Vesna Magdić-Jelavić, dr. med. spec. dermatovenerolog
moje zdravlje // koža
Hiperpigmentacije Povratkom s ljetnog odmora, nakon previše sati provedenih na suncu često nas u ogledalu neugodno iznenade tamne mrljaste pigmentacije kojih bismo se željeli riješiti. Kako su nastale?
G
lavni čimbenik koji određuje boju kože je aktivnost pigmentnih stanica melanocita. Melanociti sadrže organele u citoplazmi, tzv. melanosome, koje proizvode pigment melanin. Postoje dvije vrste melanina: smeđe-crni eumelanin te žuto-crveni feomelanin. Tamnije pigmentirana koža sadrži veće melanosome s više pigmenta. Sinteza melanina pod utjecajem je melanocitnog stimulirajućeg hormona (MSH) te u manjoj mjeri steroidnih hormona. Ključni enzim u nastanku melanina je tirozinaza. Nakon izlaganja sunčevom zračenju ili umjetnom izvorima (solarij) nastaje povećana količina melanina zbog aktivacije postojećih melanocita te stvaranja novih melanocita. Najčešće lokalizirane hiperpigmentacije su sunčane pjege, melasma, solarne lentiginoze, cafe au lait makule
8
- pjege boje bijele kave te poslijeupalne pigmentacije. Sunčane pjege (ephelides) su stečene mrlje na koži promjera
Sunčane pjege
2-5 mm, žučkasto-crvenkaste do smeđe boje. Najčešće se javljaju kod osoba crvenkaste ili plave kose, između 3. i 6. godine života. Njihov broj i