Degeneracija makule i prehrana

AMD ALLIANCE INTERNATIONAL

PRO RETINA PRO RETINA Deutschland e.V. _______________________ Udružž enje ža samopomocć osoba s degeneracijom mrežž nice

Starosna makularna degeneracija SMD i prehrana Značaj prehrane za prevenciju i liječenje

Brosž ura broj 17, 04-2013.

1

Staračka degeneracija makule Draga cž itateljice, dragi cž itatelju, starost – kao sž to dade naslutiti i samo ime – cž imbenik je rižika ža nastanak staracž ke degeneracije makule (SMD), na koji nije mogucć e utjecati. Pa ipak postoje i drugi cž imbenici rižika ža nastanak SMD-e, ža koje se u međuvremenu pokažalo da je na njih mogucć e utjecati.

Pomocć u ove brosž ure bismo Vas žž eljeli informirati o požnatim cž imbenicima rižika na koje možž ete i samo aktivno djelovati.

U svemu tome važž nu ulogu igraju nasž e žž ivotne navike. Posebice se ishrana te hranjive mikro tvari koje užimamo putem prehrane, kao na pr. vitamini, elementi u tragovima ili omega-3 masne kiseline, sve intenživnije tiskaju u žž arisž te žnanstvenih istražž ivanja.

U narednim se stranicama namjerava pomocć i Vama, Vasž oj obitelji, prijateljima i požnanicima pri odabiru odgovarajucć ih žž ivežž nih namirnica, kako bi se oko moglo opskrbjeti važž nim nutritivnim sastojcima. Na taj nacž in možž ete sasvim osobno pridonijeti prevenciji ili povoljnom ražvoju SMD-e.

Vasž a PRO RETINA

2

SMD Tok bolesti Staracž ka degeneracija makule (SMD) je oboljenje oka koje u tžv. kasnim stadijima možž e dovesti do gubitka vida u tocž ki fiksacije (sredisž tu vidnog polja). Pritom ostaje sacž uvanim viđenje pokraj tocž ke fiksacije (periferni vid). Oboljele osobe ovo stanje cž esto opisuju na ovaj nacž in:'' Upravo tamo gdje tocž no gledam ne vidim nisž ta osž tro.''

Takvo ogranicž enje vidne sposobnosti javlja se međutim tek u kasnom stadiju bolesti.

Rani stadij SMD-e možž e Vasž lijecž nik prepožnati na pr. na temelju malih ogranicž enih naslaga ispod mrežž nice (tžv. ''druža''). Vidna sposobnost u ovom stadiju najcž esž cće nije ogranicž ena.

U kasnom stadiju SMD-e se, međutim, intenživno gubi sredisž nja osž trina vida. Ovisno o tome, o kojem se obliku kasnog stadija SMD-e radi (o suhoj ili vlažž noj SMD), bolest napreduje ražlicž itim tempom.

Prema profilu rižika, ižražž enosti i ražvoju bolesti na raspolaganju su ražlicž ite mogucć nosti prevencije i lijecž enja, pored ostalog dovod mikro hranjivih tvari putem prehrane ili u obliku dodataka prehrani. Čimbenici rizika za razvoj SMD-e Necć e svaki cž ovjek koji možž e ocž ekivati prosjecž an žž ivotni vijek oboljeti u starosti od SMD -e.

Rizik za nastanak oboljenja ovisi o više čimbenika:

Čimbenici na koje se ne može utjecati

Čimbenici na koje se može utjecati



Dob



Pusž enje



Genetsko naslijeđe



Jako ižlaganje suncu



Spol (žž enski)



Prehrana



Visok krvni tlak

Iako josž nisu definitivno ražjasž njeni procesi koji vode do nastanka SMD-e, ipak postoje brojne nažnake da i nacž in žž ivota igra ulogu kod SMD-e.

Možž ete, na primjer, vecć i nosž enjem suncž anih naocž ala doprinijeti žasž titi svojih ocž iju u slucž aju intenživnog ižlaganja suncž evoj svjetlosti.

Značenju prehrane ža ždravlje ocž iju poklanja se sve vecć a požornost. U međuvremenu se je spožnalo da određene namirnice sadržž e važž ne mikro hranjive tvari, kao na pr.

3

antioksidativne vitamine, elemente u tragovima i masne kiseline, koje mogu žnatno pomocć i žasž titi ocž iju i njihove funkcije.

Zdrava prehrana Njemacž ko drusž tvo ža prehranu (DGE) preporucž uje zdravim osobama da jedu 250 g voća i 400 g povrća dnevno; idealno bi bilo raždijeliti to na 5 obroka. Time se osigurava redovna opskrba vasž eg tijela mikro hranjivim tvarima, od kojih tijelo neke (na pr. vitamin C) ne možž e proižvesti samo.

Za primjer smo vam sastavili dnevni jelovnik u skladu s preporukama DGE-a:

Jutro

1 banana u muü sliju i už drugo 1 porcija salate od mrkve

Podne

1 porcija pirjanog povrcć a (sž pinat)

Poslije podne

1 jabuka

Vecž er

1 porcija salate

Ako ste k tomu pogođeni određenim žž ivotnim situacijama poput, na pr. bolesti, povecć ava se Vasž a specificž na potreba ža hranjivim tvarima. U tom slucž aju morate posebice voditi racž una o uravnotežž enoj prehrani sa svježž im proižvodima. K tomu možž ete ispravnim odabirom namirnica svjesno poduprijeti opskrbu određenim mikro hranjivim tvarima.

Stoga vam žž elimo na narednim stranicama predstaviti neke mikro hranjive tvari i žž ivežž ne namirnice koje su važž ne ža Vasž e ocž i.

Mikro hranjive tvari za zaštitu oka Oku su ža vidne procese te ža njegovu prirodnu žasž titu potrebne mikro hranjive tvari.

Mrežž nica (retina) se opskrbljuje kisikom, vitaminima, elementima u tragovima i drugim važž nim mikro hranjivim tvarima preko mnosž tva sitnih kapilara. To su pored ostalog: Karotinoidi U biljnom carstvu je požnato visž e od 600 karotinoida. Ove boje biljkama služž e kao aktivna žasž tita od svjetlosti. I oko koristi odabrane bojne pigmente poput na pr. betakarotina, luteina i ceaksantina. Beta-karotin cž ovjek možž e pretvoriti u vitamin A, koji je potreban ža vidne procese. Lutein i ceaksantin filtriraju u sredisž tu mrežž nice (makula lutea = ''žž uta pjega'') poput ''prirodnih suncž anih naocž ala'' kratkovalnu svjetlost, djeluju antioksidativno i tako doprinose žasž titi osjetljivih vidnih stanica.

Ražlicž ita istražž ivanja su pokažala da koncentracija ovih makularnih pigmenata opada s porastom žž ivotne dobi i kod pacijenata oboljelim od SMD-e. Osim toga postoje indicije da nižak sadržž aj makularnog pigmenta ide ruku pod ruku s povecć anim rižikim ža nastanak 4

SMD-e. Također se je pokažalo da povecć an dotok luteina i ceaksantina možž e ponovo povecć ati makularni pigment.

Antioksidansi U vidnom procesu i pri ižmjeni tvari u mrežž nici nastaju kao nusproižvodi takožvani ''slobodni radikali''. Ražlicž ita istražž ivanja su pokažala da povecć ana tvorba ovih agresivnih molekula igra ulogu pri nastanku SMD-e. I ovdje se govori o ''oksidativnom stresu''.

Prirodan protivnik slobodnih radikala su ''antioksidansi'', koji mogu slobodne radikale ucž initi nesž kodljivim. Znanstvena istražž ivanja upucć uju da postoji veža ižmeđu kolicž ine antioksidanasa u krvi i rižika oboljenja od SMD-e. To žnacž i da dobra opskrba tijela antioksidansima ocž ito možž e smanjiti rižik oboljenja od SMD-e.

U važž ne antioksidanse ubrajamo vecć opisane karotinoide lutein, ceaksantin i betakarotin. Vitam A (na pr. u mrkvi i matovilcu), vitamin C (na pr. u paprici i brokuli) i vitamin E (na pr. u biljnim uljima) mnogima su požnati kao ''hvatacž i radikala''. I bioflavonoidi, kojih pored ostalog ima i u grožž đu, predstavljaju djelotvorne antioksidanse. Elementi u tragovima poput selena i cinka pomažž u osim toga funkciju antioksidativnih žasž titnih sustava kojima raspolažž e samo tijelo.

Cink Cink je element koji je tijelu potreban samo u nežnatnim kolicž inama, ali je pritom nužž an ža funkciju mnogih metabolicž kih procesa. U koroidnoj membrani i u mrežž nici oka cink je žastupljen cž ak u vrlo visokoj koncentraciji. Istražž ivanja pokažuju da se povecć anim unosom cinka možž e usporiti ražvoj bolesti kod određenih oblika SMD-e.

Masne kiseline Mrežž nica se sastoji 60 % od nežasicć enih masnih kiselina. Prije svega se radi o takožvanoj dokožaheksaenskoj kiselini (DHA), vrsti omega-3 masne kiseline, koje ima u ribama poput lososa, pastrve i sabljarke. Ove masne kiseline mogu umanjiti rižik od nastanka SMD-e. Buducć i da tijelo samo ne možž e proižvoditi omega-3 masne kiseline, riba cć e svrsishodno nadopuniti Vasž jelovnik.

Ostale važne mikro hranjive tvari Osim gore navedenih mikro hranjivih tvari ima josž nutritivnih sastojaka koji potpomažž u ižmjenu tvari u oku.

U takve se pored ostalog ubraja vitamine B (na pr. riboflavin, tiamin), buducć i da su nužž ni ža cijeli niž metabolicž kih procesa. ZŽ ivežž ne namirnice poput oraha, sira i punožrnatih proižvoda bogate su vitaminima B.

5

ARED studija Dokaž o utjecaju određenih mikro hranjivih tvari na tok staracž ke degeneracije makule donijelo je opsežž no istražž ivanje koje je provedeno u SAD-u.

Cilj je istražž ivanja bio je usporavanje napredovanja SMD-e dopunskim unosom mikro hranjivih tvari u organižam. U raždoblju od 6,3 godine promatralo se 4757 sudionika u istražž ivanju u dobi od 55 do 80 godina s ražlicž itim stadijima ove bolesti. Skupina ispitanika primala je svakodnevno kao nadopunu prehrani kombinaciju od 500 mg vitamina C, 400 međunarodnih jedinica vitamina E, 15 mg beta-karotina, 80 mg cinka i 2 mg bakra.

Najvažž niji režultat ARED studije glasi: redovno užimanje mikro hranjivih tvari smanjuje kod određenih polažnih dijagnoža ža 25 % rižik napredovanja postojecć e degeneracije makule u odnosu na pacijente koji nisu obrađivani.

Međutim, tako visoke dože mikro hranjivih tvari, kakve su primijenjene u studiji, ne možž e se posticć i samo preko prehrane. Stoga je u određenim slucž ajevima preporucž iv dopunski unos ovdje navedenih mikro hranjivih tvari.

S dopunskim užimanjem mikro hranjivih tvari smijete ipak pocž eti tek nakon podrobnog strucž nog savjetovanja sa svojim oftalmologom.

Kupovina po mjeri oka Ako se žž elite svakodnevno ždravo hraniti, koristite nadasve sežonsku ponudu svježž eg vocć a i povrcć a Tablica nižž e treba olaksž ati buducć u potragu ža odgovarajucć im žž ivežž nim namirnicama koje sadržž e vecć e kolicž ine mikro hranjivih tvari koje su ovdje predstavljene.

Mikro hranjiva tvar

Nalazi se u

Vitamin A

mrkvi, matovilcu, tunjevini, svinjetini

Vitamin C

komoracž u, plodovima

Vitamin E

biljnim uljima, (na pr. orahovom ulju, cž icž kovom ulju), orasima, žobenim pahuljicama, kokosž jim jajima

paprici,

sž pinatu,

citrusnim

Karotinoidi, (na pr. beta-karotin, lutein, kupusu, sž pinatu, brokuli, grasž ku ceaksantin) Folna kiselina

kvascu, sojinim klicama, jetri

Cink

psž enicž nim

mekinjama,

govedini,

siru 6

edamcu Selen

mesu, jajima, ribi, mlijeku

Bioflavonoidi

grožž đu, bažgi, citrusnim plodovima

Omega-3 masne kiseline dokožaheksaenska kiselina)

(na

pr. ribama hladnih voda (na pr. skusž ama, lososu, pastrvama, sabljarkama)

PRO RETINA Deutschland e.V. je organižacija ža samopomocć osoba s degenerativnim oboljenjima mrežž nice poput retinitis pigmentosae (RP), Usherovog sindroma, degeneracije makule (DM) i slicž nih oboljenja mrežž nice.

PRO RETINA 

informira i savjetuje oboljele osobe, cž lanove njihove obitelji i javnost,



podupire ražmjenu iskustava među svojim cž lanovima i njihovo međusobno pomaganje,



unaprijeđuje žnanstveno istražž ivanje na podrucž ju degeneracije mrežž nice s ciljem pronalaska terapije ža ova oboljenja koja se dosad nije moglo lijecž iti, ili je to bilo mogucć e samo u ogranicž enim slucž ajevima.

AMD Alliance International AMD Alliance International je svjetska asocijacija organižacija slabovidnih i starijih osoba. Cilj asocijacije je jacž anje javne svijesti o staracž koj degeneraciji makule SMD), informiranje o raspoložž ivim mogucć nostima terapije i pružž anje objasž njenja, pomocć i i nade osobama pogođenim staracž kom degeneracijom makule i cž lanovima njihovih obitelji, kako bi se poboljsž ala kvaliteta žž ivota oboljelih.

Također se prosljeđuje i umrežž ava najnovije žnanstvene režultate. AMD Alliance je jedina međunarodna organižacija koja se iskljucž ivo bavi staracž kom degeneracijom makule.

U Njemacž koj je žastupa PRO RETINA Deutschland e.V., Stručni savez oftalmologa i Njemačko oftalmološko društvo.

Važž ne informacije o danasž njim mogucć nostima terapije i rehabilitacije kao i regionalnim adresama ža kontakte nacć i cć ete i na internetskim stranicama AMD Alliance International pod: www.amdalliance.de.

7