11. sije nja 2011.
MINISTARSTVO poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Do 31. sije nja Orhideje rok za plavi dizel Posljednjih dana prošle godine bili smo svjedoci gužvi na me imurskim benzinskim postajama koje su stvarali traktori s cisternama ili ba vama za motorna goriva. Razlog je što su poljoprivrednici željeli iskoristiti pravo na kupnju plavoga plinskog ulja, odnosno plavog dizela. Svi u tome nisu uspjeli, ali mo i e to u initi tijekom sije nja. Naime, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja do
31. sije nja 2011. produžilo je rok za korištenje odobrenih a neiskorištenih koli ina plavog dizela u 2010. godini. Neiskorištene koli ine plavog dizela nadodat e se predvi enoj kvoti za 2011. godinu. Distribucija i preuzimanje od strane korisnika mo i e se obavljati od polovice sije nja 2011. godine, kada e za to biti stvoreni tehni ki preduvjeti. (sm)
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390 -896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
Poljodjelstvo 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC
Kod nas najviše prodavana cvjetna sobna biljka u protekloj godini je orhideja vrste Phalenopsis. Orhideja je smatrana rijetkim i dragocjenim cvijetnim draguljem, oduvijek je neobi no fascinirala sve ljubitelje biljaka. U 19. je stolje u vladalo nezamislivo oduševljenje tropskim orhidejama koje su neki pustolovi tražili, stavljaju i vlas život u opasnost, u najopasnijim dijelovima džungle. Kolekcionari su doslovno gubili bogatstva da zadovolje svoju strast, daju i mnogo novca za rijetke vrste koje su teško cvjetale, ak i u najljepšim staklenicima viktorijanskog doba. Danas su zahvaljuju i iskušanim tehnikama koje dopuštaju razmnožavanje orhideja in vitro, one postale dostupne svima. Metode uzgoja su se istan ale, stare ideje su nestale brišu i sliku nedostupnog cvijeta obožavanog u zagušljivom i vlažnom toplom stakleniku. Biraju i primjerke i rade i brojna križanja vrtlari su uspjeli dobi generacije vrš ih i osobito cvjetonosnijih orhideja koje rastu u našim interijerima bez potrebe za ekstravagantnom njegom. Tako cijele godine nalazimo u našim vrtnim centrima sve ve u ponudu orhideja koje nas o aravaju svojim bogatstvom i dugim cvjetanjem. Iznimna biljka za poklon, orhideja nije ništa izgubila na svojem ponosu. Još uvijek predstavlja izniman cvijet koji oduševljava bezbrojem svojih boja i iznena uje svojim gotovo životinjskim, ponekad pomalo uznemiravaju im oblikom svojeg cvijeta. Sa svoje 22 000 vrsta, obitelj orhideja je danas smatrana najbogatijom i najraznovrsni-
jom obitelji biljnog svijeta. A budu i da velik broj orhideja rado prihva a križanje, podvrste neprestano nastaju, na naše veliko zadovoljstvo. Ovako velik broj vrsta može zbuni i prave poznavatelje, zato mi ne budite tužni ako ne pogodite od prve razliku izme u Phalenopsisa i Cymbidiuma ili neke još egzo nije orhideje. Vrtlari i botani ari su birali primjerke biljaka i radili na križanjima kako bi dobili vrš e orhideje bujnijeg i u estalijeg cvata. Isto tako radili su na životnim uvje ma potrebnim orhidejama kako bi smanjili potrebu za visokom vlagom i temperaturom. Tako ove biljke više nisu zahtjevna egzo ka. Zanimljivo je da broj hibrida neprestalno raste jer su orhideje biljke koje rado prihva aju križanje. Najviša cijena pos gnuta za orhideju je USD 202,000 te je najskuplji Cymbidium kul viran od strane Shenzhen Nongke Grupe iz Kine, koja ina e intenzivno radi na znanstvenim istraživanjima u agrokulturi. Paphiopedilum Godefroyae Joe Volcano je prodan za USD 30,000 dok je Paphiopedilum Dollgoldi (Rothchildianum ‘The King’ x americaum ‘Yellow Lantern’) pos gao cijenu od USD 500. Ljudi su gubili živote zbog orhideja a kolekcionari ostavljaju bogatstva da zadovolje sakuplja ke strasti. Od prvog uvoza sa Bahama u Veliku Britaniju u 18 stolje u pa do danas, ove se biljke uzgajaju zbog visoke cijene. Danas su Hawaii glavni svjetski centar komercijalnog uzgoja orhideja. Ne se sekira , za nas ih proizvode naši susjedi Slovenci i cijene su im više nego umjerene. Pozdravljaju Vas iz IVE!
VETERINARSKI SAVJETI
Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenjem Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja mesa, odnosno spre avanja njegovog kvarenja. Osim razli i h mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokova i fizikalno-kemijski imbenici aktiviraju i autoli ke, vlas te tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spre avanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spre avanja aktivacije autoliti kih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje. Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa. Osim konzerviraju eg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organolepti kih svojstava mesa (mirisa, okusa, so nosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa isklju ivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u doma instvima, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i uvanju crijeva. Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uklju uje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (še er-glukoza, dekstroza i saharo-
za, askorbinska kiselina i askorba , ocat, mlije na, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfa ). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesna h proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi pos i termostabilna ruži astocrvena boja proizvoda. Konzerviraju e djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je difuzije iona soli u meso zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama miši nih vlakana. Difuzija soli u po etku je brza, budu i da je i koncentracija soli tada velika, za m te e sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednos koncentracije soli u salamuri. Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržava najmanje 95% NaCl, te bi bez vidljivih stranih primjesa. Osim što utje e na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje mrko sivu boju mesu, oduzima mesu vodu i djeluje
na sposobnost vezanja vode. Nitra su soli nitratne kiseline. To su ni bjelkas kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodava u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata. Pod utjecajem reduciraju ih bakterija nitra se reduciraju u nitrate. Nitri su soli nitritne kiseline u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog i kalijevog nitrita. U ve im koli inama nitri su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju critrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u slamuru rezul ra nastankom speci ne svijetlo crvene boje salamurenog mesa. Meso se može salamuri postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini posipaju odgovaraju om soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanjem mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u miši e i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima. U salamuri meso ostaje od nekoli-
ko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je slu aju vrijeme salamurenja potapanjem najmanje dvostruko kra e od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i miši e, te kombinirano salamurenje. Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure na meso, a postom potapanje mesa u salamuru. Dražen Kranjec, dr. vet. med.