SALUTOGENEZA

POSVETIT ĆU SE vlastitom zdravlju, dobrobiti i sposobnostima radi pružanja skrbi na najvišoj razini (iz Liječničke prisege)

Salutogeneza: aktivno promicanje zdravlja

Salutogeneza je medicinski pristup usmjeren na čimbenike koji podržavaju zdravlje i dobrobit čovjeka, umjesto usmjerenja na čimbenike koji uzrokuju bolest (patogeneza).

Prof. dr. sc. LIVIA PULJAK, dr. med. Hrvatsko katoličko sveučilište, Centar za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima

Taj je pristup usmjeren na jačanje osobnih i društvenih resursa koji štite i aktivno promiču zdravlje. U području promocije zdravlja termin salutogeneza povezuje se s nizom značenja koja je 1979. uveo Aaron Antonovsky, profesor medicinske sociologije, u svojoj knjizi Health, Stress and Coping, i koje je proširio u brojnim svojim kasnijim radovima. Model salutogeneze koji je predložio Antonovsky podrazumijeva da životna iskustva pomažu u oblikovanju osjećaja koherencije pojedinca. Jak osjećaj koherencije pomaže osobi u mobilizaciji resursa za uspješno nošenje sa stresom i pritiskom. Osjećaj koherencije pomaže osobi u kretanju na kontinuitetu između bolesti i zdravlja. Antonovsky odbacuje tradicionalnu medicinsku dihotomiju između zdravlja i bolesti te njihovu povezanost opisuje kao kontinuiranu varijablu između potpunog zdravlja (engl. health-ease) i bolesti (engl. dis-ease). Prema vlastitom navođenju, Antonovsky se počeo okretati od patogeneze prema salutogenezi u kasnim 1960-ima. Do tada je istraživao stres i suočavanje s bolešću među oboljelima od multiple skleroze, karcinoma i kardiovaskularnih bolesti te je došao do zaključka da njega ne zanima početna točka neke konkretne bolesti. S vremenom se Antonovsky počeo pitati: što čini ljude zdravima? I skovao je termin salutogeneza kako bi prenio način razmišljanja koji se nalazi iza tog pitanja. Literatura posvećena salutogenom modelu vrlo je skromna. Termin koji je sociolog začeo 1979. još uvijek je ideja koja se razvija. Standardne medicinske profesije i discipline još uvijek se ne bave u značajnoj mjeri salutogenezom. Primjerice, Dorlandov medicinski rječnik koji se izdaje od 1900. nema unos za salutogenezu niti za salutogeni model. Niti u znanstvenoj literaturi nema puno radova koji koriste tu terminologiju. Pretraživanjem PubMed-a na datum 26. kolovoza 2020. nalazi se 116 radova koji u naslovu imaju riječ „salutogenesis“, dok se taj termin nalazi u 392 rada u naslovu/ sažetku. Većina tih članaka objavljena je iza 2010. godine. Među radovima koji imaju „salutogenesis“ u naslovu, većina nisu originalni znanstveni članci već pregledni članci i komentari u kojima se raspravlja o tom konceptu. Međutim, radovi koji ispituju ideje koje promiče salutogeneza ne moraju nužno koristiti taj termin. S obzirom na starenje stanovništva, i sve veći fokus na zdravlje i kvalitetu života, možda i koncept salutogeneze dobije više pozornosti u medicini.

Sveučilište u Zürichu je, primjerice, 2017. godine osnovalo Centar za salutogenezu u okviru svojega Instituta za epidemiolo giju, biostatistiku i prevenciju. Cilj centra je znanstveni napredak u području salutogeneze. Znanstvena istraživanja Centra usmjerena su na salutogenezu u radnom životu kao izazovnom kontekstu za zdravlje koji se brzo mijenja. Glavne teme njihovih istraživanja su: osjećaj koherencije povezan sa zdravljem, salutogeneza u timskom radu, salutogeneza u poslovima u zdravstvu, salutogeneza u osmišljavanju poslova i životnih stilova povezanih s poslom. Centar je i domaćin međunarodnog Društva za teoriju i istraživanja o salutogenezi (engl. Society for Theory and Research on Salutogenesis, STARS), koje je osnovano u srpnju 2017. Istraživači okupljeni oko društva STARS trenutno provode međunarodno istraži vanje u kojem ispituju povezanost između resursa za suočavanje i mentalnog zdravlja tijekom pandemije COVID-19.

Aktivno promicanje zdravlja kroz definiranje i osmišljavanje salutogenih intervencija moglo bi imati veću važnost u javnom zdravstvu te u istraživanjima i praksi za promicanje zdravlja.

Štivo:

Antonovsky, A. Health, stress and coping. 1979. San Francisco, CA, SAD: Jossey-Bass. Mittelmark MB, Sagy S, Eriksson M, et al., editors. The Handbook of Salutogenesis. Cham (CH): Springer; 2017. Dorland's Medical Dictionary online. Dostupno na: https://www.dorlandsonline.com/ Centar za salutogenezu. Sveučilište u Zürichu. Dostupno na. https://www.ebpi.uzh.ch/en/aboutus/ departments/publichealth/poh/salutogenesis.html Društvo za teoriju i istraživanja o salutogenezi. Dostupno na: https://www.stars-society.org/