i smrt, a tijekom godine priroda je podarila bogatstva kojima je čovjek garnirao (ukrasio) običaje za vrijeme sjetve, žetve, berbe grožđa, kolinja, dakle običaje koji nisu vezani uz rok tijekom godine, već se održavao ovisno o danu obavljanja poslova i svetkovina. Tako je bilo sve do preokretne 1945. godine, poslije Drugog svjetskog rata. Nova vlast je postupno uklanjala stari tradicijski način života i nametanjem novih običaja nasilno uklanjala dojučerašnju tradicijsku kulturu. Sve je manje vatrogasnih zabava, a one druge nisu ni održavane jer su društva prekinula s radom. 1958. godine su dokinuti godišnji sajmovi koji su održavani tijekom vjerskih blagdana. U Petrinji su tijekom godine bila četiri godišnja sajma – Veliki petak, Tjelovski petak, Lovrenčevo i Tominje. Tako je bilo i u drugim mjestima našeg kraja. Najveći godišnji sajam u kraju bio je u Gorama na Veliku Gospu kada je iz bliže i dalje okolice nekoliko dana prije pristizao trgovac, obrtnik, hodočasnik, cirkusant, mađioničar, prosjak. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća tradicionalni načini zabavljanja i dokolice mijenjani su novim zabavama i omladinskim plesovima i čajankama, obilježavanjem Dana žena (8. ožujka), Nove Godine, proslavama obljetnica iz patrizanskog ratovanja od 1941. do 1945. godine.

14


15

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Nakon izvjesne izolacije, približno petnaestak godina nakon Druge svjetske vojne, kada je Petrinja bila kažnjeni grad zbog snažnog otpora partizanskim postrojbama (prve partizanske postrojbe ušle su u grad 5. svibnja 1945.) i činjenici da je bila stožerno mjesto Velike župe Gora, započinje novi gospodarski i društveni razvoj. U grad se doseljava ruralno stanovništvo iz bliže i dalje okolice, dakle mijenja se demografska slika koja će znatno utjecati na kulturno tradicijsku sliku. Novopridošlo stanovništvo donosi sa sobom socijalne, radne, pa i navike tradicijske kulture. Ondašnja vlast potiče osnivanje kulturno-umjetničkih društava koja, ovisno o mogućnostima, imaju folklorne skupine s pjevačima, plesačima i glazbenim sastavima. Ove potonje su najčešće tamburaši ili tamburašima pridodani harmonikaši, bubnjari, violinisti (guci). Prvo takvo društvo osnovano je u siječnju 1978. godine nazvano KUD Sloga Graberje. Slijede osnivanje društava u Luščanima, folklorna sekcija u okviru RKUD Artur Turkulin Petrinja. Svakako ne možemo izostaviti i Tamburaški sastav Stucka Petrinja, najpoznatiji tamburaški sastav koji djeluje od tridesetih godina prošlog stoljeća. Stucka je jedno vrijeme djelovala kao sekcija Gradske limene glazbe Petrinja. Već spomenuta smjena stanovništva utječe na kulturni i duhovni život pa se u Petrinji osjeća potreba stvaranja folklornog društva koje bi zadovoljilo njihove iskonske potrebe. Folklorna sekcija u sklopu djelovanja RKUD Artur Turkulin Petrinja nije se mogla afirmirati pored snažne građanske tradicije u mješovitom pjevačkom zboru. Ta okolnost, kao i potreba novih žitelja u istočnom dijelu grada, stvorit će pred trideset godina novo kulturno-umjetničko društvo. Ono će kao slična društva tog doba njegovati pjesmu, ples i svirku temeljeni na folklornoj ostavštini zavičaja kao i na bogatoj folklornoj raznolikosti ostalih dijelova tadašnje Jugoslavije. Na programu društva koje je osnovano u tadašnjoj IV.mjesnoj zajednici Petrinja (poslije Kulturno- umjetničko društvo Dušan Ćorković Petrinja, danas Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja) izvodit će se narodna folklorna ostavština Posavine, Pokuplja, Banovine, Slavonije, no bit će zastupljen folklor iz Bosne, Šumadije, Bačke, Banata, Srijema. U nastavku slijedi kratki prikaz djelovanja KUD-a Dušan Ćorković Petrinja kronološkim redom od osnutka 1982. do 1991. godine.


17

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

U Petrinji je osnovano folklorno društvo

1982. godina 22. siječnja 1982. – Održana je osnivačka skupština KUD-a IV. mjesne zajednice Petrinja. Na skupštini je izabran upravni i nadzorni odbor. U Upravni odbor je izabran Marko Rajković (predsjednik), Branko Sumenić (dopredsjednik), Goranka Janjatović (blagajnica), Mira Čaušević (tajnica) i članovi Đorđe Mišečvić, Dušan Karaica, Milanko Marin, Željko Bunčić, Vesna Bijelić i Dubravka Bulat. U Nadzorni odbor izabrani su Stevo Vlašić, Dragan Tomić i Željko Ralić. Ovo društvo će u dogledno vrijeme promijeniti naziv u Kulturno-umjetničko društvo Dušan Ćorković Petrinja i djelovat će pod tim imenom do 1991. godine. 23. svibnja 1982. – Održana je općinska smotra folklora. Nakon okupljanja društva održan je mimohod petrinjskim ulicama. Smotru je otvorila Slavica Čunčić, predsjednica Općinske konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Petrinja. Voditelj programa bio je Željko Krznarić, književnik i urednik Radio stanice Petrinja. Nastup svakog društva bio je praćen kratkim predstavljanjem. Nastupila su kulturno-umjetnička društva iz Mađara, Bresta Pokupskog, Prnjavora, Klinca, KUD Branko Radičević Ostrovo pokraj Vinkovaca, KUD osnovene škole Jabukovac, društva iz Luščana, Graberja, Mošćenice, Gornje Bačuge i KUD Dušan Ćorković Petrinja. 5. prosinca 1982. – Prigodom obilježavanja 40. obljetnice Sedme banijske udarne divizije u Petrinji je organiziran nastup kulturno-umjetničkih društava iz Banovine. KUD Ivan Rukavina Siđo Mošćenica izvelo je posavske pjesme i plesove iz Narodnooslobodilačke borbe KUD Savski lugovi Crkveni Bok otplesalo je nekoliko plesova iz Narodnooslobodilačke borbe


18

Ivan Rizmaul

KUD Jasenovac Jasenovac izvelo je splet partizanskih pjesama i plesova KUD 12. juli Luščani izvelo je kraći program partizanskih pjesama i narodni božićni običaj Čaroice KUD Joso Marjanović Viduševac izvelo je izvorne narodne pjesme i plesove svog kraja KUD Jandro Čipor Budičina izvelo je partizanske pjesme i Lijepu Katu KUD Stanko Prečanica Gornja Bačuga izvelo je nekolilo partizanskih pjesama KUD Petrinjčica Prnjavor nastupilo je s nekoliko partizanskih pjesama i plesova KUD Jovo Rakasović Klinac Grad nastupilo je s partizanskim pjesmama i plesovima KUD Hrastovička gora Hrastovica nastupilo je s nekoliko partizanskih pjesama KUD Dušan Ćorković Petrinja nastupilo je s igrokazom o omladinskoj brigadirskoj večeri

1983. godina 8. travnja 1983. – Folklornu skupinu KUD Dušan Ćorković Petrinja počeo je voditi Nikola Jekić iz Siska, a dječju skupinu vodila je Mara Kosović. 22. svibnja 1983. – Na općinskoj smotri folklora u Petrinji nastupili su KUD Osnovne škole Jabukovac, KUD Ivan Rukavina Siđo Mošćenica, KUD Jovo Rakasović Klinac Grad, KUD Petrinjčica Prnjavor, KUD Hrastovička gora Hrastovica, KUD Sloga Graberje, KUD 12. juli Luščani, KUD Pokupljanka Brest Pokupski, KUD Stanko Prečanica Gornja Bačuga, KUD Bratstvo i jedinstvo Mađari i KUD Dušan Ćorković Petrinja s odraslom i dječjom skupinom 22. svibnja 1983. – U Petrinji je održana Općinska smotra folklora koju je otvorio Ivo Polanšćak, dok je voditelj priredbe bio Željko Krznarić iz Radio stanice Petrinja. Kulturno-


19

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

umjetničko društvo Ivan Rukavina – Siđo Mošćenica na smotru je došlo sa šest pari konja i kola. Ta je povorka prikazala stare posavske svatovske običaje. Brestovljani su došli s dva para konja. Na jednom se paru isticala orma koju je vlasnik kupio u Brestači pokraj Novske. Ta je orma kupljena u Mađarskoj, a poslužila je prigodom dočeka Josipa Broza Tita u Đakovu. Na smotri su sudjelovala društva iz Mošćenice, Klinca, Prnjavora, Hrastovice, Graberja, Luščana, Bresta Pokupskog, Budičine, Gornje Bačuge, Mađara, a nastupili su mladi i stariji članovi KUD-a Dušan Ćorković Petrinja. 25. studenog 1983. – Održana je Godišnja skupština KUD-a Dušan Ćorković Petrinja kada su u novi Izvršni odbor izabrani Jovo Vučetić, Mara Vilus, Branko Čučković, Nikola Jekić, Lidija Klarer i Neno Preradović.

1984. godina 27. svibnja 1984. – na petrinjskoj općinskoj smotri folklora, na tadašnjem Trgu maršala Tita sudjelovala su društva ovim redom: KUD Gora, KUD Dušan Ćorković Petrinja, kulturno-umjetničko društvo iz Banskog Grabovca, KUD Ivan Rukavina Siđo Mošćenica, KUD Seljačka sloga Graberje, društvo iz Jabukovca, KUD Pokupljanka Brest Pokupski, društvo iz Donje Bačuge, društvo iz Mađara, KUD Jandro Čipor Budičina, KUD 12. juli Luščani, društva iz Prnjavora i Hrastovice i KUD Dušan Ćorković Petrinja. Smotru je otvorio Ivo Drobnjak, predsjednik Općinske konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Petrinja. Prosudbeni sud kojeg su činili Vladimir Salopek i Bogdan Sepčić visokim su ocjenama ocijenili nastup većine društava. 29. prosinca 1984. – KUD Dušan Ćorković Petrinja nastupilo je za radnike Mesne industrije Gavrilović Petrinja kada su izveli pjesme i plesove iz Posavine, Slavonije, Bačke, Srbije, a otpjevali su i tada popularnu pjesmu Jugoslavijo.


36

Ivan Rizmaul

BoŞićni koncert u Hrvatskom domu Petrinja, 2001.

Nastup s HPD Slavulj Petrinja, 2003.


37

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Petrinjski tamburaši na X. smorti dječjeg stvaralaštva u Krapini, 12. listopada 2003.

Božićni koncert „Na salašu kraj Betlema“ u Hrvatskom domu Petrinja, 2003.

Lovrenčevo, 2004.


38

Ivan Rizmaul

Na kavi kod predsjednika Stjepana Mesića, 2004.

S izbora najljepše snaše na Voloderskim jesenima 2004. Treća s desna Snježana Kožić, prva pratilja.


39

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Nastup na Bartolovskim susretima u Hrastovici, 2004.

Nastup na Dubičkim susretima, 2004.

U očekivanju nastupa u Hrvatskoj Dubici, 2004.


40

Ivan Rizmaul

Na Voloderskim jesenima, 2004.

Gosti iz Topuskog, 2004.

Martinje u tvornici Gavrilović, 2004.


41

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Na Badnjak u Sv.Lovri, 2004.

Božićni koncert, 2004.


42

Ivan Rizmaul

Božićni koncert Djetešce nam se rodilo u Hrvatskom domu Petrinja, 2004.

Nastup na Antunovskim susretima u Čuntiću, 2005.

Gošće iz Sesvetskih Sela na VII. večerima folklora u Petrinji, 2005.


43

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Gosti iz Lekenika na VII. večeri folklora u Petriniji, 2005.

S nastupa u Čunovu, Slovačka, 2005.

Nastup dječje sekcije u Dardi, 2005.


44

Ivan Rizmaul

Mimohod do Trga hrvatskih branitelja, VII.večer folklora, 2005.

Zajednička fotografija s domaćinima u Čunovu, Slovačka, 2005.


45

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

S nastupa u Dardi, 2005.

Betlehemsko svjetlo u Svetom Lovri, 2005.


46

Ivan Rizmaul

Nastup u Bocanjevcima, 2006.

S gostima iz ÄŒunova u Petrinji 2006.


47

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Prvi javni nastup mladih tamburaša na VIII. večeri folklora u Petrinji, 3. lipnja 2006.

Božićni koncert, 2006.


Ivan Rizmaul

94


95

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.


98

Ivan Rizmaul

Nastup u OkuÄ?anima, 2007.

Nastup na Bartolovskim Susretima, 2007.


99

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Prije nastupa u Mikloušu, 2007.

Nasup na Angelskim susretima u Viduševcu, 2007.


100

Ivan Rizmaul

Tamburaši na Angelskim susretima u Viduševcu, 2007.

U Hruševcu Kupljenskom, 2007.

Priprema za nastup, 2008.


101

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Dječja sekcija na Voloderskim jesenima, 2008.

Mimohod do Trga hrvatskih branitelja, 2008.


102

Ivan Rizmaul

Nastup starije sekcije u Hrvatskom domu Petrinja, 2008.

Nastup djeÄ?je sekcije u Hrvatskom domu Petrinja, 2008.


103

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Svi sudionici u Šokačkom kolu na smotri u Beravcima, 2008.

Uvijek vjerna publika, X. večer folklora u Petrinji, 2008.


104

Ivan Rizmaul

Božićni koncert u Hrvatskom domu Petrinja, 2008.

Mladi tamburaši u Koprivnici, 2009.

Dječja sekcija u Koprivnici, 2009.


105

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Mateja Tonković i Ozren Murtić,najljepši par na Smotri folklora u Crncu, 2009.

Mladi tamburaši u Buševcu, 2009.


106

Ivan Rizmaul

Mladi tamburaĹĄi na XI. veÄ?eri folklora, 2009.

Na Bartolovskim susretima, 2009.


107

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

U Graberju na Ivanjskim susretima, 2009.

U Šokačkom kolu u Kaniži, 2009.


108

Ivan Rizmaul

Na Danima sira u Bjelovaru, 2009.

Uvijek veliko zanimanje za folklorne koncerte. Velika dvorana Hrvatskog doma u Petrinji, 2009.

Uvijek dragi gosti iz FA Turopolje Velika Gorica, 2010.


109

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

U spomen Stevi Boriću (Pepi), 2010.

Tamburaši pred nastup u Podvinju, 2010.

Sa Smotre folklora, Zorin dom u Karlovcu, 2010.


110

Ivan Rizmaul

Ružica Karaturović, druga pratilja na izboru za najljepšu djevojku u Podvinju, 2010.

Mladi folkloraši na Ljetu valpovačkom, 2010.


111

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Pred nastup u Trogiru, 2010.

Mladi folkloraši u Lipovljanima, 2011.

Betlehemsko svjetlo u crkvi Sv. Lovre, 2011.


112

Ivan Rizmaul

Predstavljanje na Đakovačkim vezovima, 2011.

Pred đakovačkom katedralom, 2011.

Sudjelovanje u HTV emisiji Država, grad, selo, 2011.


113

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Nastup u Sesvetama, 2011.

U isčekivanju nastupa na Đakovačkim vezovima, 2011.

Nasup na Đakovačkim vezovima, 2011.


114

Ivan Rizmaul

Ljepota pokupske narodne noĹĄnje, u KrateÄ?kom, 2012.

Scenski prikaz pranja rublja, FA Turopolje Velika Gorica, 2012.


115

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Naših 30 godina, 2012.

Mladi folkloraši na XIV. večeri folklora, 2012.


116

Ivan Rizmaul

Lovrenčevo, 2012.

Na zasluženom izletu u Topuskom, 2012.

Milan Herceg zahvaljuje gospođi Renati Gluhak na darovanim nošnjama


117

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Na Cvjetnom korzu u Sisku

Nastup na Smotri folklora Brodsko kolo

Nastup na Smotri folklora Brodsko kolo


118

Ivan Rizmaul

KUD Dušan Ćorković Petrinja na Čavić brdu

Svečani mimohod petrinjskim ulicama 80-ih godina XX. stoljeća

S jednog od nastupa KUD-a Dušan Ćorković Petrinja


119

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Nastup KUD-a Dušan Ćorković Petrinja u Banskom Grabovcu

Petrinjske folklorašice s jednog od nastupa u vlaškoj narodnoj nošnji, osamdesete godine XX. stoljeća

Stevo Borić-Pepa, voditelj tamburaške sekcije


120

Ivan Rizmaul

Na Smotri folklora u Ivanić Gradu

Mladi tamburaši petrinjskog folklornog društva

Uvijek spremni za doček gostiju i dobro raspoloženje


121

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Ženska narodna nošnja našeg kraja

Proslava 20. godišnjice VMA Slavulj Petrinja


PETRINJSKI BOŽIĆ


131

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Betlemaši, dječaci (ponekad i pokoja djevojčica) su ophodari na Badnjak koji obilaze petrinjske domove i čestitaju ukućanima Božić. Taj se božićni petrinjski običaj održao do danas. Zvezdica je ophodarski običaj na Sveta tri kralja i nažalost znan nam je iz zapisa. Zvezdari više ne pohode petrinjske domove uoči blagdana Sveta tri kralja. Sačuvana je skraćena verzija ova dva petrinjska običaja u božićno vrijeme koja su izvedena na Radio Zagrebu 26. prosinca 1938. godine.

BETLEMAŠI Predgovornik/konferencier: Badnjak je, već se spustio mrak nad krovove kuća. Svjetla su po gradu zapaljena. Ima već blizu 6 sati. I pozdravljenje je već odzvonilo, a svi su ukućani već kod kuće, samo eno mali Jura noseći u kantama mlijeko na konte fićuka si putem božićne pjesme žureći da pravodobno stigne kući na unošenje Božića. U svakoj kući osjeća se danas mnogo radosti i veselja, a osobito u limbušu (mala kućica) na kraju Kaniže, Kavrlina, Nove ceste, Duge ulice i slavnih Majdanaca. U tim kućama vlada pravo Božićno veselje i kao da svi osjećaju blizinu mladoga Kralja, koji će se naroditi. U svim pravim petrinjskim kućama na pali se svijetlo u onoj sobi u koju se unosi Božić. U nekim domovima u susjedstvu našeg domaćina Tone već su unijeli Božić i ujo Tone sa ujnom Nankom upravo se spremaju da unesu Božić no ujo Tone se sjetio da prije mora okititi štalu borovim granjčicama i da mora svom Ričku (ime za konja) i kravi Rumavi dati kruha s medom i češnjakom. U prve iže (tj. u prvoj sobi) sakupili su se svi ukućani. Tu je njegov brat Matić sa ženom Katom i njihovom dječicom pa njegov brat Jura, svak Štefić i kum Joso. Svi oni ovdje u tami čekaju i potiho razgovaraju o Božiću i o svetom činu koji će se sada obaviti. Napolju se čuju koraci vujca Tone koji dolazi sa runjakom slame pod rukom, a na slami drvena zdjelica sa božićnim kolačem (tzv. kuglofom) na kojem su postavljena jabuke božićnice u koje je utisnut novac, a oko kolača je razno žito, orasi i lešnjaci. Ujna Nanka pak nosi preko lijeve ruke bijeli stolnjak, a u desnoj ruci drži zapaljenu svijeću kao spomen na ono svijetlo zvijezde repatice koja je u badnjoj noći pastirima pokazala put u Betlehem.


Ivan Rizmaul

Gazda Tone pokuca na vrata? Ukućani: Slobodno Gazda Tone i gazdarica Nanka udju i pozdrave: Hvaljen Isus! Ukućani: U veke Gazda Tone: Čestit Božić! Ukućani: I tebi duša Predgovornik: Sad gazda Tone podigne tanjur sa kolačem, sjedne na runjak i govori: Gazda Tone: Daj nam Bog piličov, račičov, guščičov, jaričov, praščičov, teličov, ždrebičov i svega dobra kaj od Boga želimo, a najviše mira i Božjeg blagoslova. Ukućani: Bog nam daj. Predgovornik: Domaćin klekne a svi ostali za njim mole: Gazda Tone: Oče naš koji jesi na nebesi sveti se ime Tvoje, budi volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Ukućani: Kruh naš svagdanji daj nam ga danas, i otpusti duge naše kako i mi otpuštamo dužnikom našim, ne uvedi nas u napast, nego oslobodi nas od zla. Amen. Gazda Tone: Slava Ocu i Sinu i Duhu svetom. Ukućani: Kako bijaše na početku, tako i sada na sve veke vekov Amen. Predgovornik: Sad gazda Tone zagrabi žita i pospe po sobi i po ukućanima. Zatim uzme dva pramena slame i u obliku križa postavi na stol. Preko toga meće gazdarica Nanka na stol stolnjak, a na čelo stola božićnu svijeću, božićni kolač, a kraj toga bocu medene rakije, med, luka češnjaka (kao sredstvo proti coprnjicama), perušku, brus, ključ, šilo i šibice. Pod stolnjak pak metne nekoliko škuda pa sve to skupa ima značiti kao želja za svim obiljem. Medjutim su djeca već razgrabila slamu iz runjaka i valjaju se na njoj pod stolom. Sad već ima slame po čitavoj kući. Sad donese ujna Nanka na stol posna jela kao grah, rezance, kuhane suhe šljive i drugo. Nato se svi poredaju oko stola i stoje, a na čelu stola domaćin Tone započne molitvu:

132


133

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Gazda Tone:

Oče naš, koji jesi na nebesi, sveti se ime Tvoje, budi volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Ukućani: Kruh naš svagdanji daj nam ga danas i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnikom našim, ne uvedi nas u napast, nego oslobodi nas od zla. Amen. Gazda Tone: Slava Ocu i Sini i Duhu Svetom. Ukućani: Kako bijaše na početku, tako i sada na sve veke vekov. Amen. Predgovornik: Sada gazda Tone blagoslovi jelo na stolu. Gazda Tone: Bože prekriži i blagoslovi ove svete dare. Predgovornik: Gazda Tone uzme komadić češnja na vilicu, zamoči u med i pojede, što učine i ostali za njim (da ih ne bi obuzele coprnice). Mama daje malom Franjiću komadić češnjaka u džep da ga nosi uza se kroz cijelu godinu, kako bi ga sačuvala od coprnica (čuje se prasak kubure). Ukućan Štefić: To je sigurno naš Jura kanoner odrapil, bome je dobro opalil, samo da ga ne bi kubura nakarila, ko lani mog Jandru. Vrag ju je stvoril i dal, sve mu je prste odnela. Ukućan Joso: Ha, nek’ se ćuva! Pucat se mora kad je Božić. Al’ sad, kad smo se lepo navećerali bumo si malo zapopevali. Noda ti Štefić jednu povedi. Ukućan Štefić: (sa tenorima) započne pjesmu „Marija se“ a svi ostali prihvate (u isti mah zaori pucanj) 1. Marija se majka trudi , Svetoga Jožefa budi. 2. Stan se Jožef, dobro moje, rodila bum dete svoje. 3. Onda Jožef ovak veli, ter Mariju razveseli. 4. Ne plaši se, o Marija, lepo ime majko mila. 5. Varoš Betlem je bogati, stanak oćmo poiskati.


134

Ivan Rizmaul

Ukućan Matić: Zbilam je to lepa pesma, al’ kad bi ju šćeli dokraja

ispopevat’, trajalo bi do polnoćke. Sad bi valalo da se malo okrepimo. Očeš ti Štefić medene ili suve rakije? Ukućan Štefić: Ja bi volše medene. (kucanje čašama i klicanje: Živio!) A sad bumo onu našu staru „Miško kaj stojiš“ (pjevaju): 1. Miško kaj stojiš Ovčice brojiš, po bregu. Uzmi si torbu Pojdemo gradu Betlemu. 2. Hoblić i glete Uzmi za zipku, Nikola. Uzmi si jarca Neboj se starca nikoga. 3. Martine brate Dobro vi znate, svirajte. Jurica speva Cimbule dira, igrajte. 4. Jezušu Kralu v Betlemu gradu, na poklon. Ak` se on mali, rodil u štali, danas on. (Izvana se čuje žamor i zvonce i u sobi se svi umire) Gazda Tone: Čujeste, to su sigurno betlemaši. Ukućani: (svi zajedno) Nek dojdeju, zovi ih unutra. Predgovornik: Betlemaši to su dječaci, koji o Božiću obilaze po kućama sa Betlehemom i prikazuju svojim ulogama dogadjaje u raju i navještanje Spasiteljevog narodjenja. Betlemaši sačine od drvene kutije u čijoj nutrini sagrade od mahovine i drvenih kućica grad Betlehem sa svim onim figurama svetaca, andjela i životinja, kako to znamo iz biblijskog tumačenja. Jedan od dječaka predstavlja Boga i on je maskiran sa dugom bijelom bradom, sa žezlom u ruci i odgovarajućoj haljini. Uz Boga su dva andjela u bjelini sa izvučenim sabljama, dva pastira, Adam i Eva i konačno vrag koji nosi pre-


135

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

ko ramena lanac, a u rukama drži božićno drvce okićeno jabukom te zdjelicu za sabiranje novca. Prvi andjeo, Gabrijel (pokuca na vrata) Ukućani (svi): Slobodno!

Prizor 1. Prvi andjeo (udje i reče): Dobar večer i ćestit vam Božić! Poslan sam

Ukućani:

na Božji dan od Boga da navijestim Kristovo narodjenje, i molim da mi dopustite da dovedem svoje malo društvo, da složno zapjevamo Gloria. Ajte, ajte, samo dojdite.

Prizor 2. Drugi andjeo: Pozvani i svi udju čim prvi otvori vrata. Bog: Ja sam onaj koji sam bio i bit ću do vijeka. Stvorio

sam nebo, zemlju, sunce, mjesec i zvijezde i sve što je na njima, ptice u zraku i ribe u vodi. Svi pjevaju Kao na salašu: Sva stvorenja slavite Boga Svemogućeg tvorca svoga Koji močju riječi svoje On sav svijet taj stvorio je. Opetovati... Bog:

I sad hoću da stvorim prvog čovjeka Adama (okrene se Adamu) O Adame tebe stvaram I ovu ti zapovijed stavljam Svih stabala voće jedi Samo ovog ne. (pokaže na bor kojega vrag drži u ruci)

Svi pjevaju:

Oj Adame, svojom Evom Hvalte Boga svojim pjevom Držite Božije zapovijedi Ljubav Božja mnogo vrijedi.


136

Ivan Rizmaul

Vrag (nagovara Adama i Evu na grijeh):

Adame jedi voća ovoga Jer tko jede voća ovoga Pretvara se odmah u Boga. Eva: Alaj mi je mila ova jabučica Ja je gledam kao vjeverica Ja ću je strći i u svoja usta vrći Zagristi i Adamu je dati (Eva otkine jabuku, zagrize i dade je Adamu koji zagrize) Adam: Pazi Evo što Bog reče Da ne bude tuge veće Da se dugo ne igraš U to drvo ne diraš (oboje se pokunje i povuku u pozadinu) Bog: Oj Adame, gdje si? Adam: Evo me sakrio sam se! Bog: A zašto si se sakrio? Do sada se skrivao nisi? Adam: Jeo sam zabranjeno voće. Eva je prva jela i mene zavela. Bog (strogo): Adame. U znoju lica jest ćeš kruh svoj. A ti Evo u mukama ćeš radjati djecu svoju. Vrag (dotrči do Eve): Ha, ha, ha. Evo od tog voća popala te muka Bolje da si jela luka Bog (kaže prvom andjelu koji ima mač): Gabrijele, tjeraj ih iz raja van. Gabrijel: Ajte van iz Božjeg raja Usljed vaše tuge vaja Ne htjedoste Boga slušat Hajte svjetske jade kušat. Adam i Eva (pjevaju):

Oče Bože milostivi (svi ostali prihvate) Oprosti nama što smo krivi Rad velike ljubavi Sav svijet proklet ne ostavi.


137

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

(Prijašnji. Ulaze Adam i Eva, a vrag metne tanjurić na stol.) Ha, ha, ha! I ja ću vam čestitati Al’ me morate darivati Čuturu bermeta, medene rakije Da se vrag napije Dajte vragu sto talira Jer vam neće dati mira Jer će vas sapeti I u pakao odneti. Betlemaši (zapjevaju):

O, Adam i Eva Vi grešnika dva Veseli postajte U ovo vrijeme Kada sinka Božjega Dobite brata Koj’ će vam otpirat Nebeska vrata. Gazda Tone: Pa lepo ste popevali, ajte bumo vam dali nekaj za to. (ukućani bacaju novac u zdjelicu te nude betlemaše pićem pri čemu i sami pijeju, kucaju se čašama i jedan drugom želi na zdravlje.) Betlemaši: Fala lepa i laku noć! Ukućani: Laku noć, laku noć! Ukućanin Matić:Kaj bi reć, reći baš lep su popevali, al’ već je jedanajsta vura prešla, pemo li skoro na polnoćke? Već muži ideju. (čuje se izdaleka pjesma i pucanje, nekoliko pjevača pjeva sasvim tiho Čestit svetu dok drugi i dalje govore. Ukućanin Joso: Pa pemo mam ali predi još da si zapopevamo onu našu staru O pastiri, verni čuvari Ukućani: No pa ajde, zapopevajmo: Oj pastiri, verni čuvari gore stanite Ter šetujte Kralja poštujte Časti nosite.


138

Ivan Rizmaul

Gazda Tone: Ukućani:

Ajde Ivić, uprti sad ramoniku pa idemo u cirkvu. Ajdemo, ajdmo. (dižu se sa stolice i polaze, zapjevaju.)

Na salašu kod Betlema Tamo paše dosta ima Tamo ovce tjerajmo Kod Betlema sjedajmo. Kod Betlema ljuta zima Nek ponese tko što ima Ponesi Petre šerbeta I čuturu bermeta. (dok druga polovica pjevača u isti mah pjevaju u drugoj intonaciji „Marija se majka trudi“. Pjesma se sve više gubi, zvona zvone, čuje se pucanje dok nas čas sve ne umukne. Predgovornik: Sada se obavlja polnoćka, no mi ćemo mikrofon otvoriti samo za vrijeme pjevanja božićnih pjesama, čuje se uz pratnju harmonija pjevanje: Kakva je to svetlost skum Betlem gori Glas čuda veselja po zraku zvoni. Čast Bogu u visini, mir ljudem v nizini V radosti, v radosti to svaki kriči Jen starac vu štali naslonjen stoji Med oslom i volom djetešce leži Mati ga odeva ter milo popeva O Jezuš, o Jezuš predragi moj sin. Nato se pjeva: Svi veseli ajte amo Mladom Kralju da pjevamo Kaj nam se sad porodi Griješni svijet taj pohodi. Tam u mrzloj štalici I na oštroj slamici Počiva i spava (pripjev)


139

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Marija mu milo pjeva Pelenama ga pokriva Da spava, da počiva Predgovornik: Polnoćka je svršena i sad narod izlazi iz crkve i čestita si medjusobno Božić. Čuju se poklici Ćestit Božić i tebi duša. Čuje se glas vujca Tone koji govori: Gazda Tone: Ajmo sada deco doma da malo pomrsimo. (čuju se glasovi, ajmo, ajmo, nato zapjevaju) Ne štentajte pastiri Moji verni čuvari Došel vam je vesel glas Kaj još nije bil pri nas. U podrtoj štalici I na oštroj slamici. Rodila majka sineka Pored osla, voleka. Iza male stanke čuje se kuckanje cipelama, a odmah zatim: Gazda Tone: E baš imamo lep Božić, tulko snega još nis zapamtil. A sada nam Nanka donesi nekaj da pomrsimo. (Ukućani sjedaju za stol.) Radujte se narodi kad čujete glas Da se Isus porodi U blaženi čas. Svaki narod čuj, čuj I Betlemu pristupljuj. Evo izvolite, izvolite ćešnjofki, pećenice, hladetine. Ukućan Joso: Hiii... tu ima svega ko na Božić, e pa fala Bogu. Ukućan Matić: Ja bum zel malo ćešnjofke. Ukućan Štefić: A ja bum ladetine da si malo omastim ove moje čepunjaste brke, pa da ih zasučem. A haaaa... Ukućani: Ha, ha, ha ... Živili, živili (kucaju se) Ujna Nanka:


140

Ivan Rizmaul

Iza toga pjeva se pjesma: Veselje ti navješćujem Puče kršćanski Jerbo se Kralj u Betlemu Rodi nebeski. Još mali u štali Kod stvorenja svako slavi Štuje diči jer je pravi On naš Spasitelj i otkupitelj.

ZVEZDICA Predgovornik: I tako smo po malo dočekali i zadnji dan – Sveta

Tri Kralja ili zadnji Božić. Uoči sv. Tri Kralja kao i na sam taj dan polaze mladići kao uoči Božića po kućama pjevaju Zvezdicu. Oni predstavljaju sv. Tri Kralja: Melkiora, Gašpara i Baltazara koji su pošli na put da pohode novorođenog Kralja i da mu se poklone. Oni su obučeni u odore sa visokom krunom na glavi i sa izvučenim sabljama, a vodi ih njihov pratioc, koji nosi napred spomenutu Zvezdicu. Ta bi Zvezdica imala predstavljati onu zvijezdu koja je u badnjoj noći pokazivala put u Betlehem. Zvezdicu naprave od oboda starog sita, kojega s jedne strane nalijepe bijelim papirom poput bubnjića, na koji bubnjić nalijepe nekoliko manjih zvijezda a u nutrinu pričvrste zapaljenu svijeću ... Ha, evo ih... (Tri kralja ulaze): Dobar večer! Kralj Melkior: Ja sam kralj Melkior, putujem ispod vedra neba, da nakupim masla i meda, da mladoga Kralja darujem i da se poklonim. Živili! Tri kralja zapjevaju: O sveta tri kralja, o blažen vaš dan Kad sveti Kralj mladi bi s neba poslan. Kad svetla zvezdica posvetila nas Ka i Sinka Djevica porodila vam.


141

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

Ja sam kralj Gašpar, trpez tanjur mećem da s njim nešto stečem. Mali dukat puno košta, pet talira bit će dosta. Što nam date svoje volje, primit će se dobre volje. Živili! Tri kralja zapjevaju: Kralj Gašpar:

Kam krećeste sada tam daleko na put Kad zima svud vlada i vjetar je ljut. Gle zvezdica vodi na sve pute nas To j’ znak da se rodi ljudima spas. Kralj Baltazar: Ja sam kralj Baltazar, Baltazar sa crnim slovom pišem

iz arapske crne zemlje dišem. Neznabožac koj’ ga rodi i na ovu zemlju shodi. Ova zemlja prethodnica put nam je pokazala, da novorodjenog Kralja darujemo i njemu se poklonimo. Živili! Tri kralja pjevaju: Nebo daj oku Zvijezdu visoku vidjeti Jer Tri Kralja Stazicu valja slijediti Svjetla nebesa Čini čudesa – Rodjenom Andjeli svoje Pjesmicu poje – Malenom. (za završetak). Došao je uzdizani I od Boga obećani Željan sviju Spasitelj Svijeta razveseljitelj. U pol noći to se zgodi Kada Djeva Majka rodi Sada sina svojega Odvjek sina Božjega. Svršetak


142

Ivan Rizmaul

Rječnik manje poznatih lokalnih, dijalektalnih, arhaičnih i stranih pohrvaćenih riječi koje se pojavljuju u tekstu

Barbarinje – blagdan Svete Barbare (4. prosinca) bermet – oplemenjeno s različitim dodacima aromatično vino betlem – improvizirana drvena ili od drugog materijala izrađena maketa koja predstavlja štalicu u kojoj se rodio Krist betlemaši – čestitari, ophodari koji uoči Božića, na Badnjak obilaze petrinjske domove da bi ukućanima čestitali Božić cestovlanac – onaj koji stanuje u petrinjskoj Novoj cesti – danas Ulica Ljudevita Gaja coprnica, – baba vračara, gatalica, opaka žena, prema narodnom vjerovanju čini nedolična djela češnjofka – mesna kobasica ćepunjasti (brk) – razbarušen, neuređen ćujeste – čujete Duga ulica – danas Trg hrvatskih branitelja, Ulica Artura Turkulina, Duga ulica i Gavrilovićev trg do željezničke pruge dugovolčan – onaj koji stanuje u Dugoj ulici – danas Trg hrvatskih branitelja, Ulica Artura Turkulina, Duga ulica, Gavrilovićev trg do željezničke pruge

dukat – mletački zlatnik, stari talijanski srebrni novac gdo – tko godovnjak – onaj koji slavi rođendan, imendan, spomendan Herodeševo – blagdan Nevine Dječice (28. prosinca) Ivanuševo, Januševo – blagdan Svetog Ivana apostola i evanđeliste (27. prosinca) iža –kuća, dom jeć – jedi jedala – pribor za jelo (žlica, vilica, nož) Kaniža – danas Ulica Matije Gupca kanižanac – onaj koji stanuje u petrinjskoj Kaniži – Ulici Matije Gupca kanoner – prema kanonir – posluživač topa, topnik, artiljerac u austrougarskoj vojsci; osoba koja tijekom božićnih blagdana puca iz različitih naprava Kavrlin – dio Petrinje obrubljen Gradskom tržnicom, Ulicom braće Hanžek, Ulicom Matije Antuna Reljkovića kuglof – božićni kolač kupica – čaša ili koja druga prikladna posuda koja se rabi prigodom nazdravljanja


143

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja 1982. – 1998. – 2012.

limbuša – mala, skromna obiteljska kuća (obično s dva prozora prema cesti) kakvih je u staroj Petrinji bilo mnogo Majdanci – danas Ulica Stjepana Radića majdančan – onaj koji stanuje u Majdancima – danas Ulici Stjepana Radića Marinje – blagdan Bezgrašnog začeća Blažene Djevice Marije (8. prosinca) nakariti (se) – ozlijediti (se) na konte (mlijeko) – donositi određenu količinu mlijeka ili nečega drugoga dnevno, tjedno, mjesečno uz novčanu naknadu Nanka – Ana, Anka Nikolinje – blagdan Svetog Nikole biskupa (6. prosinca) noda – hajde Nova cesta – danas Ulica Ljudevita Gaja osal – magarac pastirica – rana jutarnja misa pemo – idemo peruška – dio guščjeg krila koji je služio kućanici za čišćenje stola i ostalih dijelova namještaja položaj, položajnik – mlada, obično muška osoba koja prva dolazi čestitati Božić posna jela – nemasna jela (grah, rezanci, suhe šljive) pozdravljenje – zvonjava crkvenih zvona u rano predvečerje prva iža – najveća, najljepša soba u petrinjskoj kući

Ričko, Rička – često ime za konja, kobilu Rumava – često ime za kravu Silvestarska zabava – zabava na blagdan Sv. Silvestra, Silvestrovo, staru godinu (31. prosinca) Silvestrovo – blagdan Sv. Silvestra, stara godina (31. prosinca) skum – kojom suva rakija – rakija bez dodataka svak – mužev brat šćul – čuo šerbet – osvježavajuće istočnjačko piće od vode, šećera ili meda i mirodija šilo – alat, naprava za probijanje određene površine škuda – zlatni ili srebrni novac koji na licu ili naličju ima grb (venecijanski, dubrovački) Štefanje – blagdan Svetog Stjepana prvomučenika (26. prosinca) talir – starinski srebrni novac u raznim europskim zemljama valda – valjda velika meša – velika misa Vincekovo – blagdan Svetog Vinka đakona (22. siječnja) zadnji Božić – blagdan Sveta tri kralja, Bogojavljanje (6. siječnja) zemi si – uzmi si zvezdari – osobe koje ophode uoči blagdana Sveta tri kralja Zvezdica – običaj ophođenje po petrinjskim kućama uoči ili na blagdan Sveta tri kralja


Zahvaljujemo na pomoći prigodom izdavanja ove knjige Gradu Petrinji Sisačko-moslavačkoj županiji POU Hrvatskom domu Petrinja

Zahvaljujemo i ostalima čiji su prilozi i pomoć pristigli nakon tiskanja knjige.


Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja