Damir Borovčak - Zrin 70 godina poslije komunističkog genocida

Page 1

ZRIN 70 GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA ili zločinački ‘antifašizam’ protiv hrvatskog pučanstva

d a m i r b o rovč a k

HRVATSKI MARTIROLOGIJ SISAČKE BISKUPIJE



ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva

Damir Borovčak


SISAČKA BISKUPIJA ZRIN - 70 GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva Damir Borovčak BIBLIOTEKA

Hrvatski martirologij Sisačke biskupije Knjiga 2 IZDAVAČ:

Sisačka biskupija Trg Josipa bana Jelačića 9, 44000 Sisak Tel.: +385 (44) 544 555; fax: +385 (44) 544 555 www.biskupija-sisak.hr; e-mail: tajnistvo@biskupija-sisak.hr ZA IZDAVAČA:

mons. Marko Cvitkušić NAKLADNIK:

Ekološki glasnik, d.o.o., 10 412 Donja Lomnica, Duga ulica, 3. odvojak 12 Tel. 01 6218 872; 6234 058 e-mail: ekoloski.glasnik@zg.t-com.hr ZA NAKLADNIKA:

Ante Pelivan UREDNIK:

Damir Borovčak LEKTURA / KOREKTURA:

Katarina Belančić, prof. FOTOGRAFIJE:

Povijesni i bibliografski izvori, obitelj Petanjak, Sisačka biskupija, Damir Borovčak GRAFIČKO OBLIKOVANJE:

Mosler dizajn, Petrinja TISAK:

Ekološki glasnik, d.o.o., Donja Lomnica

Tiskano u rujnu 2013. ISBN

978-953-7152-44-4

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 852682


Damir Borovčak

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva

SISAČKA BISKUPIJA



Opjevajmo slavne muževe, pretke naše po njihovim pokoljenjima. Ali ovi bijahu ljudi pobožni čija se dobra djela ne zaboravljaju; u potomcima njihovim ostade bogata baština što je oni namriješe. Djeca im se vjerno drže zavjeta, i potomstvo njihovo, zbog njih; dovijeka njihova loza ostaje i ne briše se dika njihova; u miru počivaju tijela njihova i ime živi za sva pokoljenja; mudrost njihovu objavljuju puci i slavu njihovu naviješta općina. (Sir 44; 1, 10-14)


Mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije


Mons. Marko Cvitkušić

PREDGOVOR

Kotorski sud u Dvoru donio je 1946. godine presudu u ime naroda o konfiskaciji imovine stanovnika Zrina, jer su svi za borbu sposobni stanovnici mjesta Zrina vodili borbu protiv NOV-a, a zatim ukoliko nisu strijeljani, ubijeni i poginuli pobjegli su u toku rata! Zbog toga je sud donio rješenje da se oduzme cjelokupna pokretna i nepokretna imovina svih stanovnika mjesta Zrina i to bez obzira gdje se takva imovina nalazi. Tako je stara župa u Zrinu, koja se prvi put spominje u popisu župa davne 1334. godine, ostala bez ijednog katolika do današnjega dana. Zrinjani se od 1996. godine, kao i njihovi potomci i prijatelji, okupljaju u nedjelju poslije Male Gospe na misnom slavlju, molitvi i obnovi sjećanja na te tragične dane na mjestu gdje je nekoć bila župna crkva. Dolaze iz svih hrvatskih mjesta kamo su poslije 1945. bili prisilno raseljeni, ne mogavši zaboraviti svoj rodni zavičaj. Prije dvije godine pokrenuta je inicijativa za izgradnju župne crkve u Zrinu. S tom je nakanom sisački biskup, dr. Vlado Košić,

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Na Malu Gospu prije 70 godina zvona crkava u slavnom Zrinu zadnji su put zvonila, a sljedeća dva dana su mrzitelji Kristova Križa i svega hrvatskoga izbrisali s popisa pučanstva sve žitelje tog banskog gradića. Zrin je uništen, većina je muškaraca pobijena, a žene, djeca i ostali žitelji su raseljeni, većinom u Slavoniju. Crkve, škola, obiteljske kuće i gospodarski objekti sravnjeni su sa zemljom.

7


odlučio na istom mjestu gdje je stoljećima stajala župna crkva, izgraditi crkvu Našašća Sv. Križa, kako bi nas podsjećala na slavne dane Zrina, ali i na njegovu tragediju, stoga je utemeljio i biskupijsku zakladu za gradnju župne crkve. Ta bi crkva trebala biti podsjetnik svim Zrinjanima, žiteljima Pounja i cijelom hrvatskom narodu da nikada ne smije dopustiti da ga se protjera s vlastite grude. To je nagnalo i Damira Borovčaka da prikupi materijal za djelo koje držite u ruci: ZRIN – 70 GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA ili zločinački ‘antifašizam’ protiv hrvatskog pučanstva. Djelo je svojevrsni kronopis stradanja žitelja Zrina prije 70 godina, njihov prolaz kroz tamu zla, ali opisuje i nadanja i želje Zrinjana kao i duhovnih pastira sisačke crkve da se život vrati na davno ugasla ognjišta u tome dijelu Pounja. Neka nam ova spomen obljetnica bude poticaj da zajednički poradimo na oživljavanju slavnoga Zrina, da zazvone zvona njegove crkve i vrati se život na tu plemenitu zemlju. Najiskrenije zahvaljujem svima koji su na bilo koji način pridonijeli prikupljanju građe za ovu knjigu. Neka dobri Bog blagoslovi sve žrtve Zrina, pokojnima udijeli vječno blaženstvo, njihovim progoniteljima i ubicama bude milostiv, a preživjelim Zrinjanima i njihovim potomcima podari povratak na stara djedovska ognjišta.

DAMIR BOROVČAK

Mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije

8


SISAČKA BISKUPIJA


Pismo za Udbinu proÄ?itao je i potpisao fra Ivica Petanjak, ofmcap, potomak prognanika iz Zrina


PISMO IZ ZRINA U UDBINU Pročitano u Zrinu 7. rujna 2008. ZRIN - Župa Našašća Svetog Križa Zagrebačka nadbiskupija Župom upravlja župnik iz Divuše Trg bana Jelačića 3 44440 DVOR Pt. Vlč. Nedjeljko Knezović, župnik IX. gardijske brigade 25 53234 UDBINA Poštovani gospodine Župniče!

Zrin ili Zrinj, kako su ga zvali naši stari Zrinjani, spominje se u popisu župa 1334. godine. Nalazi se u Republici Hrvatskoj, u Banovini, u nekadašnjem Kostajničkom dekanatu i Dubičkom arhiđakonatu, u Zagrebačkoj nadbiskupiji. U vrijeme Turaka više puta je uništavan i obnavljan, a 1711. izgrađena je župna crkva Našašća Svetog Križa. Do dolaska Turaka u Zrinu je bio i franjevački samostan, a poznat je i stari grad Zrin (kula). U mjestu je i crkva Svete Marije Magdalene na groblju, nekadašnja franjevačka crkva.1 1

Usp. Stjepan Kožul, Martirologij Crkve zagrebačke, Zagreb 1998., str. 753.-754.

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Budući da se gradi crkva Hrvatskih mučenika u Udbini s ciljem da iz pamćenja našeg naroda ne izblijedi uspomena na one koji su živjeli prije nas, a često puta i životom svjedočili za neprolazna dobra, te da na tom mjestu budu zabilježena sva stradanja našeg naroda, obraćam Vam se s najvažnijim podacima o mjestu Zrin koje je teško stradalo u Drugom svjetskom ratu i do danas nije obnovljeno.

11


U nedjelju 7. rujna 2008. g. zrinski spomen-kamen za Udbinu blagoslovio je zagrebački pomoćni biskup mons. dr. Valentin Pozaić


Mjesto Zrin je prije početka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, sve hrvatske nacionalnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata više puta su ga opsjedali partizani iz okolnih mjesta naseljenih Vlasima, kako ih preživjeli Zrinjani i danas zovu. Partizani su mjesto zauzeli 9. rujna 1943. godine i spalili ga do temelja. Prema do sada prikupljenim podacima iz Zrina je za vrijeme i nakon II. svjetskog rata poginulo ili pobijeno 213 osoba. Preživjelo je svega 16 muškaraca starijih od 18 godina. Nakon rata je sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto. Poslije preokreta, žene i djeca su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smješteni većinom u četiri sela pokraj Đakova: Slatinik, Drenje, Gašinci i Lapovci. Iako je Zrin u Hrvatskoj, iako su u njemu živjeli samo Hrvati, do danas se nijedan Zrinjanin nije smio vratiti na svoje ognjište. Čak ni danas nijedan Zrinjanin ne može ostvariti pravo da mu se vrati bar komadić zemlje gdje mu je nekada stajala kuća.

Od „Oluje“, tj. od 1996. godine pa naovamo, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci i prijatelji svake se godine okupe u Zrinu u nedjelju koja je najbliža blagdanu Male Gospe, jer su na Malu Gospu zvona zadnji put zvonila i zadnji put je održana procesija kod crkve Svete Marije, a sutradan je Zrin izbrisan s lica zemlje. O stradanju Zrina, o konfiskaciji cjelokupne imovine, o zabrani povratka… uz svjedočenja preživjelih, danas postoje i vjerodostojni dokumenti objavljeni prije nekoliko mjeseci u knjizi Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946., a nakladnik je Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008. Izdavač ovih Dokumenata u Uvodniku kaže: Sudbina mjesta Zrin i njegovih stanovnika tijekom Drugog svjetskog rata i u neposrednom

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Župna crkva Našašća Svetog Križa srušena je do temelja, od nje nije ostao ni kamen na kamenu. Od kuća starog Zrina ne postoji nijedna jedina. Jedini tragovi predratnog Zrina su ruševine crkve Svete Marije Magdalene na nekadašnjem groblju i starog grada (kule).

13



Prijepis dokumenta OZN-e, Organizacije za zaštitu naroda, ukazuje zašto je Zrin spaljen


Zrinski spomen-kamen za Udbinu preuzeo je Ivan Jukić, potomak prognanih Zrinjana nastanjenih u Drenju


poraću, paradigmatska je za razumijevanje partizanske i komunističke represije i zločina. Zrin su nakon borbe zauzeli i spalili partizani 9. rujna 1943.2 Dana 20. prosinca 1944. OZNA za Baniju šalje tjedni izvještaj, uz priloženo pismo Radiću i Vladimiru Bakariću, u kojemu stoji: Vama je dobro poznato da je GŠH [Glavni štab Hrvatske] odobrio da se Zrinj spali što je i učinjeno, pošto unatoč svih napora dve i pol god. rata nije se moglo naći ni jednog čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima.3 Dakle, Zrinj je trebalo spaliti, jer nitko od Zrinjana nije htio prići partizanima. Nakon rata Hrvati se u Hrvatskoj ne smiju vratiti u svoje spaljeno selo jer to uznemiruje srpski živalj. Kolika ironija, i još k tome dokumentirana.

Kotarski sud u Dvoru, 7. veljače 1946., donio je odluku: Konfiskuje se celokupna imovina pokretna i nepokretna svih stanovnika mjesta Zrinj Narodnih neprijatelja i to bez obzira gdje se takova nalazi imovina. […] kao ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja koji su u toku rata streljani, ubijeni, poginuli ili pobjegli.5 Zagrebačka nadbiskupija nikada nije dokinula župu Zrin, makar u njoj danas nema nijednog živućeg katolika. Nakon ratnih stradanja, neko vrijeme je ova župa bila povjerena franjevcima u 2

3 4 5

Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946., Dokumenti. Zagreb i Središnja Hrvatska, Hrvatski institut za povijest. Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod i Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008., str. 53. Isto, str. 185. Isto., str. 515. Isto., str. 801.-803.

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

U Izvješću o radu javnih tužitelja karlovačkog i banijskog okruga, od 11. srpnja 1945., Danilo Plamenac piše: U pogledu pučanstva sela Zrinja u Baniji koje je pred našom vojskom bilo odbjeglo a koje se sada vraća svojim kućama, vlasti su donijele odluku da se istima privremeno ne dozvoli povratak u njihovo selo, već da ih se smjesti po drugim selima, radi toga što bi njihov povratak uznemirio okolni srpski živalj.4 Taj privremeni nedozvoljeni povratak održao se do danas.

17


Spomen-križ na temeljima razrušene crkve Našašća Svetog Križa podiglo je Društvo prijatelja Zrina. Vrlo zaslužan bio je predsjednik Martin Katičić.


Hrvatskoj Kostajnici, a danas o njoj vodi brigu župnik iz Divuše, velečasni Stjepan Filipec, koji posljednjih godina u Zrinu, na mjestu gdje je nekada bila župna crkva, organizira svetu misu u nedjelju koja je najbliža blagdanu Male Gospe. Iako spaljeni, pogubljeni, raseljeni i narodnim neprijateljima proglašeni, preživjeli Zrinjani nikoga ne mrze i ne traže osvetu. Djelić nepravde bio bi ispravljen kad bi se bar preživjelima i njihovim potomcima vratila okućnica u Zrinu, da mogu doći i reći: Ovdje sam se rodio ja, ovdje se rodio moj otac, moja majka, baka i djed. Nadajmo se da će doći vrijeme kad će i Hrvati u Hrvatskoj imati ista prava kao što ga imaju manjinski narodi. Spomen-kamen kao znak sjećanja na zrinsku tragediju tijekom Drugog svjetskog rata, koji će biti poslan u Udbinu, blagoslovio je mons. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački, za vrijeme svete mise u Zrinu, u nedjelju 7. rujna 2008., na mjestu gdje je nekada stajala župna crkva Našašća Svetog Križa. Uz izraze iskrenog poštovanja, Fr. Ivica Petanjak, ofmcap

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Zrin, 7. rujna 2008. U prilogu Vam dostavljam preslike nekih materijala kao orijentir za daljnja istraživanja.

19


Sisački biskup, mons. dr. Vlado Košić, u koncelebraciji sa župnikom iz Divuše Stjepanom Filipecom i župnikom Gospe Lurdske u Rijeci, fra Ivicom Petanjkom, potomkom prognanih Zrinjana, na misnom slavlju u nedjelju 6. rujna 2009. g. u Zrinu


Objavljeno 7. rujna 2009. na Portalu Hrvatskog kulturnog vijeća - www.hkv.hr

Damir Borovčak

ZRIN - 66. OBLJETNICA POKOLJA, PALEŽI I PROGONA HRVATA

PROPOVIJED POMOĆNOG ZAGREBAČKOG BISKUPA MONS. VLADE KOŠIĆA Draga braćo i sestre, dragi župniče, oče provincijale, braćo svećenici, a osobito pozdravljam vas, dragi Zrinjani! Danas obilježavamo 66. godišnjicu stradanja Zrina, ovdje na temeljima nekad župne crkve Našašća Svetog Križa. Sjećamo se kako je tog rujna, točnije dan nakon blagdana Male Gospe, 9. rujna 1943. godine župa Zrin uništena. Od 315 župa naše Zagrebačke

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Zrin, nedjelja 6. rujna - Misnim slavljem, koje je na temeljima nekad župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu predvodio zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, obilježena je 66. obljetnica stradanja župe Zrin. U koncelebraciji s biskupom bili su i provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, fra Ivica Petanjak porijeklom iz Zrina, te župnik Divuše, Gvozdanskog i Zrina, Stjepan Filipec. Na misi su osim vjernika porijeklom iz Zrina, bili nazočni i vjernici okolnih župa, ali i posebna skupina hodočasnika iz Zagreba i Đurmanca, koji su se okupili posredstvom interneta. U Zrinu su bili nazočni članovi Udruge Macelj 1945. i udruge Hrvatski obranbeni red, koji su zapalili svijeće podno križa i u obližnjoj crkvi Sv. Marije Magdalene.

21


nadbiskupije samo je jedna župa koja nema nijednog župljanina na svojem području, a to je Zrin. Nije uništeno samo jedno selo već čitava jedna župa. Tada, te 1943. godine ta je župa brojila gotovo 900 duša, što je i danas prosjek za župe po Dalmaciji, Primorju i našim otocima. Međutim, otada župa Zrin više nema svojih autohtonih vjernika, jedni su pobijeni, drugi raseljeni, župna crkva je srušena, srušene su i kapele – još stoji ruševina crkve Sv. Marije Magdalene na brijegu podno staroga grada Zrina, porušene su i sravnjene sa zemljom sve obiteljske kuće ove župe. Zašto? – pitamo se. Zašto? – pitali su se i tadašnji župljani, a pitaju se i njihovi današnji nasljednici pristigli na ovo spomen-slavlje iz raznih dijelova Lijepe naše, kamo su silom bili raseljeni. Odgovor na ovo pitanje teško će itko razuman pronaći, ali odgovor postoji. On je satkan od mržnje i želje da se zatre sve katoličko i sve hrvatsko. I to baš ovdje, gdje su stolovali slavni hrvatski plemići Šubići, koji su upravo zbog ovog mjesta dobili i naziv Zrinski. Oni su dali mnoge narodne vođe, banove i političare, rodoljube i mučenike. Nije li ime Zrin postalo simbolom cjelokupne naše nacije? Čini se da je upravo u tome odgovor: nije neprijateljima smetao samo Zrin, mrziteljima smeta i ime Hrvat, njima smeta sve što je katoličko i hrvatsko. A kad zlikovci imaju i silu, tada je iskoriste za provedbu svojih krvavih nauma. I zato je Zrin morao doživjeti svoju zlu sudbinu. I zato je poslije Zrina sličan simbol hrvatskog stradanja postao i Vukovar, a s njim i Petrinja, Hrvatska Kostajnica i toliki gradovi i sela koji su prošli svoju tešku kalvariju, mučeništvo i progon.

DAMIR BOROVČAK

Ne samo da je Zrin sravnjen sa zemljom, a njegovi stanovnici pobijeni ili raseljeni, nego je bila nametnuta i šutnja - o tome se nije smjelo ni govoriti. Imovina je svima – od malog djeteta do najstarijeg starca – bila oduzeta „u ime naroda“, jer su svi Zrinjani za novu komunističku vlast bili „narodni neprijatelji“.

22

Danas barem živimo u vremenu kada se smiju spominjati hrvatska stradanja, ali živimo na žalost još uvijek u vremenu u kojemu odgovorni zatiskuju uši i ne žele čuti ni odgovoriti na ta stradanja. Postavljam otvoreno pitanje odgovornima u današnjoj hrvatskoj


državi: kako je moguće da nitko od protjeranih Zrinjana do danas nije ostvario pravo na povrat očito nepravedno oduzete imovine u Zrinu? Zar nasljednici onih koji su ovdje rođeni ne bi smjeli dobiti pravo barem na svoju parcelu da jednom godišnje stanu nogom na mjesto gdje je nekoć bilo ognjište njihova obiteljskog doma? Ako je imovina neotuđiva i ako se vraća svima kojima je nasilno i nepravedno oduzeta, zar to ne vrijedi i za Zrinjane?

Danas se, braćo i sestre, molimo za našu Domovinu! Molimo se za njezine vođe, za poštenje, za rodoljublje, za poštivanje svakog čovjeka i njegovih prava! Molimo se da Bog rasvijetli srca našim građanima, vjernicima prije svega, ali i onima koji kažu da ne vjeruju, da upoznaju istinu i da se ne boje boriti se za nju! Ne za svoju istinu, ne za sebičnu istinu, nego za istinu koja oslobađa jer je objektivna i zajedničko je dobro cijeloga naroda! Sveti Jakov u svojoj poslanici govori upravo o tome. On poziva na nepristranost u vjeri. On želi reći kako nije dopušteno činiti razlike među ljudima zbog njihova imovinskog stanja te upozorava da osobito u crkvi, nitko ne smije biti povlašten jer smo svi jednaki pred Bogom. I pita se: Nije li Bog one koji su u svijetu siromašni

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

U čitanjima današnje nedjelje Bog nas hrabri, govori nam: Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odmazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da vas spasi! Mi smo vjernici, i u vjeri u Isusa Krista okupili smo se ove nedjelje na ovom mjestu stradanja, prepuštajući Bogu u ruke odmazdu za nepravde koje su pretrpjeli župa Zrin i njezini župljani. No, drago nam je ovo proroštvo Izaijino koje nas hrabri, koje govori da je Božja naplata blizu, da Bog svoje ne ostavlja! Ako je Bog s nama, onda nas ništa ne može rastaviti od ljubavi Kristove, od njega i njegovog Kraljevstva. A što čovjeku koristi da sav svijet stekne, a svoju dušu izgubi? Moramo se boriti, braćo i sestre, za duhovne vrijednosti, za svoju dušu, pa će onda biti i zemaljskih dobara, i svega što je potrebno za tijelo. Ako međutim izgubimo dušu, ako izgubimo poštenje, ako srcima zavlada laž i nepravda, egoizam i mržnja, tada je sve uzalud. Bolje je biti i siromah bez ikakvih dobara, negoli bogat materijalno a bijednik bez duše i poštenja!

23


izabrao da budu bogataši u vjeri i baštinici Kraljevstva? Sv. Jakov želi reći da je najveće bogatstvo pripadati Bogu, po vjeri i ljubavi. Nipošto po materijalnoj imovini. To nije pravo bogatstvo. Zato se mi vjernici moramo boriti da se iz našeg hrvatskog društva iskorijeni svaka podjela ljudi na one koji imaju i one koji nemaju. Na žalost, ta je podjela vrlo prisutna, ali nije kršćanska i mi je ne smijemo podupirati. Ne mogu imati vlast nad drugima oni koji su nemoralni i nepošteni, samo zato što su imućni! To Bog ne dopušta! I ne dopušta da se ikoga ponizuje zbog njegova materijalnog siromaštva. Zato: Blago siromasima duhom, tj. blago onima koji kao temelj svoga života nemaju materijalna dobra, već svoju nadu polažu u duhovni život, u duhovno bogatstvo, u Boga!

DAMIR BOROVČAK

Isus je u današnjem Evanđelju ozdravio gluhog mucavca. Dodirom i riječju „Effata!“ – što znači „Otvori se!“ Isus vraća zdravlje gluhom i mucavom čovjeku. On tako daje „gluhima čuti, nijemima govoriti!“ O, Gospodine, i nama danas otvori uši i razriješi jezik. Daj nam da čujemo Tvoju istinu, da ne budemo gluhi za Tvoju riječ, da ne zatiskujemo uši i srca na Tvoj govor, već da Te jasno možemo čuti i rado poslušati što nam Ti govoriš. Molimo Te, daj nam i dar govora, da ne budemo nijemi, da znamo govoriti, da ne šutimo kad treba dići svoj glas, kad treba ustati protiv nepravde, kad treba reći istinu, nego da spoznamo Tvoju volju i svojim riječima i djelima pridonesemo da se ona oživotvori!

24

Nije Isus ozdravio samo fizički gluhog i nijemog čovjeka. Njegovo je djelo puno veće. On želi i može ozdraviti i ozdravlja kroz povijest i do kraja vijeka svakoga tko ne čuje i ne razumije istine, svakoga koji bježi od sebe i stvarnosti, svakoga koji ne može govoriti, koji se ne usudi izložiti za dobro, već radije zatiskuje uši i zatvara usta pred nepravdama, pred lažima i pred zlom ovoga svijeta. No, postoji jedan uvjet da Isus to učini: treba doći k njemu. Mi smo danas, braćo i sestre vjernici, došli k Isusu. Molimo ga da nas oslobodi svakog zanemarivanja istine, svakog zatvaranja pred dobrotom, pravednošću i ljepotom. Molimo ga također za one koji su odgovorni u našem društvu da i njima dotakne uši duše i usta pravde. Da čuju i upoznaju istinu, da progovore već jednom istinito


i odgovorno o našim stradanjima. Molimo Gospodina i za sve koji su još uvijek u tami zablude, koji ne razumiju ni Zrin ni njegovu simboliku, koji još uvijek misle na kumire i idole, pogrešne bogove materijalnog bogatstva, vlasti i časti, a ne služenja i odgovornosti pred vlastitim narodom. Molimo za počinitelje najvećih zločina genocida nad našim narodom, za sve koji su bili vođeni mržnjom i koji se i danas skrivaju i glume, da bi se spasili od Božjeg gnjeva. Molimo Gospodina da se suoče s istinom, da je zavole, a odbace laž, da priznaju zabludu i krenu putem spasenja. Danas su, braćo i sestre, ponovno pred nama nove prijetnje za naš narod, čije stradanje simbolizira Zrin i ova razorena crkva na čijim temeljima stojimo, i razorena župa čiji su se vjernici – još uvijek obespravljeni i bez vraćenog dostojanstva – okupili danas na ovom slavlju molitve, praštanja i vapaja za istinom i pravdom. Zašto su ponovno pred nama teški dani, zar nisu oni jednom zauvijek iza nas?

Mi nismo ovdje kao osvetnici, nama u mislima nije nikakva, pa ni najmanja mržnja ni osveta. Kad bi samo i trun bilo kakvog takvog zla trovao našu dušu, ne bismo bili dostojni stati na ovo sveto tlo, na ovo tlo crkve, gdje su se stoljećima prikazivala sveta otajstva, prinosila sveta euharistija Bogu, slavili sveti sakramenti. Naša je prisutnost danas ovdje tiha molitva i ponizna prošnja Bogu koji je jedini kadar promijeniti ljudsko srce, i koji je jedini kadar ispraviti nepravde. No, naše je srce žalosno kad gledamo da ni poslije 66 godina nepravde nisu ispravljene, zlo još uvijek caruje. Ali postoji Onaj koji je pobijedio zlo, Krist Gospodin, naš spasitelj. Njemu se izručujemo i u njemu nalazimo snagu i utjehu. On će nas zaštititi i svima nam darovati mir. Amen.

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Dok god oko sebe gledamo nepravde koje nisu ispravljene, bojimo se da smo još uvijek na putu tih istih nepravdi. Nije naime moguće doći na pravi cilj, ide li se u pogrešnom smjeru. Idući u pogrešnom smjeru još uvijek je pred nama propast, a ne spasenje.

25


U nedjelju 6. rujna 2009. g. okupio se velik broj zrinskih prognanika i hodoÄ?asnika iz svih dijelova Hrvatske


Objavljeno 6. rujna 2009. na Portalu IKA - www.ika.hr V - 115047/9

Zrin (IKA) - Misnim slavljem, koje je na temeljima nekad župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu, u nedjelju 6. rujna predvodio zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, obilježena je 66. obljetnica stradanja župe Zrin. U koncelebraciji s biskupom bili su i provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, fra Ivica Petanjak i sam rodom iz tog kraja, te župnik Divuše, Gvozdanskog i Zrina, Stjepan Filipec. Na misi su se osim vjernika porijeklom iz Zrina, okupili i vjernici okolnih župa. U propovijedi je biskup Košić podsjetio kako se to misno slavlje održava kao spomen na dan nakon blagdana Male Gospe, 9. rujna 1943. godine, kada je župa Zrin uništena. Od 315 župa Zagrebačke nadbiskupije samo je jedna župa koja nema nijednog župljanina na svom području, a to je Zrin. Nije uništeno samo jedno selo već čitava jedna župa. Tada, te 1943. godine ta je župa imala gotovo 900 duša. Međutim, otada župa Zrin više nema svojih autohtonih vjernika, jedni su pobijeni, a drugi raseljeni, župna crkva je srušena, srušene su i kapele – još stoji ruševina crkve Sv. Marije Magdalene na brijegu podno staroga grada Zrina, porušene su i sravnjene sa zemljom sve obiteljske kuće ove župe, rekao je biskup. Zašto, pitamo se mi danas, a isto su se pitali i tadašnji župljani, a pitaju se i današnji njihovi nasljednici. Odgovor na ovo pitanje teško će itko razuman pronaći, ali on postoji. Satkan je od mržnje i želje da se zatre sve

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

BISKUP KOŠIĆ PREDVODIO MISU U SPOMEN NA 66. OBLJETNICU STRADANJA ŽUPE ZRIN

27


DAMIR BOROVČAK

28

katoličko i sve hrvatsko. I to baš ovdje, gdje su stolovali slavni hrvatski plemići Šubići. Nije li ime Zrin postalo simbolom cjelokupne naše nacije, upitao je biskup, te podsjetio kako se čini da je upravo u tome odgovor: nije neprijateljima smetao samo Zrin, mrziteljima smeta i ime Hrvat, njima smeta sve što je katoličko i hrvatsko. A kad zlikovci imaju i silu, tada je iskoriste za provedbu svojih krvavih nauma. I zato je Zrin morao doživjeti svoju zlu sudbinu. I zato je poslije Zrina sličan simbol hrvatskog stradanja postao i Vukovar, a s njim i Petrinja, Hrvatska Kostajnica i toliki gradovi i sela koji su prošli svoju tešku kalvariju, mučeništvo i progon, rekao je biskup. No, podsjetio je nadalje, ne samo da je Zrin sravnjen sa zemljom, stanovnici pobijeni ili raseljeni, nego je bila nametnuta i šutnja, o tome se nije smjelo ni govoriti. Imovina je svima – od malog djeteta do najstarijeg starca – bila oduzeta “u ime naroda” jer su svi Zrinjani za novu komunističku vlast bili “narodni neprijatelji”. Danas živimo u vremenu kada se smiju spominjati hrvatska stradanja, ali živimo na žalost još uvijek u vremenu u kojemu odgovorni zatiskuju uši i ne žele čuti niti odgovoriti na ta stradanja. Postavljam otvoreno pitanje odgovornima u današnjoj hrvatskoj državi: kako je moguće da nitko od protjeranih Zrinjana do danas nije ostvario pravo na povrat očito nepravedno oduzete imovine u Zrinu? Zar ne bi smjeli nasljednici onih koji su ovdje rođeni dobiti pravo barem na svoju parcelu da jednom godišnje stanu nogom na mjesto gdje je nekoć bilo ognjište njihova obiteljskog doma, ako je imovina neotuđiva i ako se vraća svima kojima je nasilno i nepravedno oduzeta, zar to ne vrijedi i za Zrinjane, upitao je biskup. U osvrtu na misna čitanja, biskup je upozorio kako se valja boriti za duhovne vrijednosti, za svoju dušu, pa će onda biti i zemaljskih dobara, i svega što je potrebno za tijelo. Ako međutim izgubimo dušu, ako izgubimo poštenje, ako srcima zavlada laž i nepravda, egoizam i mržnja, tada je sve uzalud. Bolje je biti i siromah bez ikakvih dobara, negoli bogat materijalno a bijednik bez duše i poštenja. Vjernike je pozvao na molitvu za Domovinu, za njezine vođe, za poštenje, za rodoljublje, za poštivanje svakog čovjeka i njegovih prava.


U pozadini spomen-kri탑a vidljivi su ostaci zrinske utvrde


Damir i dr. Snježana Borovčak u društvu biskupa mons. dr. Vlade Košića, poslije mise u Zrinu 9. rujna 2012. g.


BILJEŠKA O AUTORU

Damir Borovčak je hrvatski publicist. Rođen je 1949. godine u Zagrebu. Po zanimanju je dipl. inženjer strojarstva. Suradnik je nekoliko hrvatskih internetskih portala, među ostalima na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća, Viktimologije i inih. Nastupio je na četiri Hrvatska žrtvoslovna kongresa.

Dugogodišnji je urednik i voditelj emisije Vjera u sjeni politike na Radio Mariji. Članke, osvrte i komentare na aktualna politička zbivanja i putopisne reportaže objavljuje u raznim tiskanim i internetskim glasilima. Član je Udruge Radio Marija, Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima, Hrvatskog društva katoličkih novinara, Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Udruge Macelj 1945. Poticatelj je štovanja Sv. Josipa kao zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva odlukom Hrvatskog sabora 1687. g. Zaslužan je za ideju i poticaj postavljanja reljefa sv. Josipa (sv. Obitelji) na ulaz u Hrvatski sabor 2008. g. Idejni je začetnik I. spomen pohoda u Gvozdansko, povijesno mjesto hrvat-

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Aktivan je domoljubni djelatnik, politički analitičar, organizator, putopisac, publicist, urednik i povijesni istraživač. Za svoj društveni rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja. Prvi predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, odlikovao ga je s tri državna odličja.

175


skog velejunaštva, koje je ostvareno u siječnju 2010. g. Po odluci biskupa sisačkog, mons. dr. Vlade Košića, od 19. ožujka 2013. član je Zaklade za gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu.

Objavio je knjige:

DAMIR BOROVČAK

         

176

Hello Toronto, ovdje Zagreb: 1991. - 2001. / 2001. Vjera u sjeni politike / 2004. Vjera u sjeni politike – 2. knjiga / 2006. Voliš li Hrvatsku? / 2007. Vjera u sjeni politike – 3. knjiga / 2008. Hrvatski osvrti / 2009. Vjera u sjeni politike – 4. knjiga / 2010. Gvozdansko - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora / 2012. Vjera u sjeni politike – 5. knjiga / 2013. Zrin - 70 godina poslije komunističkog genocida / 2013.


A Alekšević, Viktor 62

B Babić, Ante 58,105,107 Babić, Antun 58, 105, 107 Babić, Antun Ive 116 Babić, Antun - Juričinov 112 Babić, Antun - Kormašov 116 Babić, Antun st. 127 Babić, Antun – Tona, Jure 116 Babić, Ivo 116 Babić, Ivo, Jurin 125 Babić, Ivo st. 127 Babić, Jakov ml. 120 Babić, Jandro - Kormašov 116 Babić, Jandro, Stankov 116 Babić, Jelka - Kormašova 120, 121 Babić, Juro, Juričinov 127 Babić, Juro ml. 116 Babić, Juro st. 121 Babić, Katarina – Kata 121 Babić, Lovre 122 Babić, Maćan-Mato, zv. Kormašov, Jurin 125 Babić, Marko, Jure 116 Babić, Marko - Juričinov 116 Babić, Mato - Kormašov 116 Babić, Mato, Kormašov st. 127 Babić, Mijo 116 Babić, Mijo - Berberov 116

Babić, Mijo, Kormašov 125 Babić, Nikola 147 Babić, Pavle, Juričinov 125 Babić, Pavle Juričinov, ml. 109 Babić, Pavle Juričinov, st. 109 Babić, Pavle, Jurin ml. 127 Babić, Pavle st. 116 Babić, Pero - Juričinov 116 Babić, Petar, Jure 116 Babić, Petar, Jurin 127 Babić, Stanko, Antunov 116 Babić, Stevo - Juričinov 116 Babić, Toma - Juričinov 117 Babonići, plemići 31, 141 Babonić, Stjepan 85 Badalić, Hugo 167 Bakarić, Vladimir 17, 31, 41, 61, 141, 151, 153 Basta, Milan 123 Bjelobrk, Ignac - Naco 111 Bjelobrk, Jure 117 Bjelobrk, Juro 121 Bjelobrk, lvo 125 Bjelobrk, Marko 125 Bjelobrk, Mićo 121 Bjelobrk, Rok, zv. Roka 125 Blinić, Jure 117 Blinić, Leopold 113 Borovčak, Damir 2, 3, 8, 21, 31, 51, 61, 62, 63, 65, 69, 133, 141, 149, 163, 167, 174, 175 Brajčinović, Blaž 117

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

KAZALO IMENA

177


DAMIR BOROVČAK

178

Brajčinović, Juro 113 Brajčinović, Manda 121 Brajčinović, Mato 145 Brajčinović, Šimun 125 Brkić, Antun 117 Brkić, Luka 111 Brkić, Marija 121 Brkić, Martin 125 Brkić, Pavle 117 Brodjovin, Hinko 163, 164 Budanec r. Petanjak, Roza 64 Budanec, Vjekoslav 133, 134 Bukarica, Mićan 127 Bunjevac, Ana 121 Bunjevac, Antun 112 Bunjevac, Antun Matin, ml. 109 Bunjevac, Antun ml. 120 Bunjevac, Antun st. 117 Bunjevac, August 127 Bunjevac, Ivica - Matijević 117 Bunjevac, Ivica (Perendinov) 112 Bunjevac, Ivo 109 Bunjevac, Josip - Matijević 117 Bunjevac, Joso, Antunov 127 Bunjevac, Katica 120 Bunjevac, Markica - Matijević 117 Bunjevac, Marko - Matijević 117 Bunjevac, Marko, zv. Mako 127 Bunjevac, Mato, zv. Maćan 127 Bunjevac, Mato, zv. Matijević 125 Bunjevac, Mićo 113 Bunjevac, Zeda 113, 117 Buturac, Lojzo 143, 144

Č

C

Fatović-Ferenčić, Stella 163 Feketić, Ana 89, 95 Feketić, Andrija 84, 85, 148, 149 Feketić, Antun 109 Feketić, Matija 87, 96, 97, 149 Feketić, Mato 35, 128, 146 Feketić, Roza 95 Ferber-Bogdan, Jasenka 163 Filipec, Stjepan, vlč. 19, 20, 21, 27, 51, 68, 133, 137 Frankopan, Fran Krsto 137

Cvetković – Begović, Ivo 111 Cvetković, Franjo 117 Cvetković, Ivica, zv. Jurić 125 Cvetković, Ivo 117 Cvetković – Jurić, Mato ml. 117 Cvetković – Jurić, Mato st. 117 Cvetković – Jurić, Šimun 117 Cvetković, Marko 117 Cvetković, Mića 117 Cvetković, Milan, zv. Mića 125 Cvetković, Nikola 117, 125 Cvetković, Petar 117 Cvitkušić, Marko, mons. 2, 6, 7, 8, 73, 133, 134, 137, 139

Čičak, bojnik 107 Čikoš-Sesija, Bela 163, 164

D Dembić, Alojz - Lojzo 117 Dembić, Antun 117, 127 Dembić, Franjo 89 Dembić, Ivo 117 Dembić, Jandro 117 Dembić, Jandro ml. 125 Dembić, Jandro st. 127 Dembić, Lovre 113 Dembić, Mile 117, 125 Dubajić, Simo 123

Đ Đaić, Antun 126 Đaić, Ivo 117 Đaić, Ivo ml. 127 Đaić, Ivo, zv. Karlović, st. 128 Đaić, Mato ml. 117 Đaić, Nikola 122 Đaić, Pavle 126 Đaić, Petar, zv. Pero 126 Đukić, Mijo 83 Đurić, Ljuban 151, 153

E Ercegovac, Marko, vlč. 60, 62

F

G Gašić – Mutavdžija, Jura 117 Gašić – Mutavdžija, Stjepan 117


H Heraklije, car 137

I Ikić, Đuka 117 Ikić, Ivo 117 Ikić, Ivo ml. 118 Ikić, Ivo st. 121 Ikić, Lovre 126 Ikić, Lovro 118 Ikić, lvo st. 126 Ikić, Marko 118 Ikić, Mato - Matan 109 Ikić, Mićo 118 Ikić, Pavle 120 Ikić, Stevo 111, 118 Ikić, Stevo ml. 113 Isus Krist 23, 24, 57, 59, 74, 137

J Jakovac, Franjo 128 Jakovac, Franjo, zv. Franc 128 Josipović, Ivo 66, 67, 159 Jukić, Franjo 118 Jukić, Gajo 118 Jukić, Ignac - Naco 118 Jukić, Ilija 126 Jukić, Ivan 16, 133, 134 Jukić, Mato 113, 118

K Katičić, Ilija 44, 48 Katičić, Martin 18, 98 Knezović, Nedjeljko, vlč. 11 Korać, Dušan, dr. 151 Košić, Vlado, biskup mons. dr. 7, 20, 21, 27, 31, 44, 50, 51, 52, 69, 70, 72, 134, 135, 137, 160, 161, 176 Kovačev(ić), Mato, Augustinov 128 Kovačević, Mijo 113, 126 Kovačević r. Labudić, Ana 101 Kožul, Stjepan, dr. 11, 38, 39 Kristić, Antun 113 Kristić, Franjo 89, 113 Kristić, Ivo 113, 118

Kristić, Ivo st. 128 Kristić, Jandro 109, 118, 126 Kristić, Jandro ml. 118 Kristić, Jandro st., zv. Pinter 118 Kristić, Joso 35, 146 Kristić, Katarina - Kata, Jandrina 121 Kristić, lvo ml. 126 Kristić, Mato 110 Kristić, Mato, Jandrin 126 Kristić, Milan, zv. Mića, Jandrin 126 Kristić, Nikola 133 Kristić, obitelj 92 Kristić, Pavle 118, 126 Krivošić, Aleksandar - Šander 118 Krivošić, Ana 120 Krivošić, Antun 118 Krivošić August 118 Krivošić, August 113 Krivošić, Dušan 118 Krivošić, Ivan 95 Krivošić, Ivo ml. 118 Krivošić, Ivo st. 118, 122 Krivošić, Joso ml. 126 Krivošić, Joso st., zv. Bugar 126 Krivošić, Juro 110 Krivošić, Juro zv. Jurković 113 Krivošić, Katarina - Kate 122 Krivošić, Marija 121 Krivošić, Mato 118, 120 Krivošić, Mato ml. 118 Krivošić, Mato st. 118 Krivošić, Mijo 58, 105, 107, 118 Krivošić, Milan, zv. Mića 126 Krivošić, Mile 122 Krivošić, Nikola 122 Krivošić, Pavle ml. 110, 118 Krivošić, Pavle st. 118 Krivošić, Rok 122 Krivošić, Stjepan, zv. Stevo 126 Krstulović, Vicko 169, 170

L Labudić, Ivan 145 Labudić, Jerko, Markov 128 Labudić, Joso, Ivin 118 Labudić, Rok, zv. Roka 126 Likić, Aleksandar - Šander 118 Likić, Antun 118 Likić, Mande 121

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Gašić, Nikola 121 Grabarević, Martin 153

179


Likić, Marko 118, 126 Likić, obitelj 92 Likić, Pajica 118 Likić, Pavle 118 Likić, Petar, zv. Pero 126 Lukić r. Maraković, Roza 145

M Maraković, August 126 Maraković, August ml. 118 Maraković, Ivo 126 Maraković, Josip 119 Maraković, Josip, zv. Joso 126 Maraković, Juro, Martinov 113 Maraković, Marko 119 Maraković, Martin 112 Maraković, Mato 119, 128 Maraković, Mićo 110 Maraković, Pavao 58, 105, 107 Maraković, Pavle 128 Maraković, Pavle st. 128 Maraković, Pero, ml. 110 Maraković, Petar, st. 110 Maraković, Rudan 82 Marković, Franjo 167 Matijević, August 92 Matošević, Damir 62 Matošević, Đuro 62 Mažić, Aleksandar - Šander 119 Mažić, Jandro 110 Mažić, Mato 112 Mažić, Mato, Jandrin 113 Milinović, Ante, mr.sc. 51, 55, 65, 98, 99, 131, 133, 146, 157 Mlađenović, Antun 119 Mlađenović, Karlo 119 Mlađenović, Mijo 121 Modrić, Mato 62 Mutavdžija, Antun 122 Mutavdžija, Juro 128 Mutavdžija, Marko 119 Mutavdžija, Stjepan 126

N DAMIR BOROVČAK

Nađ, Ivan 65

180

P Pandža, Ana 113 Pandža, Josip 119

Pantelić, Dragan 43, 165 Papić, Dragutin, vlč. 133 Pavičić, Mica 95 Pavišić, Ilija 81 Petanjak, Franjo 145 Petanjak, Ignac - Naco 119 Petanjak, Ivica, fra 10, 19, 20, 21, 27, 37, 38, 39, 41, 50, 52, 133, 137 Petanjak, Ivo 79, 81 Petanjak, Josip 119 Petanjak, Joso 128 Petanjak, Jura 110 Petanjak, Kata 61, 64 Petanjak, Lucija 80 Petanjak, Ljubica 64 Petanjak, Marija 64 Petanjak, Matija 60, 62, 64, 133 Petanjak, Mato 80, 81, 119 Petanjak, Mijo 79, 80 Petanjak, Pavle 60, 61, 64, 133 Petanjak, Stjepan 119 Petar, bogalj 91 Piškorić, Stjepan 83 Plamenac, Danilo 17, 41, 153 Pozaić, Valentin, biskup mons. dr. 12, 19, 37 Puškarić, Ivo 119 Puškarić, Ivo, Jurin 126 Puškarić, Juro 119 Puškarić, Marija - Mara 122 Puškarić, Marko ml. 126 Puškarić, Marko st. 121 Puškarić, Pero 110

R Radić, (bez imena) 17 Ranogajec, Vlado 165 Remeta, Ane, Gajina 121 Remeta, Bara 110 Remeta, Gajo, Lovrin 113 Remeta, Katarina - Kata 120 Remeta, Lovre, Stankov 121 Remeta, Mare, Lovrina 121 Remeta, Marija - Mare, Gajina 121 Remeta, Mato ml. 119, 123 Remeta, Mato st. 110, 121, 126 Remeta, Mato Rokin 110 Remeta, Milan, zv. Mile 126 Remeta, Mile Rokin 110


S Sagrak, Darko, mr. sc. 34 Sallopek, Josip 164, 165 Sallopek, Marija 164 Sallopek, obitelj 164, 165 Slović, Lazar 119 Slović, Mato 128 Slović, Petar 113 Smoljenović, Dušan 115 Stepinac, Alojzije, kardinal 47, 157, 173 Stipić, Đuka 128 Stipić, Franjo 119 Stipić, Ivica 112, 119 Stipić, Marko 119 Stipić, Mijo 119, 121 Stipić, Petar 113, 119 Stipić, Stipe 121 Studen, Dragan 115 Subotić, Jure 83 Sulejman I., sultan 33 Sušić, Ivo 82 Sušić, Luka 113, 119 Sušić, Martin 82 Sušić, Nikola 89, 110 Sušić, Nikola - Niko, Lukin 120 Sušić, Nikola Niko, Mijin 110 Sušić, Nikola st. 126 Sušić, Stjepan 82 sv. Jelena Križarica 137 Sv. Jeronim 175 Sv. Josip 135, 161, 175 Sv. Kvirin 76 Sv. Marija Magdalena 11, 13, 21, 22, 27, 33, 38, 42, 44, 52, 143, 147, 157, 168, 169

Š Šubići Zrinski, plemići 22, 33, 34, 35,55,85,104, 143, 153, 161, 169

Šubić Zrinski, Nikola III. 33, 42, 158, 163, 164 Šubić Zrinski, Nikola IV., sigetski 32, 52, 142, 143

T Tito, Josip Broz 31 Tortić, Janko, ministar 107 Tuđman, Franjo, dr. 175

V Vidović, Petar 128 Vrpoljac-Kranjčević, Ivan 145 Vujičić, Nikola 43, 155 Vujić, Antun 44, 157

Z Zajc, Ivan, pl. 167 Zastavniković, Ozren 43, 155 Zorbaz, Antun 91, 92, 119, 126 Zorbaz, Antun - Tona ml. 119 Zorbaz, Antun, zv. Tona, st. 126 Zorbaz, August ml. 119 Zorbaz, August st. 119 Zorbaz, Barbara - Bara 113 Zorbaz, Eva 122 Zorbaz, Grga 113 Zorbaz, Ivica 126 Zorbaz, Jakov ml. 119 Zorbaz, Jakov st. 119 Zorbaz, Marija 110 Zorbaz, Marko 82 Zorbaz, Mato 113, 121, 128 Zorbaz, Mato st. 121 Zorbaz, Nikola 113, 119 Zorbaz, obitelj 100, 101, 103 Zorbaz, Petar, zv. Pero 126 Zorbaz, Rudan 82 Zorbaz, Stevo 119 Zorbaz, Stipo 133 Zorbaz, Stjepan 126 Zorbaz, Terezija 122 Zorbaz, Tona 113, 121 Zorbaz, Tonka 122 Zrinski, Petar 137

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

Remeta, Milka 122 Remeta, Nikola, Stankov 121 Remeta, Pavle st. 119 Remeta, Rok 119 Remeta, Roko 58, 105, 107 Remeta, Sofija 121 Remeta, Stanko 110 Roksandić, Janko 43, 155

181


SADRŽAJ

Mons. Marko Cvitkušić PREDGOVOR ............................................................................................................... 7 Fr. Ivica Petanjak PISMO IZ ZRINA U UDBINU ................................................................................... 11 Damir Borovčak ZRIN - 66. OBLJETNICA POKOLJA, PALEŽI I PROGONA HRVATA ............................................................................................... 21 PROPOVIJED POMOĆNOG ZAGREBAČKOG BISKUPA MONS. VLADE KOŠIĆA ........................................................................................... 21 IKA BISKUP KOŠIĆ PREDVODIO MISU U SPOMEN NA 66. OBLJETNICU STRADANJA ŽUPE ZRIN ........................................................ 27 Damir Borovčak O ZLOČINU U ZRINU BEZOBRAZNO SE ŠUTI ili njihov antifašizam na djelu .................................................................................... 31 Damir Borovčak IZGRADITI CRKVU I VRATITI SE U ZRIN ......................................................... 51 Mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup HOMILIJA IZREČENA U ZRINU ............................................................................ 55 Damir Borovčak SUSRET SA ZRINJANIMA U PROGONSTVU ...................................................... 61

DAMIR BOROVČAK

PREDSJEDNIK JOSIPOVIĆ PRIMIO SKUPINE GRAĐANA NA KAVU................................................................................................. 67

182

Damir Borovčak STANIMO U ZRINU NA STRANU ISTINE! .......................................................... 69 Mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup HOMILIJA NA MISI ZA STRADALE ZRINJANE ................................................. 71


Stjepan Petanjak SVJEDOČANSTVO O STRADANJU U ZRINU .................................................... 79 Andrija Feketić MOJA SJEĆANJA NA GRAD ZRINJ ......................................................................... 85 Uvod ......................................................................................................................... 85 Sjećanja iz mog djetinjstva: događaji i tragedije mog rodnog mjesta i mojih predaka rođenih u Zrinju, od 1938. godine ................................................... 87 Tragedija počinje ....................................................................................................... 90 Progonstvo................................................................................................................. 95 Mr. sc. Ante Milinović SRPSKI GENOCID NAD HRVATIMA ZRINSKOG POUNJA U DRUGOM SVJETSKOM RATU .................................... 99 Struktura obitelji i kućanstava u Zrinu ...................................................................... 99 Stravični srpski zločini nad Hrvatima u Zrinu ......................................................... 104 Zrinjani su bili čestiti i ponosni hrvatski domoljubi ................................................. 105 Stara ali ubitačna “tehnologia” srpskog genocida nad Hrvatima ............................... 109 Poginuli u obrani tj. samozaštiti Zrina od Srba do 9. rujna 1943. ............................ 109 Hrvatski težaci ubijeni u svom selu do 9. rujna 1943. .............................................. 110 Krvoločni lov na zrinske Hrvate u srpskim selima .................................................... 111 Ubijanje zrinskih Hrvata tijekom težačkih poslova................................................... 112 Srpski fašizam je 1943. godine spalio hrvatski Zrin .................................................. 115 Ubijeni zrinski težaci iz civilne samozaštite .............................................................. 116 „Oslobodioci“ su ubijali zrinsku djecu i starce.......................................................... 120 Kukavički zločin počinjen nad zrinskim ženama ...................................................... 121 Smrt zrinskih prognanika do “križnog puta” ............................................................ 122 Završnica zločina nad Zrinjanima na križnom putu ................................................. 123 Hrvati iz Zrina pobijeni na “križnom putu” ............................................................. 125 Pobijeni Hrvati iz Zrina poslije završetka rata .......................................................... 127 Pregled žrtava srpskog genocida počinjenog nad Hrvatima zrinskoga Pounja...................................................................................................... 129

IKA NAKON 70 GODINA U ZRINU PROSLAVLJEN BLAGDAN NAŠAŠĆA SVETOG KRIŽA ............................................................... 137 Damir Borovčak ZRIN - 70 GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva ...................................... 141 Damir Borovčak NA TRGU NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG U ZAGREBU...................................... 163 Damir Borovčak ZAKLJUČAK - ISPRAVITI POVIJESNU NEPRAVDU ....................................... 167 BILJEŠKA O AUTORU ............................................................................................ 175 KAZALO IMENA ..................................................................................................... 177 SADRŽAJ ................................................................................................................... 182

ZRIN 70. GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA

IMENOVANJE ČLANOVA ZAKLADE ZA GRADNJU ŽUPNE CRKVE NAŠAŠĆA SVETOG KRIŽA U ZRINU .................................... 133

183


9 789537 152444 Cijena: 100,00 kn


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.