POSVETIT ĆU SE
vlastitom zdravlju, dobrobiti i sposobnostima radi pružanja skrbi na najvišoj razini
(iz Liječničke prisege)
Salutogeneza: aktivno promicanje zdravlja Salutogeneza je medicinski pristup usmjeren na čimbenike koji podržavaju zdravlje i dobrobit čovjeka, umjesto usmjerenja na čimbenike koji uzrokuju bolest (patogeneza). između zdravlja i bolesti te njihovu povezanost opisuje kao kontinuiranu varijablu između potpunog zdravlja (engl. health-ease) i bolesti (engl. dis-ease). Prema vlastitom navođenju, Antonovsky se počeo okretati od patogeneze prema salutogenezi u kasnim 1960-ima. Do tada je istraživao stres i suočavanje s bolešću među oboljelima od multiple skleroze, karcinoma i kardiovaskularnih bolesti te je došao do zaključka da njega ne zanima početna točka neke konkretne bolesti. S vremenom se Antonovsky počeo pitati: što čini ljude zdravima? I skovao je termin salutogeneza kako bi prenio način razmišljanja koji se nalazi iza tog pitanja.
Prof. dr. sc. LIVIA PULJAK, dr. med. Hrvatsko katoličko sveučilište, Centar za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima
Taj je pristup usmjeren na jačanje osobnih i društvenih resursa koji štite i aktivno promiču zdravlje. U području promocije zdravlja termin salutogeneza povezuje se s nizom značenja koja je 1979. uveo Aaron Antonovsky, profesor medicinske sociologije, u svojoj knjizi Health, Stress and Coping, i koje je proširio u brojnim svojim kasnijim radovima. Model salutogeneze koji je predložio Antonovsky podrazumijeva da životna iskustva pomažu u oblikovanju osjećaja koherencije pojedinca. Jak osjećaj koherencije pomaže osobi u mobilizaciji resursa za uspješno nošenje sa stresom i pritiskom. Osjećaj koherencije pomaže osobi u kretanju na kontinuitetu između bolesti i zdravlja. Antonovsky odbacuje tradicionalnu medicinsku dihotomiju
Literatura posvećena salutogenom modelu vrlo je skromna. Termin koji je sociolog začeo 1979. još uvijek je ideja koja se razvija. Standardne medicinske profesije i discipline još uvijek se ne bave u značajnoj mjeri salutogenezom. Primjerice, Dorlandov medicinski rječnik koji se izdaje od 1900. nema unos za salutogenezu niti za salutogeni model. Niti u znanstvenoj literaturi nema puno radova koji koriste tu terminologiju. Pretraživanjem PubMed-a na datum 26. kolovoza 2020. nalazi se 116 radova koji u naslovu imaju riječ „salutogenesis“, dok se taj termin nalazi u 392 rada u naslovu/ sažetku. Većina tih članaka objavljena je iza 2010. godine. Među radovima koji imaju „salutogenesis“ u naslovu, većina nisu originalni znanstveni članci već pregledni članci i komentari u kojima se raspravlja o tom konceptu. Međutim, radovi koji ispituju ideje koje promiče salutogeneza ne moraju nužno koristiti taj termin. S obzirom na starenje stanovništva, i sve veći fokus na zdravlje i kvalitetu života,
možda i koncept salutogeneze dobije više pozornosti u medicini. Sveučilište u Zürichu je, primjerice, 2017. godine osnovalo Centar za salutogenezu u okviru svojega Instituta za epidemiologiju, biostatistiku i prevenciju. Cilj centra je znanstveni napredak u području salutogeneze. Znanstvena istraživanja Centra usmjerena su na salutogenezu u radnom životu kao izazovnom kontekstu za zdravlje koji se brzo mijenja. Glavne teme njihovih istraživanja su: osjećaj koherencije povezan sa zdravljem, salutogeneza u timskom radu, salutogeneza u poslovima u zdravstvu, salutogeneza u osmišljavanju poslova i životnih stilova povezanih s poslom. Centar je i domaćin međunarodnog Društva za teoriju i istraživanja o salutogenezi (engl. Society for Theory and Research on Salutogenesis, STARS), koje je osnovano u srpnju 2017. Istraživači okupljeni oko društva STARS trenutno provode međunarodno istraživanje u kojem ispituju povezanost između resursa za suočavanje i mentalnog zdravlja tijekom pandemije COVID-19. Aktivno promicanje zdravlja kroz definiranje i osmišljavanje salutogenih intervencija moglo bi imati veću važnost u javnom zdravstvu te u istraživanjima i praksi za promicanje zdravlja.
Štivo:
Antonovsky, A. Health, stress and coping. 1979. San Francisco, CA, SAD: Jossey-Bass. Mittelmark MB, Sagy S, Eriksson M, et al., editors. The Handbook of Salutogenesis. Cham (CH): Springer; 2017. Dorland's Medical Dictionary online. Dostupno na: https://www.dorlandsonline.com/ Centar za salutogenezu. Sveučilište u Zürichu. Dostupno na. https://www.ebpi.uzh.ch/en/aboutus/ departments/publichealth/poh/salutogenesis.html Društvo za teoriju i istraživanja o salutogenezi. Dostupno na: https://www.stars-society.org/
192 - rujan 2020. LIJEČNIČKE NOVINE
45
