Page 1

Godina XVII.

Broj 950.

^akovec, PETAK, 29. studenoga 2013.

Cijena 7 kun kuna na

DEKLARACIJA O MEIMURJU - županijska Skupština reagirala na opasnost

str. 2-3

Meimursko Varaždinu kao centru

NE!

Predloženim nacrtom zakona Meimurje gubi statu status us regije, a Varaždin nam postaje glavni grad VATRA U NEKOLIKO MINUTA PROGUTALA A dom Višnjievih u ehovcu

str. 8 ATEKS - prodaje se treina dionica

str. 5

Patafta ili Baki pred vratima tvrtke? REFERENDUM u nedjelju

ZA ili PROTIV Meimurci se izjašnjavaju na uobiajenim biralištima

KLIZIŠTE u Grabrovniku i dalje aktivno - Anici Turk razdire dom i obitelj:

Svoju djecu šaljem živjeti drugdje!

sstr. tr. 10

-20% NA SVE IGRAČKE

MEĐIMURSK KOLIN(J)E E Nem ma

POSEBAN PRILOG

Tragediju pretvorili u humanu akciju

str. 4

TRADICION A ALNE meimurske kolin(j)e obia j su

POSEBAN PRILOG

MEIMURSKIH NOVINA

koji vrhunac

bolje od dom a koba assiicca a,, cvirki, špek eg mesa, urki, a i veselja dostiže uprav

o u ovo doba

godine

PIŠE: STJEPAN MESA RI RI I

Kada su svi na broju i orni za posao, mesar krene u kotac (svinja e imur sk e pištoljem c) i plinskim k ol i nj e ne omami svinju - (Nekada plinskog pištolj . kada su bile b a nije bilo pa jedan od najse svinja klala n rados nijih samim ubodo doga aja m noža.) a u godin i, no, Omamljena kao i mnoge svinja mno oge ne na druge stvari, pod, a potom padi obiaji su joj u u sar zareže meposljednje vrijem e izgub izgubil bilii e se koristvrat i krv, koja prvo uobia jen jski ski urki (krvaviti kod izrade nain, a potom tradicijs i sudionik ica), ispusti ike ke posudu u itavom dogaa u . Kada mesar nju. Ipak Ipak, ak, di da je utvrkolinje se vraaju životinja mrtva, sv ve monici poje više mlaih kui i sve je izvuku iz obitelji koj koje svinje ca, te se održavaju kolinje u na svosvo o- hladno dvorištu opere jim grunto m vodom, stavi vima. Nekad a je najvažnije u bilo to što je korito i natrlja borov e om svinja uzgoje na na vlasti- smolom ili kalefujom. Svitom imanju , prava doma- nja se polijev a kropo m, a svinja ili nakon ega prasac, što se s nje skida je dlaka i danas rijedak uklone pažli primjer, no (pappostoji. ci). Tako oiše na svinja objesi se na Pripreme za poinju nekolik kolinje za- mesar zapoi galge i tada o dana prije nje nego e se održat njezin trup na rasijecati dijelove. Slinjem ljudi koji i, poziva- jedi i prvi predah su potrebni na kolinju, ali žganica i druga , te nova i okrjepa. koja je kulmin na veeru, acija itavog Vrui špek obreda. Rano i dinstana ujutro gazda jetreca pripremi kotao s vodom, koji potpali Mesar sa svinje i loži tako ako dugo sskine dok krop ki k špek, koji se prvo ne uzavri potom k kuha u kotlu U meu vremeje. i, kada je nu se ha u okupe kulina han, an, to je prvi obrok j kukulin maica poast rii koje do- lin linju. nju. Vrui špek na koi s lukom ajem, kavom žganicom, prvi prrvi je obrok i kolaima. na kolinju, na nakon akon kojeg se poinju piti

1

M

i kumovi i prijate lji. Mesar joj pripremi meso i iznutrice od kojih e spremiti ukusn gazdarica u kolin( j) sku veeru . Mesar obavi sve oko mesa, a naprave cvirkepomonici pospreme za (varke), sobom i zasluže odmor do veere. Kotlet

i, urke i pjesm a do jutra

Dok su deki ženom odmor na zasluca u kuhinj u, gazdarii gori od posla i brige da sve bude u najboljem redu, jer nisu svaki dan. kolin( j)e Kolin(j)ska veera je prigod a na kojoj se gazdarica pokazuje kao vrsna kuhar ica, a prazni tanjuri i do koliko e sati gosti ostati na okupu pokazatelji su koliko je bila uspješna. Veera zapoi nje juhom s krpicama u kojoj su se kuhala rebra i drugo povre. Potom meso te kuhano meso je na redu špek na kojem s hrenom i su dijelov i mesa. Zatim poinju ne stvari: peenkonkreto meso, urke i meso z ljem te na kraju kiselim zeTu su zdruzg kisela juha. ani salata od crvenokrumpir, g endivije zainje zelja ili im košinim na domauljem i jabunim octom , te pogae sa zeljem ili Kolin(j)e su tradic repom. U meuvremenu najmanje deiji je vrhunac ionalan i lijep doga set puta doma poinje padat redovito u vrijeme kada aj, vi gemištima. in nazdrapred kraj studei snijeg, dakle, poinju odmaklo. KokotVrijeme je i tek tada poinj kukurie kralja sljedee noga i traju sve do Tri u odlaziti prvi “kolina obavljaju na godine, no nikako se ne ri”, kojima doBadnjak, Boži maica sprem i malo mesa, i Novu godinu špeka, urki i jetreca da se gemišti. Prema nae kad kod naputcima kue nastup gazdarice, mesar gemišti niz grlo klize kao glad. Gazda goste otprat i meso, a kuhari rasijeca po loju. i do ceste i toi “putne”, koje vremenu na ca u meuKada je nitko ne odbija. luku izdinst Kolinje koa ljena (razdijsvinja rasprav- je su jetreca koja zapoele juer su sve sudionike delicija za ljene dijeloveljena) na že- završe ujutro ne i pravi objed e, su ujutro drugi (ruak). Još pripreme za zapo inju dan. Ako ako su bile dobre skuhati krump se uspije bele, hajdin urke, rne i njima ,o e ske ili prosen ir i za salatu napraviti crveno e. priati sudionici dugo Gazda rica i kuharicu hvaliti zelje, onpak zapoda je to obrok inje . Meim pripre urske tradici nakon kojeg mu onalkoju su pozvan veere na ne kolin(j )e uvijek su i susjedi, ali bile i ostale nešto posebno.

str. str. 45 45


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Lažni puritanizam žestoko pokucao na vrata hrvatskog društva "S cena u kojoj dva glavna lika vode ljubav je modificirana jer netko misli da prizor u kojemu muškarac pruža ženi zadovoljstvo oralnim seksom gledateljima ini nelagodu, ali scene u kojima netko nekome raznese glavu nikada se ne cenzuriraju", ljutito objašnjava amerika glumica Evan Rachel Wood situaciju koja se dogodila nakon što je nekakva amerika ''agencija za udoree'' odluila da te scene ne smije biti u njezinom najnovijem filmu. To se dogaa u društvu koje želi posramiti i poniziti ženu jer uživa u seksu, osobito kada u istoj sceni muškarac nije seksualno zadovoljen. Teško mi je povjerovati da bi scena bila cenzurirana da je situacija obrnuta, tj. da žena muškarcu pruža oralno zadovoljstvo, ili da je ženski lik silovan", nastavlja glumica, te zakljuuje: "Vrijeme je da ljudi odrastu. Prihvatite da su žene seksualna bia. Shvatite da neki muškarci vole zadovoljavati žene. Prihvatite injenicu da žene nisu tu samo da budu j.... i kažu hvala. Dopušteno nam je i da uživamo u seksu. Vrijeme je da se žene zauzmu za sebe!''. ria koja dolazi iz SAD-a vrlo je tipina za kvazipuritansko ameriko društvo, u kojemu bogataški sloj može legalno pljakati državu, praktiki uništiti malog ovjeka i srednji sloj na nain da elita diktira uvjete politici, koja joj osigurava nesmetano bogaenje, dok istovremeno osiromašuje sve druge, te društvu namee tradiciju i tradicionalne institucije i vrijednosti (obitelj, religija, nacionalna privrženost itd.), koje e na taj nain biti praktiki nesposobno da se prihvati društveni razvoj i modernitet. ekoliko minulih tjedana i mjeseci u Hrvatskoj kroz djelovanje raznoraznih inicijativa i udruga, ali i pojedinaca i pokreta pristiglih upravo iz SAD-a, iza kojih stoje do sad marginalne stranke i Crkva, a prikljuuje im se sada i javno HDZ, odreeni tip amerikog konzervatizma namee se hrvatskom društvu. Meutim, sve je vidljivije da se iza toga krije ipak nešto sasvim drugo. Žele se nametnuti vrijednosti i norme ponašanja kako bi se privukla na njihovu stranu kritina masa koja e ih što prije dovesti na vlast. No ono na što moraju raunati je ipak injenica da su ameriki lobiji žestoko protiv ekstremizma, poput neonacizma, pa takva politika ne može raunati na meunarodnu podršku. omunjare“, kako aktualnu hrvatsku vlast potiho ''od milja“ zovu ljudi

"

P

N

''K

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

''konzervativnog“ svjetonazora, došle su na vlast, po njima, samo zahvaljujui tome što je razotkriven politiki lopovluk bivših, a ne zbog stvarne podrške graana. Par godina vladanja onih politikih elita koje zapravo nikad nisu željele Hrvatsku za te i takve je puno, pa i previše. Treba zato što prije izabrati vlast koja e biti ''prava Hrvatska“. Jer na vlasti u Hrvatskoj valjda po tima i takvima trebaju biti samo oni koji su svojim ''hrvatstvom“ odabrani da imaju pravo da se na brzinu obogate i da (samo) njihova djeca ''uživaju u životu“. Takav scenarij odigravao se do 2011. godine. akon što je razotkrivena pljaka bivših politikih elita, danas kada HDZ-u ne raste popularnost, bez obzira na kadrovske promjene, potrebna je mobilizacija ''konzervativne'' Hrvatske, a to u uvjetima krize i nesposobnosti aktualno vladajuih uope nije problem. Ako uspiju svojim raznoraznim subverzivnim desniarskim akcijama nametnuti veini u društvu da pogne glavu i uzmakne pred onima kojima je jedino važno vikati: ''Za Dom spremni“, ''moliti krunicu“ i ''raati djecu“, ostaje samo ormalnost - preuzeti vlast. no od ega se ježim je injenica da e onima “malima“, njihovim biraima i glasaima, to biti sasvim dovoljno. Nikad nee i ne žele otvoriti tabue, koji imaju dvostruka mjerila kad je konzervatizam u pitanju. Jer konzervatizam, kad su oni pitanju, vrijedi za obian puk, dok za njihovu elitu vrijede sasvim druga, posve liberalna pravila ponašanja. glavnom, ta lažna puritanska elita svugdje živi svakako, samo ne po udorednim zakonima, zato se bojim da bi u sluaju njihovog dolaska na vlast nestalo i ono malo nade koja je ostala svima nama koji vjerujemo u Hrvatsku kao zemlju ravnopravnih šansi. er, u njihovom svijetu, barem kao što sugerira trenutna situacija, bogatiji moraju biti samo još bogatiji, a siromašniji su osueni da budu još siromašniji.

N

O

U

J

VIJEST(I) TJEDNA Dobri ljudi pomažu obitelji Višnji ublažiti teške posljedice Preko 250 tisua kuna štete pretrpjela je obitelj Višnji iz ehovca u požaru koji je oko jedan sat iza ponoi u utorak, 26. studenoga, buknuo na krovištu njihove obiteljske kue. Pretpostavlja se kako je uzrok požara kvar na dimnjaku, od kojeg je krenuo požar, koji je potom zahvatio drvenu konstrukciju na krovištu te se potom proširio i po drugim dijelovima kue. Da se u kui nešto neobino dogaa, primijetila je Višnjieva najmlaa kerka Dunja, koja je potom probudila sve lanove obitelji, a zatim su pozvani vatrogasci. U kratkom vremenskom razdoblju na mjesto dogaaja stigli su gasitelji DVD-a ehovec i JVP-a Grada akovca, koji su požar lokalizirali te obitelji pomogli u iznošenju stvari iz kue, u emu su im se pridružili mještani ehovca. Reportaža na str. 8.

(NE) SVIA NAM SE

Najbolja tajnica Hrvatske Vesna Bajkovec iz Preloga Ve pune trideset i tri godine Vesna Bajkovec iz Preloga radi na tajnikim poslovima, najprije u mjesnoj zajednici Prelog, a zadnjih dvadesetak godina u Gradu Prelogu, gdje je tajnica gradonaelnika. I njezini roditelji, kojih više nema, bili su vezani za Prelog u podruju obrazovanja kao predavai i nastavnici. Tajnica Vesna Bajkovec završila je Ekonomsku školu, te se posvetila tajnikim poslovima, za drugo, kaže, nema vremena. Ovih dana nacionalna udruga “Hrvatska poslovna tajnica” proglasila ju je najboljom tajnicom u Hrvatskoj u jednoj od kategorija na sveanosti u hotelu “Esplanade” u Zagrebu, naime, bira se u pet ravnopravnih kategor ija. To je i bio povod z a razgovor. Opširnije na str. 12.

Svoju djecu šaljem živjeti drugdje Na samu Svetu Katarinu (25. studenoga), koja je donijela prve snježne pahuljice, obišli smo nekoliko od desetak aktivnih klizišta na podruju opine Štrigova, a zaustavili se na imanju Anice Turk u Grabrovniku, na imanju koje izgleda kao da ga je poharala pretpovijesna nepogoda. Sam pogled na imanje i ono što ga okružuje govori kako je ovdje grozno zastati, a kamoli živjeti i raditi. Tu pod brijegom, niz koji stalno klizi zemlja i prijeti njezinoj obitelji, poglavito obiteljskoj kui i gospodarskim zgradama iz ijeg dvorišta je do sada odvezeno stotine kubika zemlje i raznog drvea, razgovarali smo s Anicom Turk, koja nas je doekala s osmijehom na licu i, vidjevši kako smo iznenaeni njezinim vedrim pogledom, rekla je kako više ne zna bi li se smijala ili plakala, jer u ovakvim okolnostima ovjek gubi svaki smisao za realnost stanja u kakvom se godinama nalazi. Potresna pria na str. 10.

29. studenoga 2013.

ZBOG OPASNOSTI OD GUBITKA ŽUPANIJE, Skupština donijela Deklara

Meimurje gubi st Varaždin nam pos Predloženim nacrtom prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, gradovi iz Meimurske županije ne bi imali status urbanog podruja, jer nemaju više od 35.000 stanovnika, a nositeljem izrade strategije razvoja urbanog podruja za gradove Meimurske županije postao bi Grad Varaždin PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Meimurska županija ima nevjerojatnu sudbinu da nakon odreenih razdoblja mora ponovno i iznova dokazivati prvo na svoju samostalnost i opstojnost. Prije manje od sto godina, 1919. godine, Meimurje je moralo dokazivati svoju opstojnost i samostalnost da bi ušlo u sastav matice zemlje, kako ne bi ostalo u maarskoj državi: dvostruko zakinuto kao nacionalna manjina u stranoj državi, bez prava na samostojnost i vlastiti jezik. U bivšoj državi gurali su nas u Zajednicu opina, gdje smo gurnuti na marginu, morali dokazivati da imamo pravo na vlastiti regionalni razvoj. Upravo zahvaljujui visokom stupnju regionalne samosvijesti kao bivša jedinstvena opina akovec, koja je zaokruživala cijelo Meimurje na principu ravnomjernog razvoja, najbrže smo se razvijali u dosadašnjoj povijesti. Marginaliziranost od strane države kompenzirali smo uvoenjem samodoprinosa kojim smo podizali društveni standard i gradili inrastrukturu, od bolnice, djejih vrtia, škola, ambulanti, asaltiranja cesta, uvoenja struje, vode, plina. Stvaranjem samostalne Hrvatske opet su nam htjeli oduzeti autonomnost, ak i nametanjem VŽ tablica na naša vozila. Bilo je to previše za meimurski ponos, do tada tihi i trpei ljudi možda prvi put u novijoj povijesti pokrenuli su peticiju protiv i uspjeli. Meimurci u sebi nose sjeanje na bolnu prošlost kada se matica, pa i vlastita država, maehinski odnosila prema Meimurju, više smo uplaivali u proraun nego nam se vraalo. Stariji pamte jednu azu u razvoju Jugoslavije kada se po direktivi nije ulagalo u razvoj gospodarstva uz granicu u vrijeme zategnutih odnosa s Varšavskim paktom, nego se akumulacija ovdašnjeg gospodarstva prelijevala preko Drave, zbog geostrateških razloga: Hrvatske do Drave. Sve te bolne uspomene ostale su zapisane u mentalnom kodu Meimuraca. Zbog toga i nova rasprava oko podjele Hrvatske vraa sjeanja na ponovni pokušaj marginalizacije Meimurja i osjeaja da emo ponovno biti zakinuti ormiranjem novog centra izvan Meimurja. Potencijalna podjela Hrvatske bazira se na pet do šest regija, pri emu se ne uvažava specifinost Meimurja, ve nas se pod svaku cijenu želi ugurati u Sjeverozapadnu regiju, a Varaždinu daje status glavnog grada. Uz to, na mala vrata institucije iz Meimurske županije gube status regionalnih centara i pretvaraju se u ispostave i podrune jedinice nižeg ranga, a sjedište regional-

nih centara postaje Varaždin. Nije stoga udno da je u etvrtak 28. studenoga Skupština Meimurske županije ponovno morala donijeti povijesnu odluku kojom nastoji zaštiti opstojnost Meimurske županije donošenjem Deklaracije o Meimurskoj županiji, na inicijativu MDS-a. Oko donošenja Deklaracije bile su jedinstvene sve politike stranke u Skupštini i svi vijenici. Opstojnost Meimurske županije je ona toka oko koje nema prijepora i oko ega su svi politiki imbenici u Meimurju jedinstveni i složni.

Dva amandmana Laburista Hrvatski laburisti podnijeli su dva dodatna amandmana na Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Meimurske županije i oba su prihvaena kao sastavni dio Deklaracije. Prvi se odnosi na unošenje 9. sijenja 1919. godine u tekst Deklaracije zato jer se taj dan obilježava kao Spomendan na dogaaj kada je u akovcu održana Narodna skupština. Na toj Skupštini 1919. godine prisustvovalo je 10.000 ljudi i tada je jednoglasno donesena Rezolucija o odcjepljenju Meimurja od maarske države. U spomen na taj dogaaj Hrvatski sabor je 23. rujna 2005. godine dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH proglasio spomendanom. Zbog povijesnog i politikog znaenja ovog dogaaja za Meimurje, a koji ukazuje na injenicu da se Meimurje daleko prije nekih drugih hrvatskih krajeva izborilo za svoju samostalnost te da je unato povijesnim zbivanjima ostalo jedno od najiših nacionalnih krajeva, smatramo nužnim da se isti uvrsti u deklaraciju, obrazložili su amandman Laburisti.

Jednako tako prihvaen je i drugi njihov amandman da se Skupština Meimurske županije snažno protivi prijedlozima Hrvatskog saveza Slavonije i Baranje i Istarskoga demokratskog sabora da se u aktualnim promjenama Ustava RH potvrdi podjela Hrvatske na pet, odnosno šest regija, a u kojima se predlaže da Meimurje bude dio Sjeverozapadne regije.

Što stoji u Deklaraciji Ponukani nedavnim najavama o izmjeni politike upravljanja regionalnim razvojem na nain da se u pravni sustav Republike Hrvatske uvedu novi modeli upravnog ustroja i aktivno se ukljuujui u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Skupština Meimurske županije kao predstavniko tijelo izabrano voljom graana Meimurske županije na demokratskim izborima, temeljem lanaka 11., 21. i 70. Statuta Meimurske županije, na sjednici održanoj 28. prosinca 2013. godine, donosi Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Meimurske županije, kojom iznosi svoje mišljenje, inicijative i prijedloge nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj, sve u cilju da Meimurska županija ouva svoj politiki subjektivitet, a lokalna i podruna (regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj ouva svoju samostalnost, koja je garantirana Ustavom RH. Skupština Meimurske županije zalaže se za provoenje politike regionalnog razvoja u skladu s autonomijom jedinica lokalne i regionalne samouprave, zajamenom pravnim poretkom Republike Hrvatske. Za Meimursku županiju je u potpunosti neprihvatljiv

ZDRAVKO HOLCINGER, vijenik HDZ-a

Ostavit e županiju bez ingerencija! No, da bojazni za opstojnost Meimurske županije ipak ima, pokazala je rasprava Zdravka Holcingera, vijenika HDZ-a, na Skupštini, koji je ukazao na jednu drugu pojavu. On je istaknuo da se županije i možda nee ukidati, nego da e se ukidati njezine ingerencije, pa e županijama ostati ingerencija nekadašnjih mjesnih zajednica i bit e svedena na protokol. - Na mala vrata regionalni centri raznih ustanova sele u Va-

raždin i mora nas biti briga da se na mala vrata ne uvede nova regionalizacija, koja e kasnije biti samo potvrena i administrativnim ustrojem, kazao je Holcinger. Darko Horvat, njegov stranaki kolega, kazao je da je potrebno hitno zaustaviti preseljenja regionalnih sjedišta iz akovca u Varaždin, a sve u unkciji budueg sprjeavanja regionalizacije na taj nain. U protivnom e naši ljudi morati po sve više usluga odlaziti u Varaždin.


29. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

aciju o Meimurju

tatus regije, a staje glavni grad?!

Svi vijenici bili su jedinstveni u prihvaanju Deklaracije za opstojnost Meimurske županije

predloženi model ‘’planskih podruja’’ iz Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, koji Meimursku županiju ustrojava u plansko podruje Sjeverozapadne Hrvatske. Zakonom predvieno Partnersko vijee planskog podruja svojom nadležnošu direktno zadire u samostalnost jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Odreenje da e Partnersko vijee planskog podruja deinirati zajednike prioritete jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave suprotno je odredbi lanka 136. Ustava RH, koji proklamira pravo jedinica na samostalnost. Skupština Meimurske županije ne pristaje ni na kakav status ‘’subregije“ Meimurske županije, odnosno ni na kakav status koji je niži od ‘’državne razine minus jedan“. Meimurje je povijesna regija i kao takva mora ostati u bilo kakvoj buduoj reorganizaciji regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Skupština Meimurske županije podržava Sabor Republike Hrvatske, kao i Vladu Republike Hrvatske, da u postupku izmjena Ustava jasno i precizno deinira regije, kako bi sve budue zakonske izmjene, koje bi se odnosile na administrativni ustroj Republike

Hrvatske, jasno i precizno deinirale Meimurje kao regiju. Pravo na sudjelovanje graana u upravljanju javnim poslovima spada u zajednika demokratska naela svih država lanica Europske unije, a regija doprinosi ostvarenju tog prava i ne postoji potreba ni za kakvim posrednikom izmeu državne i regionalne razine. Takoer, protivimo se prijedlogu da se RH podijeli na etiri urbane aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, koje se formiraju radi uinkovitijeg planiranja, usklaivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije. Predloženim Zakonom gradovi iz Meimurske županije ne bi imali status urbanog podruja, jer nemaju više od 35.000 stanovnika, a nositeljem izrade strategije razvoja urbanog podruja za gradove Meimurske županije postao bi Grad Varaždin. Skupština Meimurske županije zahtijeva od središnjih tijela državne vlasti da politiku regionalnog razvoja koncipira na nain da ona pridonese društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno naelima održivog razvoja i stvaranjem uvjeta koji e Meimurskoj županiji omoguiti daljnje jaanje konkurentnosti

i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala u cilju postizanja gospodarski konkurentne, znanstveno i kulturno atraktivne, socijalno pravedne, zdravstveno i ekološki sigurne regije. Skupština Meimurske županije ocjenjuje da prvenstveni uzrok nedovoljno eikasnog funkcioniranja unutarnjeg ustrojstva Republike Hrvatske nije prevelika usitnjenost upravnih jedinica, ve prevelika centralizacija. U dijalogu sa središnjom državnom vlasti i ostalim hrvatskim regijama želimo ostvariti daljnju decentralizaciju, funkcionalnu i iskalnu, kako bi jedinice regionalne i lokalne samouprave u potpunosti preuzele sve Ustavom Republike Hrvatske utvrene nadležnosti iz svoga samoupravnog djelovanja, te zajedniki radili na pripremi i deiniranju novih moguih nadležnosti regionalnih i lokalnih razina vlasti u skladu s najboljim praksama razvijenih europskih i drugih država. Skupština Meimurske županije dijeli uvjerenje da naelo supsidijarnosti, zasnovano na jednakoj legitimnosti raznih razina vlasti: lokalne, regionalne, državne i europske, predstavlja znaajan doprinos regionalnom razvoju i izgradnji demokracije. Ovo naelo pretpostavlja postojanje vlasti na razini regija s tijelima odluivanja konstituiranim na demokratski nain i koji raspolažu znaajnom autonomijom po pitanju nadležnosti, naina njihovog djelovanja i sredstava koja su im potrebna radi ostvarenja njihovih zadataka. Skupština Meimurske županije poziva središnja tijela državne vlasti da reformu državne uprave temelje na principima supsidijarnosti, regionalizacije i decentralizacije, da pristupe reformi i racionalizaciji sustava

ŽUPAN Matija Posavec

Ne bojim se da emo izgubiti županiju Matija Posavec, meimurski župan, rekao je: - Deklaracija se najviše donosi zbog odreene poruke. Osobno, politiki i po funkciji se ne bojim da emo izgubiti županiju, jer se o potencijalnom ukidanju županija ne raspravlja na Vladi. EU, ija je Hrvatska lanica, za potrebe svojih statistika uspostavlja regije na razini cijele Unije. Regije koje služe u statistike svrhe moraju biti sline po stanovništvu i površini kako bi mogle pratiti razvoj svake regije u EU. Administrativni ustroj ovisi iskljuivo o državi, a država ne razgovara o ukidanju županija i mislim da je sve to skupa malo izdramatizirano, kazao je župan Posavec. On tvrdi da strateško planiranje na “razini Varaždina” znai samo to da se iz struk-

turnih i kohezijskih fondova EU novac povlai u milijunima i desecima milijuna eura i za konkuriranje dobivanja tih sredstava ne može se kandidirati jedna županija, jer se radi o velikom novcu. Naveo je kao primjer, ako se ide u sustav kanalizacije, onda se nee tražiti sredstva iz Bruxellesa za jedno mjesto u Meimurju, ve za kompletni kanalizacijski ustav cijele sjeverozapadne regije. Na pitanje kako to da za aglomeraciju akovca nije bio potreban Varaždin, odgovorio je da je to zato što je taj projekt krenuo ranije, kada nismo bili lanica EU, i inanciran je iz kredita koji uzimaju Hrvatske vode. - Ni jedna država u Europi zbog planskih regija nije izgubila autonomiju svojih regija, kazao je župan Posavec.

Pitali smo neemo li ipak izgubiti i Meimurske vode zbog racionalizacije poduzea koja opskrbljuju vodom na 21 poduzee. Župan Posavec je kazao da neemo, zato jer imamo veliko komunalno poduzee za cijelu Županiju, te da se racionalizacija odnosi na uvoenje reda u nekim drugim krajevima Hrvatske. Što se tie Meimurja, da tu nema bojazni.

POGLED ODOZDO

MLADEN NOVAK, predsjednik Skupštine Meimurske županije

Znamo kako nam je bilo u Zajednici opina! Mladen Novak, predsjednik Skupštine, kazao je da je usvajanje Deklaracije na Skupštini stavio na dnevni red zbog toga što smatra da je ugrožena opstojnost Meimurja novom teritorijalnom podjelom Hrvatske koja se predlaže. - Meimurje je regija i moramo uiniti sve što je u našoj moi da to i ostane. Na pitanje što bi Meimurje gubitkom statusa regije izgubilo, Mladen Novak je kazao da smo ve u prošlosti bili dio Zajednice opine s Varaždinom kao centrom te ve imamo iskustvo kako smo tada prolazili, uvijek sa strane i na rubu dogaaja, pa želimo sprijeiti da se ta situacija ponovi. - Na nama je da to sprijeimo, kazao je Novak. - Deklaracija e biti ishodišni alat koji e omoguavati da to sprijeimo i na koji emo se pozivati kada se budemo borili da Meimurje ostane regija. To što se Deklaracija donosi jednoglasno daje nam snagu i argument prema Zagrebu, kada emo prema svim nadležnim institucijama objašnjavati svoju poziciju, koja govori u prilog da smo regija. Mi Meimurci uvijek smo bili jedinstveni kada smo se borili za svoja prava. Kad je u pitanju opstojnost Meimurja, mislim da emo jedinstveni nai zajedniki model djelovanja prema van, kazao je Mladen Novak, predsjednik Skupštine. lokalne samouprave te da u procese reforme ukljue predstavnike lokalne i regionalne samouprave, znanstvenih i strunih institucija, graana i zainteresirane javnosti, uz korištenje iskustava europskih država, te da u procese reforme ukljue sve relevantne politike snage u svrhu postizanja nacionalnog konsenzusa. Posebno zahtijeva hitno zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca u Varaždin i povratak preseljenih institucija natrag u Meimurje. Meimurke i Meimurci su se vlastitim snagama izborili i svojom voljom odluili za prikljuenje ‘’matici domovini“. Voena povijesnim iskustvom, kulturnim, geografskim, gospodarskim, a ponajprije demokratskim razlozima, Skupština Meimurske županije je spremna, ako to bude potrebno, o tome na odgovarajui nain tražiti mišljenje graana Meimurja. Ova Deklaracija stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Meimurske županije.

Decentralizacija iz feudalnog doba D

ecentralizacija je kod nas proces koji se odvija sporo pa nikako, baš poput onoga kako se kree rak - korak naprijed i onda dva koraka unatrag. Najnoviji prijedlog decentralizacije države podsjea na podjelu Hrvatske na feudalna podruja, tako da je vlast poput kakva prosvijeena vladara: podijeliti državu na više feudalnih posjeda, u pet-šest regija, u kojima e stvoriti nove regionalne centre moi. pravdanje za ovakvu feudalnu regionalizaciju Hrvatske u kojoj, primjerice, nema Meimurske županije, ve ona svoje ovlasti mora prenijeti u tzv. Sjeverozapadnu regiju sa sjedištem u Varaždinu, vladajui pravdaju vanjskim faktorima. U ovom sluaju je to povlaenje sredstava iz europskih fondova, kao moramo biti vee cjeline kako bi zajedno mogli povlaiti sredstva. Nije jasno samo od kada je za interesno povezivanje potrebno prekrajati granice županija kako bi se dogovarali zajedniki projekti. Pa ve odavno župani imaju svoju zajednicu na kojoj mogu dogovarati projekte od zajednikog interesa, što može prerasti u stvaranje interesnih projekata. Uz sva dostupna moderna sredstva komunikacije, Internet i mobitele, smiješno je stavarati novu zajednicu županija koja miriše na nekadašnju jalovu Zajednicu opina i stvaranje nove još vee birokracije. a ak da se županije i zatru u doslovnom obliku, nova zajednica e trebati novu administraciju. U njoj e prema kljuu htjeti biti zastupljene sve bivše županije. Uz to, nee valjda ljudi iz Kotoribe, Štrigove, Domašinca po svaki štambilj i potvrdu ili papir odlaziti u Varaždin? To bi baš bio napredak u pružanju usluga graanima, pa bi zasigurno u toj novoj regionalizaciji bilo potrebno stvoriti nekakve nove ispostave bliže graanima, bliže mjestu stanovanja. To zasigurno ne znai smanjenje administracije. ko pogledamo u srž te nakaradne nove regionalizacije, što ona znai za svakog od graanina u Hrvatskoj, postavlja se pitanje hoe li ona približiti usluge svakom graaninu, hoe li biti bliža njegovim potrebama i potrebama njegove sredine? Ili e o graanima Murskog Središa odluivati tamo neka komisija koja pojma nema koji stvarni problemi mue graane tog kraja. Je li smisao te budue feudalne decentalizacije ujednaiti standard svih regija, pri emu bi oni koji ve imaju razvijenu komunalnu infrastrukturu stajali na mjestu i ekali da se razviju oni koji su za sada u tom smislu nerazvijeniji. Tko bi u tom sluaju vodio rauna o potrebama onih koji ve imaju razijenu komunalnu infrastrukturu i imaju drugaije potrebe? oja je korist graanima iz Kotoribe da ih se šalje

O

P

A

K

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

u Krapinu po neku uslugu ili iz Krapine u Koprivnicu, jer je država odluila što bi se u svakom od tih centara moglo lijeiti za sve u širokom radijusu sjeverozapadne Hrvatske? Ili je možda zamišljeno da se svi zdravstveni problemi rješavaju u nekom statistikom regionalnom središtu prema kojem e putovati periferija u odreenom radijusu? U tom sluaju emo u budunosti imati ispražnjenu periferiju u gustu koncentraciju usluga, a vjerojatno i stanovnika u nekoliko centara. Je li to smisao budue decentralizacije? Da isprazni sve podrune škole po manjim mjestima radi ušteda i da djecu odvodi dalje od kunog praga u velike osnovnoškolske centre, gdje bi tako bilo jeftinije školovati djecu u velikim razredima. Znai li to kao nekada u Rumunjskoj da vlast smatra prihvatljivim zatiranje života u ruralnim podrujima, otocima, selima? Ako tako pojednostavljeno budemo gledali na štednju državnih iancija, preko zatiranja jedinica regionalne i lokalne samouprave, tada nismo trebali graditi vodovode, kanalizaciju, plin, struju, ceste po ruralnim podrujima. Možda je bilo jeitinije graditi zgrade od sto katova u Zagrebu. Ili su i naša budunost favele da bi sadržaji centra sirotinji bili dostupniji? Zamislite koliko bismo tada uštedjeli na administaciji, jer bismo imali jednu državu i samo jedan ili pet-šest uistinu živih gradova pa ne bismo morali graditi autoceste, ne bi trebali plaati prijevoz srednjoškolca, jer bi sav život bio koncetriran oko nekoliko veih regionalnih gradova središta. vako u Hrvatskoj, razvuenoj poput kile, razmrvljenoj u toliko opina, gradova i županija, s raznolikošu u mentalitetima i potrebama vlasti, više nije lako vladati iz jednog centra. Svakoj je vlasti najdraže kad ona dijeli i vlada tako da daje sebi i svojima. Vlast zato ni sada nema iskrenu namjeru decentralizirati sredstva i ovlasti na dobrobit i bliže potrebama graana, ve stvara kvazidecentralizaciju izmišljanjem podcentara i regija otuenih od graana i komisija koje e neživotno odluivati o njihovoj sudbini. Kad se taj pokušaj pokaže neuspješnim, još e vlast likovati nad neuspjehom centralizacije koju su sami stvorili.

O


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REFERENDUM

HNS MEIMURSKE ŽUPANIJE održao izbornu sk “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?’’

SVE SPREMNO za glasovanje, koje se održava ovu nedjelju 1. prosinca na svim birališnim mjestima u Meimurskoj županiji

Rezultati kako su glasovali Meimurci sat-dva nakon zatvaranja birališta U nedjelju 1. prosinca održava se referendumu graanske inicijative “U ime obitelji” o tome hoe li se deinicija braka kao zajednice muškarca i žene unijeti u Ustav. U Meimurskoj županiji graani e moi glasovati na 153 biraka mjesta, koja su uz manje izmjene ista kao i na nedavnim lokalnim izborima. Zbog jednostavne obrade oekuje se da e rezultati biti poznati ve sat-dva nakon zatvaranja birališta. Kako je rekao predsjednik povjerenstva za provedbu državnog referenduma u Meimurskoj županiji Milko

Referendum je najavilo izborno povjerenstvo

Sambolek, u registru je navedeno 101.149 biraa, dok ih je na popisu biraa 95.971. Razlika su osobe koje nemaju valjanu osobnu iskaznicu, no to što se ne nalaze na popisu biraa ne znai i da ne mogu glasovati. Oni, naime, od iz-

bornih povjerenstava mogu dobiti potvrdu s kojom odlaze na birako mjesto. Biraka mjesta bit e otvorena od 7 do 19 sati, nakon ega slijedi prebrojavanje glasova. Graani e se zaokruživanjem rijei za ili protiv izjasniti o referen-

dumskom pitanju koje glasi: “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?”. Softver za prikupljanje i obradu podataka izradio je APIS te je jedinstven za cijelu zemlju. Koristi se intranet porezne uprave, te e se u Meimurju podaci obraivati u poreznim ispostavama u akovcu, Prelogu i Murskom Središu, naglasio je informatiki koordinator za MŽ Radovan Marcijuš. Podaci o odazivu bit e dostupni za 11 i 16 sati, a rezultati oko 21 sat. (BMO)

ŠEST stranaka i pet udruga pozvalo graane na referendum

Glasujte ZA da brak muškarca i žene ue u Ustav U akovcu je održana konferencija za novinare, na kojoj je skupina od šest politikih stranaka, HDZ, HRAST, HDS, HSS, HSP i HSP ‘’Dr. Ante Starevi’’, te skupina od pet udruga graana, Matica hrvatska akovec, Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran Varaždin - akovec, udruga HOS-a MM-a, Udruga ratnih veterana 54. samostalne pješadijske bojne akovec te Družba ‘’Braa hrvatskoga zmaja - zmajski stol akovec’’, pozvala graana da izau na referendum o braku te glasuju ZA. - Ako brak kao životna zajednica muškarca i žene ue u Ustav, jedini nain da se to promijeni je novi referendum. Mnoge su države obitelj stavile pod zaštitu države. Pravo na brak utemeljeno je Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, ija je potpisnica i Hrvatska. Visoki državni dužnosnici i predsjednik Josipovi pozvali su narod da glasuju protiv, a oni se ne bi trebali opredjelji-

vati, reeno je izmeu ostalog na presici. Referendum o braku ne ugrožava prava homoseksualnih osoba, kako se vrlo esto navodi, Europski sud za ljudska prava je u nekoliko navrata jasno izrekao da ne postoji pravo homoseksualaca na brak. Ako netko i danas tvrdi suprotno, onda on ne poštuje stav Europskog suda za ljudska prava. Zaštita braka kao državne institucije ne znai zabranu bilo kakvoga drugog tipa veze izmeu odraslih ljudi, pa ne može biti govora o diskriminaciji. Država koja ignorira važnost obiteljske zajednice osuena je na moralnu i gospodarsku krizu, istaknuto je. - Brak je utemeljen na višestoljetnoj tradiciji, kulturi, nacionalnom identitetu, baštini i obiajima. Ako to zanemarimo, izgubit emo autentinu svijest i stopiti se u bozlino globalizacijsko društvo, reeno je na kraju. Hrovje Šlezak (HRAST) naglasio je da

je šest stranaka razliitih programa, no slažu se kad je u pitanju brak, te žele zajedniki pokazati vrijednost braka. Darko Horvat (HDZ) naglasio je da bez puno politike želi pozvati Meimurce da izau na referendum i podrže inicijativu za brak, dr. sc. Stjepan Hranjec (MH) naglasio je da je referendum svjetonazorsko pitanje narodnog identiteta te citirao zakon prema kojemu je “brak po zakonu osnovana zajednica muškarca i žena kao temelj obitelji”.On se suprotstavio intelektualcima poput Theodora Adorna koji je u knjizi “Smrt Zapada” rekao “Obitelj i brak su kolijevke fašizma”, te istaknuo da je na djelu pomodarstvo i rastakanje hrvatskog društva ve nekoliko godina.

Oni koji odbijaju brak sami sebe diskriminiraju - Istospolni brak ne spada u ljudska prava, prema odluci suda u Strasbourgu,

rekao je Hranjec. Prema Josipu Kolariu (HSP), obitelj je temelj ljudskog društva, a prema Goranu Rohaeku (HSP AS) državni mediji domoljublje nazivaju fašizmom, a brak se omalovažava. Marijan Ramušak (Družba ‘’Braa hrvatskoga zmaja’’) pozvao je graane na referendum te naglasio da nam je narodna, kulturna i civilizacijska obaveza da branimo vrijednosti braka. Na konferenciji za novinare predoen je i proglas homoseksualaca u kojemu se doslovno kaže ovo: “Obiteljska zajednica – leglo laži, izdaje, osrednjosti, licemjerja i nasilja – bit e ukinuta... Savršeni djeaci bit e uzgojeni u genetikim laboratorijama. Povezat e se u društvenu zajednicu pod kontrolom i uputama homoseksualnih uenjaka...” (citat iz jednog od prvih Proglasa homoseksulaca, prevedeno s engelskog iz Gay Community News od 15. veljae 1987. godine). (J.Š.)

SDP-ov FORUM ŽENA

PROTIV ustavnog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene Diljem svijeta 25. studenoga obilježava se Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a ženske organizacije tim datumom zapoinju provoditi meunarodnu kampanju ‘’16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, koja završava 10. prosinca, na Meunarodni dan ljudskih prava. Time se simbolino povezuju ta dva datuma, kako bi se istaknulo da su ženska prava – pravo na ži-

vot bez nasilja, pravo na razliitost i toleranciju, pravo na izbor – ujedno i ljudska prava. Obilježavajui Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske poziva graanke i graane da izau na referendum 1. prosinca 2013. godine i izjasne se protiv ustavnog deiniranja braka kao zajednice muškarca i žene. - Deini-

29. studenoga 2013.

ranje braka kao heteroseksualne zajednice u Ustavu RH protiv je vrijednosti na kojima se temelji naš politiki angažman i zato lanice Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a glasuju protiv. Ova je inicijativa usmjerena protiv temeljnih ljudskih prava, zajamenih Ustavom RH: jednakosti, slobode i ravnopravnosti graanki i graana. Rastua netolerancija i netrpeljivost spram razliitosti u

hrvatskom društvu i otvorene poruke mržnje - to su tendencije koje nas zabrinjavaju i kojima se i danas najoštrije suprotstavljamo. Nasilje prema ženama, kao i nasilje prema pripadnicama i pripadnicima bilo koje manjinske skupine u hrvatskome društvu, neprihvatljivo je i borba protiv iskaza mržnje nikada nee prestati biti na vrhu naše politike agende, poruile su žena iz Foruma SDP-a.

Matija Po potporu za Za mjesto predsjednika nije imao protukandidata, te je uz 98-postotnu potporu izabran za predsjednika županijske organizacije HNS-a PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Kljuni moment u zadnjih godinu dana u životu HNS-a bili su lokalni izbori, kazao je Matija Posavec, predsjednik HNS-a, na izbornoj skupštini stranke u srijedu, održanoj u zgradi ‘’Scheier’’ u akovcu. Za mjesto predsjednika nije imao protukandidata te je uz 98-postotnu potporu izabran za predsjednika županijske organizacije HNS-a i u novom mandatu. S neskrivenim ponosom u izvješu je govorio o svojoj odluci da se kandidira za župana, o riziku koji je preuzeo na sebe tom odlukom i o uspjehu HNS-sa na lokalnim izborima u izvješu o radu HNS-a u protekloj godini. - Razmišljao sam poetkom godine nastaviti li dosadašnju koaliciju i osigurati HNS-u još jedan mandat zamjenika župana i dosadašnje pozicije, što bi bilo relativno lagodno, ili baciti sve karte na stol i istaknuti kandidaturu, pa što bude. Veliki ulog bio je u pitanju – igranje karte na sve ili ništa. Jer jedno je kada stranka, posebno u Meimurju, ali i drugdje, ide na izbore u koaliciji sa SDP-om ili ide protiv SDP-a, HDZ-a, pa ak i Laburista, od kojih su ovdje bila velika oekivanja. I možda nismo bili svi zajedno svjesni u što se upuštamo, možda je meu vama bilo skepse kako e sve završiti. Takav stav

prevladavao je uglavnom u našoj stranci – budite partner, budite ovdje, možda nije vrijedno riskirati i sl. No, nakon mnogih uvjeravanja, razgovora – konani zakljuak bio je: ok, istakni kandidaturu, idi sam na izbore, ali preuzmi odgovornost za sav rezultat. I dobar i loš. Znaj da, ne uspiješ li, izdajemo koalicijskog partnera, a tvoja karijera je završena. Moram priznati da to nije bilo lako razdoblje. Bilo je lomljenja, pritisaka, pa ak i prijetnji, kazao je Posavec.

Sad ili nikad - No, kada sam se jedne veeri vozio iz Zagreba, kroz glavu su mi prolazile sve slike i projekcije. Tada sam rekao: kvragu, sad ili nikad. etiri godine sam se zbilja trudio, radio cijele dane. Cijelo vrijeme sam funkcionirao na

Nenad Hranilovi, potpredsjednik HNS-a

KONVENCIJA SDP-a Meimurske županije birala

Potpredsjednici Nag Kova i Medved nisu Vidljivo je da novi predsjednik Novak ima “svoju vekih mlaih kadrova, ak ni predsjednika ako Na konvenciji meimurskog SDP-a, održanoj u petak naveer u hotelu ‘’Park’’ u akovcu, izabrani su novi potpredsjednici SDP-a, Predsjedništvo i Županijski odbor. Za potpredsjednike meimurskog SDP-a izabrani su Anelko Nagrajsalovi i Mario Mohari. Predsjedništvo županijske organizacije broji devet lanova i u njega ulaze Mladen Novak, predsjednik županijskog SDP-a, koji je na tu dužnost izabran ranije na neposrednim izborima, potpredsjednici Anelko Nagrajsalovi i Mario Mohari, te šest lanova izabranih na konvenciji. To su Josipa Carovi, Mladen avlek, Josip Graši, Dean Hunjadi, Nadica Jelaš i Stjepan Koraj. Izabran je i novi Županijski odbor koji ukupno broji 41 lana, od kojih je 37 izabrano na konvenciji, a preostala etiri lana

su predsjednik, dva potpredsjednika i tajnik županijske organizacije SDP-a. Na konvenciji u Županijski odbor SDP-a izabrani su: iz akoveke organizacije: Veselin Biševac, Stjepan Kova, Mario Medved, Ivica Perho, Tibor Rodiger, Siniša Šalamon, Gordan Vrbanec, Dean Žbulj, iz preloške organizacije: Slaan Mihoci i Ivan Šimunkovi. Iz Belice Dragutin Peri, iz Dekanovca Nada Tomašek, iz Domašinca Anelko Špilek, iz Donje Dubrave Anita Fabi, iz Donjeg Kraljevca Laura Bunc, iz Donjeg Vidovca Milena Nesti, iz Goriana Stanko Ivanovi, iz Kotoribe Dragutin Doleni, iz Male Subotice Nada Juras, iz Nedeliša Hrvoje Kolman, Nikola Novak i Dragica Posavec, iz Orehovice Viktor Pintari, iz Podturna Josip Katani, iz Pribislavca Saša


29. studenoga 2013.

kupštinu bez protukandidata za predsjednika

cijama, nešto su morali i ustupiti koalicijskim partnerima.

osavec dobio a novi mandat Matija Posavec kazao je da je Predsjedništvo kreirano kao projektni tim usmjeren na rezultate nain visoke politike odgovornosti, visoko razvijene svijesti za ope dobro, imao sam snažnu motivaciju da realiziram projekte, programe i viziju. Upravo ta snažna želja da preuzmemo odgovornost, da se razvijamo brže, bolje i više, presudila je da napravim taj novi iskorak, ne želei politiku komunikaciju usmjeriti s jedinim i iskljuivim ciljem da budemo na vlasti, a da pritom nismo zadovoljni realizacijom svog programa. Izabrao sam taj teži put, neizvjesniji put, put do cilja za koji smo svi morali dodatno se potruditi, ali put do cilja u kojemu emo moi donositi odluke i znati iskoristiti potencijale naše sredine u kojoj živimo. Ne samo da smo u tome uspjeli. Ne samo da smo u tih nekoliko mjeseci kampanje pokrenuli javno mnijenje, ne samo da smo uvjerljivo pobijedili u dvije treine opina i gradova, ve je tih nekoliko mjeseci kampanje bilo i ismijavanja, bilo niskih udarca. Moji protukandidati su nas podcjenjivali baš onako ka-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ko su to s HNS-om radili zadnjih godina. Obilazili su predizborne skupove sa sloganom: ‘HNS je stranka od 1,5% - kaj oni imaju tražiti na izborima. Matija je nogometaš koji puno tri, al’ kaj mu to vrijedi kad nebre zabiti gol’, bilo je ružnih karikatura, izmišljenih afera, o trganju plakata da ne govorim, neki kandidati su mi ve rekli da budu me možda i zadržali na Županiji ako se opametim, pa je ak jedan kandidat išao toliko daleko da je platio tisue kuna za plaene emisije u kojima me se na najružniji nain vrijealo – tipa ‘pogledajte ga kak hoda, pa ne želite valjda takvu sramotu u Meimurju’ i sl. Sve to davalo mi je još veu snagu jer sam vjerovao u pamet naših ljudi i, što je najvažnije, u politici ste najrealniji onda kada ste s ljudima, meu narodom, i kada iz prve ruke osjetite puls i percepciju, a ona je bila dobra. Rezultat svega toga, našeg rada, ali i naše i njihove kampanje, jest da sam u 1. krugu dobio sam 17 gradova i opina, a u 2.

krugu poveao na 20. U odnosu 1. i 2. kruga, dobio sam – Donji Kraljevec, Kotoribu i Malu Suboticu. U 2. krugu sam dvostruko smanjio razliku u akovcu i za 15% u Nedelišu. Na lokalnim izborima imali smo priliku zaokruživati za predstavnike za županijsku Skupštinu, gdje smo kao koalicija stranaka osvojili 25,34% glasova ili 10.523 glasova. To je rezultat koji smo osvojili samo jednom, i to 2005. godine. Gledajui postotke prema rezultatima izbora, treba rei da su najbolji rezultat za županijsku listu ostvarile podružnice Orehovica (44,61%) i Belica… Treba rei da je 15 od 25 opina ostvarilo rezultate iznad županijskog prosjeka, istaknuo je meu ostalim u svom izvješu Matija Posavec. Naglasio je da je HNS na lokalnim izborima dobio župana, zamjenika župana i šest naelnika te ukupno 68 vijenika HNS-a, što je manje od rezultata i snage koju imaju, ali, s obzirom na to da su u mnogo sredina bili u koali-

Operativno Predsjedništvo U Predsjedništvo HNS-a ušli su Matija Posavec, predsjednik, Sandra Herman, potpredsjednica ŽO-a, Nenad Hranilovi, potpredsjednik, Bernarda Topolko, tajnica, Vladimir Perši po statutu kao predstavnik predstavnikog tijela JRS-a, Štefanija Damjanovi, predsjednica IO-a Ženske inicijative, Kruno Kanižaj kao predsjednik IO-a mladih, Alen Kajmovi kao glasnogovornik, te lanovi koji su izbrani na županijskoj Skupštini: Zvonimir Taradi, Ervin Vievi, Franjo Bukal, Saša Horvat, Zdravko Mlinari, Zdravko Mlinari, Višnja Ivai, Ljerka Cividini, Vitomir Kiri, Branko Sušec, Vladimir Mihalic, Karolina Juzbaši, Marijan Varga, Dragutin Glavina, Sonja Ivoš, Ivana Maltari, Romano Bogdan. Matija Posavec je istaknuo da se sastav Predsjedništva formirao tako da bude operativni organ sastavljen od naelnika, dirktora javnih poduzea, saborskog zastupnika, uglednih ljudi iz institucija, umjeren na ostvarenje projekata kako bi na temelju rezultata imali što pokazati graanima za naredni mandat. Na Skupštini su bili nazoni ministrica prostornog ureenja Anka Mrak Taritaš i potpredsjednik Sabora Milorad Batini, kao i predsjednici stranaka HNS-ovih koalicijskih partnera u županijskoj vlasti.

Sandra Herman, potpredsjednica HNS-a

nove organe i potpredsjednike

grajsalovi i Mohari, u ušli u uže vodstvo ekipu’’ te da u njoj u Predsjedništvu nema akooveke organizacije SDP-a Raki, iz Selnice Ivica Bestijani, iz Strahoninca Dejan Drabi, iz Svetog Jurja na Bregu Dragutin Barlek i Lidija Lepen, iz Svetog Martina na Muri Neven Zadravec, iz Šenkovca Branko Vri, iz Štrigove Antun Zadravec, iz Vratišinca Biserka Tarandek. Podsjetimo, SDP je svog predsjednika županijske organizacije izabrao ve ranije na neposrednim izborima. Birali su izmeu dva kandidata za predsjednika: Stjepan Kovaa, gradonaelnika akovca, i Mladena Novaka, predsjednika nedelišanske organizacije SDP-a. Meimurski SDP-ovci odluili su se za Mladena Novaka za predsjednika meimurskog SDP-a. U petak naveer 22. studenoga na stranaku konvenciju, gdje su se birali novi organi županijskog SDP-a, došao je i predsjednik SDP-a

Zoran Milanovi, tajnik stranke Igor Dragovan, ministar u Vladi Siniša Hajdaš Doni, kao i predsjednici politikih stranaka s kojima SDP surauje u vlasti u Meimurskoj županiji. Predsjednik stranke i premijer Zoran Milanovi kao gost konvencije naglasio je da se SDP, za razliku od drugih stranaka, odluio za neposrednan izbor predsjednika u opinskim, gradskim i županijskim organizacijama, ali da su unato protukandidatima održali jedinstvo. No, unato tom zadržanom jedinstvu, vidljivo je da novi predsjednik ima svoju ekipu te da u njoj u Predsjedništvu nema akovekih mlaih kadrova, ak ni predsjednika akoveke organizacije SDP-a Marija Medveda, odnosno akovekog gradonaelnika Stjepana Kovaa.

Milanovi: SDP bira teži put Zoran Milanovi je svojim stranakim kolegama na konvenciji u akovcu kazao da su neposredni izbori teži put, ali da se SDP odluio za taj teži put. Aludirajui na završene nepsoredne izbore u meimurskom SDP-u, kazao je: - Unato svemu, ostali ste zajedno. Osvrnuo se i na situaciju u Hrvatskoj i poziciju u kojoj se nalazi Vlada, te kazao: - I tu SDP bira teži

put, na kojemu e se mnogima zamjeriti, jer ljudi oekuju brže i više, ali na nama je da zemlju uinimo urednijom zbog povjerenja, koje je temelj ekonomije, važnije i od svih pravila na papiru. Za promjene su dovoljne etiri godine, jer kako zasadite biljku tako e rasti, bio je slikovit Milanovi, te dodao: - Glavu gore, bit emo jaki i dalje. (BMO)

5

ATEKS ipak dobiva novoga jakog dioniara, banka odluuje o prodaji paketa od 33 posto dionica

Patafta ili Baki na vratima tvrtke? Želimir Uršulin, steajni upravitelj MT-a, Tvornice arapa u steaju, oglasio je prodaju dionica koje ta tvrtka ima u ateksu, koju inae u veinskom vlasništvu imaju radnici (55 posto). Na prodaju je 82.973 dionica nominalne vrijednosti 200 kn. Meutim, vrijednost dionica u paketu kree se oko 40 kn. Interesa za kupnju dionica tvrtke, koja se i ove godine bori s preživljavanjem, pa je tako jedna od mjera da su svi zaposlenici ukljuujui direktora na minimalcu - ima. Meutim, bez obzira na probleme u poslovanju, radnici - dioniari ne žele tako lako pustiti ''k sebi“ nekog jakog igraa, jer su se za kupnju dionica prijavili i sami. Osim njih, za kupnju su navodno zainteresirani Nenad Baki, jedan od najveih ulagaa na Zagrebakoj burzi, kao i kontroverzni varaždinski poduzetnik Davor Patafta, kojemu je tekstilna tvornica ''T7 VIS'', nakon što nije krenuo posao s otpadom, i dalje jedan od najvažnijih biznisa. Tko je dao kakvu ponudu, steajni se upravitelj ne želi izjašnjavati, jer, kako je rekao za Jutarnji list, ''ponude su dane banci na razmatranje, jer ona ima založno pravo nad dionicima i ona mora odluiti hoe li se one s obzirom na pristigle ponude uope prodati“. S obzirom na to da se za dionice u paketu tražilo oko 3,3 milijuna kuna, oito su ponude manje od tog iznosa. Zašto burzovni ulaga Baki ulaže u tekstilne tvrtke? Kako e se odvijati situacija, tek treba vidjeti. Ono što posebno intrigira je zasigurno interes jakoga burzovnog igraa Nenada Bakia, koji u krizi koja oito potresa tekstilnu industriju ipak iskazuje interes za hrvatske tvrtke, što može znaiti da e krizi možda uskoro biti kraj. Kao što je poznato, Baki je i najvei pojedinani dioniar u varaždinskom Varteksu, a sada oito pokazuje interes i za ateks. Interes Patafte za ulazak u ateks datira još od ranije. Što se tie signala iz tvrtke u vezi

Nenad Baki, najvei pojedinani dioniar u Varteksu, sada je zainteresiran i za kupnju ateksa

Interes Gorana Patafte za ulazak u atekst datira ve od ranije, sada je oito samo obnovljen

s prodajom ovih dionica, oni su na istim valnim dužinama kao i prije. Ne žele ''neprijateljsko preuzimanje“, ve ulagaa ''koji ima dobre namjere“. Nije zbog toga udno da su radnici dali i vlastitu ponudu za paket od 33 posto, bez obzira što je tvrtka u krizi i isplauje minimalac. - Puno loših stvari dogodilo se posljednje tri godine na tržištu pamuka, kojemu je nekoliko puta uveana cijena, dok su istovremeno pale narudžbe od tekstilnih tvornica koje koriste naše tkanine, tako da se ove godine radilo s 50-60 posto kapaciteta, kaže direktor ateksa Davor Saboli, koji je zbog toga uveo znatne mjere restrikcije, pa tako i za sebe samog, a sve u cilju da se tvrtka održi i da ima budunost. Uvjeren je da za ateks kao tvrtku ipak dolaze bolji dani, jer zbog toga je uostalom još uvijek na elu tvrtke, a za tako nešto ulaga koji bi dao vjetar u lea tvrtki uvijek je dobrodošao. U prilog tome idu i razmišljanja strunjaka za ulaganja, koji smatraju da ima budunosti i u tekstilu. Kakva e biti odluka banke o prodaji ovog paketa dionica, ostaje za vidjeti, ali, ako se ona dogodi, bez obzira tko ga kupio, situacija s ateksom više nee biti ista kao što je to bilo do sada. ®


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRILIKA ZA TEKSTILCE

U NAREDNIH SEDAM GODINA u Njemakoj se predvia rast tržišta tehnikog tekstila

Zašto tekstil, koji ima tradiciju, ne bi bio uspješan i kod nas? PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Budunost tekstila nije tako crna, ve je samo pitanje hoemo li mi u Hrvatskoj prepoznati koje su to niše i proizvodi gdje bi se i mi mogli natjecati i biti konkurentni na tržištu, kazao je Davor Saboli, direktor ateksa i predsjednik strukovne grupe tekstilaca i obuara pri Županijskoj gospodarskoj komori i lan Hrvatske udruge poslodavaca. Da tekstil ima svijetlu budunost i u Europi i da nije sve odselilo na Daleki istok, potkrijepio je sa situacijom u Njemakoj. - Ta visoko razvijena zemlja i u tekstilnoj industriji postiže zavidne rezultate, zadržavajui visoko tehnološke niše u tekstilnoj proizvodnji. Trenutano je u Njemakoj tekstilna industrija jako razvijena i ostvaruje odline rezultate i, po procjenama analitiara iz EU, za razdoblje 2013. do 2020. godine oekuje se rast tekstilne industrije od 3 posto godišnje, što nije zanemariva brojka, kazao je Saboli. - Radi se uglavnom o segmentu tehnikog tekstila, specijalnim materijalima za specijalne namjene. U to ulazi radno-zaštitna odjea, koja ima specijalna svojstva, u to idu tzv. pametne tekstilije, tj. materijali koji imaju neka specijalna svojstva. U to ulaze i geotekstilije koje se koriste u graevini, a koje se ni ne proizvode u tekstilnoj industriji

Meimurske županije. Šansa za tekstilnu industriju i u Meimurskoj županiji je, dakle, u specijaliziranim tržišnim nišama, u tekstilu koji nema karakter masovne proizvodnje. Te niše su ostale u Europi i njihova proizvodnja nije odseljena na Daleki istok. Budui da je proizvodnja tekstila u Meimurskoj županiji tradicionalno bila vezana na izvoz, i to upravo u najrazvijenije zemlje zapadne Europe, oito su naši poslodavci u nekom presudnom trenutku ispustili taj razvoj tehnikih tekstila iz vida, gubei energiju u natjecanju s Dalekim istokom u konkuriranju za dobivanje jeftinih lohn proizvoda masovne proizvodnje. Možda još nije kasno, posebice sada kada smo ušli u EU, vezati se za te procese. U protivnom e se nastaviti trend u koji je ve zagazila tekstilna i obuarska industrija u našoj županiji, gdje strani investitori gradei pogone kod nas ispunjavaju prostor koji su ostavili ispražnjen zbog naše propale tvrtke, a u naslijee je ostavljena samo tradicija vrijedne, ali i potplaene radne snage. - Trenutana situacija u tekstilu u Meimurskoj županiji, prema onome što pokazuju brojke, nije se promijenila u odnosu na proteklo razdoblje. I dalje je negativna: padaju promet, zaposlenost i rastu gubici. To je samo rezultat politike unatrag deset-petnaest godina, koja nije

29. studenoga 2013.

Davor Saboli, predsjednik strukovne grupe tekstilaca i obuara pri Županijskoj gospodarskoj komori: - U 2013. godini tekstilci su polako shvatili da je puno toga na njima samima te da, ako si sami ne pomognu, sigurno nee biti boljih dana za tekstil

vodila brigu o tekstilnoj industriji, kazao je Saboli. Dodao je: - Ono što je bitno spomenuti, proteklih par godina i mi poslodavci koji se bavimo tekstilom uvijek smo bili kivni na državu i isticale sve probleme, no moram priznati da i mi sami nismo na vrijeme promijenili neke stvari. Oekivali smo od države da uini uda, a sada vidimo da ne može puno pomoi, ako si sami ne pomognemo.

Saboli: Moramo si prvenstveno sami pomoi - U 2013. godini tekstilci su polako shvatili da je puno toga na njima samima i da, ako si sami ne pomognu, sigurno nee biti boljih dana za tekstil, kazao je Davor Saboli, predsjednik strukovne grupe tekstila pri Gospodarskoj komori. - S druge strane, dogaa se i svojevrsno išenje tržišta. Ulaskom u EU suoeni

smo i s nekom drugom, zdravom konkurencijom. Ona nas sve gura naprijed i potie da i mi damo više od sebe. Mislim da poslodavci u našoj zemlji sada shvaaju da nain na koji se radi u EU, posebno u zemljama zapadne Europe, jest malo drugaiji nain rada, nego što se to radilo u Hrvatskoj do sada. Svi moramo dati puno više, moramo biti puno više produktivni, istaknuo je Saboli.

- Kad govorimo o obuarskoj industriji, podaci za Meimursku županiju nešto su bolji od podataka za tekstilnu industriju. Razlog tome jesu znaajne investicije u prethodnom razdoblju u toj industriji, od strane tvrtki ‘Haix’ i ‘Paul Green’, koje su otvorile pogone kod nas. Oni imaju puno bolje inancijske pokazatelje od odjevne industrije. No, kada gledamo podatke za neto plae u obuarskoj industriji, unato ovim ulaganjima, neto plae u obuarskoj industriji na istoj su razini kao i u odjevnoj industriji i kreu se izmeu 2.700 i 2.800 kuna neto plaa. Tako da su obuarska i tekstilna industrija još uvijek sektori s najnižim primanjima na razini Meimurske županije, s plaama koje zaostaju i za meimurskim prosjekom plaa u gospodarstvu. Uz sve probleme s kojima se susree tekstilna industrija želi li opstati i razvijati se u budunosti, jest i problem kadrova. U obrazovnom sustavu nedostaju škole koje bi obrazovale odreena specijalna zanimanja za tekstilnu industriju, posebno za kapitalnu proizvodnju tkanina. Tako nemamo oplemenjivae tekstila, tkalce itd. S druge strane, imamo Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu koji je po meni jako dobar i koji svake godine izbacuje visokoobrazovane kadrove, koji zbog toga ne nedostaju, kazao je Saboli. - Meutim, nemamo baznu kvaliiciranu radnu snagu sa srednjom strunom spremom, što e dugorono biti problem. Zbog toga ve sada tvrtke iz ove branše uvoze odreenu radnu snagu jer je kod nas nema. Uvozi se radna snaga iz Maarske, konkretnije znam da se radi o obuarima, ali to je samo posljedica što naš obrazovni sustav ne prati potrebe industrije. Bilo je inicijative zadnjih nekoliko godina da tvrtke zajedno sa školama pokrenu obrazovanje za zanimanja koja su potrebna industriji, meutim, to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Jednostavno neizvjesnost i kod poslodavaca nije dozvolila da to bude i stvarno realizirano, kazao je Saboli.

PRIZNANJE ZA ELEKTROTEHNIKO DRUŠTVO Zagreb dodijelilo povelju tvrtki “V- Elin” iz akovca STRUNOST

Iz Meimurja tehnologija za hidroelektrane, naftna, plinska i strujna postrojenja… akoveka tvrtka “VElin” (inae u vlasništvu Gordana Vrbanca, bivšeg predsjednika Gradskog vijea akovec) dobila je u Zagrebu na sveanosti prigodom obilježavanja 60. obljetnice djelovanja Elektrotehnikog društva Zagreb povelju u znak priznanja za rad na podruju elektrotehnike

i doprinos u struci. Uz to, dodijeljen im je status poasnog lana Elektrotehnikog društva Zagreb. Sveanost je održana u Staroj gradskoj vijenici u Zagrebu, pod pokroviteljstvom gradonaelnika Milana Bandia. Tvrtka “V-Elin” poela je s radom 1992. godine. Od samog poetka glavne aktiv-

nosti usmjerene su na razvoj i projektiranje proizvoda industrijske elektronike, s naglaskom na sustave mjerenja, regulacije, upravljanja i daljinskog upravljanja. Meu mnogobrojnim referencama ove irme jesu izrada sustava daljinskog mjerenja nivoa vode na rijeci Soi u slivu HE Doblar i

jezera Podselo, sustava daljinskog mjerenja nivoa vode na HE Gojak i HE Fužine, monitoring bušee garniture za slovensku Naftu, sustavi za napajanje komunikacijskih ureaja u HEP-grupi, sustavi za napajanje i distribuciju istosmjernog napona na postrojenjima INA-e - Molve, sustav za mjerenje koliine

otpadnih voda u Dukatu i Megleu. U tijeku je realizacija pilot projekta daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnog sistema Varkom Varaždin, kao i realizacija projekta nadzorno-upravljakog sustava Meimurskoga vodoopskrbnog sustava u suradnji s Konar KET-om. (BMO)

Gordan Vrbanec


29. studenoga 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

OBITELJSKA tvrtka “Bravarija Štampar” d.o.o. iz Preloga otvorila novu halu u zapadnoj industrijskoj zoni Preloga

U Englesku izvoze osamdeset posto proizvodnje - U novoj hali posao e nai nekoliko desetaka radnika, a svako radno mjesto važno je za Prelog, rekao je gradonaelnik Ljubomir Kolarek prilikom otvaranja proširiti na 1150 kvadratnih metara. Dosadašnja ulaganja iznose oko 3,5 milijuna kuna, a obitelj Štampar iz Preloga, Kristijan i supruga Vlatka, halu je izgradila vlastitim sredstvima, uz manji dio kredita.

Proizvodnja spalionica posebnog otpada Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju spalionica za spaljivanje posebnog otpada iz bolnica i životinjskog porijekla, te proizvodi pei i sve ostalo, dok engleski partner proizvodi plamenik i upravljaku

Kristijan Štampar, vlasnik i direktor obiteljske tvrtke “Bravarija Štampar”: - Oekujem poveanje proizvodnje, a ve su najavljeni i novi poslovi

kutiju. Prigodom otvorenja biranim su se rijeima obratili gradonaelnik Preloga Ljubomir Kolarek, koji je naglasio da e s izgradnjom nove hale doi i do novih zapošljavanja, uz napomenu da Grad Prelog nastavlja s otvaranjem novih pogona u svojim industrijskim zonama. Saborski zastupnik i bivši gradonaelnik Dragutin Glavina podsjetio je da je svojedobno nagovarao vlasnika da kupi prostor u industrijskoj zoni, te tako pomogne i Gradu. Vlasnik Kristijan Štampar zahvalio je svima na pomoi u realizaciji, a novu halu i uredske prostore blagoslovio je župnik Antun Hoblaj. (J. Šimunko, foto Maja Kralj)

Obitelj Štampar ispred novoizgraene hale

Obiteljska tvrtka “Bravarija Štampar” d.o.o. otvorila je u petak nove pogone u zapad-

noj industrijskoj zoni Preloga, kako bi udovoljila rastuim potrebama proizvodnje za

Gradonaelnik Ljubomir Kolarek: - Nova hala donijet e novo zapošljavanje u Gradu Prelogu

izvoz. Rije je o manjoj obiteljskoj tvrtki koja zapošljava 11 radnika, no izgradnjom nove hale broj zaposlenih e rasti. Metalna tvrtka “Bravarija Štampar” ak 80 posto svojih proizvoda izvozi na zapadno tržište. Gotovo cjelokupnu proizvodnju Bravarija Štampar izvozi u Englesku, a proširenjem pogona dobiva proizvodne kapacitete za izvoz i u druge zemlje Europe, tako u Njemaku i Austriju. U prvoj fazi izgraena je hala od 600 kvadratnih metara, koja e se u drugoj fazi

Novi pogon otvorila su djeca obitelji Štampar


8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

VATRA je poetkom tjedna jednostavno progutala dom Višnjievih iz ehovca, koji u traginoj situaciji ipak nisu ostali sami

Oganj progutao kuu u trenu, dobri ljudi pomažu obitelji ublažiti teške posljedice - Vatra je vjerojatno jako dugo tinjala jer, kad je planulo, sve je izgorjelo u samo nekoliko minuta. Prva je požar uoila moja mlaa seka Dunja (16), koja je isprva mislila da je vani poeo rat, ispriala nam je Martina (24), starija ki obitelji Višnji PIŠU: ANTONIA ZBILJSKI, STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

nju stvari iz kue, u emu su im se pridružili mještani ehovca.

Preko 250 tisua kuna štete pretrpjela je obitelj Višnji iz ehovca u požaru koji je oko jedan sat iza ponoi u utorak, 26. studenoga, buknuo na krovištu njihove obiteljske kue. Pretpostavlja se kako je uzrok požara kvar na dimnjaku, od kojeg je krenuo požar koji je potom zahvatio drvenu konstrukciju na krovištu i potom se proširio i po drugim dijelovima kue. Da se u kui nešto neobino dogaa, primijetila je Višnjieva najmlaa kerka Dunja, koja je potom probudila sve lanove obitelji, a zatim su pozvani vatrogasci. U kratkom vremenskom razdoblju na mjesto dogaaja stigli su gasitelji DVD-a ehovec i JVP-a Grada akovca, koji su požar lokalizirali te obitelji pomogli u iznoše-

Šesnaestogodišnja Dunja osjetila dim, ali spasa za kuu nije bilo Željko Višnji, vlasnik kue, vidno potresen i tužan rekao nam je kako je te noi puhao jaki vjetar i da se nije obazirao na lupanje po krovu, mislei da se vjetar poigrava s nekakvim predmetom na krovištu. - Sreom, tako nije mislila moja najmlaa kerka, koja je osjetila dim i dotrala u dnevnu sobu te nas sve probudila. Bili smo izvan sebe i sami smo poeli gasiti, ali vjetar je širio vatru, pa smo pozvali vatrogasce koji su došli brzo i uinili što su mogli. U vjetar i dim otišlo je sve za što sam radio sedam godina u Italiji i dvadeset tri u Hrvatskoj. Žena mi je u šoku i ne znam kako

Unutrašnjost kue, odakle se vatra širila prema ostalim dijelovima

Obitelj privremeno na sve strane Bliži se božino vrijeme, vrijeme koje je svakoj obitelji posebno i važno. Ova obitelj trenutno nije na okupu. Dvoje najstarije djece trenutno živi kod znanaca, otac Željko (55), majka Ivanica (45) i najmlaa ki Dunja (16) trenutno borave kod obitelji Vuk, svojih susjeda. U samo nekoliko minuta iskusili su veliki strah i ostali bez krova nad glavom

i doma koji su još ljetos renovirali. - Najteže mi je zbog tate. On se itav svoj život trudio priskrbiti nam dom, a sad je to doslovno otišlo u vjetar. Još smo ljetos kuu iznutra renovirali. Postavljali smo laminat, unutra je dosta novog namještaja i bijele tehnike. To je sve sad izgorjelo, a jako je teško steeno, rekla nam je Martina Višnji.

ehovca koja je noas ostala bez kue'' i dalje se širila poput lavine diljem Meimurja, a i šire.

Uiteljica pokrenula lavinu dobrote

Tužna slika za obitelj Višnji

e ovo preboljeti. Nikoga za ovo ne krivimo, dogodilo se, ali pitam se zašto baš nama i baš sada, kada je zima pred vratima, razoarano i s bolom na licu rekao nam je Višnji, pogledavajui kako se pod vodom i vjetrom urušavaju zidovi stare, ali lijepe kue. Željkov sin Nikola u dograenom je dijelu kue namjestio prostorije koje su najviše i stradale. - Pogledajte ovu novu i lijepu kupaonicu, od vruine se iskrivila i za baciti je. Regali, stolovi, stolice i sav ostali namještaj je uništen, a odjea, posteljina i ostali tekstilni predmeti su mokri od vode ili smrde po dimu. Sve je nestalo u deset minuta, ostali smo bez doma i bez stvari koje nam život znae, ispriao je Nikola dok je iznosio predmete i stvari koje e pohraniti kod rodbine i prijatelja, gdje e obitelj boraviti sve dok se kua ne sanira. A sanacija e sigurno biti skupa, za što Višnjievi ovog trenutka nemaju novac. Ljudi dobre volje mogu im pomoi na više naina i tako Višnjiima za njih grozne predbožine dane uiniti podnošljivijima. - Vatra je vjerojatno jako dugo tinjala jer kad je planulo sve je izgorjelo u samo nekoliko minuta. Prva je požar uoila moja mlaa seka Dunja (16), koja je isprva mislila da je vani poeo rat,

Otvoren žiro-raun za humanitarnu pomo Obitelji je svaka pomo dobrodošla. Boži kuca na vrata, a oni su ostali bez igdje iega. Znamo da su teška vremena, ali, ako možete

ispriala nam je Martina (24), najstarija ki obitelji Višnji. Obitelj je dva dana nakon požara još uvijek u šoku i nevjerici. - Tata i brat se drže hrabrima. Pokušavaju biti jaki zbog svih nas. Ipak, ovo je najviše pogodilo Dunju i moju mamu, kojoj je jako teško, ispriala nam je Martina, koja ipak na cijelu situaciju pokušava gledati s optimizmom i nadom. - Iznenaeni smo koliko se ljudi javilo i ponudilo pomo. Mještani, vatrogasci i

pomoi barem simbolino kojom kunom, uinite to. Uplate možete izvršiti na žiro-raun: Željko Višnji, PBZ 2340009-3223609748.

mnogi koje ne poznajemo i sada iste zgarište. Hvala svima koji se trude da što prije zaboravimo ovu nesreu i pomažu nam da vratimo svoj život u normalu, rekla nam je 24-godišnjakinja, koja trenutno boravi kod svog deka u Gorianu.

Osnovana Facebook grupa za pomo Da bi se kua što prije osposobila za stanovanje, obitelji je potrebna pomo. Pomo je krenula pokretanjem Facebook grupe s nazivom ''Pomozimo obitelji Višnji iz

- Sve je nestalo za deset minuta, kaže Nikola Višnji

Grupu je osnovala Sanja Pigac, profesorica koja radi u Srednjoj školi Prelog. - Ja sam ovu stranicu pokrenula isto instinktivno, kada sam vidjela da se ta strahota dogodila i, ako ona na bilo koji nain doprinese tome da se ljudima pomogne, nitko sretniji od mene, ispriala nam je Pigac. Ravnatelj Srednje škole Prelog Tomislav Gregur i službeno nam je potvrdio kako e se i oni kao škola ukljuiti u akciju pomoi obitelji Višnji jer je dvoje od njihovo troje djece išlo u tu školu. - Rano je govoriti još o tome što emo tono napraviti i na koji nain emo im pomoi, jer i sami razmišljamo što je najkorisnije. Sluaj se ipak dogodio tek nedavno pa još nismo odluili o detaljima. Ipak, pomoi emo sigurno i dati sve od sebe da obitelj što prije useli u svoj dom, ispriao nam je Gregur.

Otklanjaju se posljedice Punom parom ehovljani od jutra iste teren na kojem je još prije dva dana bila obiteljska kua Višnjievih. Sada su to samo žalosni ostaci njihova doma. Usprkos groznoj hladnoi, lanovi DVD-a ehovec, sumještani i mještani okolnih mjesta udružili su se u akciju saniranja požarišta, kako bi se im prije zapoelo s radovima obnove krovišta, za što je materijal i majstora osigurao Grad Prelog. To je samo uvod u cijeli humanitarni projekt kojim e se, po svemu sudei, uz pomo svih dobrih ljudi koji se ukljuuju sa svih strana pokušati dom Višnjievih što prije dovesti u situaciju za stanovanje, kako bi obitelj ponovno mogla živjeti zajedno.


29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

KLIZIŠTE u Grabrovniku i dalje aktivno, tako da Anica Turk ne vidi kraj ovoj nevolji koja joj razdire dom i obitelj

Svoju djecu šaljem živjeti dru - Kazala sam da idu potražiti mjesto gdje e živjeti sigurno, ovdje je to nemogue jer svakog trenutka možemo zajedno s kuom biti zatrpani ili izbrisani s našeg grunta, govori Anica Novak iz Grabrovnika PIŠE: STJEPAN MESARI

Na samu Svetu Katarinu (25. studenoga), koja je donijela prve snježne pahuljice, obišli smo nekoliko od desetak aktivnih klizišta na podruju opine Štrigova, a zaustavili se na imanju Anice Turk u Grabrovniku, na imanju koje izgleda kao da ga je poharala pretpovijesna nepogoda. Sam pogled na imanje i ono što ga okružuje govori kako je ovdje grozno zastati, a kamoli živjeti i raditi. Tu pod brijegom, niz koji stalno klizi zemlja i prijeti njezinoj obitelji, poglavito obi-

teljskoj kui i gospodarskim zgradama iz ijeg dvorišta je do sada odvezeno stotine kubika zemlje i raznog drvea, razgovarali smo s Anicom Turk, koja nas je doekala s osmijehom na licu i, vidjevši kako smo iznenaeni njezinim vedrim pogledom, rekla je kako više ne zna bi li se smijala ili plakala, jer u ovakvim okolnostima ovjek gubi svaki smisao za realnost stanja u kakvom se godinama nalazi. - Što da vam velim kada sve vidite i znate (više smo puta ovdje bili, op. a.) i zaista ne znam ima li koristi plakati i moliti za pomo ili pustiti neka

Grozna slika na gruntu Turkovih ponavlja se iz dana u dan, iz godine u godinu

bude kako bude. Klizište, koje je aktivno od 2009. godine, rastjeralo je obitelj, osiromašilo nas, oboljeli smo i, što je najokrutnije, ne znamo što e biti ne sutra, nego danas, naveer, tijekom noi. Ta neizvjesnost nas ubija, a pomoi sami sebi ne možemo, u dahu je izgovorila Turk, kojoj najteže pada što na imanju svojih predaka dalje nije sigurno živjeti, a da tome njezina obitelj nije ni najmanje doprinijela.

Živimo u stalnom strahu Tlo je klizilo i dok smo razgovarali s Anicom

- Od 10. veljae 2009. godine živimo u stalnom strahu, jer taj dan se cesta iznad

našeg grunta raspuknula, a potom je nastala zemljana terasa koja se poela spuštati prema podnožju brijega, gdje se nalazi naša kua. Tih dana zapoinje naša borba s prirodom, poinje borba zemlje i ljudi, koji smo zapravo igrake u plesu podzemnih voda koje pogoduju klizanju tla, a koje za sobom povlai vonjake, pašnjake, vrtove, ograde, nastambe. Grozno je bilo kada je nekoliko desetaka kubika zemlje jednostavno zbrisalo ogradu bunara, koji je potom zatrpala i zbrisala svaki trag da je tu postojao. Tog trenutka moj je strah doživio vrhunac. Rekla sam djeci: Idite od doma

i tražite gdje ete moi u miru živjeti i raditi. Ovdje vam nema života. Znam kako vam to grozno zvui i znam kako te rijei zvue u ušima moje djece, ali ovdje života nema. Došli su nas obii i pomoi ljudi iz Opine Štrigova, Meimurske županije i javnih poduzea. Stigla je i novana pomo, dobili smo 25 tisua kuna, koliko nas je stajao odvoz zemlje koja je doklizila do kue. Postavljena je svojevrsna zaštitna barijera na brijegu, meutim, zemlja i dalje klizi prema našoj kui, drhtavim glasom govori Turk, i pokazuje nam kako i ovog trenutka zemlja tiho ali nemilosrdno klizi prema kui

Anica Turk oajna je stanjem koje traje preko etiri godine

i pragu na kojemu stojimo. I stvarno ovjek ne zna bi li se smijao ili plakao.

Zdenci su zadržavali vodu Anica Turk za svoje nevolje ni u koga direktno ne upire prstom, ali sigurna je kako je najvei krivac urbanizacija ovoga nekada mirnog, pitomog i lijepog krajobraza. - Došlo je novo vrijeme, poela je modernizacija prometnica, seoski i poljski putovi su se poeli šljunati i asaltirati. Poela je izgradnja vodovodne i plinske mreže, poele su se graditi vikendice. Neravnice su se nepri-

VMO PEKLENICA

OPINA Sveti Juraj na Bregu - sportska dvorana tek iduu godinu, iako je izvoa odabran

S Gradom e riješiti probleme na zajednikom groblju

Kriju ime novog izvoaa kao zmija noge

Na 22. sjednici VMO-a Peklenica, njegova predsjednica Ivana Maltari izvijestila je lanove Vijea kako je održan sastanak predstavnika VMO-a Peklenica i VMO-a Križovec sa središanskim gradonaelnikom Draženom Srpakom, vezano uz rješavanje pitanja troškova održavanja i sanacija zajednike mrtvanice na groblju Peklenica – Križovec, te da su izneseni prijedlozi za rješavanje ovog problema. Maltari je vijenike

izvijestila kako je Barbara Novak odbila biti lanicom Socijalnog vijea Grada Mursko Središe, te je na njezino mjesto imenovana Ana Munar iz Peklenice. Mjesni odbor Peklenica je za 11.500 kuna prodao staru kuhinju u Društvenom domu Peklenica te je donio odluku da se za taj novac kupi nova, manja kuhinja. VMO Peklenica prihvaa prijedlog prorauna Grada Mursko Središe za 2014. godinu. (sm)

MURSKO SREDIŠE

Oružane snage ne mogu pomoi Nedavno je Grad Mursko Središe uputio zamolbu Ministarstvu obrane Republike Hrvatske da njihovi ljudi i mehanizacija obave krenje šikare i panjeva u središanskoj Gospodarskoj zoni. Iz Ministarstva je stigao odgovor kako zbog ogranienih materijalnih i finan-

cijskih sredstava Oružanih snaga Republike Hrvatske nisu u mogunosti obaviti spomenute radove. Stoga e Grad hitno raspisati natjeaj za izvoaa ovih radova, kako bi najkasnije do 12. prosinca 2013. on bio poznat i zapoeo radove. (sm)

- Na raspisani natjeaj za nastavak radova na sportskoj dvorani prijavile su se etiri graevinske tvrtke, meu kojima je jedna izabrana. Zbog loših iskustava i zakonskih zapreka, ne mogu rei naziv odabranog izvoaa, sve dok resorno Ministarstvo to ne odobri, kaže Anelko Nagrajsalovi, naelnik opine Sveti Juraj na Bregu Ve su protekli svi rokovi do kojih je trebao biti poznat izvoa radova na školskoj sportskoj dvorani u Pleškovcu, koja se gradi od 2010. godine i trebala je biti dovršena 15. listopada 2012. godine. Kasnije su ro-

Prilaz gradilištu je zatvoren, a dvorana eka onoga tko e je dovršiti

kovi dovršetka pomaknuti na 15. prosinca 2012. godine te na 15. ožujka 2013.

Prikupljeno preko jedanaest tona otpada Komunalno redarstvo opine Sveti Juraj na Bregu organiziralo je prikupljanje elektrinog i elektronikog otpada te otpadnih starih guma. U akciji, koja je održana na podruju cijele opine, prikupljeno je gotovo nevjerojatnih 2.685 kilogra-

ma elektrinog i elektronikog otpada te jednako tako ogromnih 8.500 kilograma starih i ošteenih guma od raznih vozila. Opina je besplatno preuzela sav otpad, koji je zbrinula jedna specijalizirana tvrtka iz Varaždina. (sm)

godine i potom je sve stalo. Fenix iz Slavonskog Broda nije ispoštovao ni jedan rok niti ispunio obeanja, te je gotovo potjeran s gradilišta. Raspisan je novi natjeaj, a 14. listopada ove godine otvorene su ponude tvrtki koje su se javile na raspisani natjeaj. Pitali smo opinskog naelnika Anelka Nagrajsalovia kakva je situacija oko nastavka i dovršetka izgradnje ovoga vrlo važnog objekta za opinu, školu i graanstvo te kome su povjereni radovi vrijedni oko 3,5 milijuna kuna.

- Na raspisani natjeaj prijavile su se etiri tvrtke iz Meimurja i, nakon što je pregledana sva dokumentacija, resornom Ministarstvu poslana je dokumentacija jedne tvrtke, ije ime vam ne smijem rei sve dok to Ministarstvo ne dozvoli. Želimo izbjei sve neugodnosti koje smo imali ranije, pogotovo s tvrtkom ‘Fenix’ iz Slavonskog Broda, koja nije obavila povjerene joj poslove. Sigurno je kako ove godine dvorana nee biti dovršena, a ak je pitanje hoe li se radovi nastaviti. Najsigurnija opcija je da radovi zaponu poetkom idue godine i da budu dovršeni do kraja školske godine, premda je naša želja da otvorenje bude u travnju, za Dan opine, a sve prije toga bit e ugodno iznenaenje, kaže Anelko Nagrasajlovi, osoba koja veliki dio radnog i slobodnog vremena troši na sreivanju dokumentacije za što brži nastavak radova. Zna se tek kako je tvrtka koja e dobiti poslove iz Meimurja, a na naš upit je li to TEAM iz Murskog Središa, nije reeno ni da ni ne. (S. Mesari)


29. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPINSKO vijee Mala Subotica

ugdje Krenule ovrhe za rodno izravnavale, rušilo se stoljetno drvee i zatrpavali starinski zdenci (bunari). Po mojem mišljenju, upravo je zapuštanje i zatrpavanje zdenaca dovelo do ovih nevolja. Zdenci su upijali i zadržavali podzemne vode, praznili su se za sve kune i gospodarske potrebe i tako je uspostavljena ravnoteža izmeu zemlje i lapora na kojem je ona poivala. Danas voda prolazi izmeu lapora i zemlje koja klizi niz njegovu glatku i sklisku naslagu. Što i tko osim Boga, kojemu se modernizacija usprotivila, može ovo zaustaviti, zaista ne znam. U poetku je bilo postavljeno tridesetak pilota, koje je zemlja jednostavno odnijela sa sobom. Sada su postavljeni novi, ali samo su doprli do lapora, a trebalo bi ih u lapor usidriti, a to ili ne znaju ili ne mogu ili nee uiniti. Kažu kako bi kompletna sanacija klizišta stajala oko 350 tisua kuna i pitanje je bi li to bio spas, jer sada je zemlja poela kliziti iz drugih smjerova, rekla nam je Anica Turk, pred kojom su novi nemirni dani i noi. Vjerojatno e tako biti dok se ne odseli s grunta na kojem su više od stoljea sretno živjeli njezini preci kojima je voda uvijek bila prijatelj. Sada nije tako, jer voda je raselila njezinu obitelj, a nju ovdje sve dalje od normalnog života i svijeta drži samo ljubav prema rodnoj grudi.

SVEANO e se obilježiti Dan svete Barbare

Zaštitnica rudara i graditelja Grad Mursko Središe i poduzee ‘’TEAM’’ iz Murskog Središa u srijedu 4. prosinca 2013. organiziraju sveanost povodom blagdana Svete Barbare, zaštitnice rudara i graditelja. Program zapoinje u 10 sati svetom misom u župnoj crkvi, gdje e biti i prigodan program. U 11.45 sati kod Spomenika rudaru u središtu grada bit e položen vijenac. Tono u podne bit e predstavljen projekt ‘’Curek - prirodni izvor pitke vode’’. U prostorijama Turistikog kompleksa ‘’Cimper’’ od 12.30 sati zapoinje kulturno-umjetniki program te domjenak za bivše rudare, goste i uzvanike. (sm)

komunalnu naknadu Problem se dugo vue i mora se konano poeti rješavati. Zašto da jedni uredno plaaju, a drugi se prave da ne znaju za tu obvezu?

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Na petoj po redu sjednici Opinskog vijea Mala Subotica, održanoj dana 12. studenoga, naelnik Vladimir Domjani u svojem je izvješu kazao kako su ovih dana krenule ovrhe za komunalnu naknadu s naknadom za ureenje voda fizikim osobama u opini Mala Subotica. Prije toga pozvani su dužnici da do kraja listopada dou na dogovor oko otplate duga. Za one koji nisu došli pokrenut je postupak ovrhe. To nalaže Zakon, a obvezuje i ugovor s Hrvatskim vodama. Taj problem se dugo vue i mora se konano poeti rješavati. Zašto da jedni uredno plaaju, a drugi se prave da ne znaju za tu obvezu, reeno je izmeu ostalog na sjednici. Naelnik je pobrojio stanje radova i druge aktualnosti u opini.

Dogovor s PBZ-om oko spora s DVD-om Mala Subotica Postignut je tako sporazum s Privrednom bankom Zagreb u dugogodišnjem sporu s DVD-om Mala Subotica oko imovinskopravnih odnosa vezano uz nekretninu gdje se nalazi ispostava Privredne banke Zagreb u Maloj Subotici. Dogovoreno je da e Privredna banka Zagreb platiti iznos od 105.000 kuna za sufinanciranje troška za

etažiranje, otkupa zemljišta i sreivanje imovinskopravnih odnosa. Pola iznosa isplatit e po potpisivanju sporazuma, a ostalo nakon etažiranja, kada e se upisati kao vlasnici nekretnine. Takoer, DVD-u Mala Subotica donirat e kvalitetan korišteni namještaj i iznos cca 20.000 kuna. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i ondova EU stiglo je pozitivno rješenje na kandidirani projekt za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za Društveni centar Piškorovec, iz ondova e se osigurati 80 posto investicije. Uslijedit e raspisivanje javne nabave. Izvedba kanalizacije u Ulici A. Stepinca u Maloj Subotici pri samom je kraju. Potrebno je napraviti okonanu situaciju nakon provedbe pregovarakog postupka javne nabave zbog poveanja prvotno ugovorenog iznosa investicije, što e se riješiti u dogovoru s izvoaem. Zapoeli su i radovi na izgradnji pješako-biciklistike staze u Ulici A. Stepinca u Maloj Subotici. Radove izvodi tvrtka ‘’Tegra’’ d.o.o. iz akovca. Dio iskopa je završen, a kod asaltiranja pješako-biciklistike staze povui e se i završni sloj asalta na dijelu ceste uz stazu. Završena je investicija izgradnje prilaznog puta i parkirališta kod groblja

OPINA PODTUREN

Aktualni sat

Barikade na cestu od šljunare prema Držimurcu? Vijenik Dejan Horvat upozorava da je ponovno u unkciji alternativni put za prijevoz šljunka sa šljunare u Držimurcu, a time je Romima opet omoguena organizirana kraa šume, što mještani naselja Držimurec i Strelec više ne mogu trpjeti. Traži da se tvrtki ‘’Pavlic-asaltbeton’’ iz Goriana uputi dopis kojim se traži da na taj put ponovno postave barikade i time sprijee daljnje krae. Naelnik Vladimir Domjani odgovara da e poslati dopis i istie da je navedena tvrtka na cesti za Piškorovec izvodila proširenje puta bez riješenih imovinskopravnih odnosa s vlasnicima parcela, pa nam zbog toga možda uslijedi povlaenje suglasnosti od strane Opine Domašinec za prijevoz šljunka tim putem. Vijenik Vladimir Mihalic pohvalio je poetak izvedbe pješako-biciklistike staze u Ulici A.

Stepinca u Maloj Subotici. Dodaje da je primijetio da se ide u izvedbu podignute staze, kao što je na suprotnoj strani u toj ulici. Na temelju razgovora sa stanovnicima te ulice predlaže da se ne ide u podizanje staze, nego u proširenje ceste, kako bi se moglo lakše parkirati ispred ograda, a i voda se ne bi zadržavala na tom dijelu javne površine, nego na cesti. Takoer, takva izvedba bi pojetinila cijelu investiciju. Naelnik Vladimir Domjani odgovara da je o izvedbi podignute staze odluku donijela struka. Na cijeloj dužini te ceste bit e postavljeno 25 slivnika, pa vjeruje da nee doi do zadržavanja vode na cesti. Proširenje ceste dovelo bi do vee prometne brzine tom ulicom, a to je jako rekventna ulica. Što se tie samog raskrižja s državnom cestom, to e se riješiti projektom rekonstrukcije državne ceste.

Benkovec - Jurevec. Vrijednost investicije je 150.000 kuna. Nadstrešnica uz mrtvanicu u Palovcu je pri kraju, no pojavila se i potreba za dodatnim radovima - obnova asade na proelju mrtvanice. Ukupna vrijednost investicije je cca 330.000 kuna. Završena je investicija adaptacije prostorija VMO-a Držimurec - Strelec i tamošnjih udruga. Predstoji još samo napraviti okonanu situaciju. Vrijednost investicije je cca 320.000 kuna.

udno obrazloženje Elektre Na natjeaj Fonda za zaštitu okoliša Opina je kandidirala projekt za sufinanciranje LED javne rasvjete, no nije prošla. Iz naše županije kandidirao se još samo Grad Prelog, koji takoer nije prošao. Navedeno je da Opina nije dostavila suglasnost Elektre u sluaju potrebe za veom snagom struje, iako je u projektu navedeno da e trebati jedanput manja snaga u sluaju LED rasvjete. Takoer se navodi da nije dostavljena suglasnost Elektre za postavljanje LED rasvjetnih tijela na stupove koji sada nemaju rasvjetna tijela. Ovaj projekt bi Fond sufinancirao s 40 posto. Taj natjeaj e se svake godine ponavljati, pa postoji šansa da se Opina kandidira i idue godine.

DONJA DUBRAVA

U mjestu postavljena prva LED rasvjeta Na kanalizaciju se ve prikljuilo preko dvjesto domainstava U opini Podturen pri kraju je izgradnja vodovodne mreže i asaltiranje ulica u naselju Podturen, najvea investicija u opini u posljednje vrijeme. - Kanalizacijska mreža u potpunosti je dovršena, te se na nju do sada prikljuilo oko 60 posto domainstava, odnosno njih preko 200, koji su sklopili ugovore. Ovih dana obavlja se asaltiranje svih ulica u kojima je izgraena kanalizacija, i to grubim asaltnim slojem, a kada vremenske i novane prilike budu povoljnije, položit e se i fini sloj asalta,

te u potpunosti završiti ovaj znaajni projekt za ukupan razvoj opine i svih žitelja. Vrijednost investicije je oko 12 milijuna kuna, a u financiranju sudjeluju Hrvatske vode, Meimurske vode i Opina Podturen, kaže opinski naelnik Josip Lepen, dodajui kako je kanalizacija prikljuena na proista koji je nedavno sagraen državnim, županijskim i opinskim sredstvima. Na podruju opine izvode se radovi na sanaciji Društvenog doma u Novakovcu, koji e uskoro biti dovršen. (S. Mesari)

Ispred zgrade zdravstvene ambulante u Donjoj Dubravi nedavno je postavljena prva LED svjetiljka u tom mjestu, koja je ujedno i prva takva u donjem dijelu Meimurja. LED svjetiljku postavila je firma ''Elektro-Tomi'' d.o.o. iz Donje Dubrave, a cijena iste iznosila je 2.962,50 kuna. U cijenu je ukljuena dobava i montaža nosaa svjetiljke, dobava i montaža OG kutije 80x80 mm, dobava, montaža i spajanje LED svjetiljke E+DOVE 72 W za vanjsku rasvjetu te upotreba dizalice pomou koje su se radovi obavljali. LED rasvjeta doprinosi smanjenju troškova, te je

ujedno i ekološki prihvatljivija, zbog ega je i prozvana rasvjetom budunosti. Zato

se njome nastoji zamijeniti što vei dio uline rasvjete. (al)


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJBOLJA tajnica Hrvatske Vesna Bajkovec iz Preloga

Nekad je bilo manje stresa, danas se juri iz posla u posao - Sad je puno teže raditi jer se tajniki poslovi samo množe, prije je bilo nekako ležernije i sve smo stizali. Prije nismo znali što je stres, sad, ako u danu nema napete situacije, u šali kažemo da nije dobro PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Ve pune trideset i tri godine Vesna Bajkovec iz Preloga radi na tajnikim poslovima, najprije u mjesnoj zajednici Prelog, a zadnjih dvadesetak godina u Gradu Prelogu, gdje je tajnica gradonaelnika. I njezini roditelji, kojih više nema, bili su vezani za Prelog u podruju obrazovanja kao predavai i nastavnici. Tajnica Vesna Bajkovec završila je Ekonomsku školu, te se posvetila tajnikim poslovima, za drugo, kaže, nema vremena. Ovih dana nacionalna udruga “Hrvatska poslovna tajnica” proglasila ju je najboljom tajnicom u Hrvatskoj u jednoj od kategorija na sveanosti u hotelu “Esplanade” u Zagrebu, naime, bira se u pet ravnopravnih kategorija. To je i bio povod za razgovor. * Koliko su kompjutori pomogli ili odmogli u tajnikim poslovima, svojevre-

meno je ta nova tehnologija bila predstavljena kao ‘ured bez papira’? - Od poetka radim na kompjutoru i pratim elektroniku tehnologiju. Kompjutori su dosta pomogli u poetku jer su zamijenili pisae mašine, pa je neke operacije lakše izvesti. No sad je sve više papira i sve više podataka, a sve manje vremena. Izgleda mi kao da nitko ništa ne stigne, trebali bi biti po cijeli dan na poslu. Zapisnike sa sjednica znala sam nositi doma da ih prepišem i opet sam jedva stizala obaviti sve poslove. Imam osjeaj da se poslovi kompliciraju i samo množe, pa stvarno ne mogu rei da nam je kompjutorizacija pretjerano pomogla. Sad je puno teže raditi, prije je bilo nekako ležernije i sve smo stizali. Prije nismo znali što je stres, sad, ako u danu nema stresne situacije, u šali kažemo da nije dobro.

Vesna Bajkovec: - Iznenadili su me, nisam ni znala da mi potiho pripremaju sveanost

* Što najviše doprinosi stresnim situacijama na poslu? - Sve pomalo, one se same množe jer drugaije i ne može biti s obzirom na koliinu posla. Zamislite, u ured gradonaelnika danas dnevno doe i do šezdeset stranaka, kao da smo na autobusnom

Najbolje poslovne tajnice Hrvatske u svakoj od kategorija - Vesna Bajkovec u sredini

kolodvoru, a svaki koji doe uvijek ima neki zahtjev koji treba odraditi na brzinu ili prije ili kasnije. Vjerujem da je tako i u drugim gradovima. Ako je dnevno dvadeset sastanaka ili prijama stranaka kod gradonaelnika, kažemo da je bilo mirno. No to nisu svi tajniki poslovi koje obavljam,

Zajednika slika s male prigodne sveanosti u Gradskoj upravi Preloga

OBITELJ Fabi iz Kotoribe odgaja ak devetoro djece

Izbacili smo televizor iz kue jer program kvari djecu i mlade Ve pet godina u kui ne posjeduju televizor, ve samo radio i kompjutor, te faks ureaj zbog potreba obiteljske tvrtke Obitelj Fabi, otac Ivan, majka Mirjana i njihovo devetoro djece, ve je poznata meimurskoj javnosti. Jedna su od najbrojnijih obitelji u našem kraju, koja skladno živi, uz sve poteškoe koje prate graane zadnjih godina. Velika je prednost to što obitelj posjeduje Valionicu pilia ‘’Fabi’’, pa uz oca Ivana i majku Mirjanu na poslovima kod kue u valionici rade i odrasla djeca. Od devetoro djece, sin Tadej je u Franjevakom samostanu u Italiji, kerka Marija radi u ljekarni, Andreja sa zetom Andrijom radi u valionici, te djeca Ilija i Jakov takoer u valionici, a Gabrijel, Benjamin, Ivan su mlai, te David koji kao najmlai ima deset godina.

tu su brda zapisnika sa sjednica, neki imaju i po desetak i više listova, telefonski pozivi i elektronska pošta te mnogo toga drugoga. * U kojem se društvenom periodu posao tajnice najlakše obavljao? - Meni je bilo najlakše kad je Prelog bio mjesna zajednica. Da se ne shvati krivo, i onda je bilo mnogo posla, no nekako smo ga obavljali ležernije i uvijek smo sve obavili. Danas pak stalno imam osjeaj da još trebam nešto napraviti, samo jurimo iz posla u posao, iz zadatka u zadatak. Baš sam neki dan razmišljala koliko sam u životu napravila zapisnika sa sjednica i ostalih sastanaka, ispalo je da je to ogromna hrpa papira koji je trebalo ispisati. U zadnje vrijeme moram skraivati zapisnike jer bi inae to bile prave knjige sa sjednica. Ako jedna sjednica ima dvadeset ili trideset toaka dnevnog reda, možete

dakvatni program kvari djecu i mlade. Tako obitelj ve pet godina ne posjeduje televizor, ve samo radio i kompjutor, te faks ureaj zbog potreba obiteljske tvrtke. To što obitelj namjerno ne posjeduje televizor u kui ini se izuzetno znaajnim za neka budua istraživanja odnosa medija i obitelji, ali i kao neprocjenjivo životno iskustvo mladih lanova. Koliko smo uspjeli prosuditi za vrijeme kratkog boravka kod Fabievih, televizor mlaima nipošto ne nedostaje i ine se životnijima i samostalnijima nego druga djeca u tim godinama. - Tak nam je lepo bez televizora u kui, nema više ni pravoga crtanog ilma, kaže otac Ivan, a to potvruju i djeca.

Brak i obitelj su svetinja

Obitelj Fabi na okupu, fotografija za uspomenu nastala je prije dvije godine

Sluša se radio, televizijski programi se ne gledaju

Posebno je bilo zanimljivo uti jedan podatak koji se izrazito rijetko ili nikako ne

uje, naime, obitelj Fabi jednoglasno je odluila da nee imati televizor u kui jer nea-

Otac Ivan, ali i odrasla djeca s kojima smo razgovarali o tome, ima svoje mišljenje o aktualnom referendumu. Oni su za obitelj i uvanje institucije braka. Ivan Fabi kaže: - Djeca imaju pravo na oca i majku, to je njihovo prirodno pravo,

29. studenoga 2013. samo zamisliti kako izgleda zapisnik. * Radili ste sa svim dosadašnjim gradonaelnicima od osnutka Grada Preloga. Kolike su razlike u stilu rada i koliko to utjee na posao? - Kad me pitaju o tome, u šali kažem da sam sve gradonaelnike doekala i otpratila. Moram rei da sam se do sada sa svima dobro slagala i nikad nije bilo problema, osim onih koji su uobiajeni u mojem poslu, tako, na primjer, ako nekoga ne možeš dobiti na telefon baš kad ga trebaš i slino. Svaki je gradonaelnik Preloga, a ne zaboravimo da smo imali i gradonaelnicu u prvim danima Grada, donio nešto svoje, neke svoje naine rada. Sadašnji gradonaelnik Ljubomir Kolarek takoer ima svoje naine rada. I s njim se takoer dobro slažem, kao i sa svim prijašnjim gradonaelnicima. No tek je ovdje nekoliko mjeseci, prekratko je to za potpuno usklaivanje. Mora proi još neko vrijeme da sagledam sve nove naine rada i sve detalje. On je mlad pa sa sobom donosi i novu dinamiku koju treba ‘pohvatati’, a kako svaki gradonaelnik ima svoj nain rada, nešto postaje važnije ili manje važno, ovisno o nainu rada. * Kako su u Gradskoj upravi u Prelogu reagirali kad su uli da ste proglašeni najboljim tajnicom Hrvatske? - Neki nisu ni znali, nisam mislila da to prate. U utorak su me ugodno iznenadili, spremili su potajno malu sveanost tim povodom. Okupila se cijela Gradska uprava na elu s gradonaelnikom i estitali mi, a dobila sam na dar i jednu lijepu umjetniku sliku za uspomenu.

Ivan Fabi

imaju pravo na obitelj. Ova cijela situacija oko referenduma ponukala me da i sam kažem koju rije o tome. Smatram da je obitelj, da su otac, majka i djeca važni za društvo i temelj društva. Iako sam protiv istospolnih zajednica jer ih smatram neprirodnima, vjerujem da svaki graanin ove zemlje ima pravo odluiti što i kako e sa svojim životom. Ne negiram njihovo pravo da žive u zajednici ako to žele. No ja imam svoj stav i vjerujem da je istinit. Ako se naruši obitelj, a ponavljam, smatram da obitelj ine muškarac i žena te djeca, onda naješe stradaju djeca i onda je narušeno društvo, završno je poruio. (J. Šimunko)


29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

MEIMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

Dobro je znati 13


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

PONAJBOLJI meimurski jabuni ocat stvara Biserka Dobrani iz Brezovca

Domai ocat - potencijal za prepoznatljiv meimurski brend Pogrešno je mišljenje kako su za ocat dobre manje kvalitetne jabuke, odnosno one koje nisu za konzumiranje i pravljenje sokova. Kvalitetna jabuka i tradicijski nain pravljenja daju vrhunski ocat, koji se koristi u prehrani, a alternativni u medicini PIŠE: STJEPAN MESARI

Jabuni ocat je meu prvih pet prepoznatljivih meimurskih poljoprivrednih proizvoda, odmah iza krumpira, vina, pšenice, jabuka i tikvi. Meimurci proizvode ocat naješe od jabuka, nešto manje od vina te drugog voa, a u posljednjih desetak godina proizvodnja i potrošnja su nekoliko puta porasle. Ocat se u Meimurju stvara ili proizvodi od davnina i smatra se vrlo dobrim sastojkom kod pripremanja raznih jela, posebno kod salata. Tradicijski ili starinski nain stvaranja octa i u ovo novije vrijeme sve je više na cijeni, premda i takozvani moderni ili industrijski sadrži odreene kvalitete. Meu brojnim ‘’octarima“ u Meimurju posjetili smo Biserku Dobrani u Brezovcu kod Svetog Martina na Muri, ija obitelj posjeduje starinske jabuke, ali i novije u intenzivnom nasadu, te od njih stvara vrhunski zdravi domai ocat, koji odlikuju umjerena kiselina, umjerena aroma, lijepa boja i lakoa konzumiranja u hrani, ali i kod ublažavanja zdravstve-

nih tegoba. Biserka Dobrani ocat stvara iz starinskih sorti jabuka: mašanjka, poganica, božinica, srika, zelenika, boskop, jonagodld, crvena kraljevka, te od modernijih sorti: zlatni delišes, pramenka, kožarka, idared i druge, sve koje su ukusne i za pojesti kao plod zrelog voa.

Kako s jabunim octom do boljeg zdravlja

Najbolje jabuke za vrhunski ocat - Moja obitelj oduvijek je ocat pripremala kod kue, pa sam tako i ja nastavila nakon mojih roditelja istim nainom i gotovo od istih vrsta jabuka. Za dobivanje kvalitetnoga domaeg octa potrebno je imati zrele i zdrave jabuke. Mnogi griješe kada za ocat ostave jabuke koje ne pojedu kao svježe voe, koje su prije za otpad negoli za ocat ili rakiju. Dakle, potpuno zrele i zdrave jabuke treba dobro oprati i osušiti, ako ih nije mnogo, jako je dobro pojedinano ih krpom obrisati. Tako pripremljene jabuke staviti na drveni pod te ih istui prikladnim drvenim batom. Mogu se usitniti i strojem ili mlinom, no tradicijski je istui ih batom tako da puste sok. Trop i sok

Biserka Dobrani iz Brezovca nastavila je dugogodišnju obiteljsku tradiciju, koju je pretvorila u još jedan prepoznatljivi domai meimurski proizvod

zatim staviti u drvenu posudu i ostaviti prirodnom procesu prevrijavanja do uoctavanja. Nakon nekog vremena, još uvijek u fazi vrenja, kako ne bi došlo do potpunog pretvaranja u alkohol, tekuinu, zapravo nezavreli ocat, prelijati u posudu – octenku, gdje

se nastavlja daljnji proces, sve do bistrenja. Postupak se ne smije ni na koji nain prekinuti, ali treba povremeno pogledati kako se proces odvija. Ocat je dobar za konzumiranje, odnosno stvoren je kada zadobije svojetlosmeu boju, blagog je kiselog okusa i ugodnog

mirisa. Koristi li se samo za vlastite potrebe, može ostati u octenki na talogu, ako pak ga se želi prodavati ili poklanjati, onda ga je dobro pretoiti u plastinu ili drvenu bavu, gdje e on dugo vrijeme zadržati svoje karakteristike, sve do novog octa sljedeu jesen,

Prije doruka popijte ašu mineralne vode, u koju dodate žlicu jabunog octa. Prije objeda popijte ašu vode pomiješanu s jabunim octom i medom. Naveer pomiješajte jabuni ocat s mineralnom vodom i medom i popijte, dan e vam završiti mirno i pozitivno, a tijelo e se osjeati mlae. I tako dan za danom, s jabunim octom do potpunog zadovoljstva zdravlja i duha. pojasnila nam je nain stvaranja domaega jabunog octa Biserka Dobrani, dok je za salatu pripremala bijeli i crveni radi, koje je oplemenila svojim domaim jabunim octom koji se u zdjeli odlino sljubio s domaim tikvinim uljem i ešnjakom iz vlastitog vrta.

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

U znaku adventskih vijenaca Zadnju srijedu u studenom, koji je ovih dana zaista studen, na akovekom placu i sajmu nije bilo gužvi kakvih je znalo biti krajem studenoga, kada su na redu kolinja i pripreme pred ad-

vent ili došaše. Upravo su adventski vijenci bili i top proizvod koji se najviše nudio, tražio i kupovao. Ljudi su kupovali male pakete pšenice koju e u posudice zasijati na Svetu Barbaru 4.

prosinca ili na Svetu Luciju 13. prosinca. Prodavali su se i suhi cvjetni aranžmani, te drugi ukrasi za nadolazee predbožine i prednovogodišnje blagdane. Još uvijek se dobro prodaje svježe bi-

jelo zelje, zatim jabuke u vreama, trijebljeni orasi, smokve, narane i drugo južno voe te tikvino ulje, jabuni ocat i domaa žganica. Upiti su za odojke, purice i božine jelke. Predbožino vrijeme na akovekom placu i sajmu je zapoelo, ne previše optimistino, ali sveano. (S. Mesari.Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - adventski vijenci 30 do 120 kn/kom - adventska zvijezda 20 do 40 kn/kom - cvjetni suhi aranžmani 10 do 60 kn/kom - suhe smokve 40 kn/kg - suhe šljive 25 kn/kg - suhe jabuke 15 kn/pake - bijelo zelje 1,50 kn/kg - crveno zelje 4 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kisela cikla 20 kn/l


29. studenoga 2013.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen je vrijeme za sadnju drvea!

GORSKI JAVOR – ACER PSEUDOPLATANUS U hrvatskome imenu ‘gorski’ oznaava da se naješe javlja u brdskome i gorskome pojasu bukovih i bukovo-jelovih šuma, a latinski pseudoplatanus znai ‘neprava platana’, jer listovi imaju režnjeve kao i listovi platane, ali im ipak nisu toliko slini kao listovi javora mlijea. Gorski javor rasprostranjen je u srednjoj, južnoj i zapadnoj Europi s težištem rasprostranjenosti u Alpama i Karpatima. Na zapadu doseže Pirineje i sjever Španjolske, no samoniklo ne dolazi u Velikoj Britaniji i Skandinaviji. Na istok je rasprostranjen do Poljske i Ukrajine, a na jug do Sicilije. Kao što je ve reeno, u hrvatskoj je prije svega vrsta brdskih i gorskih šuma gdje je posebice vezan uz duboka, svježa, humozna i rahla tla na zaravljenim položajima. U šumskim ekosistemima gorski javor je važna vrsta, jer njegovo liše bogato mineralima brzo truli

i obogauje šumska tla, a plodii su važna hrana za ptice. Odlikuje ga najkvalitetnije drvo meu javorima pogodno za inu obradu. Kako vani nije otporno, upotrebljava se se za izradu unutarnje opreme, npr. namještaja, raznih kuhinjskih predmeta (daske za rezanje, kuhae,valjci...), držaka za orue i sl. Ako su drvna vlakna osobito gusta i usporedna, takvo drvo se naziva ‘javor rebraš’, a odlikuje ga izrazita rezonantnost što ga je uinilo vrlo cijenjenim za izradu glazbenih instrumenata, npr. tamburica u hrvatskoj tra-

dicionalnoj kulturi izrauje se od njegovog drveta. Drvo može imati i sitna tamna ‘oka’ pa se tada naziva ‘javor okaš’, a ukoliko su oka posebno sitna služi za izradu skupocjenih ukrasnih igura. Uzgojeno je više od 60 kultivara, meu njima Acer pseudoplatanus ‘Atropurpureum’ s crvenim nalijem listova i plodovima, Acer pseudoplatanus ‘Erectum’ stupasta rasta, Acer pseudoplatanus ‘ Leopoldii’ sa žutopjegavim listovima, Acer pseudoplatanus ‘Negenia’ sa stožastom krošnjom i velikim li-

stovima i mnogi drugi. Doseže visinu od 40 m i starost oko 400 godina. Pravilnu krošnju nosi ravno, snažno deblo s korom koja je u mladosti siva, a kasnije se raspuca i ljušti. Listovi su dlanasto krpasti s pet grubo pilastih režnjeva, od kojih su dva donja manja. Žukastozeleni do 8 mm široki, veinom dvospolni cvjetovi, združeni su u visee grozdaste cvatove koji se razvijaju istovremeno s listovima ili neposredno nakon listanja. Okriljeni plodii imaju oko 3 cm dugo, mrežasto ožiljeno krilce i kao kod svih javora nazivaju se hrvatski perutka ili samara prema latinskome. Šesti prosinca je Nikolinje. To je idui tjedan. Nemojte zaboraviti na svoje najmlae. Oni vole šuškati u otpalom lišu. To vole sva djeca. Dajte im da rastjeravaju hrpice s lišem, a onda im tutnite grabljice, da ga skupljaju. Iznenadit ete se kako su temeljiti. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Kampilobakterioza, bolest domaih životinja, prenosiva na ljude U svom priopenju za javnost od 09.travnja 2013. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navode da je u posljednjih pet godina zabilježen kontinuirani porast infekcija ljudi uzrokovanih bakterijama iz roda Campylobacter spp. I E.coli (VTEC/STEC), dok je broj infekcija uzrokovanih uzronicima iz roda Salmonella spp.u padu sedam godina za redom. Takoer se navodi da je u 2011. godini u zemljama Europske unije zabilježeno 220.209 sluajeva Campilobacteroze u ljudi, što je poveanje od 2,2 % u odnosu na prošlu godinu, a naješi proizvod u kojem je pronaen Campylobacter bilo je meso peradi, termiki neobraeno mlijeko i voda. Sve su to namirnice koje svakodnevno konzumiramo te je dobro da se upoznamo sa ovom bolešu. Takoer u svrhu ranog otkrivanja i spreavanja širenja bolesti ve više godina temeljem „Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametnikih bolesti i njihovom inanciranju“ nareene su dijagnostike pretrage za praenje kampilobakterioze u jatima i trupovima tovnih pilia u Republici Hrvatskoj. Radi što boljeg poznavanja bolesti Hrvatska agencija za sigurnost hrane objavila je lanak o ovoj zoonozi. „Kampilobakterioza je zoonoza, tj. bolest koja se na ovjeka prenosi sa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, a uzrokuje je gram negativna bakterija iz roda Campylobacter spp. (gr. savijeni štapi), koja se uobiajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je “stanovnik” probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Za razliku od ljudi, kod životinja Campylobacter spp. rijetko uzrokuje bolest. Iako je poznato nekoliko tipova bakterije, infekcije kod ljudi naješe izazivaju Campylobacter jejuni i Campylobacter coli. Bakterija prianja uz stijenku crijeva, razara je i proizvodi toksin koji izaziva bolest. Campylobacter je osjetljiv na vruinu i uobiajene dezinicijense, tako da ga uništavaju pasterizacija mlijeka, odgovarajua termika obrada mesa i klorinacija vode, a smrzavanje može smanjiti njegovu koncentraciju u odreenoj namirnici. Istraživanja su pokazala da infektivna doza Campylobactera jejuni iznosi 500 stanica, a može je sadržavati samo jedna kap soka iniciranog mesa. Openito, za

zarazu je dovoljan i mali broj bakterija, za razliku od salmoneloza kod kojih je potreban velik broj bakterija da bi izazvao trovanje. Campylobacter je vodei uzrok bakterijskog trovanja hranom u zemljama lanicama Europske unije i u SAD, a salmonele su na drugom. U Hrvatskoj je situacija obrnuta, pa su kod nas na prvome mjestu salmonele. Meutim, iz godine u godinu kampilobakterioza se javlja sve eše, najuestalije su u ljetnim mjesecimaIako svatko može biti zaražen Campylobacter spp., podaci o oboljelima upuuju na to da su više prijemiva za ovu bolest djeca mlaa od pet godina te mladi u dobi od 15 do 29 godina. eše obolijevaju muškarci nego žene. Kampilobakterioza se obino javlja u pojedinanim sluajevima ili manjim obiteljskim epidemijama.

Izvori zaraze Izvori zaraze su višestruki, a naješe se može pronai u piletini, puretini, svinjetini, junetini, proizvodima od mesa, nepasteriziranom mlijeku i proizvodima od nepasteriziranog mlijeka, ali i u drugim vrstama hrane kao što je, na primjer, jaje. Ostala hrana može se oneistiti križnom kontaminacijom, tj. ne pridržavanjem strogih higijenskih pravila u pripremanju i posluživanju hrane. Nažalost, prema izgledu hrane ne možemo zakljuiti je li ona oneišena s Campylobacter spp., zato što ima normalan izgled, okus i miris. Primarno oneišene namirnice potjeu od zaražene životinje (od mesa životinja najviše je zastupljena perad, a zatim svinje, ovce i goveda). Iz crijeva zaraženih životinja može doi u krv i tako dospjeti u sva tkiva koja ovjek iskorištava kao hranu. Tako može dospjeti i u mlijene žlijezde, pa ih životinja izluuje mlijekom te je zaraza osobito mogua ako se konzumira nekuhano i nepasterizirano mlijeko. Ako potjeu od zaražene životinje, i jaja mogu biti primarno kontaminirana. Hrana i namirnice mogu biti i sekundarno oneišene. Takvo oneišenje može nastati u klaonicama, mesnicama i kuhinjama ako meso zdrave životinje doe u dodir s crijevnim sadržajem ili mesom zaražene životinje. Do oneišenja može doi i preko radnih površina, npr. panjeva za obradu mesa, stolova za obradu namirnica, pribora i sl. Hranu i radne površine mogu oneistiti

i muhe, miševi i štakori svojim izmetom i mokraom. Hranu može kontaminirati svojim oneišenim rukama i bolesnik ili kliconoša. Zaraza je mogua i putem vode, kao i kontaktnim putem, s ovjeka na ovjeka (npr. kod male djece ili kad oboljela osoba ima velik broj proljevastih stolica), ili u kontaktu s kunim ljubimcima. S obzirom na to da i životinje mogu biti inicirane Campylobacter spp., ovjek se može zaraziti kontaktom sa stolicom pasa, maaka, ptica i dr.

Inkubacija i klinika slika Inkubacija naješe traje dva do pet dana, nakon ega se javljaju povišena tjelesna temperatura, bolovi u trbuhu, grevi i proljev. Stolice mogu biti i krvave, praene muninom i povraanjem. Simptomi bolesti obino traju od tri do šest dana. Teža klinika slika može se javiti kod dojenadi, male djece, starijih te odraslih osoba koje boluju od teških kroninih bolesti zbog kojih im je oslabljen imunitet. Iako rijetko, mogua je pojava komplikacija kao što su bakterijemija (prodor bakterija u krv), hepatitis (upala jetre), reaktivni artritis, Guillian-Barreov sindrom (postinfekcijska kljenut mišia).

Dijagnostika i lijeenje Nakon postavljene sumnje na temelju podataka dobivenih od bolesnika te epidemioloških podataka, deinitivna dijagnoza postavlja se bakteriološkom pretragom stolice oboljele osobe u laboratoriju.Nain lijeenja i oporavak ovise o klinikoj slici bolesti. Može varirati od blage do teške, koju prate dehidracija i loše ope stanje. Veina oboljelih oporavi se bez speciina lijeenja za dva do pet dana, bez komplikacija. U nekim sluajevima oporavak može trajati do deset dana. Važno je uzimati puno tekuine, jer proljev i povraanje mogu dovesti do dehidracije i gubitka važnih šeera i minerala iz tijela. Za sprjeavanje dehidracije lijenik može preporuiti uzimanje posebne rehidracijske tekuine. Tekuinu openito treba uzimati eše u malim gutljajima te izbjegavati kavu, gazirana pia i alkohol. Kod jakih bolova u trbuhu može pomoi uzimanje paracetamola, a u težim oblicima bolesti ordiniraju se antibiotici, o emu odluuje lijenik.Osobe koje su jednom bile izložene infekciji postaju donekle imune, tako da se u situaciji ponovlje-

ne zaraze simptomi oituju u blažem obliku. U otprilike 25% sluajeva, kao posljedica ne pridržavanja dijete, dolazi do povrata bolesti. Mjere za spreavanje nastanka kampilobakterioze u ljudi Kao i kod veine zaraza hranom ovog tipa, prevencija je važna mjera ouvanja od bolesti, zato je potrebno: redovito i temeljito oprati ruke toplom vodom i sapunom: nakon upotrebe toaleta prije pripremanja i konzumiranja hrane nakon manipulacije sirovom hranom nakon mijenjanja djejih pelena nakon kontakta s kunim ljubimcima i drugim životinjama nakon bavljenja stokom prije pripreme hrane osobe s proljevom, posebno djeca, moraju esto i pažljivo prati ruke da se smanji rizik širenja infekcije dobro oprati posue i kuhinjske površine sapunom i vruom vodom nakon manipulacije sirovom hranom životinjskog podrijetla pažljivo rukovati sirovom hranom kako bismo izbjegli kontaminaciju, kao i križnu kontaminaciju sprijeiti miješanje sirove i gotove pripremljene hrane u kuhinji hranu dobro termiki obraditi (bilo kuhanjem ili peenjem) dovoljno dugo i na zadovoljavajuim temperaturama (80C) da se uništi mogue prisutni Campylobacter u sirovu mesu pripremljenu hranu konzumirati neposredno nakon pripreme sirove namirnice i kuhanu hranu uvati u hladnjaku odvojeno (na temperaturi 4C) koristiti kuhano ili pasterizirano mlijeko ne piti higijenski sumnjivu površinsku vodu iz rijeka, jezera i potoka na farmama provoditi redovite preglede životinja prije klanja u objektima za klanje i preradu mesa održavati odgovarajue higijensko-sanitarne uvjete veterinarske inspekcije trebaju provoditi kontinuiranu kontrolu zdravstvene ispravnosti mesa.“ Izvori: http://hah.hr/zoonoze_ Kampilobakterioza.php Pripremio: Igor Mohari, dr. med. vet.

AKCIJA!!! Popust na koliinu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA


16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BUDITE DONATOR u akciji “Proizvod više“

USPJESI inovatora Meimurja, koji su dobili brojna priznanja u Hrvatskoj

S Lions klubom potrebitima uljepšajte Boži Ve etvrtu godinu za redom Lions klub “Zrinski” akove provodi humanitarnu akciju pod nazivom “Proizvod više”, koja ima za cilj prikupljanje namirnica i potrepština za kuanstvo, koje e se uoi Božia razdijeliti socijalno ugroženim meimurskim obiteljima. Prikupljanje e se održati ovu subotu 30. studenoga. Najavljujui akciju, predsjednik Lions kluba Gordan Vrbanec kazao je kako e volonteri i lanovi Lionsa biti ispred trgovakih centara Plodine, Konzum, Mercator i Špar

u akovcu te Metss u Donjem Kraljevcu u vremenu od 10 do 13 sati. Donirati se mogu prehrambene namirnice (izuzev jednodnevnih), simbolini darovi za djecu, sitne kune potrepštine i sl. Prošle je godi-

ne, kako je istaknuo Vrbanec, na taj nain Boži uljepšan za oko petnaest obitelji iz našeg kraja. Popis za donaciju potrebitih obitelji daje Centar za socijalnu skrb, a akciju podupiru Meimurska županija i Grad akovec.

HOTEL “Kralj” Donji Kraljevec ugostio pripadnike ruske nacionalne manjine u Meimurju

Ruska jela, pjesme i poezija

lanice udruge “Kalinka” u ruskim narodnim nošnjama pjevaju pjesmu “Kalinka”

U hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu u subotu je održana godišnja sveanost udruge ruske nacionalne manjine “Kalinka”. Cjeloveernji program pjesama i recitacija na ruskom jeziku spremile su lanice Kalinke, a gosti u dvorani nagradili su svaku recitaciju i pjesmu pljeskom i dobrim raspoloženjem. Gosti udruge bili su uz predstavnike gradova i opina ruski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Robert Markaryan,

te meimurski župan Matija Posavec, dok je domain bio direktor Tehnixa uro Horvat. Sveanosti je bilo nazono

oko stotinu lanova udruge i gostiju, a predstavljena su i tradicionalna ruska jela te specijaliteti. (JŠ)

Detalj s priredbe u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu

DUBROVANI u Meimurju za unaprjeivanje suradnje

Sjever i jug zajedno do kvalitetnijeg turizma Turistika zajednica grada akovca zapoela je suradnju s udrugom ‘’Agroturizam Konavle’’ još prije godinu dana na Danima hrvatskog turizma, koji su se 2012. godine održavali u Dubrovniku, jer ta dva kraja vežu slina turistika opredjeljenja. Tako je protekli tjedan realiziran posjet lanova udruge Meimurju, koji su tijekom svoga edukacijskog izleta imali priliku posjetiti agroturizme i turistima zanimljive lokacije na podruju naše županije. Uz pratnju tu-

ristikog vodia razgledali su i znamenitosti grada akovca, a posjetili su i Turistiki ured Turistike zajednice grada akovca, gdje su ih uz djelatnike Ureda primili predstavnici Grada akovca i Meimurske županije. Udruga “Agroturizam Konavle” dobitnik je nekoliko nagrada, kao što su “Suncokret ruralnog turizma Hrvatske” za najbolju manifestaciju u ruralnom turizmu Hrvatske (“Mirisi Božia u Konavlima”, tradicionalno svake godine u

29. studenoga 2013.

prosincu) te nagradu “Simply the best” za realizaciju najatraktivnijega turistikog programa “Turistikim vlakiem kroz konavoske vinograde“ u 2012. godini. Agroturizam Konavle je takoer nositelj svih aktivnosti promocije i razvoja ruralnog turizma najjužnije hrvatske regije, odnosno nastojanja i vizije da se Konavle pozicionira kao destinacija izvrsnosti u ruralnom turizmu. lanovi udruge Meimurje smatraju “najureenijom hrvatskom regijom” i stoga meusobna suradnja sjevera i juga može pridonijeti kvaliteti turistike ponude na podrujima obje županije, složili su se svi sudionici ovoga edukacijskog projekta. (rr,zv)

“Detektor krv bezbolno va Darko Doboši iz akovca osvojio je za patent “Detektor krvi“ zlato i visoku nagradu “INOVA” za najbolji hrvatski izložak, kao i priznanje Katara Na završnoj sveanosti 38. Hrvatskog salona inovacija s meunarodnim sudjelovanjem “INOVA” i 9. izložbe inovacija, prototipova i studentskih planova “BUDI UZOR”, od 12. do 17. studenoga 2013. u dvorani Zagrebakog velesajma dodijeljene su nagrade najistaknutijim hrvatskim inovatorima, meu kojima se okitila i naša Udruga inovatora Meimurja “INOMA” akovec, koja je nastupila s devet izložaka i osvojila tri bronana odlija, jedno srebrno i dva zlata, uz posebnu nagradu INOVA-e i Qatara. Praktinu edukaciju 3D dizajna posjetiteljima je održao Vladimir Sever iz Preloga. Na ovoj do sad najveoj izložbi inovacija nastupilo je 550 inovatora i 31 inozemna delegacija.

Najbolji hrvatski izložak U kategoriji zlatnih odlija zlatno odlije pripalo je Damiru Periu, Matiji Trupkovi i Ivanu Trupkoviu iz Brezja za dizajn “Reljefna obloga“ te Darku Dobošiu iz akovca za patent “Detektor krvi“, koji je osvojio još i visoku nagradu INOVA-e za najbolji hrvatski izložak, kao i priznanje države Katar. Inovacija je posebno znaajna za djecu. - Detektor krvi, odnosno ureaj ‘gadget’, koji je tako nazvan od strane inovatora Darka Dobošia, doista je pravi detektor protoka krvi. On pomou elektronske diode detektira protok krvi u žili,

Zlata i srebra za Tehnix, Bernardu i Šestan - Busch Na 65. jubilarnom Meunarodnom sajmu inovacija “IENA 2013.”, održanom u Nürnbergu, hrvatski inovatori osvojili su 12 nagrada i priznanja u konkurenciji 750 inovacija iz ak 32 zemlje. Zlato na nürnberškom sajmu osvojile su tvrtke “Tehnix” s inovacijom “Bioreaktorska postrojenja za proišavanje komunalnih otpadnih voda” i “Bernarda” s inovacijom “THERMOCARE – inovativni madrac”. Srebro je dodijeljeno za modularnu hrvatska kacigu tvrtki “Šestan - Busch”. Naši inovatori briljirali su i u Bruxellesu: uro Horvat i Tehnix osvojili su još jedno zlato za postrojenje za proišavanje komunalnih otpadnih voda. Rije je o našim najinventivnijim

Darko Doboši i Matija Trupkovi primaju zlatne medalje INOVA-e

tvrtkama koje redovito zadnjih godina na sajmovima osvajaju zlatna i srebrna odlija te su svojevrsne perjanice meimurskog gospodarstva, svaka u svojoj domeni. Meimursko gospodarstvo može se s pravom ponositi s našim vodeim tvrtkama koje mnogo ulažu i inovacije, a nadamo se da e i mali inovatori doživjeti da inovacije jednog dana netko prepozna. Tehniki direktor Dubravko Horvat iz tvrtke “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca je ovih dana, komentirajui nagrade, uz ostalo rekao: - Inovacije su veoma važne za našu tvrtku, a vjerujem i za sve druge, bez razvoja inovacija tržište se sužava. te omoguuje da se krv pacijentu izvadi elegantno, a bez previše ‘pikanja’ jer pronalazi najbolje mjesto za vaenje krvi na ruci. Inovacija je posebno znaajna za djecu, koja nerijetko doživljavaju pravi stres ako ih se više puta pika, a ni odraslima nije svejedno. U ovom trenutku rade se dodatni po-

Zašto smo Meim Z

adnjih dana ponovno je aktualna stara tema o gašenju funkcija i prerogativa Meimurske županije u odnosu na Grad Varaždin i Varaždinsku županiju. Jedna od politikih stranaka ve je iskazala svoj stav inicirajui potpisivanje Deklaracije o Meimurju. ije deklaracija nipošto nije sluajno izabrana, ona je programatski poziv na djelovanje u budunosti. To je svojevrsni podsjetnik na povijesnu Deklaraciju od 9. sijenja 1919. godine,

R

lanovi udruge smatraju Meimurje “najureenijom hrvatskom regijom”

NA SAJMOVIMA u Nürnbergu i Bruxellesu

nakon završetka Prvoga svjetskog rata, kojom je na Velikoj narodnoj skupštini u akovcu donesena Rezolucija o odvajanju od maarske države i pripojenje Hrvatskoj, odnosno državi SHS. asvim je jasno da e se i druge politike stranke ukljuiti u utrku zvanu “Meimurje Meimurcima” na bilo koji nain, tim više što se godinama samo govori o potrebi decentralizacije u državi. stovremeno je meimurski zahtjev prema Zagrebu

S I

opisan u rijeima: samo jednu stepenicu ispod države, a nikakva subregionalnost i slino. Meimurcima oito najprije treba nešto uzeti da bi se pobunili na jedan od naina, pa i kroz politike stranke, tako je oito kroz povijest. straživai hr vatskog društva i naroda dobro znaju da se Hrvati kao narod sastoje od više subetnikih cjelina, od kojih svaka takva cjelina ima svoj odreeni i ne mali identitet. Usput, ovih je dana srpski predsjednik na-

I


29. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

, ali i širom svijeta

AKOVEKA GIMNAZIJA i službeno meu TOP 10 najboljih srednjih škola u Hrvatskoj

su zagrebake i vi” za potpuno Samo splitske škole bolje od naše aenje krvi roito kroz svjetsku organizaciju WIIFA. Predsjednica Hrvatskog saveza inovatora HSI Ljiljana Pediši je ujedno potpredsjednica te organizacije.

Poslovni ljudi – poslovne prilike

Detektor krvi Darka Dobošia – inovacija za bezbolnije pikanje

kusi kako bi se uštimala osjetljivost diode, razliiti ljudi imaju razliitu grau tijela. Darko Doboši kaže: - Cilj je ponuditi svoju inovaciju svakome tko je može inancirati do inalnog proizvoda. Bilo bi mu drago da je to netko iz Hrvatske, no kakve su prilike kod nas, prije e se za to zainteresirati neka strana korporacija, kazao nam je Doboši, uz napomenu da je dosta interesa pokazala i delegacija Katara. U kategoriji bronanih odlija nagrade su pripale Valentinu Vražiu iz Donjeg Kraljevca za dizajn “Stol i stolci“, Dejanu Levaiu iz akovca za patent “Ruke za kolica“ i slikaru iz Šenkovca Ivanu Šebestijanu za autorski rad “Ciklus slika“. U kategoriji srebra nagrada je pripala

Rudolfu Pivaru iz Nedeliša za inovaciju “Pe za centralno grijanje“. Na izložbi su nastupili i Ignac Peras iz akovca s dizajnom “Sry meru piramidom“ i Zvonimir Dolenec iz Preloga s patentom “Podiza kontejnera za smee“, koji su takoer imali kontakte sa zainteresiranim kupcima. Ono što krasi takvu izložbu inovacija je ogroman broj sudionika izložbe, a što je za treu najstariju izložbu inovacija u svijetu najvei uspjeh, kao i dolazak ogromnog broja izumitelja iz 31 države, koji su pronašli, a uz velik doprinos Hrvatskog saveza inovatora i lanica koje sudjeluju na domaim i stranim izložbama, želju da dou i zajedno daju doprinos inovatorstvu, a na-

Otvaranje INOVA-e i predstavljanje sudionika

murci? zvao naše Bunjevce ni Srbima ni Hrvatima, no prevario se, Bunjevci su subetniki Hrvati. O hrvatskim subetnosima pisali su mnogi znanstvenici, najviše iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, ali i mnogi europski, pa ak i ruski znanstvenici, koji, na primjer, veoma dobro znaju razlikovati Lianina od Meimurca ili Slavonca od Dalmatinaca. Nama je to svakako jasno. e stotinu i više godina svi intelektualci u Meimurju i znaajan broj izvan

V

Nikada toliko poslovnih ljudi nije posjetilo sajam inovacija kao sada na ovoj izložbi, i to je dalo najvei štih cijelom dogaanju i stvorilo poslovne prilike za mnoge sudionike a meu njima i naših meimurskih inovatora INOMA-e, koji nisu otišli nezadovoljni kui. Najbolje je sajam opisao Adnan Fahad, meunarodni sudac i lan WIIP-e iz Dohe-Quatar, kada je rekao da pobjednika nema, svi su pobijedili sa svojim idejama koje svakodnevno mijenjaju svijet i ine ga ljepšim i udobnijim za život. - S nadom da e ve jednom doi ljudi koji razumiju i koji djeluju u smjeru inovacijskog pokreta i komercijalizacije ideja, ostavljamo mnoge u razmišljanju jer se svijet razvija na temelju inovacija i njihove implementacije u proizvodnju, a ne po broju konferencija, sastanaka, tapšanja po ramenu, te novca kao mrkve i batine. Inovatori zavrjeuju bolje i više, a to do sada nisu imali. - INOMA akovec ponosna je na svoje izvanredne uspjehe i predstavljanje Meimurja, kaže predsjednik Darko Doboši, uz napomenu da nitko od Meimuraca nije sjeo u hrvatski elektrini automobil, ve su samo promatrali gužvu oko njega.

GLOBALNO I LOKALNO Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

njega, ponajprije glazbenici, znaju da je meimurska narodna pjesma jedna od najboljih oznaka subetnosa Meimuraca. bog toga je pomalo tragino to što se dogaa ovih dana, da je inicijativa za zaštitu meimurske popevke kao etnobaštine na razini UNESCO-a došla od Lidije Bajuk iz Zagreba, koja je time, kako kažu neki mediji, spasila ast kraja, a ne nužno od institucija i vlasti iz Meimurja, kojima to oito bilo manje važno sve ove godine. Postavlja se

Z

legitimno pitanje: zašto smo takvi prema sebi samima?

Prošlih godina samo se nagaalo koje su srednje škole najbolje u Hrvatskoj, dok ove godine postoje i službeni podaci o tome. Oni se temelje na uspjehu maturanata na državnoj maturi iz obveznih predmeta, koji su u prosjeku postigli najbolje rezultate. Iako je veina najboljih škola smještena u Zagrebu, Meimurje može biti ponosno jer je, osim zagrebakih škola i dvije splitske, na popisu "Deset najboljih“ i Gimnazija J. Slavenskog iz akovca. Dakle, od deset najboljih ak ih je sedam iz Zagreba, dvije su iz Splita i jedna iz akovca, a svaka je od njih proteklih godina imala maturante koji su neki od obveznih ili izbornih predmeta na državnoj maturi riješili sto posto, donio je ovaj tjedan vijest Veernji list.

Iako je veina najboljih škola smještena u Zagrebu, Meimurje može biti ponosno jer je, osim zagrebakih škola i dvije splitske, na popisu “Deset najboljih“ i Gimnazija J. Slavenskog iz akovca

- Bitan je takozvani kulturni kapital koji uenici ponesu iz svog doma, materijalna i socijalna pozicija njihove obitelji, kvaliteta i opremljenost škola, ali i kvaliteta nastavnika. Sve to utjee na rezultat uenika. Ipak iz prosjenog rezultata maturanata ne može se išitati kvaliteta nastavnika. Za to bi trebalo provesti unutarnje vrjednovanje škola, objašnja-

va prof. dr. Nikola Pastuovi, koji se ve desetljeima bavi razvojem obrazovanja. - Marljivost, odgovornost, kvalitetan rad, moderne metode pouavanja, motivirani uenici i timsko upravljanje školom daju odline rezultate, sažela je faktore uspjeha za Veernji list Tea Dragi Runjak, ravnateljica akoveke Gimnazije Josipa Slavenskog.

EKONOMSKA I TRGOVAKA ŠKOLA na francuskom otoku Réunionu

Putem projekta do otoka u Indijskom oceanu! U sklopu Comenius projekta ACTIVE (Active Communication Training in Vocational Education), uenice Vida Premuš i Elena Sirc te profesorice engleskoga jezika Tanja Skoliber i Dunja Siroi iz Ekonomske i trgovake škole akovec sudjelovale su na prvom radnom sastanku etiriju zemalja ukljuenih u projekt: Rumunjske, Bugarske, Hrvatske i Francuske. Domain sastanka od 7. do 13. studenoga bila je Francuska, odnosno francuski prekomorski teritorij Réunion, otok u Indijskom oceanu na jugu Afrike, udaljen 700 kilometara od Madagaskara. Nakon jedanaestosatnog leta iz Pariza, stigle su u glavni grad Saint-Denis, gdje su srdano doekane. Sljedeih šest dana proteklo je u radnoj atmosferi u školi Lycee Antoine Roussin u Saint-Louisu. Vida i Elena predstavile su školu, županiju i državu, oduševile domaine fotograijama Hrvatske i pobudile zanimanje za turistiku ponudu naše zemlje. Bile su organizirane radionice na temu neverbalne komunikacije kod upoznavanja ljudi razliite kulturološke pripadnosti. Uenice su sudjelovale u dramskim radionicama koje su poslužile za probijanje leda i bolje upoznavanje sudionika, a prisustvovale su i satovima engleskog jezika te upoznale francuski sustav školovanja. Koordinatorica projekta, profesorica Tanja Skoliber, istaknula je oduševljenje ljubaznošu i toplinom domaina te dobrom organizacijom: - Domaini su se potrudili upoznati nas s otokom te su nas poveli u istraživanje pla-

Suradnice na projektu: uenice Vida Premuš i Elena Sirc te profesorice engleskoga jezika Tanja Skoliber i Dunja Siroi

Izlet na aktivni vulkan Piton de la Fournaise na 2632 mnv

ninskog dijela unutrašnjosti otoka, na aktivni vulkan Piton de la Fournaise na 2632 metara i na ronjenje u laguni s prekrasnim koraljima i tropskim ribama. Osobito su pozitivna iskustva Vide i Elene, koje su bile smještene u obiteljima ija ih se neposrednost i susretljivost izuzetno dojmila. Uživale su u razgledavanju otoka i posebice u neobinim kombinacijama domaih jela,

kao što mango sa soli, ilijem i lukom, tjestenina s umakom od kikirikija i ilija te otokom specijalitetu samosi (prženo tijesto u obliku trokuta punjeno tunom ili piletinom i zainima). U Hrvatsku su ponijele prekrasne uspomene i nova prijateljstva. Ekonomska i trgovaka škola bit e domain drugoga radnog sastanka u travnju, kada e ugostiti uenike i profesore iz Poljske, Rumunjske i Italije.

Domaini su za goste organizirali i ronjenje u laguni


18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

MEIMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

U studenome odobrila 18.465 kuna pomoi RESTORANSKI novitet u metropoli u meimurskom štihu

U Zagrebu otvorena Meimurska hiža Prošli tjedan u Zagrebu je otvoren prvi meimurski restoran, koji nudi obilje meimurskih delicija. Da je tome sigurno tako, govori i injenica da su i vlasnici Meimurci, obitelj Brki koja je ve dokazana u ugostiteljstvu. Uz meimurske specijalitete, u ponudi je odlian roštilj, jela s ražnja i ispod peke te brojne druge delicije. Meimurska hiža je odlian restoran za miran ruak ili veeru, udaljen od gradske vreve, u krugu obitelji, prijatelja ili poslovnih partnera u opuštajuem rustikalnom ambijentu. Dok se srijedom, petkom i subotom veernji sati mogu produžiti do sitnih sati uz živu glazbu. Restoran je smješten u Karlovakoj ulici 201, u

Meimurska zaklada solidarnosti “Katruža“ održala je 24. rujna i 20. studenoga ove godine dvije sjednice, na kojima je ukupno odobreno osam pomoi u iznosu od 18.465 kuna za kupnju lijekova, pomagala i rehabilitacije. U ovoj godini dodijeljeno je pomoi u iznosu od preko 150.000 kuna. Podnositeljici zahtjeva iz

Goriana dodijeljena je pomo u iznosu od 3.230 kuna, podnositelju zahtjeva iz Nedeliša 1.260 kuna, podnositeljici zahtjeva iz Kotoribe dodijeljena je pomo u iznosu od 3.900 kuna , a podnositeljici zahtjeva iz Gornjeg Kuršanca pomo u iznosu od 2.300 kuna, svima za kupnju lijekova. Podnositeljima zahtjeva: djeci iz a-

kovca, Štrigove i Hemuševca dodijeljena je pomo za provoenje rehabilitacije, svakome po 2.400 kuna, a podnositeljici zahtjeva iz Dragoslavec Sela dodijeljena je pomo od 575 kuna za naoale. U Uredu Zaklade u Meimurskoj županiji, akovec R. Boškovia 2, možete kupiti prigodne božine i novogodišnje estitke po cijeni

od 5 kuna. Zaklada zahvaljuje svim donatorima i lanovima podupirateljima koji pomažu rad Zaklade. Svaka donacija ili uplata lanarine pomaže našim sugraanima u njihovom lijeenju. (BMO)

kvartu zvanom Blato, na samom izlasku iz Zagreba cestom prema Karlovcu. Iz akovca je tamo najlakše doi skretanjem s autoceste na izlasku za Zagreb Jug. Otvorenje je bilo u srijedu 20. studenoga, a popis gostiju je bio prilino impozantan. Rijei dobrodošlice i puno uspjeha restoranu su zaželjeli gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi, meimurski župan Matija Posavec i veleasni Ivan Kolari. Svojim dolaskom goste i domaine poastili su i bivša ministrica Mirela Holy, poznati meimurski izvoai Mirko Švenda Žiga, Blanka Tkali, grupa "Happy song" i mnogi drugi poznati Meimurci koji rade ili žive u Zagrebu.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Tko e zapaliti prvu svijeu na adventskom vijencu Z

a dva dana, prvu nedjelju u prosincu, kršani, poglavito katolici, na svoje e stolove u obiteljskim domovima staviti adventski vijenac i na njemu zapaliti prvu od etiri svijee. dventski vijenac, a posebno svijee na njemu, ima simboliku dolaska najsvjetlijeg dana u godini - Božia, jer taj dan slavimo dolazak onoga koji je rekao: Ja sam svjetlo, tko ide za mnom, nee hodati u tami.

A

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

S

tavljanje vijenca na stol i paljenje svijea svaku nedjelju u adventu do etvrte, pred sam Boži, lijep je puki obiaj kojim obitelj iskazuje svoju pripadnost i vjernost Isusovoj crkvi i nauku. Boži je zapravo veliko svjetlo koje obasjava naše obitelji, naše domove, naše crkve i katedrale, a od hrvatske nezavisnosti i trgove naših gradova. na se, odnosno tradicija i nepisano je pravilo da u kršanskoj obitelji prvu

Z

svijeu na adventskom vijencu upali glava obitelji, muž i otac, ako pak muškog u kui nema, onda žena koja vodi domainstvo. matram kako je vrlo važno tko e zapaliti prvu svijeu na adventskom vijencu u našim gradovima, jer e ta osoba uputiti poruku svojim sugraanima, a putem medija i široj javnosti. Vidio sam kako ta ast redovito pripada gradonaelniku, pokraj kojeg je župnik ili sveenik, što

S

je lijepo i dobro, ako je taj gradonaelnik asna osoba i praktini vjernik. Svijeu nikako ne bi smjela upaliti osoba koja ne vjeruje u Isusa i koja to ini samo zbog toga da uini, zbog nekakve tradicije gradske vlasti i slinih pobuda. Sigurno je kako ja to neu promijeniti, ali ukazujem na ono što se ne bi smjelo dogaati, da svjetlo koje najavljuje Isusov roendan prvi upale oni koji u tami hodaju i koji s kršanskom vjerom imaju

toliko veze koliko i ja s proizvodnjom ulja od ananasa. Konano, imaju gradonaelnici svoje zamjenike ili vijenike koji su praktini vjernici i mogu zapaliti prvu svijeu na adventskom vijencu, a gradonaelnici mogu nazoiti ovom lijepom obiaju, jer ipak su od naroda odabrani. emam ništa protiv da u gradu kojemu je na elu žena kršanka, ona upali prvu svijeu na adventskom vijencu u svojem gradu.

N

PIŠE: STJEPAN MESARI

U

mojem gradu svijeu može zapaliti gradonaelnik jer je vjernik, kao što u u svojem domu to ja uiniti, ako doživim 1. nedjelju došaša. Ako drugaije Bog odlui, imam dobre nasljednike injenja ovoga lijepog ina.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


Mariboranka Anita Kralj pobjednica MEF-a Zvuala je i izgledala kraljevski, poput svog prezimena, komentirali su mnogi posjetitelji ovogodišnjeg MEF-a, po završetku finalne veeri. Mariboranka Anita Kralj je skladbom “Ni trnja brez greha” šarmirala žiri i osvojila Grand Prix 11. Meimurskog estivala zabavne glazbe. MEF joj je prvi meunarodni estival na kojem je osvojila nagradu, a, kako kaže, oduševljena je publikom i organizacijom, te e se zasigurno u akovec ponovno vratiti.

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.

Probija kajkavske okvire 10. JUBILARNI MALI KAJ

Osnovnoškolci kao uvari kajkavštine 19. JAZZ FAIR

Jazz za “najazziti se”... ŠTRIGOVA

Program iz Francuske u štrigovskom hramu kulture “LIJEPOM NAŠOM” - AKOVEC

Glazbeno-scenski spektakl pred prepunom dvoranom


2

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura Stigli NOVI katalozi putovanja ODMOR JESEN/ZIMA 13/14 BLAGDANSKA PUTOVANJA 13/14

PETAK - ETVRTAK, 29. studenoga - 5. prosinca PRELOG, Riblji restoran, crkva Sv. Jakoba, Knjižnica i itaonica

U Prelogu zapoinju adventski programi Grad Prelog pripremio je bogat adventski program koji zapoinje izložbom slika LUDM-a u petak 29. studenoga u prostoru Ribljeg restorana u 19 sa. Dan kasnije, u subotu 30. studenoga, organizirano je paljenje prve adventske svijee u 17.45 sa, a sveanos e se taj dan nastavi koncertom “Advent u Prelogu“ u izvedbi Pjevakog zbora “Josip Štolcer Slavenski” u 18 sa. U utorak 3. prosin-

NOVOGODIŠNJA PUTOVANJA ISTANBUL- iz Splita 28.12., 5 dana, od 2.295 kn LISABON 28.12., 5 dana, od 3.495 kn LISABON I ANDALUZIJA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn PORTUGALSKA TURA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn BARCELONA 28.12., 5 dana, od 3.490 kn BARCELONA I MADRID 28.12., 5 dana, od 4.095 kn SICILIJA 29.12., 5 dana, od 4.295 kn

DALEKA PUTOVANJA BOŽIĆ U IZRAELU 22.12., 8 dana, od 7.790 kn NOVA GODINA U DUBAIJU 27.12. , 7 dana, od 5.990 kn NOVA GODINA NA KUBI 28.12., 10 dana, od 14.990 kn KENIJA – SAFARI I ODMOR NA DIANI BEACHU 03.01., 10 dana, od 14.990 kn ORLANDO & MIAMI 05.01., 9 dana, od 9.890 kn

WELLNESS

Probija kajkavske okvire “225 godina meimurskih župa” tema je novoizdanoga Hrvatskog kajkavskog kolendara 2014. U Kolendaru se izbor glavne teme pojašnjava: “Odlukom zagrebakog biskupa Maksimilijana Vrhovca osnovano je 1789. ak deset novih župa: sedam je utemeljeno te godine, a idue još tri; župa u Macincu najprije je osnovana kao samostalna kepelanija. U prigodi njihove 225. obljetnice predstavljamo ih iz pera župnika i njihovih suradnika te povjesniara Rudolfa Horvata i povjesniarke umjetnosti i konzervatorice Anele Horvat”. Kako je na predstavljanju Kolendara njegov urednik prof. dr. sc. Stjepan Hranjec naglasio, razrada te teme vjerojatno nee zavšiti ovim izdanjem jer postoji ideja da i osnovna tema sljedeeg Kolendara 2015. bude vezana uz župe s podruja itave sjeverozapadne Hrvatske.

Radovi šezdesetak autora

ODMOR

Kolendar 2014. predstavljen je krajem proteklog tjedna u u restoranu “Pilka” u akovcu. Sveanosti predstavljanja nazoili su autori, a o Kolendaru su prigodno

do 27.12., 2 pol, od 500 kn ZADAR (Funimation Borik 4*)

ca Krisjan Novak e Preložanima predstavi svoj roman “rna ma zemlja“ u Knjižnici i itaonici Grada Preloga u 18.30 sa. U etvrtak 5. prosinca u crkvi Sv. Jakoba održat e se program “Sve Nikola u Prelogu“ s poetkom u 17 sa, a potom e se u 18 sa u Muzeju “Croata Insulanus” otvori izložba “Svjetlo božinog dana“. Adventski programi nastavit e se sve do 31. prosinca.

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.

MORAVSKE TOPLICE – TERME 3000 (Livada Prestige 5*) do 1.12. , 2 pol, od 775 kn

OPATIJA (GH Adriatic I 3*/4*)

ETVRTAK, 5. prosinca AKOVEC, Centar za k

- Kolendar je svojevrsna puka enciklopedija s kontinuitetom izlaženja dvadeset i dvije godine, naglasio je urednik, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec

govorili osim urednik, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, i prof. Vladimir Kapun. Uzvanicima se prigodnim rijeima obratio i Matija Posavec, župan Meimurske županije. Novo izdanje okupilo je radove 60 autora i predstavlja svojevrsnu puku enciklopediju. Naime, Kolendar, koji je tiskan u nakladi od dvije tisue komada, na više od 430 stranica donosi osim glavne teme Kolendara i niz radova na temu obljetnica, povijesnih, kulturoloških, folkloristikih, prirodoslovnih i gospodarskih tema. Dio Kolendara

jesu i rubrike: “Ljudi, dogaaji i sudbine”, “Putositnice”, “Prikazi, osvrti”, “In memoriam” i “Beletristika”. Kako je Hranjec naglasio, autori su esto ljudi koji nisu neka vrhunska kritiarska i književna pera, ve su to ljudi koji se amaterski ili

poluamaterski bave raznim spisateljskim aktivnostima i istraživanjima i ovaj im Kolendar pruža jedinstvenu priliku za objavu radova. Stoga veseli što se svake godine okuplja stalni autorski tim koji se rado odaziva suradnji. Na kraju je Hranjec istaknuo kako ovo izdanje sve više probija kajkavske okvire jer donosi i teme koje nisu iskljuivo kajkavske, kao što su, primjerice, prilozi “Penkala i njegovi izumi” ili tema Vladimira Pletenca pod nazivom “Pismo oskarovcu Branku Lustigu koje mu sig urno nikada neu poslati”. Znaaj izdanja je tim vee što ovaj godišnjak ogranka Matice hrvatske i u ovom uvjetima gospodarske krize iznalazi model samoinanciranja preko reklama i prodaje, pa kontinuirano izlazi ve dvadeset i dvije godine. (R. Radovi)

do 30.12., 1 pp, od 480 kn DUBROVNIK (Neptun 4*) do 28.12., 1 nd, od 395 kn

BOŽI I NOVA GODINA HR LOVRAN (Park 4*) 28.12.-2.1., 2 pol, 1062 kn FM do 30.11. PLITVIČKA JEZERA (Jezero 3*) 29.12.-1.1., 2 pol + 1 pp, od 2260 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla Htl Rogla od 13.12. – 15.12., 2 pol+ ski-karta, od 915 kn ITALIJA, Fai della Paganella Htl El Paso 11.12. – 15.12., 4=3 pol, od 928 kn AUSTRIJA, Katschberg Htl Cristallo od 12.12. – 15.12., 3 pol, od 1.925 kn

www.kompas.hr 9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

DESETI JUBILARNI “NAŠ MALI KAJ” u Murskom Središu

Osnovnoškolci kao uvari Na Meunarodni dan djeteta, 20. studenoga, održan je jubilarni, deseti “Naš mali kaj” u Osnovnoj školi Mursko Središe. “Naš mali kaj” je manifestacija koju je prije deset godina pokrenula Sonja Vrši, profesorica hrvatskog jezika, s ciljem ouvanja kajkavske rijei meu osnovnoškolcima, te je svih ovih godina ulagala napore da svaka od njih zablista u punom sjaju. Ove je godine organizirana u suradnji s ogrankom Matice hrvatske akovec i pod pokroviteljstvom Grada Mursko Središe.

Radionice i promocija knjige Deseti po redu “Naš mali kaj” bio je popraen brojnim aktivnostima. Osamdesetak uenika iz devetnaest škola (OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ Orehovica, OŠ Tomaša Gorianca iz Male Subotice, OŠ Štrigova, OŠ dr. Ivana Novaka iz Macinca, OŠ Vladimira Nazora iz Pribislavca, OŠ Jože Horvata iz Kotoribe, OŠ Vladimira Nazora iz Svetog Ilije, Dvojezina osnovna šola Lendava, OŠ Nedeliše, OŠ “Petar

Sudionici ovogodišnje manifestacije, koju je prije deset godina pokrenula Sonja Vrši, profesorica hrvatskog jezika Zrinski” iz Šenkovca, OŠ Kneginec Gornji, OŠ Selnica, OŠ dr. Vinka Žganca iz Vratišinca, OŠ I. G. Kovaia iz Sv. Jurja na Bregu, OŠ Kuršanec i OŠ Mursko Središe) u prvom su dijelu Našeg malog kaja sudjelovali u jezinoj, ilustratorskoj, literarnoj i fotografskoj radionici, koje su vodila velika imena iz tih podruja. Jezinu radionicu vodili su prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i uitelj Ivan Leek, a ilustratorsku radionicu Smiljana oh, poznata ilustratorica djejih knjiga.

U svijet maštovitog pisanja pria uenike je uveo meimurski pisac dr. sc. Kristian Novak, koji je ujedno i predstavio svoju knjigu “rna mati zemla”, a Davor Žerjav i Davorin Mance iz Fotokluba akovec s uenicima su podijelili svoje trikove za izradu što uspješnijih fotograija i pohvalili uenike koji su svojim radovima sudjelovali u fotografskom natjeaju “Negdašnji kuružjaki” u sklopu manifestacije. Desetoro je uenika nagraenih u školskom projektu po-

ticanja itanja “Želim itati po svom” sudjelovalo u radionici Škole animiranog ilma akovec, organiziranoj povodom Svjetskog dana animacije, pa je tijekom programa premijerno prikazan rezultat radionice, animirani ilm “Lektira na ilmu”, koji je predstavila voditeljica radionice Jasminka Bijeli Ljubi.

Smo kaj pozabili? Prof. dr. sc. Blaženka Filipan Žigni predstavila je svoju knjigu “Jezik


29. studenoga 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 15. prosinca, 14 sati AKOVEC, Centar za kulturu

a, 20 sati kulturu

Muke po Iveku Tribina “akovec etvrtkom” 5. prosinca donosi komediju “Muke po Iveku“ u izvedbi glumake družine “Histrion” Zagreb. Radnja donosi neobian zaplet i vragometni rasplet - koloplet sare, farse, trilera i burleske. Glume Ronald Žlabur, Marija Bori, Tara Rosandi, Davor Svedruži, Draško Zidar, Željko Duvnjak, Nataša Kope, Dinka Vukovi i Krisjan Jai. Ova plavo - bijela komedija u dva ina hrvatska je verzija poznatoga engleskog hita “RUN FOR YOUR WIFE”, R. Cooneya iz 1983. godine. Redatelj je Želimir Mesari. U histrionskoj je obradi radnja smještena u

današnji Zagreb, a govori o zagrebakom taksistu Ivanu Kovau koji vodi dvostruki život kao Ivek Purger i Ive Tovar. Istovremeno ima dvije žene: jednu na Trnju, a drugu na Trešnjevci. Marica Kova je Dalmatinka, obožava Mišu Kovaa i navija za Hajduk, a Barbara Kova je purgerica, rockerica i navijaica Dinama… Naravno, spomenute supruge jedna za drugu ne znaju sve do trenutka u kojem naš Ivek ili Ive doživi nezgodu koja poreme njegov svakodnevni raspored, nakon ega se nad njegova dva doma i dva braka (plavi i bili) nadvija prava pravcata oluja u kojoj se uz Iveka i njegove gospoe vrte još i otkvaeni susjedi, uvrnu policajci i znaželjni novinari.

Ješko i Djed Marz Centar za kulturu poziva roditelje da u nedjelju 15. prosinca u 14 sa sa svojim mališanima doekaju Djeda Mraza družei se s glumcima Dramskog studija “Dada”. Za tu je prigodu pripremljena predstava “Kako je Ješko pobijedio prehladu“. Prekrasni kosmi, pjesma, ples, zdrav humor i igra glavne su karakteriske ove poune i zabavne prie o hrabrom Ješku Ježiu, koji je uz pomo

19. JAZZ FAIR donio dva dana vrhunske svirke

Jazz za “najazziti se”... Piše: Roberta Radovi

Centar za kulturu akovec ve devetnaestu godinu za redom ugošuje vrhunske jazz glazbenike na dvodnevnom okupljanju jazzera i festivalu “Jazz Fair”, koji je održan krajem proteklog tjedna. Ove je godine publika doista imala priliku uživati u iznimno kvalitetnom programu, pa su pojedini posjetitelji iz publike komentirali kako su to bile koncertne veeri za “najazziti se”... Program festivala otvorio

Festivalsko druženje otvorio je sjajni trio “Jazz continuo”

Sjajni pijanist David Gazarov s publikom komunicira i na izvrsnom hrvatskom

je trio “Jazz continuo” u sastavu Primož Graši (gitara), Mario Mavrin (bas gitara) i Neven Frangeš (klavir) izvedbama skladbi Boška Petrovia, ali i klasine jazz skladbe. Nakon njih pozornicu akovekog Centra za kulturu i publiku osvojile su lanice ženskog jazz kvarteta “Chocolate Disaster”, koje su predstavile moderne jazz aranžmane jazz standarda glazbenih velikana u vlastitoj obradi te groovy kompozicija legendarnog Eddiea Harrisa.

Chocolate Disaster ine umjetnice iz Hrvatske, Austrije i Njemake, koje zajedno studiraju na KUG-u (Graz Univesity for Arts and Music). Tako su završni peat prve festivalske veeri dale klaviristica Anna Doblhofer, kontrabasistica Leonore Hollauf, saksofonistica Anna Keller i Lada Obradovi iz Siska, koja svira bubnjeve. Lada Obradovi, osim što trenutno studira bubnjeve u Grazu, bila je i uenica našeg sugraanina Roberta Jambrušia - Džebija, tako da je ve i svirala nekoliko puta s Big bandom akovec.

obitelji i prijatelja u sedam dana pobijedio prehladu te zdrav doekao Djeda Mraza. Predstava u trajanju od 30 minuta preporuuje se za predškolski uzrast i niže razrede osnovne škole. Ulaznica je 30 kuna. Ujedno se roditelji podsjeaju da je potrebno pripremi poklon s imenom i prezimenom djeteta te ga prije predstave preda na blagajni ili u propagandnoj službi Centra za kulturu akovec.

karijera Gazarova obilježena je brojnim samostalnim nastupima. Kao posebno priznanje za svoj umjetniki rad, 1999. godine primio je Državnu nagradu s Diplomom bavarskog Ministarstva kulture. Oženjen je za hrvatsku književnicu Sibilu Petlevski, tako da je s Jazz Fair publikom komunicirao na izvrsnom hrvatskom jeziku. Iz inspirativnog nastupa Davida Gazarova akovekoj publici e izmeu ostalog ponajviše ostati u sjeanju njegova izvedba teme “Retrospektiva” (F. Chopin: Etida u es-molu, op. 10 br. 6). Festivalsko druženje zatvorio je švedski slobodni umjetnik, truba i multiinstrumentalist Lasse Lindgren, koji je na akovekoj pozornici gostovao u suradnji s dvanaest glazbenika iz Zagreba, Ljublja-

Inspirativni Gazarov i rasplesani Lindgren Drugi dan festivala na Jazz Fairu gostovala su dva velika imena: pijanist, skladatelj i aranžer David Gazarov iz Azerbajžana i truba Lasse Lindgren iz Švedske. David Gazarov nakon studiranja u Bakuu i Moskvi seli u München, gdje postiže reputaciju izuzetnog protagonista münchenskog jazza. Umjetnika

Moderni ženski kvartet “Chocolate Disaster” isprva je osvojio publiku

KUD “Sveti Jeronim”

kajkavštine moje bake i Internet. Posuenice u meimurskom kajkavskom dijalektu - juer, danas, sutra” te tako uenicima približila njihovu kajkavsku baštinu. Ona je ujedno bila i predsjednica žirija tijekom održavanja kajkavskog kviza “Smo kaj pozabili?”, kojim je zapoeo drugi dio manifestacije. Uz kolegu Ivana Leeka budno je pratila uenika nadmetanja u objašnjavanju starih meimurskih rijei i izraza. Dogaaj su svojim izvedbama uljepšali pjevaki zbor, tamburaši i mali

fokloraši “Klineki” iz OŠ Mursko Središe te uenici iz svih krajeva Meimurja koji su sudjelovali u literarnom natjeaju “Zviraju rei” i glazbenom natjeaju “Pesma zvoni”. Ravnateljica škole Marija Trstenjak odjavila je program poznatom meimurskom pjesmom “Meimurje, kak si lepo zeleno”, a ugodno se druženje nastavilo na domjenku gdje su se izmjenjivala iskustva i dojmovi, te se kovali planovi za idue godišnje okupljanje na 11. Našem malom kaju. (Tatjana Barat)

Program iz Francuske u štrigovskom hramu kulture Kulturno - umjetniko društvo “Sveti Jeronim” Štrigova aktivno je tijekom cijele godine, a proteklih dana priredilo je program u Štrigovi te nastupilo u Kotoribi. Svojevrsna repriza gostovanja meimurskih kulturnjaka u pet francuskih gradova gledateljima je

Štrigovski svati

Program je obilovao edukativnim radionicama

Štrigovsko gustuvaje jedan je od najljepših meimurskih narodnih i starinskih obiaja ovog kraja, okruženog vinogradima i okrunjenog dvjema najljepšim meimurskim crkvama, u kojima su se sklapali sveti brakovi veselih i vrijednih muževa te radišnih, lijepih i ponosnih žena.

ne, Boluana, Maribora i Koprivnice, koji su okupljeni u “Lasse Lindgren Big Constellation”. Publici je još u sjeanju njegov sjajni i razigrani prošlogodišnji koncert, kojim je na Jazz Fairu predstavio obrade najveih hitova svjetski popularne grupe ABBA. Razigranosti, rasplesanosti i zavidnog umijea vladanja instrumenta nije izostalo ni ove godine. Sjeanje i užitak slušanja izvedbe originalnih aranžmana i skladbi Maynarda Fergusona u izvedbi “Lasse Lindgren Big Constellation” ne samo što e grijati publiku kroz nadolazee zimske mjesece, ve e potrajati sve do sljedeeg 20., jubilarnog izdanja Jazz Faira, koje e zasigurno kvalitetom i programom privui još vei broj poklonika ne samo jazza, ve i kvalitetne glazbe.

Takav obiaj upriliio je KUD “Sveti Jeronim”, koji se kvalitetnim prikazima predstavlja na raznim gostovanjima u zemlji i regiji. Tako je bilo i u Kotoribi na smotri narodnih obiaja, gdje su publika i kulturni djelatnici prepoznali vrijednost umjetnikog izriaja štrigovskog društva. (S. Mesari, M. Šavniar)

predstavljena u štrigovskom hramu kulture u mjesnom Društvenom domu. U ugodnoj atmosferi brojni gledatelji vidjeli su program 16. Dana hrvatske kulture u francuskom departmanu Aisine. Osim folklorne i glazbene kulturne baštine, gledateljima su predstavljeni i radovi akoveke Škole animiranog ilma, te ilm o Meimurju, Studija “Dvije lije” iz akovca. Brojno gledateljstvo uživalo je u izvedbama KUU-a “Zvon” iz Male Subotice, Ženske vokalne skupine “Stridonne”, mezzosopranistice Nikoline Virgej Pintar i Zrinske garde akovec.


4

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 6. prosinca, 21 sat NEDELIŠE, dvorana MESAP-a

SRIJEDA, 4. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Cl

Marko Perkovi Thompson predstavlja novi album Turneja ‘’Ora et labora’’ Marka Perkovia Thompsona sže u Nedeliše u organizaciji cae bara “Millenium” iz akovca. Thompson e održa spektakularni koncert u dvorani MESAP-a u Nedelišu u subotu 7. prosinca 2013. godine. Poetak koncerta najavljen za 21 sat i traje do ponoi, a zam slijedi “a er party” u istom prostoru. Za nezaboravnu feštu do ranih jutarnjih sati pobrinut e se TS “Kumovi” i DJ Kiki. Thompson novom turnejom predstavlja svoj sedmi studijski album ‘’Ora et labora’’, koji je objavljen 10.

TS KUD-a Belica nastupio je zajedno sa Ksenijom Kramar

Prepuna dvorana s oduševljenjem je bodrila sve izvoae

Varaždinski jazz - f

travnja 2013. godine. Zbog velikog interesa, osigurajte pravovremeno svoje mjesto na ovom neponovljivom dogaaju i kupite kartu u pretprodaji po cijeni od samo 80 kn, na dan koncerta cijena je 90 kn. Prodajna mjesta ulaznica jesu: cae bar “Millenium” akovec, cae bar “Eden” Prelog, pizzerija “Venera” Pleškovec, pizzerija “Modena” Domašinec, cae bar “Bela” Gardinovec, cae bar “Jama” Mursko Središe, pizzerija “Majo” Kotoriba, cae bar “LOOP” Koprivnica i cae bar “Old city pub” Varaždin.

Ivan Mezga i TS “Pozoj” razigrali su publiku

“LIJEPOM NAŠOM” - AKOVEC Prva emisija ovu subotu u 18.25 sati

Glazbeno-scenski spektakl pred prepunom dvoranom Foto: Zlatko Vrzan Koncept glazbeno-zabavne emisije koju vodi i ureuje Branko Uvodi, a kojom se predstavljaju ljepote te posebnosti hrvatskih gradova i njihovih obiaja i tradicije, još uvijek privlai iznimno velik broj gledatelja pred malim ekranima, ali i kod javnog snimanja. U akovcu je ve pola sata prije poetka javnog

snimanja ovoga glazbenoscenskog spektakla Hrvatske televizije ponestalo slobodnih mjesta, pa je publika odluila sjediti i na stepenicama. Tako je dvorana sportske dvorane Graditeljske škole doslovno bila prepuna - k’o šipak pun koštica. Oko tri tisue gledatelja je više od tri sata uživalo u zabavnom programu u kojem su nastupili brojni izvoai: MVS

Okrjepa uoi nastupa muške vokalne skupine “Zrinski” iz Nedeliša

Zrinski - Nedeliše i Zrinska garda, KUD Mihovljan, KUD Fijolica - Orehovica, KUD Kaštel - Pribislavec, KUD Donji Vidovec, VS Zrinski - Nedeliše, ŽVS Grlice - Sv. Martin na Muri, TS KUD-a Belica i Ksenija Kramar, Kneja band i Gordana Lach, Ivan Mezga i TS Pozoj, Ivica Jurgec i TS Pozoj, Zagrebaki tamburaši, Barbara Othman, Zvonimir Dravec, Ivica Dobrani, Blanka Tkali, Vesele Šta-

Gornji Kraljevec prikazao je tradiciju kiseljenja zelja

U programu je nastupio i Zvonimir Dravec iz Kotoribe

BOJAN JAMBROŠI snimio “acoustic” obradu hita “Grenade”

Suradnja s koprivnikim glazbenikom i kirurgom Matijom Evaiem Meimurski slavuj Bojan Jambroši i nakon izlaska novog albuma “Zapisano u zvijezdama“ nastavlja oduševljava svoje vjerne fanove. Naime, ovaj je glazbenik , inae pobjednik prve sezone showa “Hrvatska traži zvijezu“, ovih dana objavio akus-

nu obradu popularnog hita “Grenade“ Brune Marsa. Do ove suradnje sa svestranim koprivnikim glazbenikom i kirurgom Majom Evaiem došlo je nakon prvoga Bojanovog nastupa na “acoustic veerima” u koprivnikom ka u “Stars 2002.“.

- Izuzetno sam zadovoljan postignutim. Nakon što smo objavili ‘Grenade’, uslijedio je cijeli niz pozivnih komentara na YouTubeu i društvenim mrežama. Zbilja nisam oekivao tako dobru reakciju publike. Još jednom hvala svima na lijepim rijeima i iskorist u ovu priliku

da najavim kako emo u srijedu objavi još jednu stranu obradu, rekao je Bojan Jambroši. Za nastanak akustinih obrada Bojana Jambrošia zaslužan je producent Marko Horvat te koprivnika NEXUS produkcija, koja se pobrinula za snimanje i postprodukciju.

jerke, Gusti Draksar, Skandal bend, Gazde, Antonela Malis, Mate Buli, Goran Karan i Zlatko Pejakovi. Meimurje se tako predstavilo Hrvatskoj nizom popularnih pjesama kao što su: Meimurje kak’ si lepo zeleno, U boj, u boj, Šetala se lepa Mara, Vehni, vehni fiolica, Jedan dan života, Na Štajersko, Stopram sam se oženil, Ljubav se ne trži, Samo jednom se ljubi, Domu mom, Svirajte mi pjesmu njenu i dr. Spektakl “Lijepom našom” takoer se s velikim interesom prati i u zemljama gdje živi hrvatska dijaspora. Snimljene su dvije emisije koje e se emitirati na Prvom programu HTV-a. Prva emisija emitira se u subotu 30. studenoga u 18.25 sati, dok e druga biti emitirana 7. prosinca. (rr)

Blanka Tkali (mezzosopran) uvijek se rado odaziva promociji svog kraja


29. studenoga 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 6. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

ub

funk koncert u Podroomu

Trash’n’burn vas poziva na promociju Pin-up kalendara

U srijedu 4. prosinca s poetkom u 22 sata u Podroomu održat e se koncert varaždinskog jazz - funk benda Groove On. Zaetnici su benda Emir ovran (bubnjevi) i Tomislav Koši (bas), koji su nakon nekoliko zajednikih projekata i bendova htjeli zapoe nešto novo. Pozvali su gitarista Davora Jurovia, kojeg su poznavali iz zajednikog sviranja u Big bandu akovec i nekolicine jam sessiona. etvr lan je saksofonist Oliver Potonik, koji se pokazao idealnim za bend iz prijašnjih projekata. Bend je zapoeo radi na autorskom materijalu i interpretacijama jazz, funk, soul standarda, koje su više nego uspješno prezenrali na ulicama i klubovima Varaždina povodom Špancirfesta. Bend radi na novim nastupima, materijalu i projeka ma s drugim glazbenicima.

Trash’n’burn miting amerikih automobila i rock’n’roll fesval ve tradicionalno krajem godine izdaje Pin-up kalendar koji je bio ‘’fotkan’’ na mingu u lipnju 2013. godine. Promocija kalendara održat e se 6. prosinca u akovekom Podroomu, uz besplatan upad, rockabilly-psychobilly i garage rock’n’roll bendove i DJ-e. Kalendar izlazi u limiranom izdanju od samo 300 komada, te e se moi dobi po simbolinoj cijeni od 35 kn na samoj promociji. Bendovi koji e se izmjenjivati tijekom veeri dolaze iz Varaždina i Beograda. The Evokers su sku-

pina iskusnih, ali beskompromisnih rock’n’rollera iz Varaždina, koji svojim garažnim rockom s dodacima nerafiniranog rhythm&bluesa evociraju duhove rock’n’rolla iz doba njegova puberteta. Grandpa Candys aka ikine bombone jesu rockabilly/psychobilly trio koji je nastao u Beogradu. Kao slatki dodatak, za DJ pultom nalazit e se DJ Miss Stray Cat ujedno i pin-up miss october, A zabavljat e vas uz ritmove 50’s, 60’s, rock’n’rolla, rockabillyja, surfa, garage punk-rocka. Ako još uvijek ne znate kako proves prvi vikend u prosincu, preporuujemo da nas posjete!

11. MEIMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE

Pobjednica iz Slovenije Festivalu dala europski štih Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Zvuala je i izgledala kraljevski, poput svog prezimena, komentirali su mnogi posjetitelji ovogodišnjeg MEF-a, po završetku finalne veeri. Mariboranka Anita Kralj je skladbom “Ni trnja brez greha” šarmirala žiri i osvojila Grand Prix 11. Meimurskog estivala zabavne glazbe. Simpatina Mariboranka je u razgovoru s nama neposredno nakon primitka nagrade iskreno zahvalila svima koji su izabrali njezinu pjesmu: - Nisam oekivala nagradu, tako da je to za mene bilo iznenaenje. Vrlo sam sretna što sam osvojila Grand Prix MEF-a. Moram rei da sam pjesmu u Sloveniji pet puta slala na jedan znaajan estival, pa su je uvijek vraali. Ovdje u Meimurju su je isprva prihvatili i ušla je u finalnu veer. I evo, dobila sam glavnu nagradu. Iskrena zahvala svima koji su dali glas za moju pjesmu i estitke organizatoru. Presretna sam! Pobjednica je nastupila na MEF-u i prije etiri godine, a veseli se i moguoj suradnji s našim glazbenicima: - Upoznala sam mnogo hrvatskih glazbenika i rodile su se neke prijateljske veze. Uskoro pripremam u Sloveniji i jedan svoj koncert, pa sam pozvala i nekoliko hrvatskih izvoaa. Vjerujem da u ponovno nastupati u Hrvatskoj, a s obzirom na to da je u akovcu zaista sve super, organizacija i cijeli dogaaj su na nivou, vjerojatno emo još sudjelovati i na MEF-u.

- Ve odmalena sam u pjevakim vodama. Moram se i malo pohvaliti. Do sad sam realizirala šest CD-a, i esto prireujem koncerte u Sloveniji, a takoer i tamo nastupam po estivalima. MEF je prvi estival u inozemstvu na kojem sam primila nagradu. Slušatelji izabrali Globus band Najbolja skladba prema ocjeni slušatelja i urednika radiopostaja i Interneta je pjesma “Kad te poljubim” Globus banda, iji su lanovi takoer presretni zbog toga jer upravo, kako kažu, zbog publike sviraju i nastupaju. Osim ovih kategorija, dodijeljene su i nagrade za još osam kategorija. Grupa Supermarket proglašena je najboljim debitantima. Zdravko

Slovenka Anita Kralj dobitnica je Grand Prixa

Što se tie modnog izriaja, veina izvoaa se na ovogodišnjem Festivalu odluila za uvijek elegantne crne, crno-bijele i crnocrvene kombinacije. Anita je odskoila i u stylingu, pojavivši se na sceni u otmjenoj haljini ljubiaste nijanse: - Imam osobnu ‘švelju’ koja brine za to kako izgledam, pa sve estitke za styling idu njoj. Vrlo rado nosim takve sveane haljine kakvu sam imala veeras. Nekako se bolje osjeam u njima nego u nekakvoj minici. Anita je i u svojoj domovini koncertno aktivna, a pjevanjem se poela baviti još u djetinjstvu:

akovanin Jerko Fabi osvojio je posebnu nagradu MEF-a

Festivalsku veer vodio je duhovit voditeljski par: Mateja Gošiej i Miljenko Ovar

Škender za najbolju interpretaciju, a Splianka Dora Bai osvojila je nagradu za najbolji scenski nastup koji, kako nam je kazala, uglavnom sama osmišljava: - U biti kad doem na binu prilagodim se pjesmi. Bavila sam se plesom 13 godina, i odgovaraju mi te brze ritmine pjesme, u kojima mogu biti ono što jesam – vatrena Dalmatinka. Ve drugu godinu za redom Igor Brešan osvojio je nagradu za najbolji tekst. Jurica Paen&Aerodrom dobili su nagradu za najbolji aranžman, a pjesma Mirka Švende Žige “Prosjak“ i njezin autor Marko Tomasovi glazbe osvojili su nagradu za najbolju glaz-

Prava mala “Eurovizija” Dvorana i scena u akovekom Centru za kulturu, prema prvim dojmovima publike, i više su nego opravdali preseljenje Fesvala u ovaj prostor, koji je uz izvrsne svjetlosne i video efekte stvorio dojam prave male “Eurovizije”. A i sama pobjednica je dala Fesvalu taj toliko željeni europski šh. Fesval je prao i akovanin Vanja Ovar: - Lijepo je izgledalo u ovom ambijentu Centra za kulturu. Bili su i dobri izvoai, pogotovo nam je drago da se na svaki Festival dovede i nekoliko renomiranim imena, kao što je ove godine Jurica Paen&Aerodrom. Fesvalsku veer prao je fesvalski orkestar uz voenje prof. Damira Rodigera, a publika je bila i više nego odlina, što

Vanja Ovar, posjetitelj MEF-a je zadovoljnim uinilo i Rajka Dobošia, direktora Fesvala: - Došla je zahvalna publika i svi izvoai je hvale. Kažu da je meimurska publika izuzetno kvalitetna i da osjea pjesmu. Sve nam to daje zadovoljstvo da sljedei MEF budu još bolji i kvalitetniji.

Najviše glasova slušatelja i urednika radiopostaja i Interneta dobio je Globus band

Splianka Dobra Bai nagraena je za najbolji scenski nastup

bu. Glumici Mili Elegovi pripala je nagrada za cjeloviti glazbeno-scenski dojam, a mladi akovanin Jerko Fabi, kojeg su mnogi prepoznali i kao pjevaa zbora akoveke Gimnazije, osvojio je posebnu nagradu MEF-a, za koju je u backstageu prokomentirao: - Želio bih zahvaliti svima koji me u pjevanju prate od samih poetaka, posebno mojoj obitelji, koja mi je najvee blago. Nisam oekival ovu nagradu, ali moram rei da mi imponira. Hvala moj ekipi. Radili smo na ovom projektu puna dva mjeseca i publika je jako dobro reagirala na pjesmu, pratei je pljeskom od poetka do kraja. To me najviše veseli.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

MOZAIK KNJIGA br. 950

Ime i prezime: Adresa:

Ariana Franklin: Gospodarica smrti

BELETRISTIKA Ariana Franklin: Gospodarica smrti Janet Evanovich: Sve za lovu Abdelkader Benali: Glas moje majke

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

NAGRADNA KNJIGA

Eva Stachniak: Zimski dvorac Pria o beskrupuloznom usponu na tron ruske carice Katarine Velike iz pera Eve Stachniak! Barbara je mlada djevojka koja dolazi na ruski dvor kako bi služila carici Elizabeti, no mnoga njezina znanja pomoi e joj postati uenicom ruskog kancelara. On e je poduiti razliitim korisnim vještinama – od otvaranja brava na naizgled zakljuanim vratima do ljubavnog umijea – a više od svega kako šutjeti, gledati i slušati. Uskoro, Barbara e postati Varvara, ali i mnogo više od toga – postat e uhodom carice Elizabete – njezinim okom i uhom. Nedugo potom na ruski dvor dolazi naivna i ranjiva pruska princeza kako bi se po želji carice Elizabete udala za Petra, njezina neaka i nasljednika. Iako joj je dužnost nalagala uhoditi je, Varvara e postati njezinom vjernom prijateljicom koja e uiniti sve kako bi joj olakšala snalaženje meu prijetvornom i

U Cambridgeu jedno je dijete na užasan nain ubijeno, a druga su djeca nestala. Bijesni graani za te zloine optužuju Židove, koji donose velik dio prihoda u riznicu kralja Henrika, stoga kralj želi da se pravi ubojica što prije pronae. Za taj je zadatak zadužen slavni istražitelj Simon

PUBLICISTIKA

majstorica vještina koje mora skrivati da je ne bi proglasili vješticom.

David Kupelian : Marketing zla Mario Livio: Simetrija Richard Hobday : Ljekovito sunce : Suneva svjetlost i zdravlje u 21. stoljeu

KNJIŽARA “LJEVAK”

Ante Perkovi: Rundek, izmeu potkupljivom dvorskom svitom. No, jesu li Katarinine ambicije znatno vee nego što je itko mogao pretpostaviti? I hoe li prezati pred bilo ime kako bi ih ostvarila? Prepuna zanimljivih detalja o životu na ruskom dvoru, ukljuujui modu, hranu i opise interijera, ova arobna pria o strasti, izdaji i osveti pruža nam mogunost da kroz kljuanicu zavirimo u burno povijesno razdoblje te otkrijemo tajne iz privatnog života glasovite carice Katarine Velike.

Ante Perkovi i Darko Rundek odluili su se za dopisivanje, a ne klasine intervjue ili pisanje klasine biografije velikog glazbenika. Naime, nema javnog prostora u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije u kojem možete s Darkom neometani razgovarati dulje od deset minuta. U to se uvjerio i autor: “U Splitu nam je upala nepoznata raseljena Hrvatica koja je upravo iz Njemake došla na neki sprovod, u Vodicama je

Doktore, jesam li ja normalan – pitanje je s kojim se u svojoj 20-godišnjoj

i potrazi za smislom života, ak i o tjeskobnom ratu. Ali - o emu god pisao pjesnik Gavran, kao da nam svakim stihom pokazuje koliko je ovaj život lijep, uzvišen, tajnovit i neponovljiv. Kao da nas poziva da u njegovim pjesmama doživimo ljepotu našeg trajanja na ovome svijetu. Knjiga za istinske književne sladokusce.

konobar umjesto s ‘Izvolite?’ nastupio pjevajui ‘i ne boj se bruke, to što svira to su ruke’, u Zagrebu…”. Dopisivanje im je omoguilo da neometano dou do serije intimnih, poetskih zapisa u prvom licu koji e vam bolje od bilo kakve biograske fikcije ocrtati ovjeka i njegovo vrijeme. Uz taj, prisutni su i glasovi Rundekovih suradnika, suvremenika, suputnika (Isabel, Dušan Duco Vrani, Lazar Stojanovi, Vedran Peternel, Dragan Kremer,

Pavlica Bajsi, Mojca Piškor…), dokumenti, sjeanja i neke antastine prie iji likovi možda i nemaju direktnu vezu s Rundekom, ali stižu s istog izvora. Knjiga “Rundek, izmeu” je obogaena i otografijama koje nude presjek zanimljive i bogate Rundekove karijere. Autor veine otografija je Nino Šoli, a objavljene su i do sada neviene snimke iz arhiva Zvonimira Krstulovia, Vedrana Peternela i drugih.

Dale Archer: Više nego normalno

Miro Gavran: Pjesme Poznat najširoj italakoj i kazališnoj javnosti kao uspješan prozaik i dramatiar, Miro Gavran je proteklih tridesetak godina pisao i poeziju, povremeno je objavljujui u periodici. I tek u pedeset i drugoj godini života odluio se napraviti strogi izbor svoga pjesnikog stvaralaštva i pred književnu javnost izai s prvom pjesnikom zbirkom. Rezultat je pravo malo književno iznenaenje. Dobili smo knjigu sugestivnih jasnih pjesama u kojima se ljepota izriaja ispreplie s dubokom misaonošu, ne ostavljajui nikoga ravnodušnim, niti u nedoumici “što je pjesnik želio rei“. Promatrajui ih na prvi pogled samo u tematskoj ravni, primijetit emo da njegovi stihovi govore o ljubavi, prijateljstvu, duhovnim nemirima

Napuljski, kojemu pomaže Arapin i mlada žena, Adelia Aguilar. U Europi dvanaestoga stoljea nema mnogo žena meu lijenicima, ali Adelia je jedna od njih. Njezina specijalnost je znanost o leševima. Forenzika kao znanost nije ni u povojima i Adelia je, ustvari, gospodarica smrti,

psihijatrijskoj praksi Dale Archer susreo bezbroj puta. Jednoznanog odgovora zapravo nema, zakljuio je i identificirao osam osobina linosti koje nas ine posebnima, pa ak i blistavima, iako se možda ne uklapaju u “kutiju normalnosti“, prema aktualnom Dijagnostikom i statistikom priruniku mentalnih bolesti (DSV). Archerova knjiga “Više nego normalno” bavi se takvim osobinama koje svatko od nas ima u odreenom stupnju i upuuje nas kako ih

prepoznati da bismo izbjegli poteškoe, ali i, što je još važnije, da bismo ih potaknuli da rade za nas. Te su osobine poznatije po svojoj ekstremnoj maniestaciji: avanturizam (ADHD), perekcionizam (opsesivnokompulzivni poremeaj), plahost (socijalna obija), hiperpobuenost (poremeaj pažnje), dramatinost (histrionski poremeaj), usredotoenost na sebe (narcizam), visoka razina energije (bipolarnost) i magino mišljenje (shizorenija).

Ajahn Brahm: Krava koja je plakala, i druge budistike prie o srei Kao budistiki redovnik, tijekom tridesetogodišnjeg rada Ajahn Brahm sakupio je mnoge britke, duhovite i mudre prie. S tradicionalnom budistikom

filozofijom kao polazištem, prie su pisane kao šaljive parabole kako bi itatelja uputile u dublje preispitivanje tema poput obzirnosti, patnje, opraštanja, nade,

mudrosti i bezuvjetne ljubavi. Dovitljive i duhovite one otkrivaju važnost suosjeanja u životu obinih ljudi i bezvremenu mudrost Budinih uenja.

Za svaku od osobina Archer nudi upitnik pomou kojeg možemo izmjeriti zastupljenost pojedine osobine, s tim što, upozorava, ak ni ekstrem ne znai mentalnu bolest, ve pomo psihijatra treba potražiti samo ako nam ta osobina doista otežava život. Knjigu “Više nego normalno” prevela je ugledna psihologinja Mirjana Krizmani, kako bi pristup Dalea Archera upoznali i kolege psiholozi te šira publika.


29. studenoga 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

VISOKA MODNA NAPETOST

SAVJETNIK

- hrvatski film, komedija Režija: Filip Šovagovi Uloge: Marija Škarii, Goran Navojec, Bojana Petrovi, Marijana Mikuli, Milena Blaženovi, Ingerborg Apelt, Mijo Juriši, Bojan Navojec

triler Režija: Ridley Scott Uloge: Brad Pitt, Michael Fassbender, Penélope Cruz, Cameron Diaz

petak, 29.11.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.30 SAVJETNIK triler

subota, 30.11.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.30 SAVJETNIK triler

Rije je o novom filmu domaeg redatelja Filipa Šovagovia, koji je svoju svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem filmskom estivalu u Puli. U ambijentu zabaenoga jadranskog otoka, jednu obitelj polako rastae prestanak komunikacije. Pero, naelnik otonog mjestašca Bura, jedini

je lan obitelji koji više - manje nema problema s komunikacijom. Obuzet je politikom misijom da njegovo selo dobije status mjesta, i istovremeno rastrgan izmeu problematine brae obija i Bubija, bolesne majke, ljubavnih jada te obeavajueg dolaska slavnoga talijanskog kreatora.

Legendarni filmaš Ridley Scott i dobitnik nagrade “Pulitzer” Cormac McCarthy udružili su snage na uzbudljivom trileru s vrhunskom glumakom ekipom. Karakteristian McCarthyev duh i humor prožeti su Scottovim vizijama iz nonih

mora, a prikazuju uglednog odvjetnika ije e koketiranje s narkobiznisom izmai svakoj kontroli. Epizodnu ulogu u filmu ostvario je i naš Goran Višnji. Triler “Savjetnik” u trajanju od 111 minuta preporuuje se starijima od 16 godina.

nedjelja, 1.12.

16.00 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

18.00 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.00 SAVJETNIK

DVD, BLUE RAY IZLOG

triler

SUCKER PUNCH - BABYDOLL UZVRAA UDARAC

VRIJEME JE NOVAC Dobrodošli u svijet u kojem je vrijeme postalo ultimativna valuta. Prestajete stariti kad napunite 25 godina. Ali problem je što vam onda ostaje još samo jedna godina života, ako si ne možete kupiti još vremena. Bogati si osiguravaju još desetljea, a ostali mole, kradu i snalaze se za svaki sat koji mogu dobiti da prežive još jedan dan. Mladi se nae u situaciji da dobije više vremena nego može i zamisliti, ali je prisiljen bježati od korumpirane policije kako bi sauvao život.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D

Akcijska antazija koja nas vodi u živopisnu maštu djevojke kojoj svijet snova pruža bijeg od mrane stvarnosti. Nesputana granicama prostora i vremena, slobodna je krenuti kuda je vode misli, a njezine nevjerojatne avanture zamagljuju granice izmeu stvarnosti i imaginacije. Babydoll je zatoena, ali nije izgubila volju za životom. Odluila se boriti za slobodu, pa poziva još etiri djevojke da udruže svoje vještine kako bi izbjegle zlu sudbinu i pobjegle od svojih tamniara.

animirana obiteljska avantura

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.30 SAVJETNIK triler

utorak, 3.12.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

ALBUM TJEDNA

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST

Voodoo Lizards & Toronto Drug Bust:

hrvatski film, komedija

Split LP: From Demo To Rip / Live In Helsinki Zanimljivo zajedniko izdanje dva benda, ija imena asociraju na neke biograske elemente kod The Rolling Stonesa (svaki od njih dijeli jednu stranu LP ploe), donosi studijsku perekciju i slobodnu energiju uživo. Varaždinski bend Voodoo Lizards ponudio je pet pjesama koje su nastajale na nain kako naslov njihove polovice objašnjava, od demo aze do suradnje s Jimmyjem Ripom i Bernardom Fowlerom (obojica pripadaju krugu suradnika The Rolling Stonesa).Voodoo Lizardsi su, na oi i uši potpisnika ovih redaka, bili prilino darovit bend, sviraki potkovan, koji je u svirci etvorice lanova imao "ono nešto", odnosno uživo su zvuali kao neki talentirani bend iz inozemstva koji je upravo na pragu ulaza meu velike igrae. Jesu, velike su rijei, ali deki su stvarno dobro zvuali. Pjeva Zack je podsjeao glasom na Jacka Brucea iz grupe Cream, gitarist Jura je imao pozamašan arsenal trikova u prstima, a cijeli zvuk na moderni pristupani žestoki rock

je rockerski pozitivno razvaljen i, iako snimke nisu najsavršenije na svijetu, teško je ne zamijetiti njihovu energiju koja e zagrijati srce svakog tko je ikad volio nezavisni, žestoki i neoptereeni rock and roll. Meu pet odabranih pjesama našle su se dvije obrade: "Jean Genie" Davida Bowiea i "Teenage Kicks" Undertonesa. TDB igra na spontanitet i komunikaciju s publikom, dok je savršenstvo snimke ostavljeno za neke druge prigode. Toronto Drug Bust i dalje radi i možda ih ubrzo opet ujemo. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr) koji je bez veih klišeja i koji je lijepo uti na radiju. Voodoo Lizardsi su imali ''zvanje'', ''adute'' i ''štih'', ali na kraju nije ispalo onako kako se oekivalo. Neodreeno duga stanka u radu valjda nije konaan kraj. Njihov singl "Free Ride" (ovdje prisutan) spada meu najbolje momente hrvatskog hard rocka, a itanje "Bad Romance" Lady GaGe takoer je zanimljivo.

ponedjeljak, 2.12.

Za razliku od Voodoo Lizardsa, koji su došli do velike Amerike da bi snimali s velikim dekima, slovenska grupa Toronto Drug Bust odluila se odigrati na domaem terenu svake prave rock ešte: u klubu. TDB je priložio snimke koncerta održanog u klubu Bar Loose u Helsinkiju 25. ožujka 2011. "Bila je to jako hladna no", napomenut e u bilješci, no bend

20.30 SAVJETNIK triler

srijeda, 4.12. nema filmskog programa

etvrtak, 5.12.

20. 00 Tribina  Glumaka družina “Histrion” “Muke po Iveku” Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG subota, 30.11., i nedjelja, 1.12.

19.00 VISOKA MODNA NAPETOST komedija, drama

Popis pjesama Free Ride Kiss Kiss Lip Lip Bad Romance Violet Colored Dawn Walkin’ With The Devil The Dandy Song Jean Genie Gimme Your Love The Best o Me Teenage Kicks

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


8

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle

Vitamin A Vitamin A ili retinol javlja se u više izioloških oblika. Veina kralješnjaka i beskralješnjaka pretvaraju dijetalne karotinoide u crijevima u vitamin A i tako ga apsorbiraju. Mnoge ga životinje uskladištavaju u jetri. U biljkama se nalazi u obliku provitamina A ili karotina. Deicit tog vitamina izaziva promjene na oku (nona sljepoa), degeneraciju živaca, abnormalnost kostiju, pitrijazu, psorijazu, akne, folikulitis, reproduktivne poremeaje i kongenitalne anomalije. Suicit vitamina A, izaziva toksine simptome i u ljudi i u životinja. Mogu se javiti iritabilnost, ošteenje živaca, umor, nesanica, bolovi u zglobovima. Glavne njegove iziološke funkcije jesu: rast, reprodukcija i produkcija vidnog purpura. Utjee na rast svih stanica epitela sluznica i kože, svih stanica tkiva i organa. Izvori vitamina A su u raznim namirnicama i koliinama. Vitamina A odnosno karotina ima u mrkvi, u zelenim dijelovima maslaka, kolerabi, špinatu, palminu ulju peršinu, metvici, bijeloj repi, bundevi i u jetri mnogih životinja te u ulju jetre raznih riba (bakalara, lososa). Vitamin A nalazi se i u mnogim jestivim samoniklim biljkama. Do gubljenja ili nedovoljnog iskorištavanja vitamina A dolazi kod bolesti jetre, kod

Piše dr. Branko Vri

bolesti crijeva koja ne mogu karotin pretvarati u vitamin A, zbog loše apsorpcije jer nema žui (opstuktivni ikterus, teške bolesti jetre) potrebne za digestiju masti, zatim zbog kuhanja, peenja i pržena jela (oksidacija toplinom), zbog uinka bolesti koje poveavaju izluivanje i destrukciju vitamina A (bubrežne bolesti) i zbog premale koliine uzete hranom. Iskorištavanje vitamina A se poveava: 1. kad postoje dovoljne zalihe u jetri, 2. kad je poveana aktivnost faktora koji stimuliraju pretvaranje karotina (inzulin, tiroksin), 3. kad žui masti osiguravaju normalnu apsorpciju, 4. kad je organizmu na raspolaganju dijetalni protein koji mobilizira vitamin A iz jetrnih skladišta. Kuhanjem i drugim termikim nainima obrade povra izgubi se ak do 50% vitamina A. Preporuena dnevna koliina za odrasle je 800-1000 mikrograma a za djecu 350-500 mikrograma.

LJEPOTA

Koje je voe najbolje za vaše lice? Maske za lice mogu se kod kue spremiti gotovo od svih vrsta voa. No, znate li koje je najbolje voe za vašu kožu? Vjerujemo da, ako imalo pratite savjete za njegu lica i tijela, tijekom godina mogli ste proitati razne savjete o tome kakve su domae prirodne maske za lice najbolje za vaš tip kože, za otklanjanje odreenih problema, od kojih sastojaka ih pripremiti, koliko ih esto koristiti itd. U receptima za maske naješe je barem jedan od sastojaka neka vrsta voa, što je normalno jer veina voa je bogata vitaminima i mineralima koji mogu kožu nahraniti i hidratizirati svim potrebnim sastojcima. No, svi vjerojatno znate da su neke vrste voa jednostavno bolje od nekih drugih, zbog svojih svojstava. Dakle, ako želite svojoj koži priuštiti ono najbolje, evo s kojim voem jednostavno ne možete pogriješiti, jer e vaša koža dobiti sve potrebne sastojke.

Avokado Ovo se voe možda ne može kupiti u svakoj trgovini, ali vei trgovaki lanci trebali bi ga imati. Evo zbog ega e se vaša potraga za avokadom isplatiti. On je jednostavno savršen za ljudsku kožu jer je bogat vitaminima - A (beta karoten), C, E, B kompleksom, te mineralima željezom, kalcijem, kalijem, bakrom, fosforom i magnezijem. Bogat je nezasienim masnim kiselinama i vlaknima. I iako vam se ini da bi ga možda bilo bolje pojesti nego staviti na

voa. Sve što trebate napraviti je u posudu staviti avokado u koliini od jedne žlice (bez kore) i polovicu kivija, oguljenog i bez sredine. Dobro ih pomiješajte da dobijete što jednoliniju smjesu i nanesite na lice. Držite na licu izmeu 20 i 30 minuta. Ako ste se odluili samo za jedno od voa, evo što možete napraviti: polovicu avokada ili cijeli kivi bez kore i sredine stavite u posudu, pomiješajte da se pretvori u kašu, dodajte malo meda i jogurta, potom sve ponovno dobro pomiješajte i nanesite na lice. Držite na licu 30-ak minuta, a nakon toga isperite lice u mlakoj vodi.

Jabuka

lice, injenica je da ni jedna ni druga opcija nisu loše. Naime, svi ti vitamini, minerali, te neizostavne esencijalne kiseline pomažu u usporavanju procesa starenja, odnosno održavaju kožu hidratiziranom i zategnutom. Avokado, takoer, pomaže u rješavanju problema s aknama, sprjeava upalne procese i isušivanje kože.

Kivi Kivi je mnogima omiljeno voe, ali je savršen i za zdravlje i ljepotu kože. Za poetak, potrebno je naglasiti da kivi u sebi ima veliki

postotak vode, što je dobro za hidratizaciju kože i dobra smjernica za osobe koje imaju problem s isušivanjem, no u naelu dobar je za sve vrste kože, te se može koristiti na tjednoj bazi. Kivi je bogat vitaminima A, C, B kompleksom, E i K, te mineralima kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem, željezom, cinkom i bakrom. Sadrži antioksidanse lutein i zeaksantin.

Kako napraviti masku od avokada i kivija? Kada razmislite, nema bolje maske za lice od oba pomiješana

Tree voe koje nikako ne smijete zanemariti, a i najdostupnije je zbog toga što uspijeva na našem podruju, jesu jabuke. Jabuka u sebi ima dosta velike koliine vitamina C i beta karotena, B kompleksa, dok od minerala najviše ima kalija, fosfora i kalcija. Nikako ne smijemo zaboraviti na jabunu kiselinu, koja je vrlo zdrava za kožu (nemojte je upotrjebljavati ako se alergini na vone kiseline) ili ako imate problem s pretjeranim isušivanjem kože. No, ako vašoj koži treba vratiti prirodni sjaj, treba je obnoviti, zategnuti, a pore oistiti od masnoa i drugih prljavština, jabuka je savršena u tom pogledu. Trebate napraviti kašu od jabuka, dodati malo meda i premazati lice.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Sve nedavne poslovne probleme moi ete vrlo brzo riješiti. Pomoi e vam informacije pristigle od poslovnog suradnika iz inozemstva. U svim novim poslovima snalazit ete se iznimno uspješno, pa e i novani dobitak bi i više nego zadovoljavajui. U ljubavnim odnosima dolazi do pogoršanja. Ali kako nakon kiše uvijek dolazi sunce, doi e bolji dani. Zdravlje je dobro. VAGA (24.9.-23.10.)

S poslovnom okolinom izvrsno ete se slagati, iako e biti manjih nesporazuma koje ete brzo ukloniti. Dolazi vrijeme velikih kupovina i troškova, stoga pripazite na izdatke. Ako ste u mogunos, u danima vikenda otputujte na krai odmor. Dobro e vam doi. U slobodno vrijeme takoer se više bavite zikom akvnošu. Nemirni ste u pogledu ljubavnih odnosa koji se kompliciraju, stoga vee odluke ostavite za neko drugo vrijeme. Mogua je prehlada.

BIK (21.4.-20.5.)

S poslovnim suradnicima dobro ete suraivati. Vaš e vam tim biti koristan u svim situacijama. Zadovoljstvo e vas pra i na podruju društevnih kontakata izvan poslovne domene. U emovnim odnosima moglo bi doi do eksplozije emocija, bilo pozitivnih, bilo negativnih. Ako ste u mogunos, u danima vikenda krenite na putovanje. Mogu je susret s osobom koja bi vas mogla zainteresira u svakom pogledu. Mogua manja prehlada.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Posljednji su mjeseci poslovne godine i nastojat ete na vrijeme završiti sve vee investicijie i poslove s nekretninama. Povoljan je razvoj situacije u kontakma s inozemstvom. U ljubavi e vas pra sretne okolnos. Partner e vam pruži mnogo ugodnih i strastvenih trenutaka. Ako ste sami, mogu je susret s osobom koja e vam zaokupira maštu. Slušajte svoje srce. Veu pozornost pridajte zdravlju probavnih organa.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Do kraja godine poveavaju se prilike za dodatnom zaradom. Znat ete to iskoris na najbolji mogui nain. Pozivno okruženje i poslovne prilike pratit e vas i u privatnom životu. Imat ete dovoljno energije za obitelj, prijatelje i poslovne kontakte. U ljubavi ete osje zov avanture. Nemojte pretjera, jer partner nee ima razumijevanja. Ukoliko ste sami, razmislite što doista želite. Mogue su manje zdravstvene tegobe, ali one e ubrzo same nesta.

Za nalizaciju aktualnih poslovnih projekata imat ete dovoljno energije. Nee izosta ni potpora kolega. Odlino ete se snalazi u svim poslovnim komunikacijama. Emovni odnosi nee bi tako pozitivni. Mogue su nevjere, svae, pa ak i raskidi. Može bi nepromišljenih postupaka. “Ohladite glavu” i razmislite prije nego reagirate ishitreno. Ako ste samac, potrudite se pronai srodnu dušu. Invesrajte u opremu za neku sportsku akvnost.

RAK (22.6.-22.7.)

Povoljan raspored zvijezda utjecat e na to da korisno ulažete dobiveni novac. Ako ete imati potrebu rješavati imovinska pitanja, budite bezbrižni. Sve e se riješi u vašu korist. Poboljšat e se odnosi u obitelji. Na emovnom planu oekuje vas strastveni susret s osobom iz prošlos. Nemojte se dvoumi. Pokažite svoje pravo lice. Neete imati zdravstvenih tegoba. JARAC (22.12.-20.1.)

Imat ete dovoljno vremena za osobe koje su vam u poslovnom svijetu važne. Poslovna situacija e se odvija upravo onako kako vi želite. Nee bi nepromišljenih postupaka i nepotrebnih sukoba. Na emovnom planu potreban je oprez. Imajte više razumijevanja za partnera. U suprotnome bi moglo doi do ljubomornih ispada i nepotrebne svae. Razgovarajte. Uzimajte više tekuine i toplih napitaka kao što je aj.

LAV (23.7.-23.8.)

U društvu i poslovnom okruženju ste popularni i bit ete traženi. Oekujte napredak u poslovnoj karijeri. Mogu je novani dobitak koji e si iz inozemstva. Invesrat ete ga u zanimljiv poslovni projekt. U ljubavnim odnosima prevladavat e skladni odnosi. Ako ste sami, na vidiku je poznanstvo s osobom koja e vas razveseli i bi potencijalni ljubavni partner. Dovoljno spavajte i više se odmarajte. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Krajem ove godine zaraivat ete više nego proteklih mjeseci. Dolazi vrijeme za velike promjene u poslu i za rješavanje nekih pravnih i sudskih poslova. Napredovat ete u karijeri, uživat ete potporu nadreenih, a uskoro e se povea i pomo uglednih prijatelja. Slini odnosi oekuju vas i na emovnom planu. Bez obzira jeste li sami ili imate stalnog partnera, u ljubavnim odnosima oekuju vas velike i bitne pozivne promjene. Zdravlje izvrsno.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U danima koji dolaze bit e sve više poslovnih zadataka koje ete uz dobru organizaciju uspijevati pravovremeno završi. Prat e vas i razumijevanje i pomo kolega. Privatni život ulazi u uzbudljivu fazu. Dane vikenda provest ete u društvu s prijateljima, pa je mogue poznanstvo s osobom koja e vam možda vrlo brzo posta ljubavni partner. Sami e uživa u slobodi. U prehranu uvrste više voa i povra. RIBE (20.2.-20.3.)

Koncentrirajte se na posao jer bliži se kraj poslovne godine. Imat ete potporu suradnika, a i nadležni e vam izii ususret. Doznat ete kako vas je partner u neemu varao. Izjedat e vas ljubomora i zapoet ete s veima kontrolama. Hitno pronaite protuotrov takvom ponašanju. Pokušajte razgovara i uvidjet ete da ste i vi djelomian krivac za mogue probleme u vezi. Više se odmarajte i spavajte.


MEĐIMURSKE KOLIN(J)E

1

POSEBAN PRILOINGA MEIMURSKIH NOV

TRADICIONALNE meimurske kolin(j)e obiaj su koji vrhunac dostiže upravo u ovo doba godine

Nema bolje od domaeg mesa, urki, kobasica, cvirki, špeka i veselja PIŠE: STJEPAN MESARI

M

eimur ske k ol i nj e ne kada su bile jedan od najradosnijih dogaaja u godini, no, kao i mnoge druge stvari, i obiaji su u posljednje vrijeme izgubili prvo uobiajen tradicijski nain, a potom i sudionike u itavom dogaanju. Ipak, kolinje se vraaju kui i sve je više mlaih obitelji koje održavaju kolinje na svojim gruntovima. Nekada je najvažnije bilo to što je svinja uzgojena na vlastitom imanju, prava domaa svinja ili prasac, što je danas rijedak primjer, no postoji. Pripreme za kolinje zapoinju nekoliko dana prije nego e se održati, pozivanjem ljudi koji su potrebni na kolinju, ali i na veeru, koja je kulminacija itavog obreda. Rano ujutro gazda pripremi kotao s vodom, koji potpali i loži tako dugo dok krop ne uzavrije. U meuvremenu se okupe kulinari koje domaica poasti žganicom, ajem, kavom i kolaima.

Kada su svi na broju i orni za posao, mesar krene u kotac (svinjac) i plinskim pištoljem omami svinju. (Nekada plinskog pištolja nije bilo pa se svinja klala samim ubodom noža.) Omamljena svinja padne na pod, a potom joj mesar zareže vrat i krv, koja e se koristiti kod izrade urki (krvavica), ispusti u posudu. Kada mesar utvrdi da je životinja mrtva, pomonici je izvuku iz svinjca, te se u dvorištu opere hladnom vodom, stavi u korito i natrlja borovom smolom ili kalefujom. Svinja se polijeva kropom, nakon ega se s nje skida dlaka i uklone pažli (papci). Tako oišena svinja objesi se na galge i tada mesar zapoinje rasijecati njezin trup na dijelove. Slijedi i prvi predah, te nova žganica i druga okrjepa.

i kumovi i prijatelji. Mesar joj pripremi meso i iznutrice od kojih e gazdarica spremiti ukusnu kolin(j) sku veeru. Mesar obavi sve oko mesa, a pomonici naprave cvirke (varke), pospreme za sobom i zasluže odmor do veere.

Kotleti, urke i pjesma do jutra

Vrui špek i dinstana jetreca Mesar sa svinje prvo skine špek, koji se potom kuha u kotlu i, kada je kuhan, to je prvi obrok na kolinju. Vrui špek s lukom prvi je obrok na kolinju, nakon kojeg se poinju piti

Kolin(j)e su tradicionalan i lijep dogaaj, iji je vrhunac redovito u vrijeme kada poinje padati snijeg, dakle, poinju pred kraj studenoga i traju sve do Tri kralja sljedee godine, no nikako se ne obavljaju na Badnjak, Boži i Novu godinu gemišti. Prema naputcima gazdarice, mesar rasijeca meso, a kuharica u meuvremenu na luku izdinsta jetreca koja su delicija za sve sudionike i pravi objed (ruak). Još ako se uspije skuhati krumpir i za salatu napraviti crveno zelje, onda je to obrok nakon kojeg

gemišti niz grlo klize kao po loju. Kada je svinja raspravljena (razdijeljena) na željene dijelove, zapoinju pripreme za urke, rne i bele, hajdinske ili prosene. Gazdarica pak zapoinje pripremu veere na koju su pozvani susjedi, ali

Dok su deki na zasluženom odmoru, gazdarica u kuhinji gori od posla i brige da sve bude u najboljem redu, jer kolin(j)e nisu svaki dan. Kolin(j)ska veera je prigoda na kojoj se gazdarica pokazuje kao vrsna kuharica, a prazni tanjuri i do koliko e sati gosti ostati na okupu pokazatelji su koliko je bila uspješna. Veera zapoinje juhom s krpicama u kojoj su se kuhala rebra i drugo meso te povre. Potom je na redu kuhano meso s hrenom i špek na kojem su dijelovi mesa. Zatim poinju konkretne stvari: peeno meso, urke i meso z kiselim zeljem te na kraju kisela juha. Tu su zdruzgani krumpir, salata od crvenog zelja ili endivije zainjena domaim košinim uljem i jabunim octom, te pogae sa zeljem ili repom. U meuvremenu najmanje deset puta domain nazdravi gemištima. Vrijeme je odmaklo. Kokot kukurie i tek tada poinju odlaziti prvi “kolinari”, kojima domaica spremi malo mesa, špeka, urki i jetreca da se nae kad kod kue nastupi glad. Gazda goste otprati do ceste i toi “putne”, koje nitko ne odbija. Kolinje koje su zapoele juer ujutro završene su ujutro drugi dan. Ako su bile dobre, o njima e sudionici dugo priati i kuharicu hvaliti. Meimurske tradicionalne kolin(j)e uvijek su bile i ostale nešto posebno.


22

Meimurske kolin(j)e

Poseban prilog

RECEPT za domau gastrodelikatesu g

TRADICIONALNE MEIMURSKE URKE

Črne s hajdinskom i bele s prosenom kašom PIŠE: STJEPAN MESARI urke su tradicionalna meimurska delicija koja se stvara u vrijeme kolinja. Istina, mogu se urke praviti i u drugo vrijeme, meutim, to više nisu tradicijske urke, za koje je znaajno da su vezane uz kolinje koje traje od prvih dana studenoga do sredine prosinca te oko Stare ili Nove godine.

Meimurci stvaraju rne i bele urke. rne se sastoje od tankih svinjskih crijeva, svinjske krvi, hajdinske kaše i zaina. Konzumiraju se svježe peene uz kiselo zelje i zdruzgani krumpir. Bele urke sastoje se od debljih crijeva, prosene kaše i zaina, a konzumiraju se svježe peene uz kalampajsani ili dinstani krumpir i kuhano kiselo zelje. U moderni-

je vrijeme urke se stavljaju u zamrziva te se mogu kasnije konzumirati. Postoji više recepata, ali svima su osnovni sastojci jednaki, razlika je samo u zainima. Nekada urke nisu bile delicije, nego hrana koja se spremala kada su se obnavljali težaki poslovi ili kada nije bilo neega drugog. uvale su se u hladnoj prostoriji, najdulje desetak dana.

Bele ili prosene čurke Sastojci: svinjska crijeva, prosena kaša, mast, mljevena crvena paprika, sol, ešnjak, luk Priprema: Deblja svinjska crijeva se oiste i dobro operu, te stave u vodu zajedno s narezanim ešnjakom. Skuhati prosenu kašu, te je promiješati s crvenom mljevenom paprikom, solju i masnoom na kojoj je popržen luk. Smjesom napuniti crijeva, urke narezati na željenu dužinu, na krajevima svezati špagom i potom ih lagano prokuhati. Izvaditi ih iz lonca i ostaviti da se ohlade. Peku se u penici tako dugo dok kožica ne dobije zlatno-žutu boju.

Črne ili hajdinske čurke Sastojci: svinjska crijeva, svinjska krv, hajdinska kaša, klineki, masnoa, mljevena crvena paprika, sol, papar, kvelna Priprema: Svježa svinjska crijeva se oiste i dobro isperu u hladnoj vodi te stave u vodu u kojoj je narezan luk. U meuvremenu se skuha hajdinska kaša, koja se procijedi te pomiješa sa svinjskom krvlju, masnoom koja ostaje kuhanjem dijelova potrebnih za izradu tlaenice i urki (glava i iznutrice), paprom, crvenom slatkom i ljutom paprikom, solju i kvelnom. Dobro promiješanom smjesom pune se crijeva, koja se na željenoj dužini prerežu i potom zavežu prirodnom koncem ili špagom. Kada su urke nadjevene, stave se u vrelu vodu i lagano prokuhaju, dok se ne uzdignu na površinu vode. Zatim se stave na odgovarajue mjesto, po mogunosti na slamu ili rešeto, kako bi se ohladile.

Tako pripremljene urke potom su spremne za peenje i konzumiranje. Peku se u tepsiji sve dok korica ne postane hrskava, što je jedna od prepoznatljivosti dobro pripremljenih rnih ili hajdinskih urki.

Obavezno testiranje na trihinelozu NEMOORJATVEITI Vrijeme je kolinja, kada uz radosti može doi i do neugodnih trenutaka. Najvea neugodnost i opasnost za ljude jest meso koje može biti zaraženo trihinelozom. Stoga županijski veterinarski inspektor Marijan Glavina poziva sve vlasnike svinja koje kolju da u najbližu veterinarsku stanicu donesu na testiranje od trihineloze komadi svježeg mesa. Cijena pregleda je 50 kuna po uzorku, a vlasnik dobiva potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti mesa. Dogodi li se da je meso zaraženo, ono se neškodljivo uklanja bez ikakvih posljedica za vlasnika. Prošle godine je, prema rijeima inspektora Glavine, u Meimurju zabilježen jedan sluaj zaraze trihionelozom, koja je vrlo opasna po zdravlje osobe koja je konzumirala meso zaraženo trihinelozom. Kod nas uzorak za trihinelozu možete odnijeti u najbližu veterinarsku stanicu. (sm)

Županijski veterinarski inspektor Marijan Glavina poziva sve vlasnike svinja koje kolju da u najbližu veterinarsku stanicu donesu na testiranje od trihineloze komadi svježeg mesa

ZAB

BAČVARIJA “POZVEK” iz Dunjkovca

Proizvode međimurske tiblice Pozvek d.o.o. Dunjkovec, Ivana Gorana Kovačića 2, tel: 00385 - 40/829-232 fax:00385 - 40/829-541 e-mail: pozvek-225@net.hr ili pozvek-255@net.hr

Dio proizvodnog programa bačvarije “Pozvek” iz Dunjkovca jesu drvene tiblice u kojima dozrijevaju slanine i suho meso, toliko speciične međimurske i prepoznatljive delicije. Proizvode ih u raznim veličinama i zapremninama od 5 litara na dalje, i to od visoko kvalitetnog drva. Slanine i meso spremljeni u Pozvekovu tiblicu proizvod su bajkovitog okusa. (sm)


Meimurske kolin(j)e

Poseban prilog

33

MESARSKO KOBASIČARSKI OBRT JOSIP OLETIĆ STANETINEC

Proizvodi prepoznatljivoga domaćeg okusa M

esnica Oletić iz Stanetinca proizvodi svježe meso te suhomesnate proizvode na starinski - tradicionalni način, koji podrazumijeva korištenje tradicijskih začina i načina pripreme. Za sve proizvode osnova je zdravo meso dobiveno od svinjetine, dobivene od životinja koje rastu u Međimurju, Zagorju i drugim dijelovima Hrvatske. Ukusom i kakvoćom prepoznatljivi su tlačenica (prezvušt), domaće slanine od leđnog špeka, međimurska zaseka, meso z tiblice, domaće sušeno meso, sušeni špek, domaće Oli kobasice, a posebno u zimskim mjesecima i domaće krvavice s hajdinskom kašom. Domaći cvirki (čvarci)

S

MESNICA VARAŽDIN Zagrebačka 39, HR-42000 VARAŽDIN Tel/fax: 042/ 212 750 E-mail: mesnica.oletic@vz.t-com.hr

i domaća svježa svinjska mast jednako su tako vrsni proizvodi ove cijenjene obiteljske tvrtke. Svi ovi proizvodi i druge delicije, kao što su pečenice, razne salame i iznutrice, mogu se

kupiti i isprobati u mesnicama Oletić u Šenkovcu, Maršala Tita 19, i Mesnici Oletić u Varaždinu, Zagrebačka 39. Kvaliteti Oletićevih proizvoda znatno doprinosi činjenica što se pre-

-om na kolinje

kaša hajdinska

posuda ovalna 45 l 41,99 kn

papar mljeveni 50g

već od 7,99 kn

5,99 kn

paprika slatka 100g

posuda okrugla 20 l

6,99 kn

piment mlj. 15g

17,99 kn

3,49 kn

češnjak u granulama od 4,99 kn

sol 1kg

češnjak rfz vrećice za zamrzivače

od 2,99 kn

kaša prosena od 13,99 kn

21,99 kn

već od 1,99 kn

špaga tanka 100 g 9,99 kn

posuda 9l 13,99 kn

rada mesa obavlja u vlastitim prostorijama u Stanetincu, u zdravom, prirodnom i čistom krajobrazu naše domovine i županije. (S. Mesarić)

MESNICA ČAKOVEC-ŠENKOVEC Maršala Tita 19A, HR-40000 ČAKOVEC-ŠENKOVEC Tel/fax: 040/ 343 660

Hajdinska kaša iz Čakovečkih mlinova Najbolju hajdinsku kašu za krvavice, odnosno domaće međimurske čurke imaju u Čakovečkim mlinovima. Po čemu se zna da je hajdinska kaša dobra, odnosno da je iz Čakovečkih mlinova najbolja. Prvo, to je izgled zrna koje nije preveliko niti premalo, nego srednje veličine i pravilnog izgleda poput stožca ili sitnog turoša. Zatim dolazi na red miris koji je speciičan za hajdinu i ne smije mirisati niti na ambalažu, vlagu ili slično. Bez primjesa. Heljda ili hajdina podrijetlom je sa sjevera Europe, kao i Azije. Spada u zeljaste biljke. Zrno koje se koris za ljudsku prehranu je piramidalnog oblika i da bi se mogla korist kao hrana mora se ukloniti vanjska ljuska. Uklanjanjem vanjske ljuske ili ljuštenjem hajdine dobiva se hajdinska kaša. Najviše se uzgaja u Rusiji i Poljskoj, jer je dio njihove tradicionalne kuhinje. Kašu možete kuhati i posluži kao prilog ili upotrijebi kao nadjev sarmi, musaki, peradi… Visoka prehrambena vrijednost nutrijenata, tj. značajne količine ključnih minerala i vitamina čine ovu namirnicu oso-

Kakvoća se osjeti kod njezinog namakanja u mlačnu vodu, kada puna zrna potonu na dno posude a loša (nekvalitetna) se uzdignu. Ako je takvih loših malo, znak je kako je kaša kvalitetna i upotrebljiva za nadjev u čurke, a kaša iz Čakovečkih mlinova je upravo takva. Najbolja i stoga se nalazi u gotovo svim međimurskim krvavicama, odnosno čurkama.

bito prikladnom i cijenjenom u prehrani. Bogata je ugljikohidratima i sadrži sporo probavljivi škrob, koji izaziva postupan rast šećera u krvi. To znači da je vrlo dobra namirnica za ljude s povišenim šećerom u krvi i za one koji moraju pripazi na prekomjeran unos kalorija. Masnoće su prisutne u manjim količinama i sa zdravstvenog stajališta veoma su dobre jer sadrže dosta nezasićenih masnih kiselina i lecina, važnog u razvoju djece. Odličan izvor vitamina B1, vitamina E, magnezija, fosfora i

željeza te dobar izvor vitamina B2 i kalija. Hajdinska kaša je lako probavljiva namirnica i ne sadrži gluten pa je stoga prikladna za osobe koje boluju od celijakije. To je stara hrvatska hrana, danas pomalo zaboravljena, osim u sjevernim dijelovima Hrvatske – Međimurje, Zagorje, Podravina. Upotrebljiva je za pripremu variva samostalno ili s povrćem, kombinira se s različim povrćem i mesom za hladne salate, a i kao dodatak kod pripreme domaćih kobasica.


44

Meimurske kolin(j)e

Poseban prilog


29. studenoga 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Modna napetost na špici? I dok u na šem Centru za kulturu možemo pogledati najnovije redateljsko ostvarenje Filipa Šovagovia - hvaljeni ilm “Visoka modna napetost”, može se istovremeno postaviti pitanje vlada li i na našim akovkim ulicama i trgovima modna napetost, ili tek samo moda, ili tek samo napetost, ili nešto sasvim tree? Kišni i

tmurni dani nisu špicerima bili izazov za iskorak u nešto novo, nevieno, egzotino... Postulat prošlotjedne špice bila je praktinost i udobnost. Nadolazei mjesec prosinac zasigurno e mnogim modno osviještenim dušama dati vjetar (ili snijeg) u lea, pa e i detalji u odijevanju biti življi, drugaiji, originalniji. Ili nee? Vidjet emo!

ESPRESSO by

Plima se uvijek vraa R

enesansni genij Leonardo da Vinci veini je poznat kao slikar, arhitekt, izumitelj, kipar, mislilac, glazbenik, matematiar i inženjer. Manje se poznaju njegova književnost i spisateljski dar. Izmeu ostalog pisao je i poune prie nalik na basne, dosjetke i aforizme. U jednoj takvoj basni promišlja o umjetnikom daru svakog pojedinca, bez obzira radi li se o svjetski vrijednim umjetnikim dosezima ili tek kreativnoj iskriavosti koja se javlja

kod mnogih pojedinaca, od umijea izrade adventskih ukrasa, što možemo pratiti i u aktualnim našim izdanjima, preko glumakog dara koji pojedinci izoštravaju u brojnim amaterskim kazališnim društvima, pa do plesakih i pjevakih talenata. Leonardova pria svoje je izvorište pronašla tek u jednoj obinoj britvi, koju su u suvremeno doba zamijenile moderne britvice i brijai aparati: ila jednom, u trgovini jednog brijaa, jedna

“B

lijepa britva. Jednog dana, kada u trgovini nije bilo nikoga, naumi ona da pogleda oko sebe, izvue sjeivo iz drške u kojoj je poivalo kao u koricama, i pone uživati u lijepom proljetnom danu. Videi kako se sunce ogleda na njenu tijelu, britva je bila iznenaena i zadivljena: sjeivo je pružalo takav bljesak, te je britva odaman, uzoholivši se, rekla u sebi: ‘I ja bih se morala vratiti u onu trgovinu iz koje sam upravo izašla? Ne, nikako! Bogovi ne žele da se ljepota kakva je

moja ponizi na taj nain. Bila bi ludost ostati tamo rezati nasapunjanje brade onih neotesanih divljaka, ponavljajui u beskraj iste mehanike kretnje. Zar je ovo moje lijepo tijelo za takav posao? Svakako nije. I zato u se sakriti na neko tajno mjesto da uživam u miru ostatak svojih dana’. Govorei tako, britva potraži skrovište i nitko je više ne vidje. rolaziše mjeseci. Jednog dana, zaželjevši se zraka, britva napusti svoje skrovište, iziže oprezno iz

P

drške i pogleda se. Jao! Što se dogodilo? Sjeivo je poružnjelo kao zaržala pila i vipe nije odražavalo sunev sjaj. Britva ogorena i pokajana, oplakivaše nepopravljivu štetu govorei: ‘Oh, koliko je bolje bilo vježbati svoje lijepo tanko sjeivo režui nasapunjane brade! Moja površina bi ostala svjetlucava, moj rez bi ostao tanak! A umjesto toga, evo me: izjedene i skorene od ružne re! I bez popravka!’. akav isti ružan kraj eka darovite ljude, koji umjesto da se služe svojim kreativnim umijeima, više vole da se prepuste dokolici. I oni, kao britva, gube tankou i sjaj

T

darovitosti i brzo ih nagrize ra neznanja.” Eto, tako zbori Leonardo. Uvijek je dobro prisjetiti se takvih i slinih pria iz kojih možemo izvui pouke. Stoga, ne skrivajte svoje talente i ne sramite se. Strah od neshvaanja nikad ne može biti razlog da se odustane. Dajte životu sve što imate. A on e vam zauzvrat dati sve što za vas ima spremljeno. I ne zaboravite: male su prilike esto poetak velikih pothvata. Možda ste trenutno bezvoljni i skrivate svoj stvaralaki dar. Ali, plima se uvijek vraa. Ne spavajte, izložite svoj kreativni dar sebi i drugima.


14

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neuroloťka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeťtak

EEG-laboratorij

mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

ÄŒakovec (jug), Antuna AugustinÄ?ića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Psihogene glavobolje

Pozitivan stav se ui

PITANJE: Prije godinu dana zaposlio sam se na jednom vrlo odgovornom i stresnom radnom mjestu. Od tada me stalno prate glavobolje. Moj obiteljski lijenik uinio mi je sve potrebne pretrage i rekao mi da bolujem od psihogenih glavobolja. Interesira me ĹĄto se psihogene glavobolje i kako se lijee? ODGOVOR: Poznato je da svaki ovjek koji se nae u nekoj napetoj, nepovoljnoj situaciji odnosno u takvim i slinim okolnostima dobiva glavobolju. Svake glavobolje pa i psihogene glavobolje uzrokuju osobnu patnju i znaju esto naruĹĄavati obiteljske odnose i ometaju rad. One utjeu na raspoloĹženje. Lijekovi su privremeno rjeĹĄenje dok njihov uinak traje ali ne uklanjaju uzrok nastanka tih glavobolja. Psihogene glavobolje koje se mogu nazvati i bolne emocije ili unkcijska glavobolja spadaju u takvu skupinu glavobolja gdje psihiki imbenici - emocije su osnova za stvaranje takvih glavobolja. Nain nastanka

ÂŤPesimist vidi teĹĄkou u svakoj prilici. Optimist vidi priliku u svakoj teĹĄkoi.Âť Ne znam viĹĄe tko je to rekao, ali dobro zvui i uklapa se u tezu o optimizmu kao svojevrsnom pokazivau oekivane samouinkovitosti. U izazovnim situacijama nekima od nas unutarnji glas ĹĄapue: ÂŤMa hajde, moĹžeĹĄ ti toÂť, ali neki iz dubina sebe uju: ÂŤNe pokuĹĄavaj, ti to ne moĹžeĹĄÂť. Moglo bi se rei da se optimizam zasniva na doĹživljaju vlastite sposobnosti, osobne kompetencije. Pozitivan odnos prema sebi i stvarnosti koja nas okruĹžuje jednim je dijelom uroen, priroda nas oprema optimizmom kako bi se hrabrije i ustrajnije probijali kroz Ĺživot. Ipak je vjerojatnije da ga veim dijelom nauimo u ranoj Ĺživotnoj dobi, ali i kasnijim utjecajima tijekom itavog Ĺživotnog puta uimo se optimizmu ili pesimizmu. To je uenje putem vlastitih iskustava vezanih uz uspjeh ili neuspjeh i njihova tumaenja, ali i uenje putem oponaĹĄanja uzora ili modela iz okoline. Uvjerenja drugih ljudi takoer mogu snaĹžno utjecati na nas. Kad nam kaĹžu: ÂŤZnam ja da ti to moĹžeĹĄÂť, to je poticaj koji nas pokree, ali i prijekor moĹže biti motivirajui: ÂŤ Ja znam da ti to moĹžeĹĄ bolje, uini to!Âť. NaĹĄe tijelo takoer nam ĹĄalje signale koji nas mogu pokretati (npr. luenje adrenalina) ili blokirati (npr. lupanje srca ili drhtanje). Iako je intenzitet tih fizioloĹĄkih reakcija na stres ve pri roenju individualno razliito ugoen, velikim se dijelom oblikuje iskustvom. U mladosti dolazi do stabiliziranja oekivane samouinkovitosti i njezina ormiranja u osobinu linosti. To je otprilike ono ĹĄto bismo nazvali unutarnjom spoznajom koja nam govori ÂŤznam

psihogene glavobolje je takav da se emotivna bol i napetost kroz aktiviranje miĹĄinih mehanizama ili krvnih Ĺžila pretvara u glavobolju. Tu spadaju i tzv. tenzijske glavobolje. Obino pacijenti se tada tuĹže na peenje, trnjenje, bockanje, osjeaj hladnoe, pritiska u glavi. Te smetnje mogu trajati dugo. Ne smije se zaboraviti i injenica a s time takoer treba raunati da je depresija esto praena glavoboljom u obliku mukle, tupe boli ili boli u obliku pritiska. Psihogene glavobolje koje su izazvane psihikom napetoĹĄu nas upozoravaju da treba, ukoliko ih se Ĺželimo rijeĹĄiti,mijenjati nain Ĺživota, navika i okolnosti koje ih izazivaju.

koliko moguÂť, to je taj neki vlastiti kriterij o sebi i svojim mogunostima, koji moĹže biti postavljen prenisko ili previsoko. U pravilu su iskustva koja smo stekli do odrasle dobi ostavila tako dubok trag da od njih ormiramo doĹživotna oekivanja. To ne znai nuĹžno da je pesimist osuen da to zauvijek ostane, ili da se optimistu nee dogoditi da ga Ĺživot privremeno sruĹĄi. Svi imamo uzlazne i silazne dionice, pa tako i viĹĄe ili manje izraĹžene izmjene optimizma i pesimizma koje odreuju realni Ĺživotni dogaaji i naĹĄa kronoloĹĄka dob. Kad si dovoljno dugo na tom svijetu shvatiĹĄ da vrag nije tako crn kao ĹĄto izgleda i da si ve svaĹĄta preturio preko glave. Zato ni u starosti optimizam ne mora znaajno opasti, mogunosti djelovanja djelomino se suĹžavaju, ali ostaje nam naĹĄa upornost i odlunost da idemo dalje. U svakoj Ĺživotnoj dobi optimizam se moĹže ne samo odrĹžavati nego i razvijati ukoliko pojaamo povjerenje u vlastitu kompetenciju i oslonimo se na realne doĹživljaje priznanja i zadovoljstava koja Ĺživot (uvijek!) u sebi sadrĹžava! I pitam Vas na kraju ove prie jesam li ja preveliki optimist ako vjerujem da svi mi joĹĄ znamo prepoznati dobre i vrijedne stvari, osobe i situacije u svom Ĺživotu i to nam daje snagu da pozitivno idemo dalje?

tSVÇ?OBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"ĆŽ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPÇ?FOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. TuÄ‘mana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Meimurske Ĺžupanije Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovaliťte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

PiĹĄe dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist ĹĄkolske medicine

Mladi i alkohol - zaĹĄto je vaĹžan stav obitelji? Navika sve ranijeg poetka redovitog pijenja alkohola meu djecom i mladima, koja za sobom povlai i brojna druga rizina ponaĹĄanja, a esto i koriĹĄtenje i drugih, ilegalnih psihoakvnih sredstava, redovito zaokuplja i sablaĹžnjava naĹĄu javnost. Slike odbaenih i razbijenih aĹĄa, prevrnute kante za smee, razbacani papiri i druga ambalaĹža, razbijene klupe u parku i Ĺžalbe stanara iz susjedstva, ostaju kao svjedoci pijanih provoda koje se u pravnom Ĺžargonu naziva „prekrĹĄajima protiv javnog reda i mira“. Kao da se svi polako mire s injenicom da je pijenje alkohola postalo est i gotovo neizbjeĹžan sastavni dio druĹženja i provoda mladih. Mora li to bi tako i zaĹĄto? Pubertet ili adolescencija u kojoj takva ponaĹĄanja postaju uestalija, veoma je osjetljiv period u odrastanju i sazrijevanju mlade osobe, a obiljeĹžen je odreenom veom ili manjom buntovnoĹĄu, otporom prema svemu ĹĄto je „normalno“ i traĹženjem nekog svog puta do zrelosti. Ujedno je to i period koji je obiljeĹžen jaanjem utjecaja vrĹĄnjaka, izrazitom ranjivoĹĄu i burnim emocionalnim previranjima koja adolescente ine prijemivijima za sve vrste rizinih ponaĹĄanja, pa tako i za kokeranje s alkoholom. Moglo bi se rei da se ne bi trebali udi ĹĄto mladi u tom periodu poseĹžu za alkoholom koji ih nakratko ini hrabrijima, sigurnijima u sebe, a ujedno im i podiĹže raspoloĹženje, a osobama s manje razvijenim socijalnim vjeĹĄnama, stvara osjeaj da su prihvaene u druĹĄtvu. Ali teĹĄko je razumje one roditelje koji e se ogluĹĄi na upozorenje iz ĹĄkole da njihov nejdĹžer svaki dan popije neko alkoholno pie, a ide npr. u ĹĄes ili sedmi razred; koji e na okupljanjima oko obiteljskog stola natoiti alkohol sebi i svom djetetu i s njim nazdravlja. Roditeljski utjecaj i navike u vezi pijenja alkohola znaajno oblikuju stavove mladih o konzumaciji alkohola i mogu predstavlja bitan zaĹĄtni ili pak, rizini faktor za prekomjerno pijenje. Iako ih to nee uvijek zaĹĄ od eksperimenranja, oni mladi koji odrastaju u obitelji koja vodi o njima brigu i pruĹža im osjeaj lju-

bavi, povjerenja i podrĹĄke, a daje jasne poruke da pijenje alkohola u toj dobi nije prihvatljivo, imat e manje probleme s alkoholom. Sjetimo se da su zdravstveni problemi koji nastaju zbog prerane i pretjerane konzumacije alkohola izraĹženiji i puno opasniji nego u starijoj Ĺživotnoj dobi. Alkohol ĹĄtetno djeluje na mozak u razvoju, pogotovo na dijelove odgovorne za pamenje i uenje, ĹĄtetno djeluje i na koĹĄtani i endokrini sustav. Konzumiranje alkohola povezano je sa sklonoĹĄu ozljedama zbog akutnog trovanja, prometnih nesrea, sudjelovanja u tunjavama, itd. Zbog rizinog spolnog ponaĹĄanja pod utjecajem alkohola deĹĄavaju se spolno prenosive infekcije, neĹželjene trudnoe, razne vrste seksualnog nasilja. U konanici, i ovisnost o alkoholu brĹže se razvija kod onih koji zapoinju pi prije punoljetnos. Sve su to razlozi zbog kojih roditelji nikako ne bi smjeli ohrabriva svoju djecu u pijenju alkohola. Pijenje alkohola nije dokaz „muĹĄkos“ i nee nesigurnoj osobi ugradi sigurnost, ni e smanji neiju osjetljivost i plaĹĄljivost. Dapae, samo ih moĹže pojaati, jer e dovesti do niza problema koji e dodatno poljulja ionako nisko samopouzdanje adolescenta. U situacijama kad se ponaĹĄanje adolescenta otme kontroli, kad se biljeĹže es ekscesi s alkoholom, dobro je posavjetova se s nekom neutralnom, strunom osobom koja e vam pomoi u tome da iznaete nain kako se postavi u toj situaciji. Ignoriranje problema, kao ni pokuĹĄaj kupovanja naklonos svog djeteta me da ga izvedete na pivo, nee doprinijeti pozitivnom razvoju situacije. Pomoi e jedino vrst i bezrezervno provan stav bilo kojoj vrs konzumiranja alkohola u dobi intenzivnog rasta i razvoja vaĹĄeg djeteta.

OftamoloĹĄka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

StruÄ?nost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ÄŒETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 RuÄ‘era BoĹĄkovića 1, 40 000 ÄŒakovec (iznad Briljanta)


29. studenoga 2013. PUT AJA

Imela – biljka s neba za čaroliju Božića i zdravlje

Magine i svete, to su kugle biljke prema kojoj su se galski druidi odnosili s posebnim poštovanjem, kugle koje dominiraju u ogoljelim zimskim krošnjama drvea pružajui nadu svojim zelenilom za bolje sutra u sivilu i bjelini zime. Te kugle su zapravo ljekovita biljka, polu nametnik, za koju su stari Kelti vjerovali da je pala izravno s neba te su je, kako bi zadržali magiju u njenim listovima rezali zlatnim srpom i stavljali u posebno platno kako ne bi izgubila svoje magine moi dodirom s tlom. Danas vam možda za zadržavanje magije ne treba zlatni srp, ali zadržite pravilo starih naroda i nakon što imelu otpilite pilom ili vrtnim škarama ne dopustite joj susret s tlom, posebno u ovo božino vrijeme kada je magiju neba i prirode kao i božju ljubav, toleranciju meu ljudima te poštivanje razliitosti i više nego potrebno unijeti u sve domove i srca svakoga od nas, u ovo trulo vrijeme materijalizma i manipuliranja masama od strane elitnih interesnih skupina. Do današnjih dana uz imelu zadržane su brojne legende. Najpoznatija je ona o ljubavi. Kaže se da ukoliko se dvoje ljudi poljubi ispod struka imele ostat e zauvijek nerazdvojni. Možda su ovo samo romantini prizori nekih starih crno bijelih filmova, no legenda uz to javlja se još u srednjem vijeku u Engleskoj kada su imelu poeli unositi u kuu kao božini ukras iako korijeni imele kao simbola mira i ljubavi potjeu još od Kelta. U vrijeme meuplemenskih ratovanja izviai bi se popeli na drvo i bili ispod imele te bi promatrali primirje, zato je imela i simbol mira. Zimzelene grane imele još predstavljaju i simbol besmrtnosti.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imela se tradicionalno unosi u kue uoi Božia, u vrijeme zimskog solsticija i vješa se na zid kue ili iznad ulaznih vrata s ciljem obrane od zlih duhova, munja i požara. Mornari granice imele donose na brod kako bi ga zaštitili od brodoloma, a strojovoe imelu drže u lokomotivi kao zaštitu od nesrea i bilo kakvih skretanja s kolosjeka. Ljekovita svojstva imele poznata su još od davnina. Stari Grci koristili su je pri lijeenju brojnih bolesti, a na sjevernije dijelove Europe takva uporaba proširila se tek u 16. stoljeu. Imela je savršena lijenica pri bolestima gušterae te normalizira razinu šeera u krvi, odlino je sredstvo kod reguliranja metabolizma, poremeaja u nepravilnom radu hormona, služi protiv ovapnjenja krvnih žila, krvarenja iz nosa, krvarenja u crijevima i pluima, pomaže kod oboljenja poput tiusa i dizenterije, menstrualnih tegoba, problema s valunzima, osjeaja tjeskobe, teškog disanja i nepravilnog rada srca u stadiju klimakterija. Osim toga imela je najbolje sredstvo za reguliranje krvnog tlaka te rada cjelokupnog kardiovaskularnog sustava jer regulira pravilan rad srca dok pomiješana sa svinjskom mašu lijei ozebline. Meutim osim navedenih tegoba pomaže i pri lijeenju raka. Prvi je primjenu terapije imelom kod kancerogenih oboljenja poeo koristiti roeni Meimurac dr. Rudol Steiner koji je 1917. godine s lijenicom dr. Idom Wegmann objavio rad o ljekovitim sredstvima imele. Dokazali su da najuinkovitiji sastojici imele visco-toksini djeluju ponajprije citolitski jer rastvaraju staninu membranu tumorske stanice i tako je razaraju dok drugi znaajni sastojci zvani

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

lektini djeluju kao citostatici jer dovode rast tumora do izvjesnog mirovanja, a jaaju i imunološki sustav. U ljekovite svrhe koristimo listove ili mlade granice imele koju beremo od listopada do sredine prosinca, te u ožujku i travnju kada na njoj nema toksinih i ljepljivih bijelih bobica koje vole ptice i putem kojih se ona razmnožava, a i u ostalim mjesecima nije toliko ljekovita. Imela iskljuivo raste na granama drvea, jer padne li na tlo sjemenka nee proklijati. Najljekovitija imela raste na granama hrasta i topola te je ljekovitija od one koja raste na jeli, boru ili vokama. Mlade granice i listove najbolje je osušiti na suhom mjestu i spremiti ih u suhe staklenke. Naješa uporaba imele je u obliku tinkture, svježeg soka ili aja. Sok od imele najlakše emo napraviti tako da imelu operemo i protisnemo kroz sokovnik, a uzimamo 25 kapljica soka s malo vode i popijemo natašte pola sata prije doruka i uveer prije spavanja. Bijele bobice imele koje su u svojoj naravi otrovne

dobre su za vanjsku uporabu kao mast za pomo kod ozeblina, a napravit emo je tako da sirove bobice zgnjeimo i pomiješamo s hladnom svinjskom masti. aj od imele ima vrlo velike moi iscjeljivanja, a pripremamo ga tako da jednu vrhom punu ajnu žlicu imele prelijemo sa 150 ml hladne vode i ostavimo da odstoji 10 do 12 sati. Nakon toga tekuinu samo malo zagrijemo – do mlakog stanja, procijedimo i pijemo 1 do 3 šalice aja dnevno. Tri šalice imelina aja dnevno uzetog u obliku tzv. hladnog pripravka kojega valja piti u gutljajima tijekom dana normalizira rad srca i krvotoka. Preporuljivo je svakome barem jednom godišnje provesti šestotjednu kuru s ajem od imele u svrhu jaanja imuniteta. Tri tjedna piju se po tri šalice aja dnevno, dva tjedna dvije dnevno i tjedan dana jednu šalicu aja dnevno. Cirkulacija i krvni tlak se u tih šest tjedana poboljšaju. Da bi dobro stanje srca i jak imunitet održali stalnim bilo bi dobro tijekom cijele godine svako jutro piti po jednu šalicu imelina aja. Kao što je naša pria pokazala, imela, ta arobna udotvorka, biljka besmrtnosti, mira i ljubavi, uvarica je imuniteta. Stoga bez dvojbe dozvolite joj da bude sastavni dio svakog kuanstva i to kako u kunoj ajoteki tako i kao božina dekoracija koja svojim maginim moima tjera zle sile s kunog praga i unosi ljubav i slogu meu ljude.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Prenatalni neinvazivni test na mongoloizam U javnosti najviše poznat od svih moguih kromosomskih odnosno genetskih nepravilnos je mongoloizam –M.Down. Prema iskustvu poznato je da starije žene,posebno prvorotke starije od 30 godina eše raaju mongoloidnu djecu. Mongoloidno dijete je veliko psihiko a i svako drugo optereenje za sebe samog ali i za obitelj te društvo u cijelos. Postoji dakle veliki interes da se raznim testovima ustanovi u ranoj trudnoi radi li se o zdravoj trudnoi, zdravom djetetu. Pojednostavljeno sve prenatalne testove dijelimo na one rane,do 14.tjedna i one kasne iza 16.tjedna trudnoe. Prema naine provedbe dijelimo ih na invazivne i neinvazivne. Prema dobi prije su se takvi testovi preporuali starijim prvorotkama,starijim od 30 godina. Danas raaju žene sve kasnije a i zahtjev trudnica su sve vei,tako da se oni preporuuju svim trudnicama. Osnovno je prije svega iscrpno razgovara u ranoj trudnoi s trudnicama i objasniti problematiku. Poneke trudnice žele roditi svoje dijete bilo kakvo bilo, zdravo ili bolesno. U takvom sluaju koji je sasvim legitiman ,nije potrebno provoditi nikakvu prenatalnu dijagnostiku. Prema dobi trudnice možemo otkri svega 30% sluajeva mongoloizma a ukljuivši ultrazvuk i krvne testove otkrije se do 90% sluajeva. Trudni-

ca s 20 godina ima rizik za M.Down 1:1070 a s 35 godina 1: 250. Danas je naješe u uporabi kombinirani ,rani probir koji ukljuuje, ultrazvuk, a od krvnih testova slobodni beta HCG i PAPP-A. Ultrazvukom se oko 12.tjedna mjeri nuhalni nabor na vratu, dužina nosne kos, frontomaksilarni kut i još neke veliine u fetalnoj cirkulaciji. Na temelju svih h mjerenja dobije se skor kombiniranog probira koji otkrije 90 % sluaja mongoloizma ali i drugih boles kromosoma. Kasni probir,iza 16.tjedna trudnoe doble test i tpripple test, su nesigurniji a za prekid trudnoe problemani. Invazivne metode probira su CVS i rana amniocenteza. CVS je pregled korionskih resica,radi se oko 11.tjedna.Radi se o punkranju trudnoe pod kontrolom ultrazvuka. Rezultat je gotov za nekoliko dana a tonost je skoro 100%.Rana amniocenteza se radi od 16.tjedna gdje se punkra plodova voda pod kontrolom ultrazvuka. Tonost je isto skoro 100%, no rezulta se ponekad ekaju dugo pa je za prekid trudnoe problemana. Najbolja metoda prenatalnog probira koja se ve provodi diljem svijeta je odreivanje fetalnog DNA. Radi se o NIPT tehnici druge generacije odnosno PANORAMA testu. On se provodi ve od 9.tjedna,rezulta su za dva tjedna. Cijena u Njemakoj iznosi 595 Eura. Tonost je 100%


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Ford B-Max osvaja europsko tržište Svi Fordovi automobili, pa i monovolumeni odlikuju se izvrsnim voznim osobinama, štedljivošu i jakim agregatima te prostranošu i praktinošu. Sa 38.000 prodanih automobila, što je udjel od 15,8% na EU tržištu kompaktnih monovolumena, Ford B-MAX je najprodavaniji automobil. Napredne tehnologije, funkcionalnost i komfor glavne su znaajke koje Ford B-MAX izdvajaju iz konkurencije, istaknuli su europski kupci potaknu hrabrim dizajnom i pametnim tehnološkim rješenjem iz Forda. Bez središnjeg nosaa krova, prilikom otvaranja prednjih/povlaenja

stražnjih vrata otvara se prostor širok metar i pol što znatno olakšava ulazak sprijeda i na stražnju klupu. Pogotovo kada je rije o obiteljima s malom djecom (pristup sjedalicama i slino). B-MAX asortiman motora ukljuuje i 1,0-litreni EcoBoost, 'Meunarodni motor godine' i za 2012. i za 2013. Ford sada nudi 1.0-litrenu EcoBoost inaicu sa 100 KS uz napredni, šesterobrzinski PowerShi automatski mjenja s dvostrukom spojkom – po prvi put Ford je kombinirao dvije tehnologije – uz CO2 emisiju od 114 g/km i 4.9 l/100 km potrošnjom goriva.

29. studenoga 2013.

Citroën C4 Picasso osvojio “Zlatni volan 2013.” Citroën C4 Picasso osvojio je “Das Goldene Lenkrad (Zlatni volan)” u kategoriji Monovolumeni, nagradu koju godišnje dodijeljuju njemaki asopisi “Bild am Sonntag” i “Auto Bild “ u suradnji s partnerskim europskim izdanjima Grupe “Auto Bild”. Ova nagrada odnosi se na dvije izvedbe monovolumena Citroën (5 i 7 sjedala), koji su ve zabilježiili gotovo 43 000 narudžbi od lansiranja. Nakon što je u rujnu primio nagradu “Auto-

nis” od asopisa “Auto Motor und Sport”, Citroën C4 Picasso, Technospace marke, iznova je nagraen u Njemakoj. Zlatni volan u Berlinu primio je generalni direktor marke Citroën, Frédéric Banzet. Više od milijun itatelja iz 25 europskih zemalja odabralo je izmeu 49 kandidata omiljene modele za 2013. u 6 kategorija. Od svog lansiranja, Citroën C4 Picasso i Grand C4 Picasso ve su zabilježili gotovo 43.000 narudžbi.

Peugeot lansira PEUGEOT 301 u Kini Peugeot je u Kini lansirao model Peugeot 301. Predstavljen je na Salonu automobila u Cantonu (Guangzhou), na kojem je najavljen i dolazak modela 2008, ija se komercijalizacija oekuje u travnju 2014. godine. S modelom 301, marka Peugeot širi svoju gamu i poveava prisutnost u strateškom C segmentu koji zauzima više od 50% kineskog tržišta, pristupanim proizvodom koji može odgovoriti na oekivanja klijenata koji traže praktinost korištenja, svestranost i racionalnost. Model se proizvodi u tvornici u Wuhanu (JV DPCA, regija Hubei). Peugeot nastavlja snažno napredovati u Kini. Krajem listopada 2013., s više od 225.000 prodanih jedinica, prodaja marke Peugeot porasla je za 29%, ili gotovo dvostruko u odnosu na rast tržišta (+18%).

U 2015. godini, Peugeot e raspolagati mrežom od 500 koncesionara, koja e mu osigurati 85%

geograske pokrivenosti kineskog teritorija (u odnosu na trenutnih 74%), a zadani cilj je prodaja

450.000 jedinica godišnje, što je više nego dvostruko od prodaje realizirane u 2012. godini.

Toyota vodea u smanjenju emisije CO2 u Europi Grupacija Toyota Motor Europe (TME) i dalje je vodea na putu smanjenja emisija u Europi, postavivši najniži rezultat emisije CO2 na razini itave flote od 103,6 g/km. U godišnjem izvješu Europske komisije i Europske agencije za okoliš,objavljenom poetkom studenog 2013. prosjek emisija CO2 2012. godine, na razini flota svih auto tvrtki, spušten je za - 5,7 g/km u

odnosu na prosjek iz 2011., što predstavlja smanjenje od 5%. Specifina emisija CO2 Toyota vozila, je smanjena za 29% u posljednjih 12 godina. Toyota je lider automobilske industrije s najvišim postotkom vozila koja ispuštaju manje od 100 g/km CO2 (predstavljaju 23% ukupne flote). Trenutno kupci u Europi imaju na raspolaganju

11 Toyota i Lexus modela s emisijom CO2 ispod 100 g/ km, od ega ak 6 modela sa emisijom CO2 ispod 90 g/km. (Toyota iQ 99 g/km, Aygo 99 g/km, Yaris Hybrid 79 g/km, Auris 99 g/km, Auris Hybrid 84 g/km, Auris Hybrid Touring Sports 85 g/km, Prius 89 g/km, Prius+ 96 g/km, Prius Plug -in Hybrid 49 g/ km, Lexus CT 200h 87 g/km, IS 300h 99 g/km.


29. studenoga 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Federal Himalaya 205/55 R16-----mpc 499,99 kn

Hankook Winter iCept 195/65/R15----mpc 460 kn Hankook Winter iCept 205/55R16-----mpc 690 kn Hankook Winter iCept 215/65 R16-----mpc 859 kn

U ponudi sve ostale veličine guma

Akcija montaža i balans guma 160 kn uz gratis sezonsko čuvanje U ponudi čelične felge svih dimenzija

Akcija Sava -30% popusta

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

Krovni nosači i kutije za skije Thule i Mont Blanc

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec, Tel: 364-233 Radno vrijeme: radnim danom 8-16, subotom 8-12

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Vip SAT TV – potpuna nacionalna pokrivenost

Vipnetova digitalna satelitska televizija Koristeći Direct-to-home tehnologiju, Vipnetova nova usluga digitalne satelitske televizije dostupna je u svim krajevima Hrvatske. Osnovni i Prošireni paket sadržavaju više od 60 najboljih domaćih i svjetskih televizijskih programa među kojima će svatko naći nešto za sebe. Informativni, dječji, ilmski ili glazbeni programi samo su dio Vip SAT TV ponude koja je od nedavno nadopunjena i Premium HD paketima među kojima su HBO HD, HBO Comedy HD, kao i Cinemax HD i Cinemax 2 HD. Premium HD programe moguće je gledati za mjesečnu naknadu već od 45 kuna, ovisno o odabranom paketu. Uz vrhunske programe u HD rezoluciji svi Vip SAT TV korisnici uživat će u više detalja, kvalitetnijoj i oštrijoj slici, živim bojama i vrhunskom zvuku. Osim navedenih

paketa, korisnik ima pristup više od 200 najboljih europskih slobodnih (FTA) programa među kojima su najpopularniji programi iz susjednih zemalja. Vip SAT TV usluga može se jednostavno aktivirati potpisivanjem korisničkog ugovora na bilo kojem Vip prodajnom mjestu ili pozivom Vip Službi za korisnike na besplatni broj 0800 091 091. Korisnik pritom može odabrati korištenje uslugu bez ugovorne obveze te za Osnovni paket mjesečno izdvajati 78,50 kn, a za Prošireni paket 40,00 kn. Uključenje usluge moguće je i uz potpisivanje ugovorne obvezu na 24 mjeseca, uz 6 mjeseci besplatnog korištenja. Također, svim novim korisnicima je prvih mjesec dana besplatan HBO HD paket. Više informacija na www.vipnet.hr ili na 091 77 00


18

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Vjetroagregat inspiriran vilin konjicem Arhitekt Renzo Piano se pri dizajniranju vjetroagregata fokusirao na kompaktan supereikasan vjetroagregat koji bi se mogao postaviti u svaijem dvorištu. Naime, vjetroagregat se na engleskom zove “Dragon ly Invisible Wind Turbine“, a dizajniran je u izvedbi s dvije lopatice i imitira delikatnu mogunost leta vilin konjica. Na temelju izike leta vilin konjica Pianov minivjetroagregat može koristiti elektrinu energiju iz vjetra koji puše svega 1,8 m/s. Ovaj projekt trenutano testira korporacija 2ENEL Green Power”, koju zanima razvoj malog vjetroagregata za svaije dvorište. Njihova

želja nije bila samo razviti umanjenu verziju vjetroagregata, nego nešto moderno i inovativno bez negativnog utjecaja na okoliš.

Vjetroagregat vilin konjic trebao bi imati snagu od 55 kW s konstantnom proizvodnjom elektrine energije zbog svoje mogunosti da proi-

zvodi elektrinu energiju pri brzinama vjetra ve od 1,8 m/s. Tajna te proizvodnje je u dizajnu samog vjetroagregata koji imitira vilin konjica u letu. Osim toga, za razliku od veine standardnih vjetroagregata, ovi imaju dvije lopatice koje se pri mirovanju postavljaju u skladu s centralnim stupom kako bi smanjile utjecaj na okoliš, tj. vidljivost vjetroagregata. Sam stup je vrlo tanak, i to ponajviše zbog toga što su lopatice skoro šuplje zbog korištenja ugljinih vlakana i polikarbonata. Trenutano se ovaj vjetroagregat testira u provinciji Pisi u Italiji. (izvor: http://inhabitat. com)

Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013. 31.12.20013.

popusti do 50% Led Lenser Klarus Camelion...

svjetiljke ve e od d 10 kn k ve

popusta Uska 1, akovec,  396-606

FINA JESEN UZ PILEE ROLICE GAVELINO Pravi gurmani zasigurno se sjeaju pileta Gavelino, jednoga od najsjajnijih Cekinovih bisera u ponudi hranjivoga i kvalitetnog pileeg mesa. Zlatno žuta boja Cekin piletine i okus domae hrane ne zaboravljaju se tako lako, no kako bi podsjetila na svoje najbolje proizvode, Vindija je svoje vjerne potrošae odluila iznenaditi novom delicijom.

Stoga uz ostala izdanja pileta Gavelino, koja se i dalje nalaze u bogatoj ponudi Vindijine mesne industrije Koka, sada d o laze i G a ve l i no r ol ic e s a sl a n i nom ,

praktine za pripremu i kao stvorene za svaku prigodu, a posebno obiteljski ruak. Ovaj soan obrok dolazi u praktinoj p o s ud ic i i foliji za peenje, a njegov sa-

•Tijekom ovih hladnih i kišnih dana ugrijat emo se uz hranjivu i finu piletinu Cekin te najnoviji proizvod iz kolekcije Vindijinih kvalitetnih namirnica od pileega mesa stav (pilei ile od prsa) jami da e se na tanjuru svake obitelji nai i više nego kvalitetno jelo. Kako bi vrijeme za uživanje u savršenom Cekin okusu nastupilo, rolice sa slaninom, ija težina iznosi 550 grama, proizvod je potrebno ispei u penici (190

stupnjeva, 35-40 minuta) ili na tavi (10 minuta, uz dodatnih 8 minuta u poklopljenoj posudi uz povremeno okretanje) te poslužiti na tanjure. Pilee rolice Gavelino - gastronomski novitet u kojem su visoki standardi proizvodnje,

prokušane recepture i smisao za nove ideje spojeni u jedno.


29. studenoga 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 29.11.

08:00 Djeja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Juer, danas, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Juer, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 29.11.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Kuonica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Global 3000 (R) 14:30 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Popevke i škleci 21:45 Sela u željeznoj županiji 22:00 Filmskle najave 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlostI 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 30.11. 08:00 11:15 12:00 12:30 13:15 13:45 14:30 15:15 15:55

Djeja TV Auto – moto nauca (r) Privredni.hr (r) Dom 2 (r) Od Mure do Drave (r) Oko umjetnos (r) Zagrljaj ljepote G.E.T.Report Obzori

16:15 Veliko platno 16:50 Juer, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP desnacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Bašna 20:40 Juer, danas, sutra 21:50 Planet Croaa 21:25 Folklorni ansambli Hrvatske 22:15 Vijes dana 22:25 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

SUBOTA, 30.11.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Pressica 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Zajedno (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Global 3000 (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Manjinski mozaik (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Kuonica (R) 16:20 Popevke i škleci (R) 17:40 TV Obloec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno

ošteene osobe VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice 18:40 19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

NEDJELJA, 01.12.

PONEDJELJAK, 02.12.

UTORAK, 03.12. Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Juer, dans, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akoveki kutak 20:35 Obzori (r) 21:00 Juer, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

NEDJELJA, 01.12.

PONEDJELJAK, 02.12.

UTORAK, 03.12.

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 13:45 TV Ordinacija 14:45 Zajedno (R) 16:30 Popevke i škleci (R) 18:00 Pod povealom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošteene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik (R) 07:35 Mali oglasi 07:45 Manjinski mozaik (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Obloec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV Prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katolika duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP desnacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

20:35 Iz naših središta (R) 21:10 Veer uz lm 22:40 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Planet Croaa (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

08:00 Djeja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetno (r) 12:45 Bašna (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK (R) MALI OGLASI KOKTEL (R) YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 10:45 TV PRODAJA 11:00 ZABRANJENA LJUBAV (R) 11:45 GLAZBENI IN (rR 12:10 MALI OGLASI 12:15 VELIKE TAJNE MALOG VRTA 13:00 24 SATA VIJESTI 13:45 MANJINSKI MOZAIK (R) 14:15 SPORTSKI ZOOM 15:00 VEKERICA (R) 16:00 VTV VIJESTI 16:05 VEKERICA j (R) 16:45 TV PRODAJA 17:00 OKRUTNA LJUBAV 17:45 TV PRODAJA 18:00 ZASTUPNIKI KLUB 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 SATA VIJESTI i 19:35 MALI OGLASI 19:45 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN (R) 20:00 VTV VIJESTI 20:05 TV ORDINACIJA 21:00 DOKUTEKA, 21:30 KRATKI REZOVI 22:00 ZASTUPNIKI KLUB (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI T 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA (18) 01:10 ODJAVA PROGRAMA 01:11 VIDEOSTRANICE

SRIJEDA, 04.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino akoveki kutak (r) Obzori (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SRIJEDA, 04.12.

06:58 07:00 07:25 07:30

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK (R) MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R) 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 10:45 TV PRODAJA 11:00 OKRUTNA LJUBAV (R) 11:50 MALI OGLASI 12:00 IZ PROŠLOSTI 12:05 KOKTEL (R) 13:00 24 SATA VIJESTI 13:30 TV ORDINACIJA (R) 14:25 ZASTUPNIKI KLUB (R) 15:00 VEKERICA R) 16:00 VTV VIJESTI informavna emisija 16:05 VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) 16:45 TV PRODAJA 17:00 OKRUTNA LJUBAV 17:45 TV PRODAJA 18:00 IZ NAŠIH SREDIŠTA 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 SATA VIJESTI i 19:35 MALI OGLASI 19:45 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN (R) 20:00 VTV VIJESTI 20:05 POD POVEALOM 21:00 KAJKAVCI 21:30 OTVORENO NEBO 22:00 IZ NAŠIH SREDIŠTA (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA(18) 01:10 ODJAVA PROGRAMA 01:11 VIDEOSTRANICE

ETVRTAK, 05.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Mala školska liga TOP desnacija Videostranice Hrana i vino Povealo (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Juer, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 05.12.

06:43 NAJAVA PROGRAMA 06:45 VTV DNEVNIK (R) 07:10 MALI OGLASI 07:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 07:30 PRESSICA 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 10:45 TV PRODAJA 11:00 OKRUTNA LJUBAV (R) 11:45 TV PRODAJA 12:00 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI (R) 12:45 MALI OGLASI 13:00 24 SATA VIJESTI 13:30 POD POVEALOM (R) 14:30 KAJKAVCI (R) 15:00 VEKERICA (R) 16:00 VTV VIJESTI 16:05 VEKERICA 16:45 TV PRODAJA 17:00 OKRUTNA LJUBAV 17:45 KUTIONICA 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:10 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN (R) 20:00 VTV VIJESTI 20:05 DOKUMENTARNI PROGRAM 21:00 DRUGA STRANA 21:50 EUROBOX 22:20 MALI OGLASI 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA (18) 01:10 ODJAVA PROGRAMA 01:11 VIDEOSTRANICE


U ARENI VARAŽDIN ovu subotu u 20 sati

World music poslastica koncert Bregovia i njegovog Išekivani koncert balkanskoga glazbenog karizmatika Gorana Bregovia i njegovog Orkestra za svadbe i sprovode pripremao se ve od poetka godine. Fanovi su napokon doekali koncertnu veer koja e se dogoditi ovu subotu 30. studenoga u Areni Varaždin, s poetkom u 20 sati. Publiku oekuje tradicionalna narodna glazba s Balkana, Bregovieve skladbe na balkanskom i romskom melosu, kao i obrade starih pjesama Bijelog dugmeta. U Varaždin Goran Bregovi sa svojim Orkestrom za svadbe

i sprovode stiže iz Moskve, jer je vei dio studenoga proveo na

velikoj ruskoj turneji, kojoj je prethodila njegova turneja po

Meksiku, a na kojoj je promovirao svoj aktualni album “Champagne for the Gypsies”. Ulaznice za koncert Gorana Bregovia i njegovog Orkestra za svadbe i sprovode u pretprodaji se mogu kupiti po cijeni od 100 kuna za parter (stajanje) i 110 kuna za mjesta na tribinama, a pretprodaja se odvija u sustavu Eventima, te na sljedeim prodajnim mjestima: Varaždin (bistro “Time out”, suvenirnica Varaždinskih vijesti, trgovina “Branka”), akovec (Radio 1, caffe bar “Arcus”), Palovec (Domino bar) i Koprivnica (Šareni duan).

DOEK NOVE GODINE uz Podroom Drink And Music Club

Uzbudljivo novogodišnje putovanje uz glazbu, ples i all inclusive ponudu Svake godine potrebno je dobro razmisliti kako bi mogli na vrijeme odluiti gdje želite proslaviti Novu godinu. Po dobrom starom obiaju ponuda je raznolika, pa je jako bitno da na vrijeme donesete pravu odluku i prepoznate najbolju ponudu. Prošle godine Podroom je prvi put za svoju publiku organizirao doek Nove godine. Prošlogodišnja feš t a u pravoj klupskoj atmosferi prošla je i bolje od oekivanog. Pa je zato i ove godine mjesto zabave Podroom Drink And Music Club, koji svojom lokacijom, izgledom, velikim parkingom te modernim konceptom zadovoljava najviše standarde koje ovakav dogaaj zahtijeva. Tako

da ove godine možete oekivati još bolju zabavu za tradicionalni ispraaj Stare i doek Nove go-

dine. Treba napomenuti da je u prodaji ogranien broj ulaznica po cijeni od 250 kuna za nježniji spol i 300 kuna za muški dio publike. Svoje ulaznice možete rezervirati putem našeg Facebook

proila ili osobno, a preuzeti ih možete na šanku Podroom Drink And Music Cluba. Vrata kluba otvaraju se u 21 sat, a zabava i veselica traju sve do jutra. Kupnjom ulaznice osigurana vam je ALL INCLUSIVE ponuda, a s narukvicama možete ulaziti & izlaziti cijelu no. Na glazbenom repertoaru poštivat e se sve želje i prijedlozi, a u stalnoj ponudi nai e se plesni žanrovi kao što su r&b, disco, studio 54, funk, club classics, funky, pa naravno sve do najveih domaih hitova pop, rock i zabavne glazbe, koju e nam prezentirati naš DJ Sino. Ponuda alkoholnih pia je neograniena i imate

naše obeanje da nee biti nestašice! Tijekom cijele noi na bogatom švedskom stolu nudit e se raznovrsna jela. Uz bogatstvo zvuka i svjetlosnih efekata, Podroom je deinitivno vodee klupsko mjesto za vrhunsku novogodišnju zabavu, koji nudi poseban doživljaj, uz to imamo i malo iznenaenje, u pono Vas oekuje vatromet. Spremite se na uzbudljivo novogodišnje putovanje uz Podroom Drink And Music Club. Pozivamo vas da nam se pridružite i da svi zajedno proslavimo Novu 2014. godinu! U nadi da e biti bolja i veselija za sve nas.

FORMULA 13 1 First Time Caller WHITE LIES 2 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 3 Are We All We Are PINK 4 Wake Me Up ALOE BLACC 5 Cheating JOHN NEWMAN 6 Reflektor ARCADE FIRE 7 The Monster EMINEM ft. RIHANNA 8 Long As I Can See The Light JOHN FOGERTY ft. MY MORNING JACKET 9 Hey Brother AVICII 10 One For The Road ARCTIC MONKEYS 11 Sirens PEARL JAM 12 Of The Night BASTILLE 13 Do What You Want LADY GAGA ft. R. KELLY 14 Callin’ Me When I’m Lonely SHERYL CROW 15 Higher Than The Sun KEANE

Top Hit List 1 BORIS - Lako je tebi TOPNOVKOVI LISTA DOMAIH 2 TONY CETINSKI - Zar malo to je 3 JELENA ROZGA - Cirkus 4 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 5 PSIHOMODO POP - Donna 6 SEVERINA - Hurem 7 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 8 PARNI VALJAK - Tanki živci 9 COLONIA - Anele 10 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 11 MARKO TOLJA - Sada kasno je 12 BUENJE - Ispod tvog kaputa 13 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 14 CRVENA JABUKA - Roendan 15 BOJAN JAMBROŠI - Uspomene

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


29. studenoga 2013.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Napolita nk okoladn e a krema 8 40g 19,9

Ulje FLORIOL 1 L

9 oko vjenii 250g

Šeer 1 kg

7,99 Brašno GLATKO 5 kg 13,99

5,39

okolino 200 g

7,99

Margarin 250 g

3,99

Domaica 300g

10,99

10,99 Kava Coffina 500g

19,99


sport@mnovine.hr

STOLNI TENIS

TENIS NASTAVLJA SE uspješan nastup akovekih tenisaica na ITF turniru “Zlatni rat” na Bolu na Brau

Iva Mekovec osvojila drugi u nizu bolskih turnira U znaku meimurskog ženskog tenisa prolaze ITF ženski turnir u Bolu na Brau. Nakon što je tjedan dana ranije Ema Mikuli osvojila ITF turnir u Bolu, to je pošlo za rukom još jednoj akovanki. Iva Mekovec (18) osvojila je drugi u nizu turnira tenisaica koji se igrao na Brau (takoer nagradni ond od 10.000 dolara), i to nakon pobjede nad Milanom Špremo (Srbija) 6:7 6:0 6:3. Prethodno je u polufinalu, koji je takoer igran isti dan, pobijedila prvu nositeljicu, ehinju Barboru Krejcikovu 63 62. Ivi je ovo etvrti ITF naslov u karijeri, drugi ove godine nakon što je slavila u Budvi. Novi bodovi omoguit e Ivi pomak na WTA listi od nekih 70-ak mjesta. U prvom kolu Iva je pobijedila ehinju Kristynu Hrabalovu 64 62, u drugom Maaricu Czillu Argyelan 63 64, a u etvrt-

Pauli Markati tree mjesto na popularnom “Tovi Stipaniu”

finalu Tenu Lukas iz Hrvatske 75 63. Odlian rezultat na turniru ostvarila je i druga naša igraica Ema Mikuli. Nakon što je prošli turnir osvojila, na ovom je bila postavljena za drugu nositeljicu. No, na žalost, stigla je do polufinala turnira, gdje je zaustavljena od srpske igraice Milane Špremo rezultatom

61 63. U prvom kolu Ema je bila bolja od Nizozemke Demi Schuurs 62 62, u drugom od Marije Curni iz Hrvatske 62 63, a u etvrtfinalu od Polone Reberšak iz Slovenije 76 36 10-4. Na Bolu se ovaj tjedan igra inae trei u niz Futures, na kojem nastupaju obje akoveke tenisaice. U 1. kolu Mekovec je kao 4. nositeljica

bila bolja od kvalifikantice, ehinje Magdalene Pantuckove 6:4. 6:0, i u drugom kolu je eka susret protiv Barbare Bai, dok pak je Ema Mikuli, koja je 2. nositeljica, bila bolja od Slovenke Nike Kova s rezultatom 6:4, 6:1. Mikuli u drugom kolu eka susret protiv igraice s pozivnicom Marije Curni.

Nakon odlinih igara u Superligi, igraice STK-a Hodošan Paula Markati i Ana Švarc igrale su nedavno i na 21. Memorijalnom meunarodnom turniru “Tova Stipani” u Zagrebu. Ove godine popularni je turnir okupio rekordnih 600 igraa i igraica iz petnaest europskih zemalja. Meimurske predstavnice igrale su u kategoriji seniorki, i to uspješno. Paula Markati je bila u grupi sa svojom dosadašnjom suigraicom iz Dr. asla, Meimurkom Sunicom Vugrinec te izgubila 3:0, ali je dobila 3:0 obje igraice iz BiH i bila 2. u skupini u osmini finala. Sljedea protivnica bila joj je bosanskohercegovaka reprezentativka Sanjua Milojica, od koje je bila bolja s 3:1. Paulina protivnica bila je Klara Cakol, koja je, na iznenaenje mnogih, izbacila

Mirnu Tomi. U odlinom meu Paula je dobila 3:2 te ušla u polufinale, koje je igrala s bivšom suigraicom iz Varaždina, seniorskom reprezentativkom Petek. Petek je ovaj put bila bolja ,dobila polufinale s 3:0, no Paula je s treim mjestom takoer vrlo zadovoljna. U 3. grupi Ana Švarc imala je takoer jaku konkurenciju, Kineskinju Han Xue, Dorinu Srebrnjak (juniorska reprezentativka HR) te Lorenu Orli. Ana je dobila Srebrnjak s 3:2, ali je s 3:2 izgubila od Orli, dok pak je Orli dobila Srebrnjak s 3:0, te u 3. krugu bila iza Srebrnjak. Han Xue je dobila sve tri igraice i na kraju je upravo ona bila i pobjednica turnira. Drugo mjesto, kao što smo ve spomenuli, pripalo je Petri Petek, dok pak su tree podijelile Paula Markati i Ivana Tubikanec.

GIMNASTIKA

Filip Ude u paru s Dorinom Böczögö trei na Grand Prixu u Brnu Suradnja susjednih akoveki gimnastia Filip Ude je nakon nastupa na gimnastikom showu u talijanskoj Modeni imao novi nastup na sada ve tradicionalnom Grand Prixu parova u Brnu. U paru s maarskom gimnastiarkom Dorinom Böczögö, Filip je u kvalifikacijama zauzeo drugo mjesto. Dorina je vježbala na gredi (12,750) i parteru (12,750), a Filip preskok i preu, za koje je dobio istu ocjenu – 14,050. U polufinale je ušlo osam najboljih parova. U borbi za finale Filip i Dorina zauzeli su etvrto mjesto, posljed-

nje koje je vodilo u borbu za troeje, nakon što su izveli programe na dvovisinskim ruama Böczögö (12,450), odnos Ude na parteru (14,850). Svoju najjau spravu, konj s hvataljkama, hrvatski srebrni olimpijac uvao je za finale. Izvodio je nešto lakšu vježbu i skupio 14,300 bodova, dok je Dorina na parteru ocijenjena s 13,100. Ukupno 27,400 i plasman iza najboljih, eškog para Jane Šikulove i Martina Konenya (28,650), te drugoplasiranih Ukrajinaca Olene Vasiljeve i Maksima Semjankiva (28,575).

sportskih saveza Na poziv Sportskog saveza Lendava, nedavno je u Lendavi gostovala delegacija Zajednice sportskih udruga Meimurja. U meimurskoj delegaciji bili su predsjednik Zajednice Mato Kljaji i tajnik Saša Fegeš. Njih su ugostili potpredsjednik ŠZ-a Lendava Andrej Matjašec, tajnik Velimir Horvati i predsjednik MK-a ŠZ-a Lendava Franc Horvat Meštrovi. Teme razgovora bile su razmjena iskustava i kandidacija za europska sredstva sa zajednikim programima.

Do sada su sportske susrete ovih saveza organizirali nogometaši, košarkaši, odbojkašice, kuglai i spidvejaši. Brojni klubovi iz Lendave u nekadašnjoj su zajednikoj državi sudjelovali u natjecanjima u Meimurju. Lendavani su prihvatili poziv našeg saveza da dou na podjelu priznanja najboljim sportašima Meimurja u veljai u akovcu. Isto tako Lendavani e ugostiti našu delegaciju u Lendavi u sijenju. Novi susret dogovoren je za proljee i održat e se u akovcu. (fhm)




29. studenoga 2013. III. HNL - SJEVER

TABLICA

Meimurju na kraju ipak naslov jesenskog prvaka ZavrĹĄio je prvi dio sezone III. HNL - sjever, a jesenski naslov osvojilo je akoveko Meimurje koje je u gradskom „derbiju“ svladalo akovec koji je ipak smogao snage zavrĹĄiti prvi dio prvenstva, ali i dalje gubiti utakmice visokim rezultatom. Meimurje je bilo bez milosti i poboljĹĄalo je svoju gol-razliku pobijedivĹĄi ak s 10:1. Tako je umjesto gradskog derbija i borbe Meimurja protiv akovca za jesenski naslov prvaka odigrana tek “revijalnaâ€? utakmica. Ve nakon prvih 45 minuta bio je poznat pobjednik, po dva pogotka postigli su Stjepan Kokot i Leonard Vuk, dok se jednom u strijelce upisao i Daniel Vukovi. U drugom poluvremenu nakon treeg pogotka Kokota, akovec u 54. minuti golom Stjepana Korenike smanjuje na 6:1, i to je bilo sve od njih. Do kraja Kokot postiĹže joĹĄ dva pogotka (kojima je jesen zavrĹĄio kao drugo plasirani na ljestvici stijelaca), dok po jedan pogodak joĹĄ postiĹžu Danijel Kuzmi i David Puclin za visokih 10:1 u korist jesenskog prvaka ,momadi Meimurja.

NedeliĹĄe pomoglo Meimurju u borbi za prvo mjesto Iako je Croatia iz Grabrovnice imala sve u svojim rukama kad je u pitanju naslov jeseni, za iznenaenje se pobrinulo NedeliĹĄe. Momad NedeliĹĄa se na kraju iznenaujue lako obraunalo s Croatijom koja je do ovog kola drĹžala vodee mjesto na tablici. Domai su poveli nakon kontre u 10. minuti koju je u pogodak pretvorio Goran Meumurac. Poetkom drugog dijela, ve u 49. minuti obrana gostiju opet se nije mogla nositi s Meumurcem koji postiĹže i drugi pogodak, da bi u 56. minuti isti igra potegnuo s

VARAŽDIN –GRANIAR 4:1 VaraŞdin - stadion NK VaraŞdin. Gledatelja: 200. Sudac: Molarevac ( urevac). Strijelci: 1:0 Rog (12), 2:0 Vuk (27), 3:0 Rogini (36), 4:0 Rog (62, 11m), 4:1 Matotek (90+2). Graniar: Jambres, Gorupi, Beliga, Mikulan, Cecelja (52. Matotek), Lonar, Kos, Na, Andri, Latin (72. Kuan), Mlakar (63. Stojkov). Trener Ladislav Furjan

BJELOVAR – POLET 1:1 Bjelovar - gradski stadion. Gledatelja 40. Sudac: Špoljari. Strijelci: 1:0 Pavec (6), 1:1 K. Gorianec (88). Polet: urkin, Novak, Vrťi, Turk, Gorianec, Soboanec, Škvorc (61. Vinko), Cvetkovi (81. Zadravec), A. Gorianec (51. Jelen), Barat, Radikovi. Trener DraŞen Škvorc

NEDELIĹ E- CROATIA 3:0 NedeliĹĄe - igraliĹĄte Trate. Gledatelja 150. Sudac: Kopri. Strijelci: 1:0 Meumurec (10), 2:0 Meumurec (49), 3:0 Meumurec (56), 3:1 MiloĹĄ (65). NedeliĹĄe: KoĹĄir, Pintari, Vojnovi, Levai, Posavec (36. Kostelac), Marec, Novak, Golubi (64. osi), Cindri, Meumurac (od 90. T. Pintari), Jari. Trener DraĹžen Novak

AKOVEC –MEIMURJE 1:10 akovec - stadion SRC Mladosti. Gledatelja: 50. Sudac: Belovi (akovec). Strijelci: 0:1 Kokot (20), 0:2 Vuk (27), 0:3 Vuk (30), 0:4 Vukovi (35), 0:5 Kokot (44), 0:6 Kokot (50), 1:6 S. Korenika (54), 1:7 Kokot (63),1:8 Kuzmi (71), 1:9 Puclin (79), 1:10 Kokot (86). akovec: rnko, Saka, Oreťkovi, Dibena, Emmanuel,Bedi(46.BoŞikovi),HadŞi,A. Korenika , Balent, Trivanovi, S. Korenika Meimurje: Šafari, Pintari (80. Jambrovi), Dodlek, Kuzmi, Vabec, Vukovi (64. Hrustek), Skoliber, Vuk (73. Novko), Petak, Puclin, Kokot. Trener Damir Biťkup

dvadesetak metara i za svoj trei gol. Momad iz Grabrovnice uspjela je tek smanjiti zaostatak na 3:1 pogotkom Matije MiloĹĄa u 65. minuti.

Mladost iz Preloga priredila za kraj priredila iznenaenje kola PreloĹžanisu izgleda tek za kraj prvenstva ostavili svoja najbolja izdanja ovaj put pobjedivĹĄi favoriziranu Podravinu iz Ludbrega 2:1. Tako su dva meimurska predstavnika s iznenaujuim pobjedama omoguili Meimurju da prezimi na vodeem mjestu III. HNL-sjever. Zasigurno najvee iznenaenje ovog kola priredila je Mladost iz Preloga koja je na domaem terenu svladala Podravinu. PreloĹžane je u vodstvo doveo Martin Vlah u 23. minuti, a ve u 30. minuti je uslijedio novi ĹĄok za goste, kapetan Mladosti Elvis Sabol postigao je pogodak za 2:0. Podravina je u 77. minuti golom Borisa iĹžmeĹĄije smanjila zaostatak, no za preokret viĹĄe nije bilo vremena. LudbreĹžani su joĹĄ u 88. minuti ostali bez Miljenka Mumleka koji je nakon Ĺžutog kartona psovao suca i sasvim opravdano zaradio iskljuenje.

Veliki Poletov bod u Bjelovaru Odlino je odigrao i Polet iz Svetog Martina na Muri na gostovanju kod

MLADOST (P)- PODRAVINA 2:1

1 Meimurje

15 10 3 2 +34 33

2 Croaa (G)

15 9 4 2 +16 31

3 Podravina

15 9 3 3 +28 30

4 Mladost Ždralovi

15 8 4 3 +32 28

5 Bjelovar

15 7 7 1 +25 28

6 Koprivnica

15 8 4 3 +23 28

7 Virovica

15 7 3 5

-2 24

8 Podravac

15 7 1 7

-3 22

9 VaraĹždin (-1)

15 5 4 6 +3 18

10 Polet Sve Marn 15 4 6 5

-4 18

11 Rudar M. SrediĹĄe 15 4 5 6

-6 17

12 Slana

15 5 1 9 -10 16

13 Graniar

15 4 2 9 -12 14

14 NedeliĹĄe

15 4 2 9 -19 14

15 Mladost Prelog (-1) 15 3 1 11 -25 9 16 akovec

15 0 2 13 -80 2

vodi svoju momad u vodstvo, dok je pobjedu samo potvrdio Habek u 56. minuti.

TeĹžak poraz Graniara u VaraĹždinu

Rudar protiv Mladosti ostao bez bodova

Goste iz Kotoribe “naeoâ€? je Marko Rog pogotkom u 12. minuti, a 2:0 domaini su poveli u 27. minuti preko iskusnog Gordana Vuka. U 36. minuti Marko Rogini zabija za tri pogotka prednosti domaih i Graniar se viĹĄe nije mogao vratiti. VaraĹždinci su u drugom dijelu imali dva kaznena udarca, od kojih je jednog realizirao Rog, dok je Denis KaniĹĄki kod drugog pogodio gredu. Graniar je u drugoj minuti nadoknade pogotkom Emanuela Matoteka tek ublaĹžio visoki poraz na 4:1. Na kraju recimo i to da je Polet zavrĹĄetak polusezone doekao na 9. mjestu s 18 bodova, a Rudar je skliznuo sa 17 bodova prema dolje. Dno ljestvice ne izgleda nimalo lijepo jer mjesta od 13. do 16. sve od reda zauzimaju meimurski klubovi: 13. Graniar 14 bodova, 14. NedeliĹĄe 14 bodova, 15. Mladost Prelog 9 bodova i akovec 2 boda.

U Murskom Srediťu domai je R udar strado od Mladosti iz Ždralova. Gosti su poveli u 13. minuti kad je pogodak postigao Domagoj Habek, a domain je izjednaio u 42. minuti golom Borisa Vuruťia. U drugom dijelu rezultatska neizvjesnost nije dugo trajala i Mladostaťi su u prvih deset minuta rijeťili utakmicu u svoju korist. U 54. minuti Ivan-Borna Jeli-Balta do-

M. SrediĹĄe - igraliĹĄte Rudara. Gledatelja: 150. Sudac: Pavli (VaraĹždin) 7. Strijelci: 0:1 Habek (13), 1:1 VuruĹĄi (44), 1:2 Jeli-Balta (55), 1:3 Habek (57). Rudar: Rajf, Jezernik (66. RoĹžman), Ĺ prajc, Vuri, VuruĹĄi, Radikovi (66. alopa), D. Ĺ olti, F. Novak, Zadravec, N. Ĺ olti, D. Novak. Trener Josip Filipan

DraĹĄkovec - igraliĹĄte NK DraĹĄkovec. Gledatelja 150. Sudac: GadĹžo. Strijelci: 1:0 Vlah (23), 2:0 Sabol (30), 2:1 iĹžmeĹĄija (77). Mladost(P): Bendelja, HabuĹĄ, Gelo (75. Sraka), Lonari, Balent, Vlah (89. Kavran), Hladnik (90. Hali), Sabol, Mihoci, Caban, Jambrovi. Trener Damir Patafta

takoer velikog favorita Bjelovara. Bjelovar je domau utakmicu protiv Poleta zapoeo jako dobro, poveli su ve u 6. minuti pogotkom najboljeg strijelca lige Marija Paveca. Bjelovarani su imali joĹĄ nekoliko stopostotnih prilika za pogodak, no nisu ih uspjeli iskoristiti. Polet je s druge strane strpljivo ekao svoju priliku i u 88. minuti je Karlo Gorianec postigao pogodak za izjednaenje i podjelu bodova.

RUDAR - MLADOST (Ĺ˝) 1:3

1. HNL - ŽENE

Trnava protiv Dinama Krenule prijave za 31. Zimsko prvenstvo Meimurja ipak bez bodova NogometaĹĄice Trnave bile su blizu da barem osvoje bod protiv Dinama na kraju jesenskog dijela prvenstva, no izgubile su utakmicu u posljednjim minutama. GoĹĄe su u vodstvo doĹĄle golom Lubine iz slobodnog udarca u 37. minuti, dok pak je Trnava isto tako efektnim pogotkom Leone PoĹžgaj iz slobodnog udarca do izjednaenja stigla u 60. minuti. Dvije minute prije kraja radost i veselje domaih pomutila je Lubina svojim drugim, pobjednikim golom za Dinamo. Treba spomenuti i to da je svoje nezadovoljstvo s dvije sudake odluke, koje su po njemu utjecale izravno na konani rezultat, izrazio predsjednik Trnave Antun Vlahek. On, naime, tvrdi da je u 87. minuti bio prekrĹĄaj na domaoj igraici koji nije suen, da bi goĹĄe nakon toga iz kontre zabile za 2:1. Isto tako prema Vlahekovim rijeima u posljednjoj minuti jedna upitna situacija gdje zbog igranja rukom igraice Dinama u vlastitom kaznenom prostoru, no ni ovaj put ne reagiraju ni glavna ni pomona sutkinja i utakmica je zavrĹĄila gostujuom pobjedom.

TABLICA 1. Osijek

9 9 0 0 90:2 27

2. Split

9 7 1 1 31:8 22

3. Rijeka JP

8 6 1 1 26:9 19

4. Dinamo M. 9 4 0 5 17:29 12 5. Agram

9 3 2 4 21:43 11

6. Pregrada

8 2 1 5 19:51 7

7. Trnava

9 1 1 7 12:42 4

8. Marjan

9 0 0 9 94:36 0

TRNAVA-DINAMO 1:2 Gorian - igraliĹĄte Gaj. Gledatelja 50. Sudkinja: Veljai. Strijelci: 0:1 Lubina (37), 1:1 PoĹžgaj (60), 1:2 Lubina (88). Trnava: Domjan, Herman, Horvat, Videc, Zeli (46. Trstenjak), Mesari (79. Marka), Vugrinec (85. Markan), Vrani, Grabar, Njari, PoĹžgaj. Trener Tatjana Mesari Ostali rezultati 9. kola: Osijek - Split 8:0, Marjan - Pregrada 0:0.

u malom nogometu Zimsko prvenstvo Meimurja u malom nogometu, 31. po redu, igrat e se u sportskoj dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu i sportskoj dvorani osnovne ĹĄkole u Prelogu. Prvenstvo poinje 21. prosinca 2013. i traje do 6. sijenja 2014. Pisane prijave s nazivom momadi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u Meimurskom nogometnom savezu, Ĺ portska 2, akovec osobno ili putem telefaksa broj 328-804. Kotizacija za seniorske momadi iznosi 600 kuna, za veterane (roeni 1980. i stariji) 400 kuna i za pionire (roeni 1998. i mlai) 200 kuna. Uplate za odigravanje utakmica u akovcu i Prelogu mogu se izvrĹĄiti u Meimurskom nogometnom savezu, a za natjecanje u Prelogu i u gradskoj kavani “Lovacâ€?. Prijave se primaju zakljuno sa 17.12.2013. (utorak) do 12 sati. Sve dodatne informacije moĹžete dobiti

u Meimurskom nogometnom savezu na telefon broj 328-802, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26. Uz bogate novane nagrade za naj-

bolje ekipe, svakoj momadi pripada i pehar. U svakoj konkurenciji nagrauje se najbolji strijelac, igra i vratar.




29. studenoga 2013.

15. kolo I. ŽNL MNS SLOGA - BSK 5-0 (5-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Božidar Kolari, Damir Slakovec, Vjeran Tuksar. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Sean (3), 2-0 Obadi (12), 3-0 Hernandez (13), 4-0 Sean (15), 5-0 Malovi I (18) SLOGA: Peri (71. Mihalkovi), Malovi I. (65. Glad), Dokleja (55. Kosalec), Obadi, Sean, Basta (68. Malovi T), Hernandez, Corderio, Jambroši, Vugrinec (60. Zoka S), Zoka L., trener: Dino Vrbanec BSK: Sternad, Makar, Grbavec, Haek, Antolaši, Hajdarovi, Strnišak, Škvorc, Paler, Trstenjak (46. Taradi), Mlinari, trener: Vladimir Pavlekovi

I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

ukovec 77 jesenski prvak TABLICA

CENTROMETAL - PUŠINE 2-2 (1-1) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Željko Turk, Saša Fegeš, Tihomir Kralji. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Levani (24), 1-1 Dumani (42), 2-1 Baan (81), 2-2 Vujasinovi (90) CENTROMETAL: Petkovi, Dovear, Gunc, Majsen, Bratkovi, Pani, Dumani (90. Molnar), Rodrigue (60. Vince M. od 75. Borko), Buhanec, Vince B., Baan (85. Logožar), trener: Marko Zavrtnik Žu kartoni: Dumani, Majsen (Centrometal); Balog, Vujasinovi, Martan (Pušine) Crveni: Dovear, Majsen (Centrometal)

MLADOST - SLOBODA (S) 1-0 (0-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Marin Horvat, Zoran Novak, Ivica Felker. Delegat: Tomislav Šol Strijelac: 1-0 Talan (68) MLADOST: Marec, Fileš (90. Tkalec), Jaluši, Cirkveni, Križai, Kovai, Možek M, Pasler (67. Talan), Mlinarec (89. Možek Z), Vadlja, Hali (85. Valen), trener: Josip Šegovi SLOBODA: Kolar, Buhanec, Fegeš (59. Fuko), Novak (80. Hadži), Cvetkovi, Katanec, Srnec, Goricaj, Hergo, Pintari (59. Vrbanec), Petek (46. Petek), trener: Stjepan Petek

PODTUREN - SOKOL 0-3 (0-1) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Igor Križari, Borut Križari, Dražen Sukanec. Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 0-1 Lebar (38), 0-2 Vincek (62), 0-3 Vincek (86) PODTUREN: Kolar D, Sklepi (60. Kolar A), Berdin, Telebuh (62. Golubi), Mravljek, Sermek, Mui (73. Radovan), Ka, Kolari, Balenovi, Okreša, trener: Ivan Hamunajec SOKOL: Šimuni, Lebar M, Puh, Vincek, Boži, Hertari (86. Posavec), Simun, Mikolaj (79. Farkaš), Lisjak, Munar, Horvat A. (89. Horvat N), trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Balenovi, Mravljek (Podturen); Lebar M (Sokol)

UKOVEC 77 - NAPRIJED 1-0 (0-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Maja Horvat, Dragun Novak, Bruno Brljak. Delegat: Stjepan Križari Strijelac: Kranjec (54) UKOVEC: Lehki, Mesari D., Vukovi, Kaniški (80. Lipi T), Mihoci, Frani, Belovi, Mavriek (46. Pozderec), Vukina (90. Poljak), Kranjec, Gaal (66. Anderlin), trener: Antun Juki NAPRIJED: onkaš, Horvat F., Hižman, Žvorc (46. Fleten), Novak N., Kemec, Trstenjak (46. Beli), Marnec, Horvat P., Glavina, Furundžija (70. Novak J), trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Kaniški, Mihoci, Anderlin (ukovec); Glavina, Marnec, Fleten (Naprijed)

DINAMO - OMLADINAC (NSR) 6-1 (4-1) DOMAŠINEC. Igralište: Sportski park. Suci: Dario Srnec, Rudolf ižmešija, Mario Buhin. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Mihalec (9), 2-0 Debelec (11), 3-0 Krznar (12), 4-0 Debelec (22), 4-1 Drk (28), 5-1 Furdi (59), 6-1 Furdi (79) DINAMO: Mlinarec, Silaj, Domini (25. Lovrek), Obadi, Mihalec, Krznar (28. Baranaši), Debelec, Bunc, Jakši, Trstenjak, Bihar (25. Furdi), trener: Ivan Domini OMLADINAC: Križai, Lesjak, Reih, Žganec, Vodopija (46. Vidai), Vugrinec, Lesjak (75. Žvorc), Krišto  (70. Vugrinec), Drk, Varga, Lukman, trener: Miljenko Doveer Žu karton: Lesjak (Omladinac)

ŠENKOVEC - MLADOST 4-1 (2-1) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Bojan Juras, Boris Jakovljev, Jasmin Lozi. Delegat: Maja Poredoš Strijelci: 0-1 Novak (9), 1-1 Fuko (30), 2-1 Fuko (43-11m), 3-1 Korent (61), 4-1 Fuko (73) ŠENKOVEC: Horvat, Kanski, Cmrenjak, Polak (84. Gyofi), Koren, Ban, Fuko (88. Domunkoš), Kukovec, Korent (76. Leskovec), Erdelja (55. Rodinger), Vabec (81. Radikovi), trener. Ivan Zobec MLADOST: Novak E., Krišto  (63. Klinec), Bujan, Žvorc, Horvat, Murkovi, Miki, Novak J., Gugi, Višnji (46. Barlovi), Frani (79. Gal), trener: Branko Janžek Žu kartoni: Erdelja, Cmrenjak, Vabec, Kukovec (Šenkovec); Krišto  (Mladost)

1. UKOVEC 77

15 11

1

3 31 – 14 34

2. MLADOST (I)

15 11

1

3 33 – 21 34

3. MLADOST (Pal.)

15

9

5

1 32 – 14 32

4. SLOBODA (S)

15

9

2

4 36 – 18 29

5. SLOGA ()

15

8

4

3 33 – 19 28

6. DINAMO (D)

15

8

2

5 30 – 24 26

7. NAPRIJED

15

7

4

4 21 – 15 25

8. CENTROMETAL

15

5

6

4 28 – 23 21

9. DINAMO (P)

15

6

2

7 26 – 24 20

10. SPARTAK

15

5

3

7 23 – 25 18

11. ŠENKOVEC

15

5

3

7 26 – 36 18

12. SOKOL

15

4

2

9 22 – 32 14

13. OMLADINAC (NSR)

15

3

3

9 18 – 39 12

14. PODTUREN

15

3

1 11 15 – 29 10

15. BSK

15

2

3 10 17 – 33 9

16. PUŠINE

15

2

2 11 25 – 50 8

Detalj s utakmice Spartaka i Dinama, u kojemu gosti postižu pogodak Mario Kranjec je svojim zgoditkom u 54. minuti riješio pitanje pobjednika u donje meimurskom derbiju ove lige. U vrlo vrstoj, žustroj i na momente preoštroj igri po trojica su igraa u svakoj momadi bila opomenuta. U svom izvješu delegat Križari navodi da je Mladen Anderlin trebao biti u 74. minuti stegovno kažnjen i da je sudac utakmice Matija Horvat to uinio minutu kasnije Anderlin bi bio vani. Naprijed je pokušavao stii do izjednaenja, ali nije išlo. Domaom pobjedom ukovec 77 e prezimiti na vrhu prvenstvene ljestvice.

Porazom u Šenkovcu Mladost ispustila jesenski naslov Dobro su gosti iz Ivanovca krenuli u utakmicu i zgoditkom Jurice Novaka u 9. minuti poveli. Nakon toga imali su dvije lijepe prigode da to minimalno vodstvo poveaju, ali su napadai bili neprecizni. Da Saša Fuko puno znai domainu pokazao je sa svoja tri postignuta zgoditka za preokret rezultata. Do kraja prvog dijela postigao je dva zgoditka. Jedan iz igre, a drugi iz opravdano dosuenog kaznenog udarca. Dejan Korent je u 61. minuti domae vodstvo povisio na 3-1. Konanih 4-1 za Šenkovec djelo je treim zgoditkom Saše Fuka u 73. minuti. Domai su za etiri postignuta zgoditka zaradili i etiri opomene, a gosti za jedan zgoditak jedna opomena.

U Palinovcu nova domaa pobjeda Mladosti Gosti iz Slakovca dugo su se držali bez zgoditka. Nakon toga domai trener Josip Šegovi uvodi jokera sa klupe Nikolu Talana u 67. minuti koji samo minutu kasnije svojim zgoditkom odluuje pobjednika. Imala je i Sloboda dvije lijepe prigode nakon greške domaeg kapetana Marka Možeka i vratara Danijela Mareca postii zgoditak, ali nije im pošlo za nogom. Za pohvalu je što u ovakvoj kvalitetnoj utakmici nije bilo niti jednog opomenutog igraa.

Sloga uvjerljiva protiv BSK-a Ve u 18. minuti utakmice domai su imali vodstvo od 5-0 koje se više do kraja utakmice nije mijenjalo. Gosti iz Belice skromni u igri i na klupi sa jednim priuvnim igraem. Domau seriju zgoditaka Sloge zapoeo je dvostruki strijelac Mario Sean u 3. minuti. On je ujedno bio strijelac i u 15. minuti. Pero Obadi zabio je za 2-0 u 12. minuti. Lijepi je zgoditak iz igre postigao Mauricio Hernandez kada se lopta od vratnice odbila u vrata. Ivan Malovi je u 18. minuti postavio konanih 5-0.

Niti jedan opomenuti igra na utakmici, a domai igra-trener Andre Silva Batista dao je kod takvog rezultata prigodu petorici igraa s klupe da i oni prije zimske pauze malo osjete slast pobjede.

Visoki poraz Omladinca u Domašincu Pune poetne 22 minute bile su dovoljne domaem Dinamu da stigne do vodstva od 4-0. Mario Mihalec je u 9. minuti zapoeo domau seriju zgoditaka. Potom je strijelac bio Santino Debelc, pa Stjepan Krznar i po drugi puta Santino Debelec. Ivan Drk uspio je u 28. minuti postii na kraju jedini gostujui zgoditak. U drugom poluvremenu Mario Furdi postiže još dva zgoditka za konanih 6-1 za Dinamo. Njega je inae u 25. minuti domai trener Ivan Domini uveo u igru, a ovaj u drugom poluvremenu zahvalio sa dva zgoditka. Jedan opomenuti igra i to iz momadi Omladinca.

Pušine do boda u Macincu u sudakoj nadoknadi Gosti su i prvi došli do vodstva u 24. minuti zgoditkom Karla Levania. Tri minute prije odmora domai su zgoditkom Marijana Dumania poravnali na 1-1. Kada je devet minuta prije kraja utakmice Centrometal u vodstvo doveo Bojan Baan izgledalo je da e sva tri boda ostati u Macincu. No, gosti se nisu predali i u sudakoj nadoknadi stigli do boda zgoditkom Tina Vujasinovia. Kod tog zgoditka nastala je gužva. Domai se bune da je najprije bilo zalee koje nije signalizirao pomoni sudac Tihomir Kralji, a potom da je bio prekršaj nad domaim vratarem. No, sudac utakmice Turk nije tako mislio i pokazao na centar. Kod te situacije najlošije su prošli Denis Dovear koji je suca Turka uhvatio za vrat i Davor Majsen koji ga je udario glavom u glavu. ekaju ih lijepe kazne. Dva domaa opomenuta igraa i trojica gostujua.

U Maloj Subotici pobjedi se na kraju radovao Dinamo Ve u 5. minuti gosti iz Palovca su preko Damjana Novaka propustili realizirati kazneni udarac kojeg je domai vratar Stjepan Jalšovec obranio. Nakon toga Spartak je u 17. minuti zgoditkom Antuna Ružmana poveo. Samo je dvije minute trajala domaa radost kada je Damjan Novak iz igre, kad ve ne može iz kaznenog udarca, poravnao rezultat na 1-1. Spartak je u 66. minuti ostao bez Marinka Jurasa koji je grubo s lea startao na Damjana Novaka. Zgoditak odluke za pobjedu Dinama od 2-1 postigao je prekrasnim zgoditkom iz slobodnog

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Jurica Novak (Mladost I) 10 zgoditaka – Saša Fuko (Šenkovec) 9 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P), Sanno Debelec (Dinamo D) 8 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak), Ivan Fuko (Mladost I), Dario Vadlja (Mladost Pal.), Stjepan Krznar (Dinamo D), Mario Kranjec (ukovec 77) 7 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Boris Vrbanec (Sloboda S), Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.), Dejan Korent (Šenkovec) 6 zgoditaka – Denis Hali (Mladost Pal.), Željko Marnec (Naprijed), Filip Murkovi (Mladost I), Dražen Vukina (ukovec 77), Mario Sean (Sloga ), Antun Ružman (Spartak), Karlo Levani (Pušine)

OPOMENUTI IGRAI CENTROMETAL – Marijan Dumani (1751), Davor Majsen (2560) PUŠINE – Josip Balog (9693), Tin Vujasinovi (9694), Dario Martan (400) MLADOST (I) – Goran Krišto  (4660) NAPRIJED – Željko Glavina (2213), Željko Marnec (2200), Filip Fleten (6345) ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772), Jurica Cmrenjak (910), Davor Vabec (2146), Dario Kukovec (3521) PODTUREN – Mihovil Balenovi (626), Dino Mravljek (976) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) UKOVEC 77 – Nikola Kaniški (9745), Dominik Mihoci (1781), Mladen Anderlin (1778) SPARTAK – Dario Sušec (4294), Antun Ružman (4947) DINAMO (P) – Ladislav Na (4918), Antonio Dodlek (2762), Hrvoje Hali (2092) SOKOL – Mihael Lebar (81)

DISCIPLINSKI KUTAK CENTROMETAL – Denis Doveer (2556) po l. 59. DP HNS 9 (devet) mjeseci – kazna tee do 22.08.2014. Davor Majsen (2560) po l. 59. DP HNS 9 (devet) mjeseci – kazne tee do 22.08.2014. SPARTAK – Marinko Juras (242) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772) UKOVEC 77 – Dominik Mihoci (1781) PUŠINE – Dario Martan (400) DINAMO (P) – Antonio Dodlek (2762) PODTUREN – Mihovil Balenovi (626) MLADOST (I) – Goran Krišto  (4660) NAPRIJED – Željko Glavina (2213), Željko Marnec (2200) NOVANA KAZNA NK CENTROMETAL Macinec se kažnjava po l. 92. DP HNS-a novanom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog nepotpisivanja zapisnika po završetku utakmice.

udarca sa dobrih 30 metara kapetan momadi Marko Štampar. Domai su do kraja utakmice pritiskali, a Edi Lackovi je u sudakoj nadoknadi promašio gotovo nemogue za domai bod. Lijep je bio i dekor od 350 gledatelja. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa.

Sokolu važni bodovi iz Podturna Gosti iz Vratišinca poveli su zgoditkom Mihaela Lebara sedam minuta prije kraja prvog poluvremena. U drugom dijelu sa dva zgoditka Aleksandra Vinceka Sokol je stigao do zaslužene pobjede od 3-0. Dva domaa, a jedan gostujui opomenuti igra. Domainu niti privremeni trener Antun Murkovi nije baš previše pomogao.

SPARTAK - DINAMO (P) 1-2 (1-1) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiše. Suci: Zoran Hajdinjak, Josip Kedmenec, Tomislav urila. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Ružman (17), 1-1 Novak D (19), 1-2 Štampar (73) SPARTAK: Jalšovec, Lackovi S, Šte ar, Sušec, Lovreni, Janec, Ružman, Fažon, Lackovi E., Juras, Zadravec, trener: uro Koloni DINAMO: Vibovec, Šmit, Hali, Mihalic, Dodlek (61. Šegovi), Marec (84. Kralji), Vutek, Štampar, Križai, Na (82. Kocijan), Novak D (90. Novak I), trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Sušec, Ružman (Spartak); Na, Dodlek, Hali (Dinamo) Crveni: Juras (Spartak)

IZ UREDA MNS-a

Visoke kazne za Denisa Doveera i Davora Majsena Posljednjim 15. jesenskim kolom došli smo do kraja nogometne polusezone. U posljednjem broju glasnika meimurskog nogometnog saveza GOOL objavljene su kazne igraima i klubovima u kojima je “najžeše” stradao Centrometal, koji je kod kue s Pušinama odigrao 2:2. NK Centrometal Macinec se kažnjava novanom kaznom u iznosu

od 500 kuna zbog nepotpisivanja zapisnika po završetku utakmice. Igrai Denis Doveer i Davor Majsen kažnjeni su s devet mjeseci kazne koja im traje do 22. kolovoza 2014. Situacija kojoj je prethodilo naguravanje suca bila je u posljednjoj minuti kada su gosti zabili gol, a prema zapisniku delegata gol je pao iz zalea, a prethodio

mu je prema vienju domaih predstavnika prekršaj na vrataru. Kazne su prilino drastine pa možemo oekivati reakciju Centrometala i njihovu žalbu. NK Dubravan Donja Dubrava se kažnjava novanom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog iskljuenja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Gorianu.




29. studenoga 2013.

15. kolo II. ŽL MNS - istok GALEB - OMLADINAC (DS) 2-2 (0-2) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Marinko Hrušoci. Delegat: Damir Pigac Strijelci: 0-1 Pata a (26), 0-2 Tizaj (38), 1-2 Slaviek (64), 2-2 Granar (82) GALEB: Pantaler, Ribi, Balent N., Turk (79. Frani), Soka (79. Blažini), Pigac (46. Slaviek), Balent D., Mesari, Granar (87. Blažini), Balent R., Fleten, trener: Damir Pigac OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Kovai, Domjani (29. Vlaši), Pata a (87. Valen), Debelec, Taradi, Cirkveni, Ruži, trener: Dušan Podgorelec Žu karton: Domjani (Omladinac)

KRALJEVAN 38 - BUDUNOST (P) 6-0 (1-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Dario Bubek, Mladen Puklavec, Damir Mesari. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Lipi (32), 2-0 Lipi (29), 3-0 Baksa (66), 4-0 Slaviek (67), 5-0 Baksa (73), 6-0 Baksa (80) KRALJEVAN: Lacko (77. Ruži), Filipaši, Vlah, Štefok, Cvek S., Marka, Tisaj, Špoljar (62. Blažeka), Baksa, Pišpek (71. ekunec), Lipi (54. Slaviek), trener: Stefan Srpak BUDUNOST: Pancer, Palai, Lonari, Hali T, Ciglar, Višnji, Maek (46. Hali G), Marnec, Dodlek, Bukal (80. Ciglari), Novak, trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Lipi (Kraljevan); Ciglar, Bukal, Marnec (Budunost)

SK - MLADOST (SM) 0-0 (0-0) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Damir Aldi, Antun Kukovec, Filip Aldi. Delegat: Dino Jambrovi SK: Grabant, Možek, Smrk, Bašnec (72. Kos), Horvat, Lonari, Višnji, Begovi, Grabant (58. Mihaljac), Lisjak, Vidovi, trener: Marko Vidovi MLADOST: Kranjec, mrlec, Kvakan, Šulj (46. Pavlic), Posavec, Horvat, Blažini, Matulin, Hobor (58. Papak), Hošnjak, Štrok, trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Hošnjak, Hobor, Pavlic (Mladost)

HODOŠAN - GRANIAR 4-2 (0-1) HODOŠAN. Igralište: NK Hodošan. Suci: Nino Škrobar, Ivan Žganec, Patrik Kolari. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Lovrek (40), 1-1 Vugrinec (47), 1-2 Mihaljkovi (55), 2-2 Strahija Z (60), 3-2 Kolari (67), 4-2 Kova (70) HODOŠAN: Rebernik, Novak (83. Koiš), Habuš, Erdelji (46. Vugrinec), Narana, Vlah, Kova, Puri (74. Vadlja), Kolari (80. Sinkovi), Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija GRANIAR: Magdaleni, Buhin, Boži K (15. Mihaljkovi), Blažon, Munar, Lisjak, Drvoderi, Boži R., Novak, Šopar, Lovrek, trener: Zoran Graši Žu kartoni: Magdaleni, Munar, Novak (Graniar)

POLET - VIDOVAN 5-2 (4-1) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši. Suci: Franjo Hergo, Toni Fažon, Marko Smr. Delegat: Dragun Koruni Strijelci: 0-1 Varga (3), 1-1 Halabarec (4), 2-1 Pal (22), 3-1 Halabarec (25), 4-1 Lisjak (33), 5-1 Lisjak (49), 5-2 Herman (55) POLET: Lukman, Krišto  M (31. Jurian), Bašek, Vibovec, Posavec, Magdaleni (73. Krišto  N), Halabarec, Lisjak (81. Bai), Ujlaki (84. Mihalkovi), Pal , Vukovi, trener: Franjo Mihalkovi VIDOVAN: Šubaša, Herman Mihael, Horvat, Huss, Herman Maja, Varga, Friši, Lukša, Nemet Dino (60. Petri), Kvakan, Nemet Danijel (46. Tilošanec), trener: Ivan Vidovi

DRAVA - CROATIA 1-1 (0-1) D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Jadran Kukovec, Mario Pintari, Ivan Vlahek. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Krmar (31), 1-1 Igrec J (63) DRAVA: Mikulan, Ivaci, Igrec Z., Mihalac D., Mihalac J (52. Bartoli M), Kos, Orehovec, Klari, Igrec F., Igrec J., Igrec D., trener: Ivan Bartoli CROATIA: Patarec, avlek, Hunjadi, Kolar (89. urila), Varga, Bali, Šafari, Ivanuši, Krmar (78. Hanžekovi), Ruži, Jeleni, trener: Franjo Piknja Žu kartoni: Orehovec, Igrec J (Drava); Šafari, Varga, Jeleni (Croaa)

II. MEIMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Kraljevanu 38 visoka domaa pobjeda i jesenski naslov Malo su deki iz Donjeg Kraljevca pred kraj jesenske sezone popusli u igri, ali su na kraju ipak za taj jedan bod više osvojili jesenski naslov prvaka. U prvom poluvremenu domai su imali sa dva zgoditka Luke Lipia vodstvo od 2-0. Gos iz Podbresta u drugom dijelu padaju i primaju eri zgoditka. Siniša Baksa bio je trostruki strijelac i jednom Hrvoje Slaviek za konanih 6-0. Trnava slomila Dubravana u drugom poluvremenu. Dobrih sata vremena igre su gos iz Donje Dubrave uspjeli uva svoju mrežu netaknutom. Svaka je momad u prvom dijelu imala po dvije nerealizirane prigode. Simon Jakši prvi je u 58. minu svladao Tomicu Meimurca. U 65. minu stvorila se gužva. Rezultat te gužve su tri iskljuenja. Kod domaina Sandi Magdaleni zbog druge opomene, a kod gosju Ivan Horvat koji je domaeg igraa udario prsima u prsa. Uz njega je klupu Dubravana zbog uestalih prigovora na odluke suca utakmice Ivice Križaia morao napus njihov predstavnik kluba Dominik Brljak. U 90. minu David Farkaš je potvrdio domau pobjedu Trnave na 2-0. U drugom dijelu slina situacija kao i u prvom. Obje momadi su imale po dvije prigode, ali za razliku iz prvog dijela ovaj su puta domai svoje realizirali, a gos ne. Domaa peca Poleta Vidovanu. Kad su gos iz Donjeg Vidovca ve u 3. minu poveli zgoditkom Dalibora Varge malo je tko od njihovih navijaa oekivao da

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEVAN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA BUDUNOST (P) GRANIAR (N) OMLADINAC (DS) DUBRAVA HODOŠAN DUBRAVAN GALEB SK VIDOVAN BORAC PMP DRAVA (DM)

15 11 15 10 15 10 15 8 15 7 15 6 15 6 15 6 15 6 15 6 15 5 15 4 15 3 15 3 15 3 15 2

1 3 2 4 3 4 2 2 2 1 4 3 5 4 3 5

3 2 3 3 5 5 7 7 7 8 6 8 7 8 9 8

51 – 24 32 – 15 40 – 25 31 – 25 26 – 23 28 – 26 31 – 26 43 – 40 31 – 39 39 – 36 24 – 32 26 – 39 21 – 29 21 – 40 25 – 38 24 – 36

34 33 32 28 24 22 20 20 20 19 19 15 14 13 12 11

e primi do kraja ak pet zgoditaka. Samo minutu kasnije Polet je zgoditkom Dine Halabareca poravnao. Do poluvremena još tri lopte u gostujuoj mreži, a strijelci su redom bili Mišo Pal , po drugi puta na utakmici Dino Halabarec i zam Miroslav Lisjak. Samo što je poelo drugo poluvrijeme u 49. minu i njegov drugi zgoditak za vodstvo od 5-1. Vidovan je samo zgoditkom Maje Hermana uspio koliko toliko ublaži poraz na 5-2. Bez zgoditaka i pobjednika u ehovcu. U prvom su dijelu gos iz Svete Marije imali nešto više od igre. Darko mrlec je jednom ak pogodio i vratnicu. U drugom dijelu domai SK nešto bolji i stvara dvije prigode koje njihovi napadai ne realiziraju. Kad se sve skupa sabere podjela bodova je možda i najpravedniji ishod.Podjela bodova u Donjem Mihaljevcu. Svakoj je momadi pripalo po poluvrijeme. Gosma iz Orehovice prvo, a domaoj Dravi drugo. Za Croaju je u 31. minu strijelac bio njihov kapetan momadi Marijan Krmar, a za domae u 63. minu njihov najbolji strijelac Josip Igrec. Hodošan upisao domau pobjedu boljom igrom u drugom poluvremenu. Na poluvremenu su gos iz Novakovca imali minimalnu prednost iz 40. minute zgoditkom Danijela Lovreka. im je poelo drugo poluvrijeme u 47. minu Hrvoje Vugrinec koji je u poluvremenu ušao u igru poravnava na 1-1. Bojan Mihaljkovi dovodi Graniar u novo vodstvo u 55. minu. Nakon toga domai u posljednjih pola sata igre posžu tri zgoditka i dolaze do zaslužene pobjede od 4-2. Zoran Strahija poravnao je na 2-2, a pobjedu su donijeli Tihomir Kolari i Krešo Kova svojim zgodicima. Nino Škrobar sudio

DUBRAVA - BORAC PMP 2-1 (0-1) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Robert Radek, Valenno Kantoci, Željko Kovai. Delegat: Davor Drvenkar. Strijelci: 0-1 Lonari (32), 1-1 Murkovi (37), 2-1 Horvat (55) DUBRAVA: uranec, Gorianec, Tkalec, Bobianec Maja, Bobianec Mihael (68. Palir), Horvat, Bobianec S., Drk, Murkovi, Vidovi, Mui, trener: Vladimir Sabol BORAC: Cika, Križai, Sršan, Janec, Gavez, Brumen, Baksa, Hunec, Kocijan, Lonari (64. Baranaši), Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Bobianec Maja, Mui (Dubrava); Baranaši (Borac)

TRNAVA - DUBRAVAN 2-0 (0-0) GORIAN. Igralište: Gaj. Suci: Ivica Križai, Dragan Hrustek, Stjepan Novak. Delegat: Dejan Kova TRNAVA: Vojvoda, Jakši, Gudlin (83. Malek), Repalust, Špoljar, Farkaš, Jakši A (59. Pintar), Jakši S., Magdaleni, Baksa (75. Markuši), Markan, trener: Petar Medvar DUBRAVAN: Meimurec T, Štefi, Horvat, Jadan, Štefi (35. Hajdinjak D), Lukša (73. Žini), Balažinec, Meimurec D. (84. Brljak), Nes, Pahek, Pongrac (65. Hajdinjak I), trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Jakši I., Markan, Gudlin (Trnava); Šte , Jadan (Dubravan) Crveni: Magdaleni (Trnava); Horvar (Dubravan)

15. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD DRAVA - JEDINSTVO (NSD) 5-3 (3-3) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Marko urek, Nino Grgi, Marna Koprivec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Popovi (7), 1-1 Marnevi (21), 1-2 Kapeš (24), 1-3 Tkalec (30), 2-3 Gorianec (37), 3-3 Dombaj (42), 4-3 Jaluši (48-ag), 5-3 Gorianec (67-11m) DRAVA: Ivkovi, Zanjko Marin, Postružin, Bezek, Zanjko Mihael, Mar nevi, Dombaj, Carevi, Medved, Gorianec, Jaluši, trener: Krisjan Varga JEDINSTVO: Vuruši, Jaluši (74. Škvorc), Štajerec, Tkalec (46. Vabec), Jambroši, Filipovi (46. orevi), Fras, Piska, Novak (15. Rešetar), Popovi, Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Mar nevi, Gorianec, Zanjko Mihael (Drava); Jaluši, Vuruši, Jambroši (Jedinstvo) Crveni: Štajerec (Jedinstvo)

HAJDUK-VINDIJA - SLOBODA (M) 0-1 (0-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Darko Filipi, Danijel Koila, Nenad Štrek. Delegat: Josip Baksa Strijelac: 0-1 Tremski (48) HAJDUK: Jurovi (70. Zadravec), Žganec, Hrženjak,, Kovai, Vrbanec, Mesari, Hoblaj (60. Rob), Debelec M., Debelec G., Jambroši, Maari, trener: Darko Rob SLOBODA: Horvat, Belše, Tremski, Srnec, alopa, Bel, Lukman, Sovar, Posavec (88. Bubek), Culjak (70. Novak), Mui (80. Želežnjak), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Jambroši, Mesari, Vrbanec (Hajduk); Mui, Lukman (Sloboda) Crveni: Bel (Sloboda)

NAPREDAK - VENERA PMP 1-1 (1-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Dražen Šajnovi, Petar Ruži, Lana Vidovi. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Lastavec (28), 1-1 Doveer (70) NAPREDAK: Žagar Davor, Jambroši, Matoša, Novak, Drvoderi, isar, Lepen, Bistrovi, Drk, Lastavec, Vidra, trener: Ivan Šardi VENERA: Srnec, Peras (71. Škvorc), Pintari, Marodi, Kerman (89. uran), Ceringer, Ciglari, Pozder, Škvorc, Doveer, Gregorini, trener: Vladimir Bartoli Crveni kartoni: isar (Napredak); Pintari (Venera)

BRATSTVO - ZEBANEC 2-0 (1-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Mladen eke. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Vidovi (12), 2-0 Riko (65) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek (70. Bedi), Srnec, Hanžekovi, Novak, Cerovec (59. Horvat N), Vlahov, Riko (84. Bacinger), Horvat S, Vidovi (77. Horvat F), Vuruši, trener: Danijel Novak ZEBANEC: Kocijan, Kodba (76. Bani), Kojter (15. Hošpel), Vrani, Živko, Sabol, Grabar (84. Koila), Puri, Horvat (76. Žuni), Šafari, Rudniki, trener: Neven Horvat Žu kartoni: Horvat S (Bratstvo); Puri, Rudniki (Zebanec)

PLAVI - TRNOVEC 5-0 (2-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Damir Klari, Erik Žerdin, Morano Vlah. Delegat: Petar Krha. Strijelci: 1-0 Škvorc (7-11m), 2-0 Novak (38), 3-0 Novak (46), 4-0 Vugrinec (60), 5-0 Žganec (78-11m) PLAVI: Kuzma, Ratajec, Škvorc S, Turk, Trupkovi, Škvorc J., Žganec, Drk, Zadravec, Trstenjak (17. Vugrinec), Novak, trener: Robert Glavina TRNOVEC: Kiri, Novak Z, Periši, Novak S., Planinc, Bacinger (73. Kos), Petri, Miko, Jurman, Pintari (67. Flac), Liber, trener: Krisjan Kiri Žu kartoni: Kiri, Liber, Flac (Trnovec) Crveni: Jurman, Flac (Trnovec)

JEDINSTVO - M. MIHALJEVEC 3-0 (0-0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Božidar Jurai, Siniša Lukai, Edvin Zobec. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Novak D (46), 2-0 Mikulan (50), 3-0 Novak D (82) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S (71. Krumpi M), Novak M (85. Bistrovi), Plantak, Kocen, Mikulan, Horvat, Borko (65. Golub), Trnjak, Ladi M (83. Ladi I), Novak D., trener: Roman Trnjak MM: Magdaleni, Vrši, Šol, Varga (52. Mesari P), Mesari B., Kovai, Pušar, Mesari D., Hamer, Babi, Perho, trener: Marko Tadi

Meimurec odlinu nogometnu jesen zakljuio domaom pobjedom

Lijepu su si i prednost od ak osam bodova napravili deki iz Dunjkovca-Pretenca pred svojom «prvom praljom» Slobodom iz Mihovljana. To je ujedno bila jedina utakmica ovog vikenda u Meimurju koja se nije mogla odigra u Hlapiini zbog vodom natopljenog terena. Dobrom i primjernom suradnjom rukovodstva obaju klubova u nedjeljno prijepodne dogovorena je zamjena domainstva i utakmica je na obostrano zadovoljstvo odigrana. Meimurec je sve riješio u poetnih 13 minuta igre kada je ve na «semaforu» bilo 3-0. Nakon toga strijelci su se malo primirili, ali se zato osam minuta prije kraja utakmice za konanih 4-1 svojim zgoditkom probudio najbolji strijelac ove lige Darijana Treska kojeg veže jedna zanimljivost. U 15 jesenskih prvenstvenih kola samo jednom u drugom kolu nije posgao zgoditak i to Plavima u Peklenici. U ostalim utakmicama jer barem jednom bio strijelac. Slobodi minimalna pobjeda u Štrukovcu. Gos iz Mihovljana taj svoj zgoditak vrijedan novih tri boda i drugog mjesta na ljestvici posgli su u 48. minu, a strijelac je bio Denis Tremski. Hajduk je prigodu da doe u vodstvo u 23. minu propuso iz kaznenog udarca. Goran Debelec umjesto mreže pogodio je vratnicu. Igrai Slobode nisu baš bili oduševljeni dosuenim kaznenim udarcem za domae pa su suca utakmice Filipia opkolili i protesrali. Najdalje je ošao Dino Bel koji ga je opsovao i odmah završio sa crvenim kartonom utakmicu. Pokušavali su domai nakon primljenog zgoditka poravnati, ali je ostalo 1-0 za goste. Poraz Jedinstva u Kuršancu. Susjedi iz Novog Sela na Dravi imali su vodstvo od 3-1, ali su ga do kraja prvih 45 minuta ispusli jer je Drava uspjela doi do 3-3. Mišel Popovi je ve u 7. minu goste doveo u vodstvo. Mario Marnevi je u 21. minu poravnao na 1-1. Tri minute kasnije novo gostujue vodstvo, a strijelac je bio

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

MEIMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC MURA M. MIHALJEVEC BRATSTVO (J) DRAVA (K) HAJDUK (Š) TRNOVEC NAPREDAK VENERA PMP ZEBANEC

15 13 15 10 15 10 15 9 15 9 15 6 15 6 15 7 15 5 15 5 15 5 15 5 15 4 15 3 15 3 15 3

1 1 52 – 16 2 3 38 – 23 1 4 52 – 26 3 3 37 – 25 0 6 25 – 24 5 4 31 – 26 3 6 26 – 25 0 8 25 – 26 3 7 26 – 28 2 8 27 – 25 2 8 28 – 35 2 8 21 – 31 4 7 20 – 34 3 9 14 – 33 2 10 15 – 38 1 11 12 – 34

40 32 31 30 27 23 21 21 18 17 17 17 16 12 11 10

Dražen Kapeš. U 30. minu Jedinstvo zgoditkom Brune Piskaa sže do vodstva od 3-1. Nikola Gorianec je prvo smanjio na 3-2, a Tomislav Dombaj u 42. minu poravnao na 3-3. U drugom poluvremenu gos su posgli autogol i to Marn Jaluši i napravili u 67. minu kazneni udarac kojeg je Nikola Gorianec realizirao za pobjedu Drave od 5-3. Minutu prije toga Jedinstvo je ostalo bez Krisjana Štajerca koji je u samo dvije minute zaradio dvije opomene i to obje zbog prigovora sucu utakmice Marku ureku. Nije dobro prošao sudac ni po završetku utakmice po ulasku u svlaionice jedan ga je neodgovorni gostujui gledatelj pljunuo. Domaa peca Plavih Trnovcu. Imali su domai dva kaznena udarca i oba realizirana, a gos u obim situacija po jednog iskljuenog igraa. Zbog rukom spreavanja lopte da ne ue u vrata iskljueni su u 6. minu Maja Jurman, a u 78. minu Matej Flac. Prvi kazneni udarac realizirao je Jurica Škvorc, a drugi Mario Žganec. U 68. minu dogodila se zanimljiva situacija. Domai igra Nenad Mikuli, ali ne upisan u zapisnik kao priuvni igra našao se na domaoj klupi i negodovao na odluku suca utakmice Klaria i vrijeao delegata Krhaa. Naravno po završetku utakmice prijavljen je u zapisniku i eka ga «nagrada». Sa igraem više domai su do poluvremena uspjeli posi još jedan zgoditak i to u 38. minu, a strijelac je za vodstvo od 2-0 bio Aleksandar Novak. Is je igra u prvoj minu nastavka drugog poluvremena strijelac za 3-0. Roberto Vugrinec posže domai etvr zgoditak u 60. minu. Jako je udan bio kriterij suenja Klaria. Gos su imali dvojicu iskljuenih igraa i trojicu opomenutih, a domai «aneli» bez kartona. U Gornjem Mihaljevcu Jedinstvo glatko dobilo Mali Mihaljevec. Nakon prvog poluvremena i ništa-ništa u drugom se domai raspucali. Odmah poetkom drugog dijela u 46. minu mrežu Ivana Magdalenia naeo je Denis Novak. eri minute kasnije zgoditkom kapetana momadi Damira Mikulana ve je 2-0. Svojim drugim zgoditkom na utakmici osam minuta prije kraja utakmice

MEIMUREC - MURA 4-1 (3-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hrašica. Suci: Željko Novak, Lidija Kralji, Saša Mihali. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Treska S (8), 2-0 Bali (11), 3-0 Kregar (13), 3-1 Bali (18-ag), 4-1 Treska D (82) MEIMUREC: Prekupec, Besjani, Hrušoci, Fuek (61. Horvat), Bajzek, Branilovi (86. Ivanuša), Bali, Thes (60. Primorac), Kregar (85. Kozina), Treska S (86. Košir), Treska D., trener: Željko Novak MURA: Tkalec, Stojko N (61. Jeki), Lipovi, Novak, Jurovi, Horvat (60. Varši), urin (86. Saka), Stojko D., Breznik (75. Krnjak), Varga, Telebuh, trener: Dražen Novak Žu karton: urin (Mura)

BRATSTVO - STRAHONINEC 3-0 (1-0) JUROVEC. Igralište: ŠRC Bokši. Suci: Darijan Zadravec, Davor Šupljika, Milivoj Bali. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Vinko M (42), 2-0 Jurovi (47), 3-0 Na (77) BRATSTVO: Peri, Levai, Koraj, Saka, Baumgartner, Vinko K. (29. Jurovi), Vinko M., Levai (63. Petermanec), Gorianec (80. Kovai), Jambrovi, Na, trener: Boris orevi STRAHONINEC: Božak, Višnjari, Kolar, Jaluši, Vrbanec, Kopjar, Drabi, Vuruši, Zlatarek, Žnidari, Fuko, trener: Dragun Vabec Žu kartoni: Jambrovi, Jurovi (Bratstvo); Drabi, Kopjar (Strahoninec)

18 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan), Jurica Tizaj (Omladinac DS) 15 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P), Siniša Baksa (Kraljevan 38) 13 zgoditaka –Simon Jakši (Trnava) 11 zgoditaka – Ivica Munar (Graniar N), Josip Igrec (Drava DM) 10 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubravan), Miroslav Pigac (Galeb), Danijel Lovrek (Graniar N), Krešo Kova (Hodošan) 9 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljevan 38), Tomislav Debelec (Omladinac DS), 8 zgoditaka – Alen Vidovi (Dubrava), Bruno Dodlek (Budunost P), Dario Lonari (Borac PMP) 7 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Bruno Gorianec (Dubrava), Tomislav Granar (Galeb) 6 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croaa), Nikola Bukal (Budunost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Nikola Štrok (Drava DM), Josip Hošnjak (Mladost SM)

OPOMENUTI IGRAI DRAVA (DM) – Goran Orehovec (1258), Josip Igrec (4543) DUBRAVAN – Emil Šte  (4924), Dominik Jadan (1817) MLADOST (SM) – Josip Hošnjak (1273), Nikola Hobor (1939), Dominik Pavlic (6127) BUDUNOST (P) – Danijel Ciglar (2800), Nikola Bukal (1648), Filip Marnec (4753) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094) GRANIAR (N) – Krisjan Magdaleni (1898), Ivica Munar (9438), Antun Novak (326) DUBRAVA – Maja Bobianec (3654), Velimir Mui (3643) TRNAVA – Leonard Gudlin (3221), Ilija Jakši (3231), Nikola Markan (3252) BORAC PMP – Vanja Baranaši (2768) CROATIA – Miroslav Šafari (1623), Dino Varga (3400), Marn Jeleni (4420) KRALJEVAN 38 – Luka Lipi (4233)

DISCIPLINSKI KUTAK TRNAVA – Sandi Magdaleni (3243) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica DUBRAVAN – Ivan Horvat (536) po l. 51/1. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: TRNAVA – Ilija Jakši (3231) DUBRAVAN – Dominik Jadan (1817) DUBRAVA – Maja Bobianec (3654) CROATIA – Miroslav Šafari (1623), Dino Varga (3400) MLADOST (SM) – Josip Hošnjak (1273) NOVANA KAZNA NK DUBRAVAN Donja Dubrava se kažnjava po l. 50. DP HNS-a novanom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog iskljuenja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Gorianu.

je vrlo dobro i opomenuo je trojicu iz gostujue momadi.U Oporovcu svakoj momadi po jedno poluvrijeme. Prvo je pripalo gosma iz Držimurec-Strelca kada su zgodicima Nikole Pata a i Jurice Tizaja imali vodstvo od 2-0. Poetkom drugog poluvremena u 48. minu Omladinac ima prigodu da riješi utakmicu, ali ništa od toga. Domai Galeb u drugom je poluvremenu lovio tu gostujuu prednost i ulovio je. Ivica Slaviek je 64. minu smanjio na 2-1, a bod donio Tomislav Granar svojim zgoditkom osam minuta prije kraja utakmice. U 89. minu dvojbena situacija da li je gostujui napada bio u zaleu ili ne. Uglavnom gos su burno reagirali na odluku pomonog suca Roberta Novaka koji je digao zastavicu i oznaio zalee. Dubravi važni domai bodovi. Gos iz Turiša ošteeni za ne dosueni kazneni udarac kod rezultata 1-1 u 50. minu kada je domai vratar u svom kaznenom prostoru srušio napadaa Borca PMP. Za suca Radeka kaznenog udarca nije bilo. Isna ni teren za igru nije bio sjajan. Na granici regularnog ako se to može tako nazva. Gos su i prvi u 32. minu poveli zgoditkom Darija Lonaria. Pet minuta kasnije na 1-1 poravnao je Dario Murkovi. Nakon sporne situacije u 55. minu Dubrava je posgla zgoditak vrijedan velikih tri boda, a kojeg je posgao Dario Horvat.

OPOMENUTI IGRAI BRATSTVO (J) – Luka Jambrovi (3811), Luka Jurovi (323) DRAVA (K) – Mihael Zanjko (6629), Mario Marnevi (7943), Nikola Gorianec (1962) HAJDUK VINDIJA – Dario Jambroši (284), Dino Vrbanec (2144), Davor Mesari (2605) STRAHONINEC – Neven Drabi (343), Nino Kopjar (5594) SLOBODA (M) – Davor Mui (1122), Deni Lukman (2442) MURA – Roko urin (588) JEDINSTVO (NSD) – Marn Jaluši (3346), Marko Vuruši (3341), Dejan Jambroši (1330) BRATSTVO (SV) – Slobodan Horvat (2481) TRNOVEC – Krisjan Kiri (3311), Roman Liber (6921), Matej Flac (2597) ZEBANEC – Denis Puri (5142), Dino Rudniki (4147)

DISCIPLINSKI KUTAK PLAVI – Nenad Mikuli (747) po l. 51/1. DP HNS-a 3 (tri) utakmice NAPREDAK – Daniel isar (5311) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica TRNOVEC – Maja Jurman (2586) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Matej Flac (2597) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SLOBODA (M) – Dino Bel (2441) po l. 53/a. DP HNS-a 2 (dvije) utakmice VENERA PMP – Mario Pintari (3891) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice JEDINSTVO (NSD) – Krisjan Štajerec (998) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: TRNOVEC – Matej Flac (2597) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330) MURA – Roko urin (588) SLOBODA (M) – Deni Lukman (2442) ZEBANEC – Dino Rudniki (4147) BRATSTVO (J) – Luka Jambrovi (3811), Luka Jurovi (323) STRAHONINEC – Neven Drabi (343), Nino Kopjar (5594) HAJDUK (Š) – Dino Vrbanec (2144)

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – Darijan Treska (Meimurec) 14 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 13 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec) 12 zgoditaka – Davor Mui (Sloboda M), Bojan Kregar (Meimurec) 10 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Samuel Novak, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 7 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Saša Treska (Meimurec), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Nikola Gorianec (Drava K) 6 zgoditaka – Jurica Bajzek (Meimurec), Slobodan Horvat, Mario Vidovi (Bratstvo SV), Tomislav Dombaj (Drava K), Mario Žganec (Plavi Pek.)

Denis Novak postavlja konanih 3-0 za domae. Porazom u Savskoj Vesi Zebanec na dnu ljestvice. Domae Bratstvo je goste podarilo sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu. Po skliskom i blatnjavom terenu u 12. minu za Bratstvo je strijelac bio Saša Vidovi. U drugom dijelu za pobjedu od 2-0 pobrinuo se u 65. minu Ivan Riko.I u Jurovcu slavlje. Riješili su se domai posta od kad su zadnji put pobijedili još u stoljeu, pardon kolu šestom. Strahoninec im je izgleda «naleo». Tek tri minute prije kraja prvog poluvremena domai dolaze u vodstvo zgoditkom Mirana Vinka. Odmah na poetku drugog dijela u 47. minu nove brige gosma zadao je Luka Jurovi povisivši vodstvo na 2-0. Dejan Na je samo u 77. minu Bratstvu potvrdio glatku pobjedu od 3-0. Po teškom i vodom natopljenom terenu muili su se jedni i drugi, ali su odigrali. Podjela bodova u Gornjem Kraljevcu. Domai Napredak poveo je u 28. minuti zgoditkom Jadranka Lastavca. U 65. minuti Venera PMP je ostala bez Marija Pintaria koji je domaeg igraa rukom po licu namjerno udario. Dvije minute kasnije iskljuenje kod domaih. Zbog druge opomene ranije je u svlaionicu morao Danijel isar. Venera PMP je uspjela u 70. minu zgoditkom Siniše Doveera poravna na konanih 1-1. Uz po jedno iskljuenje u svakoj momadi drugih stegovnih mjera na utakmici nije bilo.




29. studenoga 2013. KOĹ ARKA

LIGA MLAIH KADETA I KADETKINJA

Kvartet neporaŞenih momadi TABLICA 1. akovec I 2. Prelog 3. Gra ar 4. Meimurje 5. Vindija 6. Kotoriba 7. Ivanica 8. Lepoglava 9. Donji Kraljevec 10. akovec II 11. ŽKK Radost 12. Dubravan 13. Rudar Cimper 14. Nedeliťe

4 4 4 4 3 4 3 4 4 4 2 4 4 4

4 4 3 3 3 2 2 1 1 1 2 0 0 0

0 0 1 1 0 2 1 3 3 3 0 4 4 4

8/+204 8/+116 7/+176 7/+56 6/+180 6/+6 5/+43 5/-30 5/-73 5/-119 4/+16 4/-118 4/-193 4/-264

Nakon 4 odigrana kola, polako se naziru favori u ligi za igrae i igraice roene 2000. i mlae. Naime, eri su sastava za sada neporaŞena - akovec I, Prelog, Vindija i - curice iz ŽKK Radost s najboljom igraicom Baťek. No, bitnije od rezultatskog dosega kluba, bitniji je razvoj igraa/ica. U proteklom je kolu bilo nekoliko zanimljivih koťgeterskih dostignua - u pobjedi akovca II nad Nedeliťem prednjaio je Karlo Jankovi s 41 posgnum koťem, u pobjedi Preloga u Lepoglavi Iveli je sudjelovao s 30 posgnuh koťeva, a Kruťelj takoer iz Preloga s 26 koťeva. (bh)

NedeliĹĄe - akovec II 42:76 NEDELIĹ E: VukĹĄi 7, JaluĹĄi 19, Damjanovi 2, PlatuĹži 14 AKOVEC II: Tretnjak 9, Horvat T. 13, Pongrai 4, Barbulovi 9, Jankovi 41, Bendelja F. 2, Hrasti 2.

Rudar Cimper - Graar 29:64 RUDAR CIMPER: Bedi 2, Vrbani 6, Peras 6, Nerer 13

Lepoglava - Prelog 54:75 PRELOG: Mikec 9, Iveli B.30, Zvornik 4, PuĹĄkari 2, Iveli T. 4, KruĹĄelj 26

Dubravan - akovec 35:78 DUBRAVAN: Jakupak 2, Milosavljevi 16, Lisjak 1, Tiťler 10, Matotek 2, Karloci 4 AKOVEC: Soboan 8, Hozjan 2, Kranjec 17, ugalj 12, Hrustanovi 17, Hozjan 2, ŽuŞul 2, Krnjak 2, Kokolek 6, in 10

Kotoriba - Me imurje 39:64 KOTORIBA: Ignac 2, FuĹĄ 6, Andrlon 3, VlaĹĄi 13, Latin 6, Pongrac 8, OrĹĄuĹĄ 1 ME IMURJE: GaĹĄpari 16, Herman 1, Ĺ koda 12, oki 25, Podvezanec 8, Murkovi 2

Vindija - Donji Kraljevec 74:23 DONJI KRALJEVEC: Meimurec 9, Mikec 12, Ivanovi 1, Jurec 1

A 2 LIGA SJEVER

TABLICA

Svi poraĹženi! U 7. kolu drugoligaĹĄke karavane regije sjever svi meimurski klubovi (pre)Ĺživjeli su poraze. Meimurje kod kue protiv uvijek jakoga i naĹĄpananoga Podravca iz Virja nije znalo pronai naina za zaustavljanje Ilije Nikolia. ovjek im je utrpao 40 poena, veinom s pozicije “guzovaeâ€? (napada je “parkiranâ€? na poziciju niskoga posta i onda driblingom leima prema koĹĄu dolazi na zicer gdje poentira, a esto dobije joĹĄ i slobodno bacanje/a). udi ĹĄto ga se nije pokuĹĄalo uvati na poziciji ispred ili udvajanjem. No, kada je u posljednjoj etvrtini Nikolia ve “zaboljela rukaâ€? od ubacivanja u koĹĄ, ukazao se i (pra)stari Ĺ iprak koji je u posljednjih desetak minuta zabio 12 od svojih 17 koĹĄeva. Eventualno rezultatsko pribliĹžavanje Meimurja time je bilo sprijeeno, pa je akoveki klub doĹživio i drugi poraz, te pao na etvrto mjesto tablice drugoligaĹĄkog sjevera.

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Rudar Cimper - akovec, subota 30. studeni u 17 sa, OĹ  M. SrediĹĄe

A 2 LIGA ŽENE Radost - Jabuka Zapreťi, nedjelja 1. prosinca u 17 sa, IOŠakovec

C LIGA KSMĹ˝ Dubravan - Meimurje Globetka, subota 30. studeni u 19 sa, D. Dubrava Kotoriba - D. Kraljevec, subota 30. studeni u 19 sa, OĹ KOtoriba NedeliĹĄe - Prelog, petak 29. studeni u 20.45, SGC Aton

KADETSKA LIGA Rudar Cimper - Ivanica, subota 30.studeni u 15 sa, OĹ M. SrediĹĄe Kotoriba - D. Kraljevec, nedjelja 1. prosinca u 16 sa, OĹ  KOtoriba

LIGA MLAIH KADETA Nedeliťe - Rudar Cimper, nedjelja 1. prosinca u 15.30, SGC Aton Dubravan - Gra ar, subota 30. studeni u 16.30, OŠD. Dubrava ŽKK Radost- Prelog, ponedjeljak 2. prosinca u 18 sa, VUŠ akovec Kotoriba - akovec, subota 30. studeni u 17 sa, OŠ Kotoriba D. Kraljevec - Meimurje, nedjelja 1. prosinca u 11 sa, OŠ D. Kraljevec

RUKOMET

akovec je gostovao u Ludbregu kod jedinoga pravoga avorita za osvajanje lige - Grafiara. Poueni loĹĄim potezima proĹĄle sezone, u ovu su ludbreĹĄki koĹĄarkaĹĄi uĹĄli rijeĹĄeni da niĹĄta ne prepuste sluaju. Direktno su od najjaih klubova regije uzeli najbolje igrae, time sebe pojaali, njih oslabili i sada bez stresova kroe prema prvom mjestu u ligi i kvalifikacijama. U kojima ako se dramatino ne pojaaju nemaju ĹĄto traĹžiti (vidi iskustvo KriĹževaca). Dakle, akovec se odlino drĹžao prvo cijelo poluvrijeme, no onda potonuo u treem quarteru gdje je domain odjurio na dvadeset razlike i to mirno odrĹžavao do kraja. Prema rijeima trenera Kovaia - akovec se evidentno diĹže i taman e biti pravi u drugom dijelu prvenstva. Rudar Cimper je otputovao u KriĹževce s vrstom vjerom i odlunoĹĄu da makne “kvrguâ€? s

1. Gra ar 2. Podravac 3. Vindija 4. MEIMURJE 5. Mladost() 6. Bjelovar 7. Koprivnica 8. Petar Zrinski 9. Radnik 10. Ivanica 11. AKOVEC 12. RUDAR CIMPER

7 7 7 7 6 7 7 6 7 7 7 7

7 6 6 5 4 3 3 3 2 1 1 0

0 1 1 2 2 4 4 3 5 6 6 7

14/+223 13/+111 13/+86 12/+70 10/+65 10/+39 10/-28 9/-20 9/-78 8/-73 8/-118 7/-277

Vindija - Ivanica 61:55 Koprivnica - Bjelovar 77:74 Me imurje - Podravac 78:85 (21:18, 19:24, 14:18, 24:25) ME IMURJE: GaĹĄpari 4, Novak 25, Krajai 23, Jambrovi 15, Paan 9, Lepen 2. Trener Novak S.

Graar - akovec 99:78 (22:21, 27:23, 27:10, 23:24) AKOVEC: GoleĹĄ 4, Pusti 14, RanteĹĄ 17, Kranjec12,Vrus15,Hrka2,Drk5,Kolovrat 9. Trener Kovai B.

Radnik - Rudar Cimper 71:53(20:16, 16:20, 20:7, 15:10) RUDAR CIMPER: Varga 6, Peri 2, Radikovi 3, Bedi 24, NOvak 8, Dodlek 8, Soboan 2. Trener Damjanovi B.

C LIGA KSMĹ˝

A 2 LIGA ŽENE

Dubravan se namuio u D. Kraljevcu U dosadaĹĄnjem tijeku prvenst va Dubravan i Mladost Ivanovec upisali su samo po jedan poraz. Dubravan je drugome bio jako blizu na gostovanju u Donjem Kraljevcu, ali je uspio ipak na kraju izvui bodove s plus dva! Mnogo manje problema doi do pobjede imala je Mladost, nadjaavĹĄi NedeliĹĄe s lakoom za svoju ve petu pobjedu. (bh)

kolone pobjeda, tj. da upiĹĄe prvu pobjedu. Tim viĹĄe jer je na poluvremenu bilo 36:36 uz ne previĹĄe dojmljivu igru “rudaraâ€?, oekivala se u drugih 20 minuta bolja igra i pobjeda. No, prema rijeima trenera Damjanovia neki su njegovi igrai “pokuĹĄali strgati uzdeâ€? i rijeĹĄiti utakmicu sami. Uspjeli su - pobjedu su direktno uruili domainu, a Rudaru i dalje ostaje - kvrga u rubrici pobjeda. Poslije tekme u KriĹževcima Braco Damjanovi je najavio svojim igraima mogunost da se u nastavku prvenstva “vode samiâ€?, no za sada ostaje na kormilu koĹĄarkaĹĄa iz najsjevernijeg hrvatskog grada. Za sada! U slijedeem kolu upravo u Murskom SrediĹĄu igra se derbi zaelja gdje Rudar doekuje akovec. Malo smo prije poetka prvenstva drugaije zamiĹĄljali poloĹžaje na tablici ova dva kluba. Meimurje u osmom kolu gostuje u Bjelovaru, kod izuzetno negostoljubivog domaina. (bh)

TABLICA 1. Mladost Ivanovec 2. Meimurje Globetka 3. Lepoglava 4. Dubravan 5. Prelog 6. NedeliĹĄe 7. Gra ar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

6 5 6 5 6 5 5 5 5

5 5 3 4 3 3 1 0 0

1 0 3 1 3 2 4 5 5

11 10 9 9 9 8 6 5 5

Prelog - Kotoriba 72:58(17:11, 22:16, 22:14, 11:19)

Donji Kraljevec - Dubravan 66:68(16:18, 12:14, 16:15, 22:21)

PRELOG: Jeleni 16, BlaĹžona 14, Poljak 8, Jankovi 9, Ĺ ari 6, PoredoĹĄ 19. Trener PoredoĹĄ M. Mladost Ivanovec - NedeliĹĄe 69:55(14:12, 23:18, 12:15, 20:10)

DONJIKRALJEVEC:Lepen2,Baljak 6, Ivanovi D. 14, Balent 5, RuĹži 11, Ĺ venda 28. Trener Mesari M. DUBRAVAN: Varga 12, Rai 4, Meimurec 18, BlaĹžeka 16, Ĺ tefi 8, Ribi 9, Rusak 1. Trener Meimurec B.

MLADOST IVANOVEC: Terek M. 3, Vugrinec 6, Drk 24, Kresinger 2, Hajdinjak 2, Terek D. 28, Mlinari 4. Trener Vehtersbah M. NEDELIĹ E: Gospoi 10, Golik 11, Ĺ egovi 28, Ganzer 4, Petran 2. Trener Hajdinjak M.

Poraz u Dubravi Optimistiki su bile raspoloŞene igraice Radosti pri odlasku na gostovanje zagrebakoj Dubravi. No, problem je ovaj put bila realizacija u napadu, pa ak i u prvom poluvremenu, koje su goťe dobile rezultatom 28:23. Dobra obrana u prvih 20 minuta donijela je pozitivan rezultat, no u drugih 20 minuta goťe nisu mogle toliko obraniti koliko su u napadu grijeťile. Na kraju preveliki poraz od ak 15 koťeva razlike, no samo par minuta prije kraja bilo je 44:40 za Dubravu. Šteta! Dubrava - Radost 58:43 RADOST: Hlebec 2, Balog 18, Baťek 9, Radikovi 8, Živkovi 2. Trener Levai Ž.

I. HRL

PreloĹžani uspjeĹĄni na gostovanju u Dugom Selu U 9. kolu I. HRL muĹĄki rukometaĹĄi Preloga gostovali su Dugom Selu i zabiljeĹžili vrlo vaĹžnu pobjedu rezultatom 33:31. Od prve minute PreloĹžani su dali domainu do znanja da su doĹĄli po pobjedu, pa su tako ve prvih trideset minuta dobili u svoju korist s 19:16. U drugom dijelu domain pokuĹĄava na sve naine preokrenu utakmicu i u 46. minu po prvi put vodi 26 :25.Trener Preloga Dubravko Hozjak uzima minutu odmora , smiruje igrae i mijenja koncepciju igre Preloga u obrani i napadu, na ĹĄto igrai Dugog Sela nisu imali odgovor. Na kraju Prelog zasluĹženo pobjeuje 33:31. Treba rei i to da je pobjeda mogla bi izraĹžena i veom razlikom, ali nije bilo dovoljno koncentracije prilikom zavrĹĄetka napada. Svi igrai koji su nastupali su svojim zalaganjem i udjelom u igri su zadovoljili, a to se posebno odnosi na vratara Lonaria i mladog Horvaa, kao i Marija Belia, koji je zbog ozljede Marnevia morao odigra 60 minuta i dao je veliki doprinos pobjedi. RukometaĹĄi Preloga i vodstvo kluba pozivaju svoje vjerne navijae da ih dou bodri u subotu (sutra) 30. studenoga, kada su u 19 sa domain iskusnoj i sportski nezgodnoj ekipi Hrvatskog dragovoljca iz Dugog Rata.

TABLICA 1.KTC 2.IVANI 3.PRELOG 4.OSIJEK 5.SPLIT 6.KOZALA 7.ŽUPANJA 8.CRIKVENICA 9.H. DRAGOVOLJAC 10.ZADAR 11.DUGO SELO 12.MATULJI 13.BIOGRAD

9 8 8 8 8 8 7 8 7 9 9 8 9

7 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 1

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 2 0

2 3 3 3 3 4 3 4 3 5 6 4 8

17 35 29 9 6 12 1 -9 -8 -14 -4 -11 -63

14 10 10 10 10 8 8 8 7 7 6 6 2

Odigrana polufinala Meimurskoga rukometnog kupa U muĹĄkoj konkurenciji Prelog je kod kue bio bolji od Sokola iz VraĹĄinec 39:15. Poluvrijeme je bilo 19:6. U drugom polu nalu igranom u dvorani Graditeljske ĹĄkole u susretu meimurskih treeligaĹĄa akovec je bio bolji od NedeliĹĄa 48:30. Finalni susret odigrat e se do kraja godine. U Ĺženskoj konkurenciji rukometaĹĄice Zrinskog u nale su uĹĄle izravno, dok pak je u susretu meimurskih treeligaĹĄkih predstavnica akovec bio bolji od Preloga 36:32.




29. studenoga 2013. ODBOJKA

PLIVANJE

Odlini rezultati Oslabljeni Centrometal protiv dvije mladih plivaa Mladosti zabilježio dva poraza PK-a u Koprivnici Plivai akovekoga plivakog kluba nedavno su nastupili na meunarodnom plivakom natjecanju “4. Kup grada Koprivnice“ . Program natjecanja bio je prilagoen mlaim dobnim skupinama podijeljenim u etiri kategorije za djevojice i djeake. Na natjecanju je sudjelovalo 12 klubova iz BiH i Hrvatske, s ukupno 250-ak plivaa. Za PK su nastupali: Šantek Antonio, Furdi Tin, Kova Luka, Strahija Pavao, Pokriva Lovro, Jurinec Marin, Cvetianin Filip, Posavec Marta,

Novak Anja, Kovaec Fran, Ereiz Hannah, Beloševi Ana, Beloševi Ivan, Šimi Ana, Flinec Mateo. Naše plivae vodio je trener Darko Zver, pro. Najzapaženije rezultate i medalje osvojili su sljedei plivai: Antonio Šantek s osvojenim 2. mjesto na 50 metara leno, Tin Furdi 1. mjesto na 50 m leno, 1. mjesto na 100 m slobodno i 2. mjesto na 50 m prsno, Pavao Strahija 3. mjesto na 50 m prsno i Hannah Ereiz 1. mjesto na 50 m slobodno te 1. mjesto na 50 m leno.

11. obiteljska štafeta Na akovekim Gradskim bazenima “Marija Ruži” održana je 11. Obiteljska štaeta u organizaciji akovekoga plivakog kluba, na kojoj je sudjelovalo 90-ak plivaa i njihovih roditelja. Svi natjecatelji su odlino otplivali. Treba rei da je i ove godine naglasak natjecanja bio na ukljuivanju roditelja u sam proces treniranja djece. Voditeljica natjecanja bila je trenerica akovekog kluba, proesorica Gordana Nomo - Nemi, pobjednici po kategorijamasu rekreativne grupe jesu sljedei: Karlo Vlahek (maj-

ka Gordana), predškolci: Meri Furdi (otac Kristijan), mama - ki do 10 godina: Vida Kolari (mama Tea), mama - ki do 13 godina: Ana Širi (mama Marija), tata - ki do 10 godina: Hannah Ereiz (otac Ante), tata - ki do 13 godina: Maja Kacun (otac Mihael), mama - sin do 10 godina: Rajan Šalamon (majka Branka), tata - sin do 10 godina: Sven Furdi (otac Kristijan), tata - sin do 13 godina: Tin Furdi (otac Kristijan). Sljedei nastup plivai PK-a imaju u petak (sutra) 30. studenoga u Sisku na natjecanju “Sisak mali“.

Dvije iznimno teške utakmice odigrali su odbojkaši Centrometala u proteklih nekoliko dana. Najprije su u srijedu u prvoj etvrtfinalnoj utakmici Kupa Hrvatske doekali državnog prvaka Mladost Marinu iz Kaštela. Iako su gosti u ovoj utakmici bili avoriti, šanse meimurske ekipe umanjene su i prije utakmice injenicom da nisu mogli raunati na svog aprvog tehniara Gotala zbog

ozljede. Njega je zamjenio Marko David. No, krenuli su dobro Meimurci u utakmicu i vodili cijeli prvi set. Kad je pred kraj seta semaor okazivao 23:20 za Centrometal, inilo se da prvi set ide domainu. No tad gosti prvo blokom, a onda i promašajima domaih igraa dobivaju pet poena zaredom i uzimaju prvi set. To kao da je oduzelo volju za daljnjim otporom kod domaina i dva naredna seta gosti lagano dobivaju 25:18 i 25:14.

Bez Gotala je Centrometal odigrao i u subotu u Zagrebu kod najtroejnijega hrvatskog kluba Mladosti. Prvi set je Mladost lagano dobila u svoju korist 25:15. No Meimurci uzvraaju u drugom setu isto s laganih 25:17 u svoju korist i izjednaavaju na 1:1 u setovima. Na žalost, nisu imali snage i umješnosti za više od toga. Naredna dva seta Mladost je opet bolja i sa sigurnih 25:14 i 25:18 osvaja tri boda. Sada

Centrometal odlazi u Kaštelu, gdje e prvo u petak (danas) odigrati uzvratnu utakmicu kupa, a u subotu i prvenstveni dvoboj. Realno ovdje je teško oekivati nešto više. Bitne utakmice Centrometal oekuje nakon toga. Prvo e gostovati u Sisaku, a potom kod kue doekati Rovinj, ime e biti okonana polusezona. Te dvije utakmice trebale bi dati i odgovor na uspješnost polusezone.


46

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

Zašto vježbamo?!

1

Dragi moji, trenutno nam se ljeto ini predaleko, ali to ne znai da se slobodno zapustimo. Sada je najbolje vrijeme da ponete vježbati, ako još niste. Vrijeme koje nam dolazi, a mislim na predstojee blagdane, neprijatelj je našem tijelu, a prijatelj celulitu i potkožnom masnom tkivu. U prosincu su centri za rekreaciju prazni, ali ve u sijenju svi nadobudno nahrle u njih, pritom mislei da e u mjesec dana napraviti udo. No, na njihovu žalost to nije tako pa ve u veljai bilježimo pad. Samo najuporniji vježbaju kroz cijele godine. Ili jesi ili nisi! Danas je vrlo moderno i kul rei „idem vježbati“ ili „ja vježbam“, pa tako se iz dana u dan na društvenim mre-

žama pojavljuju slike s teretane u uskim majicama i tijesnim tajicama kod ženskog spola ili polugoli muškarci koji pokazuju svoje bicepse i prsa. S obzirom na to da smo jako povodljivi po tom pitanju, odmah i mi odluimo vježbati, kao da je to vanjsko sve i kao da vježbamo samo zbog pokazivanja. Moje dosadašnje iskustvo kaže „ili jesi ili nisi“ tip za vježbanje i za zdrav nain života. To jednostavno moraš biti ti, jer zamislite ako zaista otopite potkožno masno tkivo i stešete figuru, hoete li biti sretni? Je li to to? Što dalje? Moj odgovor je vrlo jednostavan, vježbamo da se osjeamo bolje, da više volimo i cijenimo sebe i svoje tijelo, da se riješimo bolova u zglobovima i kostima i da uživamo

VJEŽBA BROJ 1

2

Lopta vam je u dlanovima, postavite se u uanj, ramena daleko od ušiju, koljena daleko od prsju na stopalu i lea držite ravna. Dlanovima snažno sšite loptu malim kikovima. Radite vježbu jednu minutu. Akvacija mišia ruku, dlanova i bedara.

3

VJEŽBA BROJ 2 Loptu postavite izmeu natkoljenica ili koljena, još uvijek ste u laganom unju, dlanovi na struku, lea ravna i ramena daleko od ušiju. Malim kikovima sšite loptu. I ovaj put jednu minutu. Akvacija unutarnje strane bedara.

5 6

VJEŽBA BROJ 3 Boni iskorak radite tako da se iz širokoga raskoranog stava spustite na jednu nogu bono, pritom na tu stranu spustite loptu. Lopta vam je u dlanovima. Naizmjence radite u jednu i drugu stranu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija stražnjice i bedara.

4

VJEŽBA BROJ 4

8

Ostanite u širokom raskoranom stavu, lopta vam je u dlanovima, lea ravna i dok izdišete

u treningu i rezultatima. Vježbanje je stil života. Ne vježbamo samo nakon blagdana, ve cijele godine. Želim da volite vježbati i da vam vježbanje ne predstavlja teret. Zašto ja vježbam? U redu, to je moj posao pa moram, ali nije sve baš tako. Uživam u svom poslu i radim ga s puno ljubavi. Neizmjerno sam zahvalna svim svojim vježbaima, pa i vama što me pratite i vježbate zajedno sa mnom. Zbog vas ja radim ovaj posao, vi ste ti koji mene držite i potiete na razne edukacije i škole koje iz godine u godinu pohaam. Da nema vas ne bi bilo ni mene. Ne mogu zamisliti život bez vježbanja. Za mene to nije samo vanjski izgled, za mene je to puno više. Boli me kad

vidim svoje vršnjake koji se bore s pretilošu, bolovima i manjkom energije. Ja na sreu nemam takve probleme, da, za mene je to veliki problem. Vježbanje me ini sretnom, bolovi su za mene nešto strano, potkožno masno tkivo kod mene ne živi, kao ni neispavanost, loša probava i dr. Zato ja vježbam, da ostanem fit, mlada i da živim bez bolova i s puno energije. Pripremila sam vježbe s malom pilates loptom, moj savjet je da napravite tri serije, jedna za drugom bez pauze. Sve vas lijepo pozdravljam do sljedeeg puta, kada u za vas pripremiti chair workout, što je to i o emu se zapravo radi, provjerite za tono tjedan dana! Vaša trenerica Ivana Posavec.

spuste se niže ka podu. Kao da loptu želite spus na pod, a udahom se vraate u poetnu poziciju. Napravite vježbu u 15 ponavljanja. Akvacija stražnjice i bedara.

u bedra. Udahnite i na izdah stišite loptu nogama. Radite jednu minutu. Akvacija trbušnih mišia i nogu.

VJEŽBA BROJ 5

Noge postavite pod 90 stupnjeva i izmeu koljena loptu. Gornji dio jela dignite na donje bridove lopatica, dlanovi iznad poda, a pogled prema bedrima. Udarajte rukama prema podu malim kikovima, pet udah i pet izdah. Napravite 10 udaha i izdaha. Akvacija trbušnih mišia.

Još uvijek ste u širokom raskoranom stavu, lopta u dlanovima koju dignete visoko iznad glave. Udahnite i na izdah krenite bono kao na slici, spustite se najviše što možete, naizmjence u jednu i drugu stranu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Akvacija bonih trbušnih mišia.

VJEŽBA BROJ 6 Križni iskorak napravite tako da kad spuste jedno koljeno iza ka podu krenete loptom u suprotnom smjeru. Pogled za loptom. Napravite naizmjence jednom i drugom nogom u 15 ponavljanja. Akvacija unutarnje strane bedara i bonih trbušnih mišia.

VJEŽBA BROJ 7 Lezite na pod, izmeu stopala je lopta, a ruke iza glave i laktevi usmjereni bono, ne pokrivamo njima lice. Dignite gornji dio jela na donje bridove lopaca i pogled

VJEŽBA BROJ 8

VJEŽBA BROJ 9 Sjednite na pod, noge skvrite i u dlanovima držite loptu. Udahnite i na izdah krenite gornjim dijelom jela i loptom bono u jednu i drugu stranu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Akvacija bonih trbušnih mišia.

VJEŽBA BROJ 10 Loptu postavite iza lea i naslonite se na nju. Ruke su uz jelo i naizmjence dignite jednu pa drugu nogu. Držite natkoljenice paralelno. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija trbušnih mišia.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

7

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

9

10

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji


29. studenoga 2013.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJLJEPŠE jaslice i božine ukrase iz kune radinosti

Nagradna putovanja: Be, Bratislava, Budimpešta… Trgovaki centri puni su ukrasa za najljepši blagdan u godini, Boži. U njima možete nai sve, od adventskih vijenaca, umjetnih borova, kuglica, jaslica do božinih aranžmana. Ali, kako god oni bili blještavi, dotjerani, nikad ne mogu u vaš dom unije onu toplinu koju donesu uresi izra eni kod kue. Najljepše su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozivnih emocija. Ako ste ih izra ivali sami, tada se prisjeate svakog trenutka i svakog deta-

lja kako su nastajale. Ako ste takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude emocije na one koji su ih izradili za vas. Ima kreativnih ljudi koji i ukrase za bor izra uju sami: od kuglica, an elia i zvonia od konca ili drugih materijala ili uz pomo kreavnih tehnika. Me imurske novine proteklih nekoliko tjedana stranice svojih novina poklanjaju vama i vašim idejama. Pokažite nam jaslice ili božine ukrase koje ste izradili sami. Javite se. Nazovite nas na 323-600

ili 323-601 ili kontakrajte na e-mail: advent@mnovine.hr. Vaše radove i prie kako su nastajale jaslice ili božini ukrasi objavljujemo od 15. studenoga do 6. prosinca, a najbolje nagra ujemo putovanjima prije Božia. Nagrade su: trodnevno putovanje za dvije osobe u Budimpeštu 20., 21. i 22. prosinca, kojim nagra uje putnika agencija “Kompas”, dvodnevno putovanje za dvije osobe u Braslavu i Be 21. i 22. prosinca u aranžmanu agencije “Jakopi - travel”. Dvije osobe nagra u-

jemo putovanjem na božini sajam u Be 21. prosinca u organizaciji agencije “Amazon putovanja”. Trgovaki centar “Jana” u vlasništvu tvrtke “KB Srainec” daruje poklon bon od 1000 kuna u trgovakom centru “Jana”, a Mozaik knjiga daruje vrijednu knjigu “Sve iz kune radinos”. Najzanimljivije uratke birat e žiri i itatelji.

UKRASI MAJE HIŽMAN IZ MIHOVLJANA

Mlada majka, ali ima vremena i za kreativnost Dobra i kvalitetna organizacija uvijek nam ostavlja dovoljno vremena i za slobodne aktivnosti. Iako je mlada majka, Maja Hižman iz Mihovljana uspijeva uz obveze koje donosi majinstvo i brigu za malene iznai i kreativno vrijeme za svoj hobi. Sve uglavnom radi s namjerom da nekome pokloni, a kako je zapravo krenula u svijet izrade originalnih poklona, Maja nam je kazala: - Radim kao uiteljica informatike, a završila sam FOI u Varaždinu. Tamo sam našla i muža koji me doveo u Meimurje, jer sam rodom iz Podravine. Kako škola u kojoj radim svake godine organizira božini sajam na kojem se prodaju runo izraeni ueniki radovi, i mene je zapala ova uloga jer sam postala razrednica. Moja kreativnost ulazi u

Maja Hižman svoje estitke uvijek pošalje, a ostale radove poklanja

Koga nee razveseliti ovakva originalna božina estitka?

etvrtu godinu. Trenutno sam još u prikupljanju materijala za ovogodišnje estitke, ali vam zato mogu pokazati fotograije radova koji su ve odavno pronašli svoje vlasnike. Prve sam godine sve radove prodala, a novac je otišao u zajedniku blagajnu škole. A onda sam odluila kako u izradu estitki pretvoriti u tradiciju. Iskreno, prije par godina na kunu adresu stizalo je mnoštvo kuverti, danas estitke dolaze preko SMS-a ili maila. Nekako mi je draže kad vidim da poštar puni poštanski sandui, osobito u vrijeme kad nestrpljivo oekujemo Boži i Novu godinu. Svoju radionicu zapoinjem ve mjesec dana prije i onda me dva tjedna ‘drži kreativni duh’. Svoje estitke uvijek pošaljem, a ostale radove poklonim. (rr)

Aneli i drugi originalni ukrasi za jelku i adventske stolove

Božine kutijice uvijek su dobrodošle za pakiranje poklona


48

Nagradni natječaj

UKRASI TANJE BISTROVI IZ DUNJKOVCA

Tanjine kakane arolije

Tanja Bistrovi i najmlai unuk Ino, star tri i pol mjeseca

Kakanje iziskuje puno truda, vremena, pažnje i ideja. Sati i sati strpljivosti i pomnog prebrojavanja svake oice kriju se iza nekog nekome sasvim obinog stolnjaka, tabletia... Ali svatko tko je to barem jednom probao to raditi, i te kako je upuen koliko truda, koncentracije i vremena treba da bi se izradio jedan takav predmet. K sebi nas je pozvala Tanja Bistrovi iz Dunjkovca. Lijepa obiteljska kua puna je prekrasnih, maštovitih uradaka iz konca. Ima tu svega: od stolnjaka, tabletia, ipki,

Aneli za unuke

zdjelica, ukrasa za kosu, broševa, anela, zvonia, ukrasa za bor..., za Uskrs ak i košarica s kakanim piliima, kokicama, pijetlovima i jajima. Ve više od dvadeset godina Tanja kaka. Radi to iz ljubavi i zadovoljstva koje nalazi u svakom uratku pojedinano. Jer u konac možete uplesti sve – od tuge, radosti, želje, stremljenja... Tanja kaže da je to i dio njenoga svakodnevnog opuštanja. Jer, iako je jako važno da dobro pazite na svaku oicu, jer sve mora biti tono, ipak je to i dobar ispuš-

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.h www

ni ventil, jer moratee o strogo misliti na to što radite i tako se zapravo opuštate od svakodnevnih briga. - Sad radim božine ukrase, rekla je gospoa Tanja, ali zimi obino više štrikam. Ljeti više volim raditi koncem, a zimi vunom. Nekako mi je tako ljepše. Osim za kakanje i štrikanje, velik dio svoga slobodnog vremena posveuje i svojim unucima – najmlai je Ino i ima 3,5 mjeseca. - Njemu sam zadnje naštrikala kapicu i šal. Ali uvijek napravim i svima ostalima – Kiari koja ima 5,5 godina, Ivanu i Lukasu koji obojica imaju 3 godine. A Lukasu e se oko Božia roditi i sestrica. - Bit e to najljepši božini poklon itavoj obitelji, veli suprug Slavko. - Mi imamo troje djece, Ivu, Sanelu i Zorana, i velika smo obitelj, te se svi veselimo prinovi. Tanja sad hekla anele da doekaju naše peto unue. Svaki kakani aneo gospoe Tanje je na svoj nain poseban. Jer svaki ima neki drugi ukras, modni detalj... Nekima je ovratnik u drugoj boji – srebrni, zlatni, crveni, neki imaju mašnu, neki pojas, nekima su rukavii u boji. Svaki je origina-

UKRASI OBITELJI ERI IZ ŠENKOVCA

Kuglice, zvonii, aneli, snjegovii, pahuljice sve raeno Željkinom rukom

Jaslice koje izrauje tata

Josip izrauje jaslice, a Željka hekla aneleke

Obitelj eri: tata Josip, mama Željka te sinovi Josip i Matija za stolom punim maminih božinih heklanih arolija

Konani cvjetii

lan na svoj nain. Isto tako je i s zvoniima. Dok ih radim, veli Tanja, padne mi na pamet kako bi ih mogla ukrasiti. Volim raditi i zdjelice. Pogotovo sad za Boži. Možete ih upotrijebiti kao zdjelicu za bombone, okolade, sitne božine kolaie..., a kad dou unuci, znaju da je u zdjelicama uvijek nešto za njih. I ako to volite raditi kao ja i u tome pronalazite zadovoljstvo, uvijek se nae ideja. Uzmete konac u ruku, razmislite, upotrijebite malo božine arolije... i nikad ne znate kamo e vas mašta odvesti. (S. Zorkovi)

Kakani tanjurii

Advent je vrijeme koje obitelj Josipa i Željke eri iz Šenkovca svake godine posveuje pripremi jaslica i ukrasa za bor. Posebno je to veselje i za njihove sinove: Josipa koji ide u prvi razred osnovne škole i godinu i pol mlaeg Matiju, koji je još u vrtiu. Svake godine zajedno s roditeljima jaslice uine malo drugaijima. I bor je svake godine drugaiji jer mama Željka svake godine “nahekla” nove božine ukrase za bor, koje upotpunjuje i šarenim kuglicama. U njezinoj bogatoj kolekciji ima anela razliitih oblika i veliina, kuglica, zvonia, snjegovia, djeda mraza, pahuljica. ak i božinu zvijezdu Željka nahekla od bijelog konca. Jaslice svake godine postaju sve bogatije, jer tata Josip od ostataka parketa izradi još pokoju kuicu ili štalicu za pastire. Oko betlehemske štalice u kojoj se rodio mali Isus u obitelji eri brojni su pastiri sa svojim ovicama i štalicama. Tata Josip izradio je i dva bunara za vodu, vatru oko koje se griju pastiru, jezerce i potoi preko kojeg vodi mosti gdje se Isusu do-

laze pokloniti tri mudraca. Prve godine je vodu glumilo plavo obojeno kamenje, a sada imaju ideju kako u cijelu priu uvesti i pravu vodu. Da okoliš štalice bude što prirodniji, pobrine se cijela obitelj. Redovito šetaju šumom i zbog starijeg sina Josipa koji ima dijabetes, skupljajui materijal. Odlaze u šumu, gdje za jaslice skupljaju mahovinu ili kore drveta. Tako uz igru i izradu novih elemenata božinih jaslica obitelj eri itav advent provodi u zajednikom druženju i pripremi za Badnjak i Boži. Kienje bora i postavljanje jaslica uvijek poinje ve popodne, oko dva sata, na Badnjak. Kako je bor do stropa, a i jaslice su povee, treba im u sobi napraviti mjesta, maknuti namještaj i

posla je do veeri. Djecu pak ništa ne veseli tako kao postavljanje brojnih figurica. Mama Željka svake godine nadopunjuje kolekciju heklanih ukrasa za bor novim idejama. Za izradu jednog anela treba joj oko tri sata. Pred nas je iznijela pun stol heklanih ukrasa koje je do sada izradila vlastitim rukama. U ovoj obitelji uvjerili smo se da nema ljepšeg Božia od onoga u ijoj pripremi sudjeluje cijela obitelj. Radost djece koja sudjeluju u pripremi jaslica i božinih ukrasa koje izrauju tata i mama, da bi se u punom sjaju postavili za Badnjak, najljepši je doživljaj koji se kao neprocjenjivo bogatstvo nosi iz obiteljskog doma kroz cijeli život. (BMO)

Jedan prijašnji Badnjak u obitelji eri


29. studenoga 2013.

Nagradni ni natj natječaj ječčaj ajj 4499

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRASI MARIJE GAŠPAREC IZ DUNJKOVCA

Jaslice od komušine Kad ulazite u dom Marije Gašparec u Dunjkovcu, ve ste na prvi pogled sigurni. Ovdje stanuje umjetnika duša. Jer svaki je detalj drugaiji, svaki nosi potpis njezine osobnosti. Ve su me u hodniku doekale pomno izabrane komode, umjetnike slike i božini ukrasi. Najzanimljiviji su mi se uinili aneli, koje Marija radi ili od tegli koje ukrašava zlatnom metalnom piljevinom ili oni od gaze, koju topi u mješavini vode i drvofiksa i tako dobiva konture anela. Dnevni boravak je pria za sebe - pun slika, knjiga, cvijea, kaktusa... i starina. Uravnotežen sklad ouvanih starina i modernog. Pogled mi plijeni drvena komoda kakva se rijetko vidi. Marija veli da je stara preko 120 godina. Naslijedila ju je od svoje bake, koja se doekala 98 godina. A kad bake više nije bilo, komodu su htjeli baciti, “skuriti”, veli Marija. - Ali ja je nisam dala. Cijela je napravljena od drva, ak su i klinovi kojima je sastavljena drveni. Jedini avao je u lokotu. Bila bi prava šteta ostati bez nje. Onda me iznenadila prekrasna zbirka od 14 kljueva. Toliko ih je do sada uspjela sakupiti. Sve su to tko zna koliko stari, neki i više od sto godina, kljuevi kojima su se nekad zakljuavali podrumi - palnice, kleti, škednji... Marija radi kao spremaica u Zavodu za javno zdravstvo u akovcu, a kako su djeca ve velika, konano ima slobodno vrijeme koje

Marija Gašparec voli raditi s komušinom

može potrošiti na nain koji joj je oduvijek nedostajao. Prije nekih pet-šest godina zapoela je raditi cvjetne aranžmane, a kako joj mama još

Svaku godinu likovi za jaslice malo su drugaiji Kralja Tomislava 14, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

U S K O R O...!!!! VAŠ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Čakovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...

ADVENTI... NAJAVLJUJEMO POLASKE IZ ČAKOVCA!! BUDIMPEŠTA..............................................................13.12.2013. AUSTRIJSKA JEZERA ................................................13.12.2013. BEČ ........................................................................13., 20.12.2013. NURNBERG & MUNCHEN ...................................... 20.12.2013. VERONA, MILANO, PADOVA ............................20.12.2013.

uvijek pomalo plete cekere, uvijek bi si donijela nešto komušine i onda dala mašti maha. Za svoj bor izrauje tradicionalne ukrase od svega što se može nai u prirodi - orasi, ešeri, slama, komušina, malo boje, sjaja, jer Boži je za nju najkieniji dio godine i sve se mora sjajiti. Jedino je to doba godine kad malo kia nije na odmet. A ispod bora jaslice s ljudima izraenima od komušine: Josip, Marija, Isus, tri kralja, aneli, pastiri koji se dolaze pokloniti Isusu... Svaku godinu ima novu ideju kako napraviti nove likove: na primjer, Mariju - nekad ima cvijee u ruci, nekad meimursku maramu, nekad dugu pletenicu..., pa je tih likova i najviše napravila, a svaka je na svoj nain poseban. Na pitanje kako to da ne zna plesti cekere, odgovorila je: - Dok sam bila dijete, mama i susjede koje bi pod orehom plele cekare uvijek su govorile: ‘Sam se ti se vui kaj neš morala plesti’. I tako je vrijeme prošlo. Kasnije su došla djeca, sad mama pomaže baki, ali im bude prva prilika moram i to nauiti. Zaista bih to željela. Marija oslikava i kutije, aše, vaze modernom decoupage tehnikom, s cvjetnim, ali i božinim motivima. Kad Marija sjedne u svoj kutak, rasprostre stari stolnjak, uzme ljepilo, boje i prirodne materijale i škare u ruke, onda ideje naviru same. Tako e i ovaj Boži biti drugaiji od ostalih. (S. Zorkovi)

Aneli od tegli, ukrašeni zlatnom metalnom piljevinom

Runo raeni aneli za bor

Doživite drugačije blagdane!

Jednodnevna adventska putovanja

...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel!

Advent u Beču 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana : 220,00 kn

Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013. 420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013. 100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Grazu i predbožićni shopping

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013. 150,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013. 180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 200,00 kn 30.11. • 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 120,00 kn 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 160,00 kn

Advent u Salzburgu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 260,00 kn

Jednodnevni dočeci Nove godine Doček Nove godine u Budimpešti 31.12.2013. Cijena aranžmana: 230,00 kn

Doček Nove godine u Veneciji

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

31.12.2013. Cijena aranžmana: 320,00 kn Polasci iz Čakovca i Varaždina

Amazon putovanja Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr

Mace hrvatske 6, 40000 Čakovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr


50

Informacije

Na temelju lanka 4. Odluke Opinskog vijea o kriterijima spendiranja studenata s podruja Opine Orehovica (Službeni glasnik Meimurske županije 05/10) te Odluke naelnika o broju spendija i njihovim mjesenim iznosima za ak. godinu 2013/14., Opinski naelnik Opine Orehovica raspisuje

NATJEAJ za dodjelu stipendija za ak. godinu 2013/14. 1. Spendija se dodjeljuje na vrijeme trajanja redovitog studija, koje je utvreno statutom ustanove više ili visoke školske ustanove, iskljuivo dok spendistu traje status redovitog studenta. Iznos spendije za studente koji studiraju u akovcu, Varaždinu i Koprivnici iznosi 300,00 kn, a za studente koji studiraju u drugim gradovima 500,00 kn. Za akademsku godinu 2013/14. dodjeljuju se ukupno 3 (tri) spendije poevši od listopada 2013. godine. 2. Spendija se dodjeljuje na vrijeme do završetka redovnog obrazovanja, a isplauje se svake kalendarske godine i to za deset (10) mjeseci u godini (sijeanj, veljaa, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, te listopad, studeni i prosinac) ukoliko korisnik spendije do 31. listopada tekue kalendarske godine dostavi uvjerenje o upisu u slijedeu nastavnu godinu, odnosno slijedei semestar. 3. Spendije se dodjeljuju studenma po osnovi uspjeha na studiju ili uspjeha u srednjoj školi i rezultama na uenikim natjecanjima za studente. Korisnik koji diplomu stekne u roku iz lanka 3. Odluke o kriterijima spendiranja, u cijelos se oslobaa vraanja spendije pod uvjetom da je jekom studija imao prosjek ocjena 4,00 i više. Korisnik koji diplomu stekne u roku iz lanka 3. Odluke o kriterijima spendiranja dužan je vra spendiju Opini Orehovica prema slijedeim mjerilima i iznosima: Prosjek ocjena Do 2,49 Od 2,50-2,99 Od 3,00-3,49 Od 3,50-3,99 Od 4,00-5,00

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Postotak vraanja 100% 80% 60% 40% 0%

4. Pravo sudjelovanja na natjeaju za dodjelu spendija imaju studen s podruja Opine Orehovica, koji kumulavno ispunjavaju slijedee uvjete: • da su državljani RH, • iji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na podruju Opine Orehovica najmanje (6) godina prije objave natjeaja, • iji prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje škole ukljuujui i završni ispit iznosi najmanje 3,5 ( ako su upisali prvu godinu), • iji prosjek ocjena svih položenih ispita jekom studija iznosi najmanje 2,5 (ako upisuju više godine studija). 5. Dokumen koje treba dostavi: • zamolba za dodjelu spendije sa kratkim životopisom, • uvjerenje o redovitom upisu na visoku ili višu školu, odnosno veleuilište s naznakom smjera studijske grupe, • studen prve godine preddiplomskog studija: preslike svjedodžbi svih razreda srednje škole i preslika svjedodžbe o državnoj maturi i/ili potvrde o položenim ispima državne mature, • studen viših godina preddiplomskih studija: potvrda fakulteta o prosjeku svih ocjena ili ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita, • studen diplomskog studija: potvrda fakulteta o prosjeku ocjena cijelog preddiplomskog studija te potvrda fakulteta o prosjeku svih ocjena diplomskog studija ili ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita, • potvrde o prebivalištu za podnositelja zamolbe i oba roditelja, • izjava studenta da ne prima ni jednu drugu spendiju, • domovnica, • potvrda o uspjehu na natjecanjima (ako je kandidat posjeduje), sukladno l. 8 i 9. Odluke o kriterijima spendiranja. 6. Rok za podnošenje prijava je 20.12.2013. godine. 7. Odluka o kriterijima stipendiranja studenata s podruja Opine Orehovica dostupna je na www.orehovica.hr te na stranicama Službenog glasnika Meimurske županije (br. 05 iz 2010.) 8. Molbe se podnose na adresu: Opina Orehovica, akoveka 9, 40322 Orehovica, sa naznakom “Natjeaj za spendiju-ne otvaraj”. 9. Obavijes o rezultama natjeaja bi e dostavljene sudionicima natjeaja najkasnije 30 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

OTVORENI NATJEA

1. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. Stubika ulica 47, Zagreb, traži 15 tajnih kupaca m/ž za povremeni honorarni posao, poslati prijavu na gornju adresu ili na: www.msa. com.hr/hr//tajni-kupci ili se javi na tel.01 644 6702 do 01.12. 2. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili posla mail na: mamica@ mamica.com.hr do 30.11.

5. Royal Trade d.o.o. Vratišinec, Prena 1, traži kuhar/kuharica na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na adresu poslodavca ili na mob. 099 222 5005, do 30.11. 6. Inpiro d.o.o. D. Kraljevec, traži 3D/2D konstruktor/konstruktorica na neodreeno vrijeme, javi se na email: ivan.hajdinjak@inpirio. com do 30.11.

3. Automehaniar Zvonimir Kralj, M. Središe, A. Šenoe 14, traži m/ž automehaniar na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 543 607 ili 098 284 328, do 30.11.

7. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/konobarica na odreeno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javi se na mob.091 2502 144, do 15.12.

4. Atlas tours d.o.o. akovec, traži šalterski referent/referentica u putnikoj agenciji na odreeno vrijeme, radno vrijeme na 20 sati tjedno, posla email: goran@atlastours.hr do 01.12.

8. Complex-inst j.do.o. Pribislavec, traži 3 montera/monterke grijanja, 3 vodoinstalatera/instalaterki i limar-izolater/izolaterka na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 30.11.

Na temelju lanka 17. Zakona o turiskim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08), lanka 1. Pravilnika o posebnim uvjema koje moraju ispunjava zaposleni u turiskom uredu turiske zajednice opine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turiske zajednice (NN 110/10), lanka 28. Statuta Turiske zajednice Opine Sve Marn na Muri (SGMŽ 01/10) i Odluke Turiskog vijea Turiske zajednice Opine Sve Marn na Muri od 29.10.2013. godine raspisuje se

NATJEAJ za izbor i imenovanje direktora/ice Turistikog ureda Turistike zajednice Opine Sveti Martin na Muri na neodreeno vrijeme Uz ope uvjete Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) kandida moraju ispunjava uvjete propisane Zakonom o turiskim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) i posebne uvjete propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turiskom uredu turiske zajednice opine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turiske zajednice (NN 110/10): 1. da ima završen preddiplomski ili diplomski sveuilišni studij ili struni studij društvenog ili humaniskog smjera ili geogra je; 2. da ima najmanje godinu dana radnog iskustva na poslovima u turizmu za koje je kao uvjet propisan studij iz to. 1.; 3. da akvno zna jedan svjetski jezik; 4. da ima položen struni ispit za rad u turiskom uredu; 5. da poznaje rad na osobnom raunalu; 6. da ima organizatorske sposobnos; 7. da mu pravomonom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izreena mjera sigurnos ili zaštna mjera zabrane obavljanja poslova iz podruja turizma, dok ta mjera traje. Uz prijavu na natjeaj kandida moraju priloži: 1. životopis; 2. presliku domovnice; 3. presliku diplome; 4. presliku radne knjižice o dužini ostvarenog radnog staža; 5. original uvjerenja o nekažnjavanju ne stariji od 3 mjeseci; 6. potpisanu izjavu da poznaje rad na raunalu ili svjedodžbu ili cer kat odgovarajue obrazovne ustanove; 7. presliku uvjerenja o položenom strunom ispitu; 8. presliku svjedodžbe ili cer kat škole za strane jezike. (Napomena: Direktorom turiskog ureda može bi imenovana i osoba koja u trenutku sklapanja ugovora o radu ispunjava uvjete odreene propisom iz lanka 21. stavka 5. Zakona o turiskim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ali nema položen struni ispit, ali ga mora položi u roku od jedne godine od dana stupanja na rad, iznimno položeni struni ispit ne moraju ima osobe koje imaju odgovarajuu strunu spremu i najmanje 10 godina radnog staža na poslovima u turizmu u toj strunoj spremi.) Prijave se podnose u roku od 8 dana od dana objave natjeaja na internet stranici Turiske zajednice Opine Sve Marn na Muri (www.svemarn.hr) i oglasnoj ploi Turiske zajednice Opine Sve Marn na Muri, regionalnom listu „Meimurske novine“ i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na adresu: TURISTIKA ZAJEDNICA OPINE SVETI MARTIN NA MURI, Trg svetog Marna 7, 40313 Sve Marn na Muri, s naznakom „Za natjeaj – ne otvaraj“. Nepotpune i nepravodobne prijave nee se razmatra. O rezultama natjeaja kandida e se obavijes u zakonskom roku. Sve Marn na Muri, 29.11.2013. godine Klasa 334-07/13-01/01 Urbroj:2109-17/13-01/66 Turisko vijee Turiske zajednice Opine Sve Marn na Muri Predsjednik TZ Franjo Makovec

9. Rusca d.o.o. akovec, traži kuhar/kuharica i pomoni kuhar/kuharica na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 30.11. 10. Kvinta d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada Podroom Drink and Music Club, osobni dolazak: Kralja Tomislava 31, akovec, do 30.11. 11. Dolenec instalaterski obrt akovec, traži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 554 9323, do 30.11. 12. Tessa j.d.o.o. Mihovljan, traži armira/armiraica; tesar/tesarica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 099 4222 575, do 30.11. 13. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Cae bar San Marco, info: 097 788 9981 23. Cae bar Zavrtje, Miklavec, traži 2 konobara/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 242 485, do 26.11. 14. Udruga za boljitak Roma, Gorian, traži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedinani javni rad, javisenamob.098504 559, do 10.12.

15. Kraljevske slasce d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni knjigovoa/ knjigovotkinjaislasar/slasarkapomoni radnik u proiz. kolaa na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 456 0008, do 07.12. 16. Toplek shop d.o.o. B. Radia 81, Pribislavec, traži 3 soboslikar/soboslikarica na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 360 099 do 30.11. 17. Tremak d.o.o. Domašinec, traži 3 diplomiranaekonomista/ekonomisce za struno osp. bez zasnivanja radnog odnosa, poslati zamolbu na email: lidija.visnjic@tremak.eu do 30.11. 18. Vrbi&Dora j.do.o. akovec, traži kuhar/kuharica za pripremu brze hranenaodreenovrijeme,javise na mob. 098 160 1509, do 30.11. 19. Marti d.o.o. Prelog, traži skladištar/skladištarka limova, cijevi, vijane robe na odreeno vrijeme, posla email: oce@mar.hr do 29.11. 20. Motel Ilonka-Mirjana anadi, M. Središe, M. Gupca 17, traži 2 kv kuhara/icenaneodreenovrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi na tel. 040 543 076 ili 091 505 2872, do 30.11. 21. Slasarstvo Cvek d.o.o. Pušine, traži samostalni pekar/pekarica naodreenovrijeme,javisenatel.

NOVO IZDANJE VINDIJINIH MLADIH SIREVA Varaždinska prehrambena industrija široku ponudu svojih proizvoda obogatila je mladim sirom od kravljeg mlijeka Spajanjem inovativne skupini mladih sireva svojim tehnologije, kreativnih ideja vjernim kupcima nudi još i poštivanja bogate sirarske dvije izvrsne varijante koje se tradicije u sjeverozapadnoj odlikuju originalnim spojem Hrvatskoj, Vindija je prošlog razliitih vrsta mlijeka. I dok ljeta proizvela i za tržište pri- prvi predstavnik mladog sira donosi kombinaciju kravljeg i premila svoj mladi sir. Za sam kraj ove godine kozjeg mlijeka, u drugom su jedan od najveih hrvatskih odlino spojeni okusi kravprehrambenih proizvoaa ljeg i ovjeg mlijeka. pripremio je još jedan novitet Osim zamamnih kombiiz ove cijenjene kategorije po- nacija okusa i visoke hranjive lutvrdih sireva - mladi sir od vrijednosti, Vindijine mlade kravljeg mlijeka. sireve krasi i dojmljiv dizajn Ovaj vrhunski proizvod, koji dodatno naglašava veliija težina iznosi 1,5 kg, sva- ku važnost tradicije za Vindikog e gurmana oduševiti jinu sirarsku djesvojom strukturom i blagim latnost. okusom za koji je zaslužna prepoznatljiva kvaliteta domaeg mlijeka ‘z bregov. Osim ove ukusne novosti, Vindija u Vindija sirevi – pola stoljea sirarskog umijea.

Svim graevinarima i rudarima estitamo 4. prosinca blagdan sv. Barbare


29. studenoga 2013.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI IZ MATINOG UREDA

ROENI BRUNA HORVAT, KI PAULINE I KRUNOSLAVA; JOSIP LEVAI, SIN DOLORIS I VINETUA; LUKAS BAKSA, SIN PETRE I AN ELKA; FRANKA KNIPLI, KI SILVIJE I DOMINIKA; DINA LEVAI, KI MARTINE I MIROSLAVA; LUKAS MIKULI, SIN IVANE I DAMIRA; EMILIJA ŽIVKO, KI TATJANE I MILJENKA; LORA ERDELJI, KI ANTONIE I ŠTEFANA; LUCIJA VARGA, KI ANE I ALENA; RIAN BANEK, SIN SANELE I DAVORA; LEA JANKOVI, KI DIANE I VELIMIRA; ELENA ORŠOŠ, KI BILJANE I ZLATKA; JURICA HORVAT, SIN BISERKE I DALIBORA; KATJA TKALEC, KI JOSIPE I MATEA; VIKTOR HABUŠ, SIN IRENE I IGORA; ALEXANDRA MAJETI, KI MILENE I SLA ANA; VITO TOPLEK, SIN JASMINE I DARIA; TONKA PODGORELEC, KI MARIJANE I TOMICE; JAN TOPOLNJAK, SIN VALENTINE I ZORANA; LUKA SOKA, SIN ALEKSANDRE I ŽELJKA (akovec)

VJENANI MANUELA UEK I ZLATKO KRALJI, IVANA JAMBROŠI I ANTUN BOKAJ, SNJEŽANA PUHAR I GARY BRYSON, HELENA MUJKI I NIKOLA HATLAK (akovec)

UMRLI IVAN PREPROVI R. 1935., ANTUN KONTREC R. 1932., MILK A MESAREK RO . OREHOVEC R. 1931., VERICA HRUŠKAR R. 1948., NIKOLA HORVAT R. 1943., FRANCA ORSAG R. HORVAT R. 1930., VERONIKA MARCIUŠ R. ŠALAMON R. 1944., FRANCISKA STOJKO R. ŽUPANEC R. 1936., KATARINA MAGI R. MIHOCI R. 1934., ROZA HAJDAROVI R. ZOBI R. 1942., URO HAJDINJAK R. 1933., ŽELIMIR HRANITELJ R. 1944., STJEPAN PREMUŠ R. 1941., GABRIEL NOVAK R. 1949., FRANJO ŠAFARI R. 1937., IVAN LOPARI R. 1921., MARIJA CECELJA R. KRIŠTOFI R. 1925. (akovec); CECILIJA HAJDAROVI RO . FAŽON R. 1932., DANICA BIBER RO . REBERNIK R. 1952., HELENA GOLUBI RO . VARGA R. 1924. (Dekanovec); TOMO PINTARI R. 1930., ANA DRK R. SOLDAT R. 1927., MARIJA SCHMIEDLECHNER R. ANTONI R. 1920., MARIJA KUTNJAK R. KRZNAR R. 1921. (M. Srediťe); MARIJA MARCIUŠ R. ROŽI 1924., MARIJA HERMAN R. MAGJARI 1934. (Nedeliťe); STJEPAN HAJDINJAK RO . 1929., JELENA GUDLIN R. PONGRAC RO . 1928. (Prelog); MARIJA OREŠKI R. JALUŠI RO ENA 1942. (Štrigova)

040 895 525, do 29.11. 22. Mi-ni d.o.o. Cirkovljan, traĹži konobara/icu na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910, do 11.12. 23. Velebit osiguranje akovec, J. Kozarca 15, traĹži m/Ĺž savjetnika Ĺživotnog osiguranja na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu, posla zamolbu na email: dolores. kovac@osiguranje.hr do 30.11. 24. General Team d.o.o. VaraĹždin, Zagrebaka 193, traĹži konobara/icu na odreeno vrijeme, mjesto rada caebarBumbar,G.KurĹĄanec,javi se na mob. 097 798 3758 do 30.11.

30. Mamica d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Soho baru,akovec, javiti se na mob. 091 548 6670 do 15.12.2013. posla Ĺživotopis na email: mamica@ mamica.com.hr 31. Mimi Mikolaj j.d.o.o. Kolodvorska 28, M. SrediĹĄe, traĹži konobar/ konobarica na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 493 080 do 09.12.2013. 32. Eko Meimurje d.d. Ĺ enkovec, traĹži 3 zavarivaa/zavarivaice - pripravnik; 5 zavarivaa/zavarivaice; 4 strojobravara/strojo-

25. Junior d.o.o. akovec traĹži 2 radnik/radnica u proizvodnjipekarskihproizvoda na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933 do 05.12.2013 26. Barfly akovec , ZrinskoFrankopanska 2a, traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 095 197 0025 do 15.12.2013 27. Soboslikarskopodopolagaki obrt Ladi, Strahoninec, traĹži 4 soboslikara/soboslikarica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 099 241 7290 do 11.12.2013. 28. Mancho j.do.o. Belica, traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada Cae bar Matrix Belica, K. Tomislava 26, javi se na mob. 099 4088 557 do 30.11.2013. 29. Autokua GaĹĄpari akovec, T. Bratkovia 1, traĹži automehaniar/ automehaniarka za rad u servisu viliara i teretnih vozila mehatroniar/mehatroniarka neodreeno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu. viĹĄe inf. Na www.hzz.hr do 09.12.2013.

traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 095 197 0025 do 15.12.2013. 34. Mack No.1. j.d.o.o. Novo Selo Rok, traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 095 850 2721 i posla zamolbu na email: zodijak007@gmail.com do 15.12.2013 35. Net d.o.o. akovec, Zrinskofrankopanska bb, traĹži inĹženjer/ inĹženjerka strojarstva za struno osposobljavanje bez zas. radnog odnosa referent/referenca prodaje na neodreeno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: marija.vugrinec@ net-net.hr do 03.12.2013

Slobodna radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija

1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju koŞe i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAŽDINVOD ZA KI TS VA HR SKA ŽUPANIJA, traŞi 100 NJE VA JA ŠL PO ZA ZA ŠIVA/ŠIVAICA - ťiva6-819 39 C: VE KO nje koŞnih navlaka za ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR IŠE: 543-200 automobilska sjedala . SRED i koŞnih dijelova za ISPOSTAVA M unutraťnjost vozila na odreeno (povean opbravarice - priprav- seg posla), uvje: znanje ťivanja ili nik; 6 strojobravara/strojobravari- KV tekslnog ili obuarskog smjera, ce; 1 cnc tokar/tokarica - pripravnik; radno iskustvo 6 mj., osobni dola1 cnc gloda/glodaica - pripravnik; zak ili pismena zamolba na adresu: 2 autokalirer/autolakirerka - pri- GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOpravnik i radnik/radnica na zavrť- VEC BARTOLOVEKI ili e-mailom: noj montaŞi - pripravnik. Natjeaj posao@boxmark.com, kontakt je otvoren do 07.12.2013. Javi se telefon: 042 404 692, do 31.12. pismenom zamolbom na adresu ili 2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekoemail adresu: posao@eko.hr33. ili munikacije i usluge, TraŞi se viťe tel.040 343 540 osoba (50) za podruje VaraŞdina, 33. Baray obrt za ugosteljstvo, akovec, Zrinsko-frankopanska 2a,

Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine, traĹži 5 ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKO-

MUNIKACIJSKIH USLUGA - obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, poŞeljno iskustvo u prodaji, komunikavne osobe. Životopis posla e-mailom na e-mail: bona.concilio@gmail.comiliosobni dolazak na adresu BRAE RADIA 20, VARAŽDIN radnim danom od 9-16 sa. Kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12. 3. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi 2 VODITELJ/ VODITELJICA TIMA za poetak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije sklapanje Ugovor o radu, uvje: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za voenje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet,

telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, mogunost koriťtenja vlastog vozila. osobni dolazak: BRAE RADIA 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona. consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12. 4. H.E.V. j.d.o.o. za trgovinu, ugosteljstvo i posredovanje, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi 2 MENADŽER/ MENADŽERICA PRODAJE MEDICINSKIH POMAGALA - prodaja medicinskih pomagala, voenje tima, edukacija, motivacija na neodreeno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS trgovina, zdravstvo, markeng, komunikavnost i vjeťne prodajnog razgovora, B kategorija uz posjedovanje vlastitog vozila, iskustvo 3g., engleski jezik. Prijavu poslati e-mailom: h.e.v.osijek@ gmail.com, kontakt mobitel: 099 3373 700, do 18.12.

Javni biljeĹžnik Jasenka Crnec, iz akovca, I. G. Kovaia 6, temeljem lanka 316. i 317. OvrĹĄnog zakona prema nalogu predlagatelja osiguranja TVORNICA STONE HRANE d.d., sa sjediĹĄtem u akovcu, dr. Ivana Novaka 11,

OBJAVLJUJE prvu usmenu javnu draŞbu 1. Predmet prve usmene javne draŞbe su nekretnine upisane u zk.ul.br. 1000, k.o. REKA, est. br.1242 stambena zgrada kbr. 27B od 175 m², gospodarska zgrada od 27 m² i dvoriťte od 3201 m² u Ulici Frana Galovia, ukupne povrťine od 3403 m² u 34/35 dijela. Navedene nekretnine nalaze se na adresi: Reka, Frana Galovia 27B. 2. DraŞba e se odrŞa dana 09. prosinca 2013. godine u 11,00 sa, u uredu javnog biljeŞnika Jasenke Crnec u akovcu, I. G. Kovaia 6. 3. U posjedu opisanih nekretnina nalazi se provnik osiguranja. 4. Vrijednost nekretnina utvrena je po ovlaťtenom sudskom procjenitelju u iznosu od 394.716,00 kuna. 5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zike) koje su najkasnije dan prije odrŞavanja draŞbe dale osiguranje u visini od 10 % od utvrene vrijednos nekretnina. Iznos jamevine se uplauje na Şiro raun javnog biljeŞnika Jasenke Crnec za druge osobe, broj rauna HR4424840081300005003 kod Raieisenbank d.d., a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obvezan predoi javnom biljeŞniku, prije nego javni biljeŞnik pristupi prodaji. Ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena, vrat e se osiguranje nakon zakljuenja javne draŞbe. 6. Kupcem e se smatra osoba koja na draŞbi ponudi najviťu cijenu i koju kao kupca proglasi javni biljeŞnik. Nekretnine se ne mogu proda ispod dvije treine utvrene vrijednos. 7. Kupac je duŞan poloŞi kupovninu u roku od 8 dana po zakljuenju draŞbe. Ako kupac ne poloŞi kupovninu nekretnine e se proda kupcu koji je ponudio prvu niŞu cijenu. 8. Troťkove sastava Ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, duŞnih pristojbi, troťkove upisa prava vlasniťtva u zemljiťne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac. 9. Za sve informacije obrate se na tel. 040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog biljeŞnika Jasenke Crnec u akovcu, I. G. Kovaia 6. JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRNEC

KUPON broj

950

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec


52

Oglasnik

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti.

Obavijest oglašivaima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred graevine! MOTORNA VOZILA PRODA JEM SKUTER Peugeot 50cm 2008.g, povoljno. mob. 091 970 1929 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281

PRODAJEM TRI FELGE za opel, 5 rupa, 15 cola i dvije felge za at 4 rupe 13 cola. mob. 098/581-986

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJEM KVALITETNO VINO miješano rizling i savinjon, cijena 10 kn/lit., te krumpir merkalni bijeli, nazva na broj 098 745 484.

MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako ušuvan, povoljno. mob. 091/505-2724

PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODA JEM ELINE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. do 7.mj 2014., Nedeliše. Tel: 091/111-62-77 RODAJE SE ASTRA karavan ‘96.g. ili se mijenja za manji auto. Tel: 040/390-357, 095/815-37-99 KIA SEPHIA 2000.g, registr. do 05./2014. g, atesran auto plin do 2017. g., euro auto kuka, 4 zimske i 4 ljetne gume sa felgama. mob. 098/ 16 40 931 VUNA SLUŽBA, dupla kabina, 7 sjedala, 2004.g., klima, vebasto, full, ispod cijene, 19.500 EUR, hitno odlazak penziju, mob. 095 4322 052 PRODAJEM FORD ESCORT registriran do 30.10.2014. za 11.000 kuna, Pušine, akoveka 120, info: 098/935-6187 PRODAJEM AUDI A6 1.8 1998.g., u vrlo dobrom stanju, garažiran, napravljen veliki servis. mob. 091/537-0343 PRODAJEM ALUMINIJSKE FELGE orig. opel sa 5 rupa, 15 cola, cijena 1.000 kn. tel. 333-030 FIAT UNO 1.0 33KW 1997.g., 5vr., garažiran, servisiran, registr. godinu dana, mob. 098/136-1712 VW POLO CLASSIC 1.4 benz 44KW 1998.g., zelene boje, 147tkm, 1.vl., dobro ouvan, cijena za dogovor, tel. 391-048

PRODAJE SE SLAMA, 5kn bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJE SE PRIKOLICA za rastepanje stajskog gnoja, tanjuraa 16 diska, plug 12 cola (visoki), sijeno u balama i veternjak za išenje žita. mob. 091/517-5821 PRODAJEM CISTERNU metalnu zapremnine 2000lit. MIP Metal D. Zelina original, vremenska automatika “Sauter” CH, uljni plamenik do 3r KW i vratna krila (4kom), cijene po dogovoru. mob. 098/905-1062

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 T R A Ž IM P OS AO GERO N TO DOMAICE na podruju grada Preloga, Goriana i okolice. Pouzdana osoba nudi kuhanje, išenje, nabavu namirnica i lijekova i prijevoz Vašim starijim i nemonim ukuanima. tel 099-2007-277

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septikih jama. Struno i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO EDUCIRANA GERONTO DOMAICA traži posao na podruju Donjeg Vidovca i okolice. Diskretna i iskusna u radu sa starijim ljudima, vrlo strpljiva i dobro organizirana. mob. 099/193-5358

Hotel Park Čakovec raspolaže sa 106 soba (jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne), kapaciteta 220 ležajeva. Sobe su funkcionalno uređene: vlastita kupaonica, kabelski TV prijemnik, telefon i besplatni bežični internet. Od ostalih sadržaja hotel raspolaže sa: restoranom kapaciteta 300 osoba dvoranama /5/ za sastanke 100 osoba, dvoranama od 10-35 osoba, caffe barom, besplatno parkiralištem kapaciteta 80 automobila i 4 autobusa. Osim klasične usluge smještaja i ugostiteljstva, hotel PARK Čakovec nudi mogućnost organiziranja: kongresa i stručnih skupova,seminara, promocija, sajmova, raznih svečanosti/svadbene, maturalne, jubileji, baketi, jela po narudžbi, cateringa

NEKRETNINE – PRODAJA

EDUCIRANA GERONTODOMAICA, savjesna i diskretna, pomaže Vašim starim i nemonim lanovima obitelji. Prednost akovec i okolica. Kontak t: 091/928-7012 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

POZNANSTVA MLADI traži slobodnu i iskrenu curu od 30-40g. za vezu. Samo iskrene, mob. 095/8974-533 SLOBODAN MUŠKARAC (59g) tr aži sl o b o dnu, r az ve d enu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj: 099/574-8435

Zrinsko-frankopanska bb, Čakovec T: +385 40 311 255 F: +385 40 311 244 E: recepcija@ ck.t-com.hr W: www.hotel-park.info

VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, okunica 1000m2, 6 0.0 0 0 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 1706m2 u gra. zoni u Nedelišu-Glavaše. mob. 091/561-2052

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:0 0 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠU s parkiralištem. Tel: 098/516-530

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju kuu u gornjem dijelu Meimurja. tel. 091/559-8656

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069

KIPER PRIKOLICE 2-osovinske rotofreza-hovard 2.4 širine s valjkom, vrlo povoljno, prodajem. info: 682-180 ili 098/170-5311

USLUGE

MUŠKARAC (59/182) - sportski p, šarmantan, uredan, traži diskretnu družicu. Molim sms na 098/9640-763

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaža), urbana vila, novo, s garažom, Mihovljan ispod Šafrana, visoki rohbau, kredit, mob. 098/241-559 PRODAJE SE KUA U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE KUA od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA kua u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42

KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KUE, nazva na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VEU VIKENDICU ILI MANJU KUU od 80-100m2 s okunicom oko 1ha: dvorište, livada, oranica, stari vonjak u Gornjem Meimurju. Položaj na sunanom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJEM NOVI namješteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lovakih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559 PRODAJE SE šuma Gornji Omek 1059m2-Pušine, oranice; Veliki Štuk 2418m2, 2340m2-Nedeliše, Veliki Štuk 1274m2-Strahoninec, livada Sušine 646m2-Dunjkovec. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu površine 1600 m2, uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE 934 m2 u Šenkovcu, predjelu Dolec, komunalno maksimalno opremljeno. mob. 098 241 126 PRODAJE SE KUA - GRUNT u G. Hrašanu, info. 098 297 210 PRODAJE SE namještena vikendica i zemljište sa vonjakom i šumom od 2600 kvadrata u Vugrišincu, cijena 24.000 eur. Tel: 098 355 207 KUPUJEM STARIJU KUU sa okunicom, do 20.000 eura. Nije bitna lokacija. mob 097/755-1300

ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE 1300hv te jedno od 40hv, pogodno za gradnju u Dragoslavcu. info: 098/185-2534 PRODAJE SE TROSOBAN renoviran stan od 72m2 u k, blizina škola, vra, parka - vrlo povoljno. mob. 095/507-2782 PRODAJE SE KUA u centru k, gornja etaža 113m2 sa cijelim krovištem, svim prikljucima, te pripadajuim dvorištem cca 720m2 i zasebnim prilazom, pogodno za stanovanje, ured, ordinaciju. mob. 098/315-119 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN u k od 34,5m2, vlasnik 1/1, Vukovarska ul., ostale info na tel: 098/9938-944 AKOVEC - prodajem gradilište kod bolnice, novootvorena ulica, mob. 099/879-7736 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 28m2 u centru k, 1. kat, balkon. info: 099/815-6503

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR “PICTURA” I KANCELARIJE u akovcu - Metropol. Info: 098/944-5482

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središu. mob. 091 5495 873 IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni donji dio kue, s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazva 098/938-7532 IZNAJMLJUJE SE RESTORAN u Savskoj Vesi, mob. 091/1411-721 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan iskljuivo studencama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odlina lokacija! info na mob: 098/331-535 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323


29. studenoga 2013.

IZNAJML JUJEM NAMJEĹ TENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj kui u centru akovca, Ĺženskoj osobi. mob. 091/561-2052

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGUNOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

U NAJAM UZIMAM 2-SOBNI STAN u akovcu ili veu komfornu vikendicu u Gornjem Meimurju na razdoblje od oko pola godine. GSM: 091 603 28 83

PRODAJU SE Ĺ TENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724

IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI namjeĹĄteni stan studenma ili samcima, K. mob. 098/553-270

PRODA JU SE domae patke i zeevi, Ĺživi ili oiĹĄeni. Tel: 099/269-2090

AKOVEC - iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni namjeĹĄteni stan u centru, tel. 099/879-7736

PRODAJEM PERAD staroĹĄtajerku, bantam (patuljaste) i kanarince (njemaki s kapom). Info: 091/900-0028

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, odvojen ulaz i sva brojila. Zva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stanovi 2-sobni, 1-sobni i garsonijera na duĹže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 2-SOBNI namjeĹĄteni stan u k, centar grada. mob. 098/161-7975 IZNA JML JUJE SE ILI PRODA JE 2.5-sobni stan od 55m2 - povoljno. info: 311-969 IZNAJMLJUJE SE STAN U AKOVCU. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE GORNJI DIO KUE u akovcu kod PedagoĹĄke. mob. 098/879-472 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u strogom centru akovca, kompletno namjeĹĄten. Sve informacije na 098/163-1649

ŽIVOTINJE

PILIĆI Ć za klanje e

DOSTA VA

Ĺživi i oÄ?iťćeni oÄ?iťćen ni ,

,

PRODA JEM ML ADE DOMAE KOKOTE, teŞine oko 3 kg, cijena 80,00. Tel: 098 355 207 PRODAJEM ISTOKRVNE ŽENKE njemakog ovara stare 2 mj., cijena povoljna. Upi i info 098 9577 025. PRODAJEM DIVLJE ZEEVE iz kaveznog uzgoja po 300 Kn, kompletne kaveze po 1.500 Kn, te opťirnu literaturu o uzgoju za 150 Kn (ťaljem poťtom), mob; 098-908-4675 PRODAJU SE PIJETLOVI raznih sorti, za rasplod. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RAZNO PRODAJEM muĹĄku jaknu addidas krem boje vel. XL i novu century muĹĄku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL , nove muĹĄke LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM zranu puĹĄku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta , runi rad. Mob 099/64-111-90 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM dionice Mesne industrije Vajda, koĹžnu garnituru (1.100 kn) i klavir ouvani malo sviran, spavau sobu i cafe aparat. info: 091 970 1929.

PRODAJEM djeji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 P OVO L JN O PRO DA JEM N O VU ZR ANU PUŠKU amerike proizvodnje i jaeg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/5522-749

PRODAJEM NOVU PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski ĹĄmer za gitaru. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339

Lily - prekrasna maca stara oko 4 mjeseca, divne je mekane dlake, umiljata, zaigrana, nauena na druge mace, prilagodljiva, ide na pijesak. Cijepljena i oiĹĄena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u k. tel. 390-574 PRODAJEMO koriĹĄteni ali uĹĄuvani ĹĄtednjak 90cm (2plin + 4struja) i prostor za bocu (moĹže i zemni plin) za 1.500 kn; manju preĹĄu za groĹže na vijak za 1.400 kn i hrastovu bavu od 60lit. za 250 kn. Info: 390-301 ili 099/674-2919

Dolly - prekrasna sivo grasta maca s ekima Ĺžute boje po jelu, stara oko 3 mjeseca, cijepljena prvi put prov zaraznih, oiĹĄena od nametnika, umiljata i jako jako jako mazna. Dobra si je s drugim macama. Nauena na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Lenny je predivno malecko ĹĄtene staro oko 2 mjeseca pronaeno baeno na livadi sa svojom braom i sekama. Sad traĹži topli dom i udomljava se iskljuivo u stan ili kuu s dvoriĹĄtem i pristupom unutra. Kontakt: 091-8988-004.

je mjeĹĄanac zlatnog retrivera dobar s drugim psima, ali poĹĄto je proveo gotovo 6 mjeseci sam u jednom dvoriĹĄtu jer su njegovi ljudi odselili u drugi grad, prilino je plah i traĹžimo mu dom s ljudima koji e imati dovoljno strpljenja za baviti se njime i ponovo mu vratiti povjerenje u ljude. Kontakt: 098-241-060.

Myro

PRODAJEM ORAHE po cijeni od 50kn/kg. info: 091/513-6254

Meimurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec

Billi

PRODAJE SE PE za centralno grijanje na plin, komplet sa rezervoarom za vodu, malo koriĹĄteno - cijena povoljna, tel. 395-478

Moiro - muĹĄki maor, odrasli ali prekrasan, divan, umiljat i predobar, cijepljen, oiĹĄen od nametnika i kastriran. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je preslatki mladi upavac izuzetno vedre i vesele naravi, idealan za veliku obitelj koja ima vremena za ĹĄetnje i tranje po livadama i ĹĄumama. Kontakt: 091-8988-004.

Tanjo

Gea - prekrasna malecka grica od koja 2,5 mjeseca, cijepljena, oiĹĄena od nametnika, njeĹžna, divna, zaigrana, umiljata. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJE SE ŽELJEZNA VRATA za 1.000 Kn, visoka 255 cm, ťirina 130 cm, mob; 098-908-4675

PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokulvator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za loĹž ulje (2kom). Tel. 858-424

Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383

PRODAJE SE trosjed na razvlaenje u leĹžaj i dvije fotelje, sve ouvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazva na 098 92 81 012.

PRODAJE SE pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greĹĄkom), povoljno, te sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju, cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494

PRODAJEM glazbenu liniju s gramofonom, mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama i Ĺženski bicikl Rog Joma. Mogunost zamjene za laptop ili kompjuter. Mob. 098/539-169

Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€?

je predivno mlado ĹĄtene staro oko 5 mjeseci, izuzetno dobroudan i veseo. TraĹžimo mu lijep dom u kojem e odrastati slobodan i sretan, uz drage ljude. Kontakt: 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄu Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄe i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

950


54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

29. studenoga 2013.

PIŠE: STJEPAN MESARI

MEIMURSKA KUHARICA

Svinjski odrezak u umaku od gljiva Mladi, ali vrsni kuhar Stevica Trstenjak iz Novakovca dulje vrijeme vodi kuhinju u restoranu “Raj” u Peklenici, gdje gosti uživaju u njegovim delicijama. Premda mlad, Stevica s najviše žara i volje priprema jela koja se mogu svrstati u tradicionalna, odnosno onakva kakva vole obini ljudi željni uživanja u hrani, premda i mlade oduševi hranom kakvu oni najviše vole, od pizze, preko odrezaka, do jela za vegetarijance. Za nas je pripremio bogatu platu svinjskog odreska u umaku od svježih šampinjona, s hajdinskom kašom i kroketima kao prilogom. Stevica kaže kako je najvažnije imati svježe, kvalitetne i provjerene sastojke, a zatim osjeaj za vr-

Sastojci: - svinjski but ili lopatica - šampinjoni, ešnjak, papar - origano, paprika u prahu, luk - sol, kiselo vrhnje, temeljac

stu gostiju ili osoba kojima se jelo priprema. Jer ne priprema se jednako svinjski odrezak za mladež i za odrasle osobe. Tu do izražaja dolazi iskustvo koje se godinama stjee. Stevica je strpljivo pripremio sirove odreske, koje je zatim vrhunski izdinstao i sljubio sa sastojcima. Osjetili smo poseban bajkoviti okus i miris u umaku, a kuhar nam je otkrio kako se radi o origanu, koji je tako osvježio tanjur prepun dobrog jela. Odresci su prhki, a umak božanstven, te s prilozima i miješanom salatom ine vrlo ukusno, gotovo vrhunsko, jelo. Uz ovo jela Stevica preporuuje rajnski rizling redovite berbe ili gemišt od domaeg vina i mineralne vode.

Priprema Svježu svinjetinu izrezati na pravilne odreske, lagano ih potui kuhinjskim batom i nasoliti s obje strane, te staviti na stranu. Crveni luk narezati na komadie te ga pržiti na masti sve dok ne omekša, te u smjesu staviti odreske koji se dinstaju 20 do 30 minuta uz podlijevanje jušnim temeljcom. Zdinstane odreske izvaditi iz posude, a u masnou staviti narezane šampinjone, uz dodavanje soli i mljevene crvene paprike. Dodati 2 do 3 žlice kiselog vrhnja, papra i origana te lagano prokuhati dok umak ne zagusti. Odreske posložiti na tanjur, prelijati ih gljivama i umakom, te pored odreska složiti kuhanu hajdinsku kašu i krokete. (Odresci se umjesto dinstanja mogu ispei na roštilju ili ploi, a daljnji postupak je kao i kada se dinstaju u umaku, no u ovom primjeru su soniji.)

RECEPT PLUS IZ PENICE akovekih mlinova

Pogae s jabukama i sirom Sastojci: - lisnato tijesto, svježe jabuke, domai sir - šeer, cimet, mljeveni šeer Priprema Svježe i zdrave jabuke oguliti i odstraniti koštice. Naribati ih te promiješati, uz dodavanje cimeta i šeera. Svježi kravlji sir runo zdrobiti i promiješati ga s malo soli i šeera.

Lisnato tijesto odmotati te na njega posložiti smjesu od jabuka za pogau s jabukama, i sir za pogau sa sirom. Tijesto sa smjesom zarolati i staviti u namašen ili nauljen pleh ili tepsiju. Staviti u penicu i pei sve dok korica ne porumeni. Izvaditi i vrue narezati na željene dužine. Posipati šeerom u prahu i poslužiti uz liker ili desertno vino.

VINO TJEDNA

Pogaice s kupusom SASTOJCI: - 50 dag sitno narezanog kupusa - 5 dag masti - 10 dag margarina - 30 dag glatkog brašna akovekih mlinova - 2 dcl vrhnja - 1 jaje za premaz

PRIPREMA Sitno nasjeckani kupus pirjajte na masti. Kada se ohladi, umijesite ga s margarinom, brašnom i vrhnjem. Oblikujte pogaice po želji. Premažite ih razmuenim jajem i stavite pei na 180 C.

Štamparov sauvignon Kvalitetno suho bijelo vino sauvignon, Vinogradarstva i podrumarstva Štampar iz Svetog Urbana. Vino je berbe 2010., sadrži 12,3 posto alkohola i pije se ohlaeno na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva. Krase ga solidni alkoholi, ugodna sortna aroma i lijepa zlatnozelena boja. Poslužuje se u ašama oblika kaleža, a najbolje se sljubljuje s piletinom, puretinom, plodovima mora, biftecima i sarmom, kao i s kolaima te mnogim slasticama.


29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

HLADNO VREMENSKA SLIKA: Stigao nam je i prvi snijeg. Na Papuku ga je ponegdje napadalo i blizu pola metra, u Slavoniji i Lici 5-20 centimetara, u Virovitici 3 cm, a jedino je na sjeverozapadu prošlo bez snježnog pokrivaa. Sljedeih dana nema novog snijega, ali ostaje hladno zimsko vrijeme. VREMENSKA PROGNOZA: U petak dosta oblaka, ali uglavnom suho vrijeme. Bit e hladno, a ujutro je mogua i dugotrajna magla. Ujutro mraz, a u sluaju magle ili ni-

skih oblaka temperatura e ostati oko nule. Ako probije malo sunca porast e do 3 ili 4 Celzijevih stupnjeva. I vikend nam donosi veinom suho i stabilno vrijeme.

Ujutro i prijepodne mogua je magla ili niska naoblaka, a danju sunana razdoblja. Vjetar slab, u gorju ponegdje do umjeren sjeveroistoni. Ostaje nam hladno uz jutar-

Vremenska prognoza i razbibriga 55 nje temperature možda i oko -5°C, a najviša dnevna uvelike e ovisiti o koliini sunca i kretat e se izmeu 2 i 6 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju i ponedjeljak izmjena sunca i oblaka uz hladna i mjestimice maglovita jutra. Magla ili niski oblaci se ponegdje mogu zadržati vei dio dana ili ak cijeli dan. Temperatura zraka ostaje u zimskom režimu – ujutro ispod nule, a danju malo iznad. Prema sredini tjedna postoji mogunost za neke slabe oborine, osobito krajem srijede i oko etvrtka, ali takav razvoj dogaaja još nije siguran. Izgleda da bi temperatura zraka trebala biti dovoljno niska da u sluaju oborina to bude susnježica ili slab snijeg. Ne vide se vee koliine. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, ino tel.

0800-1234. (prognoza izraena 28.11.) SVETA KATA – SNIJEG NA VRATA? Blagdan Svete Katarine (Svete Kate) obilježava se 25.11., a prema pukom kalendaru oznaavao je posljednje dane jeseni i poetak zime. Od Svete Kate poinju pripreme za Boži i pjevaju se božine pjesme. Najpopularnija meteorološka izreka koja spominje ovu sveticu vezuje je uz snijeg jer obino je ovo doba znatnijeg pogoršanja vremena i osjetnog zahlaenja. Donosila snijeg ili ne, za Svetu Katarinu se vjeruje da je simbol hrabrosti. Znate li legendu o ovoj najraširenijoj svetici? Katarina Aleksandrijska je bila uena ljepotica koja se suprostavila caru Maksiminu II i njegovoj želji da iskorijeni sve kršane u Aleksandriji. Car je okupio najuenije filozoe da mladu ljepoticu odvrate od vjere, što oni nisu uspjeli i bili su pogubljeni. Katarina je baena u tamnicu i muena glau koju preživi zahvaljujui pruženoj pomoi od anela. Za to vrijeme na kršanstvo je preobratila i carevu suprugu. Pobješnjeli car naredi da se svi kršani pobiju osim Katarine od koje zatraži brak i odbacivanje vjere. Odbivši takvu ponudu, Katarina je i sebi potpisala smrtnu presudu. Car je naredio da se za nju izradi nova sprava za muenje – kota s bodežima kako bi bila isjeena na komade. Meutim, plamen s neba je spalio kota i Katarini je na-

posljetku odrubljena glava. Iz krvi koja je potekla iznikle su ruže širei svoj miris po cijelom svijetu. Tijelo pokojnice aneli su prenijeli na Sinaj gdje je u 6.stoljeu izgraen samostan koji postoji i danas. Manjak provjerenih injenica o njoj bio je povod da se izbaci iz liturgijskog kalendara 1969 g. u koji ju je opet vratio pokojni Ivan Pavao II 2002.g. Ipak, to nije sprijeilo da se Sveta Kata štuje i slavi diljem svijeta kao zaštitnica uitelja, pravnika, teologa, tajnika, knjižniara, arhivista, uenika, kao i još mnogih drugih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže. Malo koja svetica, kao Sveta Katarina je od vrhunskih umjetnika primila izvanrednu poast koji je prikazuju kao kraljevnu okrunjenu ružama sa palmom u ruci, knjigom, uz strahovito muilo kotaa s bodežima ili pak s prstenom kao simbolom njezine zaruke s Kristom. Ukoliko vam ove godine ne donese snijeg, neka vam donese više hrabrosti kada god bude trebalo, a svim Katarinama, Katama i Katicama sretan imendan. (Šibenik Meteo)

VICOTEKA

Ide ovjek pustinjom mrtav umoran, skoro dehidrirao, i sretne beduina: - Gdje ovdje ima vode? Beduin: - Ovako, ideš ravno u pravcu moje ruke i u srijedu skreneš lijevo... ---------------------------------------------------------Sin pita oca: - Koje su boje šljive? - Plave. - Pa zašto je ova crvena? - Zato što je zelena. ---------------------------------------------------------Fata je rodila i Mujo sav sretan gleda svog sina u krevetiu meu svim ostalim bebama i kaže: - Ma pogledajte ga! Slii na mene! A babica sa strane odgovara mu suosjeajno: - Što da se radi? Važno da je živ i zdrav! ---------------------------------------------------------Sjede Mujo i Haso i piju. Mujo: - Mislim da u se razvesti. Žena mi ve dva mjeseca nije rekla ni rije. Haso otpije gutljaj i odgovori: - Dobro razmisli, prijatelju! Nije lako opet nai takvu ženu.


TENIS

NOGOMET

Iva Mekovec nastavila pobjedniki meimurski niz u Bolu

Meimurje jesenski prvak III. HNL - sjever

ZIMSKO MALONOGOMETNO PRVENSTVO

Krenule prijave u nogometnom savezu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ivek i jegovi dva japeki K

aj pak oejo od nas ovi iz udruge “U ime obitelji”? Oni oejo kaj v nedeljo pemo glase davat i kaj zaokružimo DA i to zato kaj bodo se i dale mogli ženiti sam moški i žene, a oni moški šteri oejo skupa živeti nek živijo, ali se to ne bode zval brak, jerbo so dva pimpeki još nigdar ne meli deco. Oem rei, oni morejo naprajti dete, ali ne jeden drugomo. Isto tak ak bodo dve dekle štele skup živeti nek živijo, ali se nebrejo oženiti. Ve mi je palo na pamet, da bi se te dva moški, šteri oejo skup živeti, i dve ženske, štere so se zaljubile jedna v drugo, morali potpisati negdi da se bodo skurvali jedni z drugima sam zato kaj ne bi neši drugi moral za jiv deco delati. Najte me krivo razmeti, ali ak bi nekši deec živel z dva tatije (makar jednoga zove japa, a drugoga mama), kaj bi od njega postalo? Isto ono kaj so mo japa i mama! Kaj doma vidi kak se to dela, tak bode i on dale delal, oem rei motal bode se okoli kosmate moške

riti. Na drugoj strani bode se isto pripetilo i z Maricom, štera ima dve mame, ona bode se motala okoli ženske školjkice. si znamo da je dragi Božek stvoril moškoga (Adama) i ženo (Evo) i rekel jim je nek lejpo živijo v slogi, nek se radi imajo, nek se parijo i nek potomke izrodijo. I tak je bilo na jezere let. Tak je bar bilo pre onima štere je Božek na svet poslal. I ak je Božek to tak vredil unda to tak i dale mora biti. Nekaj si gruntam da je, brzas, tak bilo i pre onima šteri so od majmuna postali, ali ovo kaj nam ve Amerika, Evropa i svet oejo prodati kak demokracijo, oem rei, slobodo, to vam meni na nikaj ne vlee. Reite mi, prosim vas lejpo, kaj bi bilo z ovoga našega sveta da si je Adam mesto Eve poel deka iskati? I to je još ne vse: vse je to lepo i dobro dok se o temo spominamo, a kaj bi naprajli da vam sinek, mladi, školani i lepi kak slika dojde dimo z pajdašom, posedne vas za stol i stiha vam pošepetne da je to jegov deko. Kuliko bi vas, oem rei, nas, to preživelo? oram vam sprepovedati kak je to bilo v Ameriki. on (mi ga bodemo zvali Ivek)

V

M

V

oni mislijo i kak kanijo glase dati v nedelo na referendumo. Prosim vas lejpo, nesmeš rei kaj misliš, pak je to ne ograniavanje slobode? Z jedne strane more, a z druge nebre. To vam je kak i seks, s zadje strane je vredo, a z prve ne. Ali prinas vam je vse nampak, pak tak i to: Napriliko, ve niti profesori z biologije, vjeronauka ili etike nesmejo svojim akima, a niti nikomo drugomo, rei kaj mislijo o ženidbi, o japekaj i mamikaj, a na referendum nesmejo niti pomisliti, a ne kaj bi ga spomenuli, ak se neejo najti na burzi brez posla. Ak je to ne mobing kaj je unda? skarovec, Branko Lustig, je došel i k nam v akovec kaj nam pojasni kak je rekel da se fašizam znova pojavil pre našaj sosedaj Maaraj, a ne prinas v Meimorjo. Malo mo je pobeglo v Zadro, jerbo je negda, dok je fašizam hodal po ovomo našemo hataro, Meimorje bilo pod Maarima. Slobodno morem rei da ga v Meimorjo nigdar nej bilo fašizma jerbo se je z Maarima dotepel k nam dok so oni hercuvali vu ovomo našemo cvetnjako, a i z Maarima je odišel od nas. Mi smo ga nikak ne mogli herbati jerbo ne znamo

O

Referendum u nedjelju: ZA ili PROTIV?

Miljenko Kralji, Frkanovec Da, izii u ovu nedjelju na referendum. Glasovat u protiv. Nemam neki poseban razlog. Iako sam starinski i tradicionalno odgojen, mislim da se Ustavom ne bi trebao regulirati neiji odnos. Svima treba sloboda. Nek’ uživaju svi.

Tomislav Jarak, Nedeliše Glasovat u za. U tom sam duhu odgojen i mislim da je najnormalnije da obitelj ine žensko i muško. Ali, ako ljudi imaju odreene sklonosti prema istom spolu, to im nitko ne brani. No to nije pravilno za branu zajednicu, koju, kako sam rekao, ine žena i muškarac.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

maarski. Gospon Lustig se je na glavnomo akoskomo trgo obrnul okoli sebe i priznal (i to pred županom) da ga tu ne fašizma prema Romima i da se tu vse dela kak Romima ne bi falila niti las z glave i kaj ne bi nigdar odišli od nas. Videl je da smo se ve privili jedni na druge. Požalili smo se gospono Lustigu da mi uda delamo, a Romi još ve kradejo. Malo se je nasmejal i utješil nas je da to mi bodemo vse sami vse rešili, kak i vse drugo, jerbo ak bodemo akali na druge (itaj: politiare v Zgrebo) unda to nebo nigdar rešeno. Ili bodemo rešili ili pak se bodemo privili, kak foringaški konj. Kak nam bole paše, jerbo Rome je, bar do ve, niši ne uspel pripitomiti. stražni sodec, šteri dela inventuro vsega kaj je gospon Nadan Vidoševi preskrbel rez svoj radni vek v Hrvaškoj gospodarsko komori je pustil Vidoševia z rešta i to z istoga razloga zbog šteroga ga je i zaprl: kaj ne bo utjecal na svedoke. eimorski esdepeovci so završili i zadje svoje kadrovske izbore. Ne bodete veruvali kuliko poštovanja so meli prema svojemo bivšemo precedniko i šefo, Iveko Perhoo.

I

M

VIJESTI IZ 2043. LETA: ugoletni, oem rei, vjeni minister za peneze, Slavek Liniov, je posle svojega osmoga mandata uspel napraviti ono kaj se je hapil, ve zdavnja, 2013. leta. Dotiral je v red vse fabrike i vsa poduzea v Lepoj Našoj, tak da ve vsi plaajo svoje duge nejkesneše za 30 dni. Vsa tri poduzee, štera so uspela preživeti Linieve reforme, so još niti jempot ne zakesnila z plaanjem: niti Agrokor, niti Konzum, a niti pak Tisak.

D

U

stavni sod Lejpe Naše je posle tridesti let del toko na rezultate referenduma održanoga još onoga turbolentnoga 2013. leta, na šteromo so Hrvati nej dopustili pederima i lezbijkama kaj se zrivlejo v Ustav. Još jempot se prasica skazala: pravica je spora, ali dostižna, makar je pol socov, šteri so zapoeli toga sluaja ve na grobjo.

Nives Varši, Split - Neu izii na referendum jer sam iz Dalmacije, gdje mi je prebivalište. I da sam tamo, najvjerojatnije ne bih išla. Za nas koji smo nezaposleni bolje bi bilo da se novana sredstva koja e se potrošiti za referendum utroše na pametnije i korisnije stvari, kao što su otvaranje novih radnih mjesta, izgradnju djejih vrtia i slino.

ura Horvat, Mala Subotica - Naravno da u ii. To je moja graanska obveza i pravo. Glasovala budem, kao što se nadam i veina graana, za obitelj. Poštujem prava svih i ne zamaram se time tko je kakve narodnosti, nacionalnosti, rodne pripadnosti ili spolnog opredjeljenja. Ali ipak sam tradicionalna i smatram da je brak prije svega veza žene i muškarca, pa u glasovati za.

POD VUROM

Ovu nedjelju, prvog prosinca, graani e moi izii na državni referendum graanske inicijative “U ime obitelji”. U našoj županiji moi e se glasovati na 153 biraka mjesta, koja su uz manje izmjene ista kao i na nedavnim lokalnim izborima. Obrada podataka bit e jednostavna, tako da e rezultati biti poznati ve sat-dva nakon zatvaranja birališta. Hoe li Meimurci izii na referendum i kako e glasovati, provjerili smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

je živel z dva japeke, jednoga je zval japa, a drugoga mama i išel je v osmi razred puke škole. Jedno veer je doletel v kupaonico de se je japek tošeral i spazil je meštrijo štera je japi hlebentala med nogami. Jen as je gledal, a unda je rekel: Joj, japa, kak ti imaš velikoga pimpeka. Japa mo je na to otpovedal: Neje to nikaj sinek dragi, a da vidiš kakšega stopram mama ima? Neje niti Iveko leko živeti z te dva komade pre hiži. A kak bi Marika i Barika bile srene da bi takši tulipani rasli i cveli v jivaj vrakaj? esna Pusi i drugi Narodnjaki istam slobodno velijo kak pejo na referendum i da bodo protiv obinoga braka vu šteromo hercujejo mož i žena, jerbo se nesmejo ograniavati niije slobode, oem rei, nek si vsaki zbere koga si oe. (Dok sam to ul, mam sam odišel k sosedo i rekel sam mo da sam si zebral jegovo Bariko, ali me je natiral z drošcom v roki, a niti mi je gemišta ne natoil). Isto tak je minister za ake i škole, Željkec Jovanovi, poslal vsim ravnateljima i profesorima školi depešo da nesmejo nikomo govoriti, a posebno ne starešej akaj, kaj

Zeli so v obzir jegovo bogato iskustvo steeno dugoletnim voenjem Meimurske partije i ispunili mu i zadjo politiko željo. Najme kaj, neso ga nikam zebrali i postal je znova sloboden ovek. Kak fti na kiti. Da ovek ne poveruje, tuliko poštovanja i uvažavanja se retko denes najde. A stopram med politiaraj.

Marko Markulija, akovec - Ne, neu izii. Nemam poseban razlog. Nacija je oko teme podijeljena i mislim da moj jedan glas nee odluiti o ishodu referenduma. U ovoj situaciji u kakvoj je sada država ima mnogo bitnijih tema, od zapošljavanja mladih do pokretanja gospodarstva.

Međimurske novine 950  

Mnovine950i

Advertisement