Page 1


Sadržaj

Događanja u školi i oko nje__________________________ 4 Eko kutić: Sunce u laticama nevena___________________ 8 Tema broja: Poštenjem do ocjene ____________________ 9 Savjet stručnjaka: Osjećaji __________________________ 12 Ah, to djetinjstvo: Monikin dnevnik __________________ 14 Razgovarali smo: Dinka Juričić ______________________ 16 Klen za zdravlje: Žitarice ___________________________ 18 Recepti naših učiteljica ____________________________ 19 S njima dijelimo ovaj planet: Dupini _________________ 20 Gledali smo: Sapunice _____________________________ 22 Čitali smo: Novine ________________________________ 23 Slušali smo: 1D vs. Bieber __________________________ 24 Klik klik: Online igre _______________________________ 25 1. razred _________________________________________ 26 8. razred _________________________________________ 27 Novi Zeland − zemlja dugog bijelog oblaka __________ 28 Srcem i dušom za svoj klub _________________________ 30 Brain Gym _______________________________________ 32 Zumba __________________________________________ 34 Školsko športsko društvo „Klen“ ____________________ 35 Učenička zadruga „Licitarsko srce“ __________________ 36 Duhovne iskre: Upućeni na ljubav ___________________ 38 Josip Mrzljak: Uzoritost potaknuo Alojzije Stepinac ____ 39 Novosti iz školske knjižnice _________________________ 40 Moda ___________________________________________ 42 Zabavne stranice__________________________________ 44 Radovi učenika ___________________________________ 46 Fotonatječaj: Zima ________________________________ 51 Strip ____________________________________________ 52

3


VIJESTI DOGADANJA U Š KOLI I OKO NJE Ukratko

150 godina školstva Milenijska fotografija Ivice Plantaka

• Učenici 3. i 4. razreda proveli su zimske praznike na koristan i zdrav način u školi plivanja na varaždinskim bazenima. • Mnogi su naši učenici sudjelovali na natjecanjima iz različitih predmeta i postigli značajne rezultate. BRAVO za njih! • Patricia Križanec je pobijedila u fotonatječaju i osvojila fotoaparat. Njezina pobjednička fotografija krasi naslovnicu ovog broja Klena! • Fašničke maske su na neko vrijeme zauzele našu školu i izvodile različite fašničke ludorije. • U vrijeme korizme učenici su moleći prošli križni put do kapele svetog Wolfganga. • Voditelji i volonteri Hrvatskog paraolimpijskog odbora su kroz četiri radionice upoznali učenike s Paraolimpijskim igrama, svojim životom te izazovima koji stoje pred ljudima s invaliditetom. • Naša je škola bila domaćin županijskog natjecanja „Sigurno u prometu“. • Učenici 2. i 3. razreda na terenskoj nastavi posjetili su Varaždin i Varaždinske Toplice te brojna druga vrlo važna mjesta i tvornice našeg kraja. • Članovi učeničke zadruge „Licitarsko srce“ na Franjevačkom su trgu u Varaždinu prodavali svoje proizvode u sklopu manifestacije „Djeca poduzetnici“.

N

aša je škola 27. siječnja 2012. godine obilježila 150 godina postojanja i rada. Dan je obilježen mnoštvom zbivanja i svečanom priredbom u školskoj dvorani. Dan otvorenih vrata omogućio je posjetiteljima da u prostorijama škole razgledaju mnoge izložbe: izložbu radova učeničke zadruge „Licitarsko srce“, izložbu učeničkih literarnih i likovnih radova, izložbu povijesnih predmeta i eksponata gdje su bili izloženi predmeti starog školskog inventara i predmeti koji su se koristili za izvođenje nastave. Izložbu koja obrađuje tematiku dobrih starih vremena pod nazivom „Tak je negda bile“ priredila je klenovnička samostalna umjetnica Zdenka Solina, a klenovnički pjesnik i kolekcionar Ivan Knežević predstavio se izložbom starih razglednica s motivom Klenovnika. Program je završen svečanom priredbom koju su pripremili učenici naše škole sa svojim učiteljima. M. B.

TOPLICE KAO NAGRADA

S

vim se učenicima naše škole koji su tijekom školske godine sudjelovali na natjecanjima mukotrpno učenje isplatilo. Naime, ti su učenici i njihovi mentori nagrađeni cjelodnevnim izletom u toplice Sveti Martin na Muri. Svi su uživali u kupanju, igrama u vodi, toboganima i različitim bazenima. Umorni, iscrpljeni, poneki čak i zagorjeli vratili su se kući s nadom da će se i druge godine naći u istoj prilici. A. K.

4


DOGADANJA U ŠKOLI I OKO NJE

VIJESTI

Ukratko

PONOS NAŠE ŠKOLE

N

aši zadrugari iz godine u godinu sve više poboljšavaju svoje vještine i izvode razne „čarolije“ u svojim područjima. Zbog toga iskorištavaju svaku priliku kako bi predstavili našu školu. Od izdavanja prošlog broja Klena bili su vrlo aktivni. U Varaždinu su za vrijeme obilježavanja Dana Europe pokazali kako su već uspješna „Djeca poduzetnici“. Za vrijeme obilježavanja Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma u Arboretumu “Opeka„ u Vinici su nakon brojnih radionica, u kojima su stjecali vrijedna znanja, na „Prodajnom štandu“ izložili sve svoje proizvode. Ljeti, dok smo se svi još odmarali, oni su nudili svoje proizvode brojnim šetačima na „Špancirfestu“. Na Županijskoj smotri su podsjećali okupljene i komisiju kako je nekad izgledalo „Klenovničko prošćenje“. Zbog toga su postigli odličan uspjeh (sjajno 3. mjesto) pa su nas predstavljali i na Državnoj smotri učeničkih zadruga u Primoštenu te i tamo poželi brojne pohvale. Uvijek s veseljem posjećuju klenovničku licitarku, gđu. Valentinu Gladović-Nedić koja ih poduči potrebnim tehnikama, a osim što usvojena znanja primjenjuju dijele ih svima zainteresiranim. Tako su ugostili učenike OŠ Tužno i razveselili ih prigodnim radionicama u predbožićno vrijeme. Mnoštvo toga ih još očekuje i uopće ne sumnjamo u njihove uspjehe već ih pozdravljamo iskrenim čestitkama. Samo tako naprijed, zadrugari naši, ipak ste vi ponos naše škole! M. B. i V. B.

• Četvrtaši su na terenskoj nastavi prošli nizinskim krajem RH posjetivši Sisak i Lonjsko polje, a zatim su im se pridružili učenici trećeg razreda te su zajedno posjetili gorski i primorski kraj. Najviše im se svidio otok Krk gdje su se i okupali u moru. • U svibnju koji je poznat kao mjesec zaštite od požara učenici nižih razreda posjetili su DVD Klenovnik te su se upoznali s radom vatrogasnog društva, opasnostima prilikom požara i razgledali vatrogasno spremište. • Učenici prvog razreda posjetili su Ivanec i razgledali autobusni i željeznički kolodvor, tvornicu cipela „ Ivančica“, pekaru „Kajzerica“, tržnicu, gradsku knjižnicu „Gustav Krklec“ te gradski park. • Viši razredi su na terenskoj nastavi posjetili Botanički vrt, Muzej suvremene umjetnosti i park Bundek u Zagrebu, a na kraju su s pedalina uživali u ljepotama Trakošćana. • Na završnoj priredbi nagrađeni su najbolji učenici od prvog do osmog razreda, brojni učenici koji su sudjelovali na natjecanjima, a zabavni dio obavili su učenici osmog razreda koji su se kroz pjesmu oprostili od svoje razrednice, učitelja i prijatelja. • Učenici 7. razreda uživali su na maturalnom putovanju po sjevernoj Dalmaciji. • U lipnju, posljednji put prije ljetnih praznika, učenici su se okupili u školskoj dvorani i odigrali turnir u badmintonu.

5


VIJESTI DOGADANJA U Š KOLI I OKO NJE Ukratko

TJEDAN OBILJEŽAVANJA BORBE PROTIV TBC-a

• Članovi Učeničke zadruge na Špancirfestu u Varaždinu su s ponosom predstavljali i prodavali svoje proizvode. • Nova školska godina započela je pozdravljanjem učenika prvog razreda i zazivom Duha Svetoga. • Bijelim majicama i brojnim sportskim susretima obilježili smo Hrvatski olimpijski dan. • Članovi Pomlatka Crvenog križa naše škole u suradnji s Bolnicom za plućne bolesti i TBC Klenovnik i GDCK Ivanec obilježili su Tjedan borbe protiv tuberkuloze. • Integriranom nastavom, raznim radionicama i prigodnom priredbom istaknuli smo važnost Dana kruha − dana zahvalnosti za plodove zemlje. • Učenici, učitelji i stručni suradnici u vrijeme Svih svetih posjetili su grobove pokojnika važnih za našu školu i školstvo u Klenovniku. • Učenička zadruga „Licitarsko srce“ predstavila se temom „Klenovničko proščenje“ na 24. državnoj smotri učeničkih zadruga Republike Hrvatske u Primoštenu.

P

ovodom obilježavanja Tjedna borbe protiv TBC-a članovi Crvenog križa naše škole su u suradnji s Bolnicom za plućne bolesti i TBC Klenovnik i Crvenim križem iz Ivanca imali predavanja o tuberkulozi. Učenice naše škole su s učiteljicom Karmelkom Car napravile plakat o tuberkulozi. Zajedno su ga prezentirale učenicima 7. i 8. razreda. Stručno predavanje o tuberkulozi održale su djelatnice Bolnice. Učenici su ovim korisnim predavanjem naučili ponešto o bolesti, te o načinima kako je spriječiti. A. K.

U VARAŽDINU GRADU

Z

a prvi izlet u ovoj školskoj godini izabrali smo svima dobro poznato mjesto, grad Varaždin. Puno toga o njemu znamo, ali još uvijek postoje stvari koje možemo otkriti i saznati. Iako smo krenuli svi zajedno, došavši u Varaždin učenici su se razdvojili i svaki razred je krenuo u obilazak prema planiranim aktivnostima. Bilo je tu svega: od razgledavanja grada, šetnje gradskim ulicama i trgovima, posjeta izložbama u galerijama i muzejima grada do radionica u Gradskoj knjižnici. Izlet je završen posjetom Cinestaru gdje su učenici pogledali animirane filmove Sammy 2 i Ledeno doba 4.

Izlet u Varaždin

6

N. E.


DOGADANJA U ŠKOLI I OKO NJE NAŠ EKO-VRT - NAJLJEPŠI ZAČINSKI VRT

N

aši marljivi učenici i učitelji redovito vode brigu o našem eko-vrtu. Iako je malen, u njemu se skrivaju svakakve aromatične, začinske i ljekovite biljčice. Svaka od tih biljaka zahtijeva posebnu brigu i potrebno je uložiti puno truda. No, našim se mladim ekolozima trud isplatio. U petak, 23. studenog 2012. godine održana je svečanost proglašenja „Najljepšeg školskog vrta“ u HRT-ovom studiju „Bajsić“ u Zagrebu. Među mnogim prijavljenim školama naša je dobila priznanje za „Najljepši začinski vrt“. Upravo to priznanje bit će dodatni poticaj našim školskim vrtlarima da još marljivije rade kako bi takva priznanja i slijedećih godina krasila našu školu. M.F.

VIJESTI

Ukratko U sklopu pastirskog pohoda biskup Varaždinske biskupije Josip Mrzljak u društvu osobnog tajnika i domaćeg župnika posjetio je našu školu, a zatim je predvodio hodočasnike u molitvi zvanoj Marijin put do crkvice u mjestu Vukovoj. Svi učenici škole išli su na izlet u Varaždin. Niži su razredi razgledavali grad posjetili dječji odjel gradske knjižnice dok su viši razredi posjetili izložbu kukaca i izložbu likovnih radova. Svi su izlet završili kino predstavom u Cinestaru. Literarni radovi naših učenika, koji su sudjelovali u natječaju, objavljeni su u Zborniku „Draga domača rieč“.

Eko-vrt

„Postolar Martin“

V

elikim osmjehom na licu i bljeskom sreće u očima darivani su učenici i zaposlenici naše škole u predbožićno vrijeme. Posjetila nas je kazališna družina „Luč“ iz Samobora i izvela kazališnu predstavu „Postolar Martin“. Moderna obrada „Postolara i vraga“ podsjetila nas je kako se u životu dobro i zlo uvijek bore, ali bez obzira na sve, dobro uvijek pobjeđuje. Svi ponekad sanjamo o tome da susretnemo Isusa, al predstava nam je ukazala da Ga možemo sresti u svim ljudima oko sebe samo treba otvoriti srce. Na kraju su malenom čizmicom nagrađeni učenici koji su najbolje pratili predstavu. M. B.

Izrađeni su vjenčići čije svijeće se pale kroz Došašće, a novac sakupljen od njihove prodaje doniran je za škole u Africi. Mladi licitari, članovi Učeničke zadruge naše škole posjetili su vanjsku suradnicu Valentinu Gladović-Nedić koja im je demonstrirala cifranje božićnih ukrasa.

Predstava Postolar Martin

7


Nevenova mast

SUNCE U LATICAMA NEVENA

N

even (lat. calendula officinalis) je u našim krajevima poznat još pod nazivom ognjac, zimorod i žutelj. Podrijetlom je iz Egipta. Neven je jednogodišnja, uspravna biljka s razgranatom stabljikom visine do 60 cm. Listovi su duguljasti i nasuprotni, a cijela je stabljika prekrivena dlačicama. Cvjetna je glavica žute, tamnožute ili narančaste boje, a cvjetovi se po zalasku sunca zatvaraju. Neven cvate od lipnja do rujna, a sadi se po vrtovima jer nije samonikla biljka.

Ljekoviti dijelovi biljke Za lijek se za vrijeme cvatnje sakupljaju listovi, a cvjetne glavice dok se još nisu posve rascvjetale. Listovi i cvjetovi neugodna su mirisa, cvjetovi su gorki, a listovi slatkasto-gorkog okusa. Ljekovito djelovanje Neven se koristi u liječenju zatvora, žutice, bolesti želuca i crijeva. Koristi se u kozmetici jer štiti i njeguje kožu, omekšava je i hidratizira. Potiče prokrvljenost i razvoj novih stanica pa se koristi za zacjeljivanje manjih rana. Neven sadrži kalendulin, eterično ulje, saponin, salicilne kiseline i gorčinu. Ljekoviti pripravci Od nevena možemo sami pripremiti mast, čaj ili sirup. Za mast se upotrebljavaju svježi cvjetovi, a za čaj se cvjetovi suše na visokim temperaturama i čuvaju u platnenim vrećicama. Za pripremu sirupa koriste se listovi nevena. Nevenova mast Nevenova mast pomaže kod blažih oboljenja i oštećenja kože: ogrebotina, dekubitusa, zatvorenih opekotina, suhih ekcema i rana koje teško zacjeljuju. Također je upotrebljavamo za

8

njegu isušene, grube i raspucane kože na rukama i stopalima, kao i za njegu iritirane kože, npr. poslije sunčanja. Priprema: 4 žlice suhog cvijeta nevena 4 žlice suhog lišća nevena 200 g čiste svinjske masti Mast se rastopi da bude tekuća, ali ne prevruća. U mast se dodaju suhi listovi i cvjetovi nevena, sve se izmiješa i ostavi se da miruje 24 sata. Nakon toga se ponovno ugrije, procijedi i pospremi se u staklene posudice. Čaj od nevena Čaj pomaže regulirati mjesečnicu. Pije se tjedan dana prije mjesečnice, dvije do tri šalice dnevno. Priprema: Čajnu žlicu suhih cvjetova preliti s 2 dl vrele vode, poklopiti i pustiti da odstoji 5-10 min. Procijediti i popiti svjež čaj! Sirup od nevena Priprema: 10 žlica lista nevena 2 žlice alkohola 1 l vode U staklenku stavite nevenovo lišće i prelijte alkoholom i vodom. Staklenku zatvorite i ostavite stajati 24 sata uz povremeno protresanje. Nakon 24 sata ocijediti i u tekućinu staviti toliko šećera koliko je tekućina teška. Uzima se po kavena žlica protiv nervoze crijeva, grčeva u želucu, zujanja u ušima i glavobolje. Jeste li znali? Nekada je pogled na neven zamjenjivao vremensku prognozu: ako su cvjetovi biljke bili otvoreni oko 7 sati, proricalo se lijepo vrijeme za cijeli dan, ali ako su bili zatvoreni, prognozirao je kišu. Magdalena Bunić

Neven

EKO VIJESTI Učenici su tijekom zime hranili gladne ptice. Sudjelovali smo na Eko − kvizu „Lijepa naša“ i osvojili odlično četvrto mjesto. Povodom Dana planeta Zemlje u našoj školi održan je Dan otvorenih vrata gdje su učenici kroz devet radionica radili pod zajedničkom temom „Razvrstavanje otpada“. Na biciklima i rolama učenici su proslavili Dan planeta Zemlje. Našoj školi produljen je status Međunarodne eko-škole za sljedeće dvije godine, a zatim je na svečanoj priredbi ponovo podignuta nova eko-zastava. Posjetivši Arboretum „Opeka“ u Vinici učenici su sudjelovali u različitim radionicama, te na prodajnom štandu izložili brojne proizvode naše učeničke zadruge. U svibnju je u školskom vrtu u sklopu projekta ENO −tree planting day posađen likvidambar, a u rujnu grab.


Tema broja:

Poštenjem

DO ocjene

VARANJE U ŠKOLI Koliko često čujete za pojam varanje? Znate li što je to uopće varanje? Jeste li ikad pokušali napraviti stvari na lakši i možda neispravan način? Koliko često krenete lakšim putem? Smatrate li varanje lošom navikom? Što za vas predstavljaju šalabahteri? Što mislite o svemu ovome?

POSTOJI LI OPRAVDANJE ZA VARANJE?

9


Tema broja:

Poštenjem do ocjene

V

rlo se često susrećemo s pojmom varanja. Možda ste se ponekad i zapitali ,,pa što je to varanje?'' Vjerujem da ste puno o tome čuli i u školi. Varanjem ne možete postići ništa korisno, upravo suprotno ∑ možda će vam se to činiti kao dobro i lako rješenje, no to nikako nije nešto čime bismo se trebali ponositi. SVI TO RADE Mnogo puta kao opravdanje za varanje čujemo poznatu rečenicu: ''Svi to rade!'' To nije točno. Iako je varanje u školi raširena pojava, ankete pokazuju da ipak postoje učenici koji nikad ne varaju. Varamo li samo sebe ili i druge? Najčešći odgovor koji dobijemo glasi: varamo sami sebe. Da bismo mogli o ovome raspravljati, najprije ću vas upoznati s nekim vrstama varanja, njihovim posljedicama te njihovu utjecaju.

papira ili pak na gumice, pernice, knjige, klupe... mogućnosti su neograničene. Neovisno o tome na koji način je izrađen, to je još jedna varka kojom samo sebi činimo loše. Uostalom, vrijeme koje potrošite na pisanje šalabahtera i smišljanje kako ih sakriti iskoristite za učenje, sigurno će se isplatiti! IMALI SMO ZADAĆU?! Na drugo smo mjesto uvrstili prepisivanje domaćih zadaća. Zamislite situaciju: učitelj samo što nije došao na sat, a u vašoj bilježnici stoji samo broj zadatka koji je bio za domaću zadaću. Je li vam poznata ovakva situacija? Koliko se često događa vama? Što činite? Ako je vaš odgovor glasio slično ovome jednog našeg učenika: „uzimam nečiju bilježnicu i brže-bolje prepisujem“, odmah vam odgovaramo da to nikako

ŠTO SVE ZNAMO ILI NE ZNAMO O VARANJU? Učenicima su vjerojatno poznate sve ove vrste varanja, no možda ni sami nisu svjesni koje one posljedice donose. Pozivam vas, dakle, da krenete sa mnom u istraživanje.

10

KNJIŽICE, PROČITAJ SE! Putujemo li svijetom knjiga? Mnogi učenici na sam spomen mjesečne lektire pomisle na debele knjižurine i uzalud potrošeno vrijeme. Kako bi izbjegli čak i odlazak u knjižnicu posežu za bilo kakvim rješenjem osim čitanja zadane lektire. Najčešće se koriste vodičima kroz lektiru ili pak stranicama za prepisanciju lektira na internetu. Iako će vam možda više vremena trebati ako se odlučite za čitanje knjige, nećete požaliti. Knjiga obogaćuje onoga koji je čita ali isto tako i osiromašuje onoga tko ne čita. Pritom se ne misli na materijalno bogatstvo nego na ono obrazovno. Što više knjiga pročitate vaš će se rječnik svakom novom pročitanom stranicom puniti, bilježit će se neke nove riječi. Zato samo hrabro knjigu u ruke i vidjet ćete da će vas svijet slova i knjiga vrlo brzo osvojiti. ŠAPNI MI, ŠAPNI MI…

PREPISANCIJE, PREPISANCIJE Kao prvi način varanja ističemo varanje na ispitima. Postoji više mogućnosti varanja na ispitima, no svima dobro poznat način su šalabahteri. Šalabahteri ili podsjetnici, bez obzira kako ih nazivate, čine jedan oblik varanja. Šalabahteri se danas izrađuju na puno načina, najčešće se gradivo ispisuje na manje komade

ali i roditelja. Zato radije pronađite nešto vremena tijekom dana i riješite zadaću, na taj ćete način pomoći samo sebi.

nije u redu. Kada se dogodi takva situacija najpravednije je preuzeti posljedice za ono što ste napravili, tj. što niste napravili. Često kada i prepišete zadaću iz bilježnice svojih prijatelja niste svjesni da ste na taj način prevarili i onoga od koga prepisujete. Iskoristili ste svojeg prijatelja koji je sam napisao tu zadaću, isto tako izigrali ste povjerenje svojih učitelja,

''Zašto baš ja?'' − često upravo to učenici izjave kada nisu spremni za odgovaranje, no odgovarati moraju bili spremni ili ne. Prijatelji iz razreda vide da im je prijatelj u ''nevolji'' te će mu na razne načine pokušati pomoći, najčešće tako da mu vrlo tiho šapnu točan odgovor na postavljeno pitanje. Iako se često zna dogoditi da točan odgovor prije dođe do učitelja nego do učenika, svejedno će ostali pokušati i dalje pomagati prozvanom nesretniku. Uz strah i nervozu zbog usmenog odgovaranja mogli biste točan od-


ene

Piše: Andreja Šprem govor krivo čuti i zaraditi još goru ocjenu. Ne postoji neko komplicirano i zahtjevno rješenje za ovakve situacije, pokušajte zato učiti gradivo za gradivom. Nakon svega ovoga, važno je da shvatiti da za varanje ne postoji dovoljno dobra isprika. Uz samo malo volje i truda možemo sve postići. Uspjeh koji smo postigli sami i na pošten način bit će nam puno draži. Sigurno sebe smatrate ambicioznom i pametnom osobom, a takvima nikako ne priliči postizati svoje uspjehe na temelju laži i prijevara. Često nam znaju reći: ''sve se vraća sve se plaća'' zato je bolje da se posvetimo učenju i odvojimo vrijeme za knjigu. Vjerujem da ćemo, ako budemo tijekom svojeg školovanja vrijedno učili, iz škole otići s puno znanja koje će nam svakako jednoga dana dobro doći u životu. ''Ne učimo za školu, nego za život'', “nisu važne ocjene nego znanje”, a znanje nećemo imati ako varamo! Zato gradite u sebi poštenu osobu, postignite svoje uspjehe samostalno i zapamtite: VARANJE JE POGREŠNO, TO JE POGREŠKA KOJU ČINITE SAMI SEBI!

ISTRAŽIVANJE Među učenicima od 3. do 8. razreda naše škole proveli smo anonimnu anketu u kojoj smo ih pitali što oni misle o varanju, jesu li varali, kad i zašto. Rezultati ankete pokazuju da je većina učenika bar jednom varala u školi, bilo prepisivanjem zadaće, lektire ili prepisivanjem na ispitu. Nikad nisu varali učenici nižih razreda pa možemo zaključiti da stariji učenici varaju više nego mlađi.

Iako ima učenika koji su krivotvorili potpis roditelja ili nisu došli u školu kako bi izbjegli pisanje testa ili usmeno ispitivanje, ipak je više onih koji to nisu nikad napravili. Manje od pola učenika je lagalo svojim roditeljima o ocjeni ili nekim događajima iz škole.

Kad smo ih pitali o razlozima varanja, većina je učenika odgovorila da su varali jer nisu stigli naučiti gradivo ili jednostavno zato jer im se pružila prilika za varanje.

Je li varanje prihvatljivo zato jer svi to rade ili zato jer posljedice za one koji varaju nisu ozbiljne? Većina naših učenika ipak misli da varanje nije prihvatljivo!

11


Tema broja

Savjet stručnjaka

Osjećaji Piše: Ankica Džalto

K

ad razgovaram s učenicima često ih pitam kako se osjećaju. Učenici najčešće odgovaraju: „Dobro sam“ ili „Znatiželjan sam“. Kada razgovaram konkretno o problemu onda dobivam odgovore: „Tužan sam, „Ljut sam“, „Sram me je“, „Dobro sam“, „Povrijeđen sam“ i dr. Dok govore o određenoj emociji to pokazuju i izrazom lica (suza, osmjeh, spušten pogled i dr.).

Kako se osjeća učenik koji govori neistinu ili vara? Možda u početku dobro i sretno, ali te emocije obično traju kratko. Poslije se kod učenika javljaju i druge, neugodne emocije koje onda traju puno duže. Postoji nekoliko osnovnih emocija, a to su:

Radost

Radost − učenik je sretan, postigao je neki cilj.

Tuga

Tuga − ova emocija vezana je uz nekakav gubitak.

Strah

Strah − da bi se pojavio strah potrebno je da se pojavi i neka opasnost za učenika, zamišljena ili stvarna.

Ljutnja Ljutnja − osnovni uvjet za ovu emociju je nemogućnost da se dođe do nekog cilja.

12

Osim ovih, postoji još cijeli spektar emocija koje se javljaju kod učenika, zavisno od situacije, odgoja, kulture. U jednom danu kod učenika se može javiti i nekoliko emocija, ovisno o situaciji, događanju, raspoloženju. Učenik može biti sretan jer ga je učiteljica pohvalila, a malo kasnije se može osjećati tužno jer ga je prijatelj isključio iz igre. Svaka emocija, dakle, ima svoju svrhu. Vrlo je važno poznavati svoje emocije, način i razlog njihova nastajanja. Svaka osoba može manifestirati svoje emocije na različite načine.

Emocije u životu učenika Analizirajući anketu o temi varanja, na pitanja „Kako si se osjećao dok si varao, nakon i kada su doznali učitelji ili roditelji“, učenici su u raznim situacijama spominjali najčešće osjećaj straha, tuge i srama. Ovo su neugodni osjećaji koji se javljaju, a o njima ćemo reći nešto više. STRAH Strah je jedna od četiri osnovne emocije. Kada je učenika strah to je znak da mu nešto prijeti. Strah


možemo opisati kao intezivan i neugodan osjećaj u vezi s postojećom ili očekivanom opasnošću. Fiziološke promjene koje prate strah jesu: suha usta, lupanje srca, znojenje, drhtanje, „praznina“ u želucu, potreba za uriniranjem. Strah je, dakle, neugodna emocija izazvana sviješću o određenoj opasnosti. Učenik svojim znakovima ili neverbalnom komunikacijom šalje znak da se s njim nešto događa. TUGA Tuga se javlja kada se izgubi nešto što je za učenika bilo vrijedno i važno ili kad se učenik razočara. Tuga je emocija koja učenika manje potiče na akciju. Razočarenje u školi može izazvati osjećaj tuge. Fizički, može ometati rad srca, dišni sustav i krvotok. Učenik se povlači u sebe, može plakati. SRAM Sram se može pojaviti s osjećajima krivnje i uplašenosti. Sram se manifestira fizički na više načina. Učenik može skrivati pogled, pogledavati kratko, crvenjeti se, gristi usne, usiljeno se smijati, pokazivati uznemirenost, pretjerano se znojiti, držati se pognuto. Sram se može manifestirati kao neugoda ili dosada, obrana, odbijanje, preuveličavanje. Učenik može gubiti riječi ili se čak potpuno zablokirati.

Neugodne emocije za razliku od ugodnih traju duže. Na taj način mogu sprječavati učenika u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Učenik može slabije spavati, uznemiren je i stalno je u nekom strahu. Važno je razgovarati o svojim emocijama! Najbolji način kako riješiti ono svom radu u školi. Pripremite se za sat ili ispit te pokažite što vam smeta je razgovorom. Razgovor će vam pomoći da se znanje i sposobnosti koje imate. problemi koje imate razbistre i time ćete pomoći svom mozgu da ih riješi na, po vas, najbolji način. Razgovarajte s učiteljima, stručnim suradnicama u školi i roditeljima. Najvažnije od svega je biti iskren i odgovoran prema

Igra o osjećajima

13


Tema broja Piše: Monika Cuković

MONIKIN DNEVNIK

Utorak

2 01 2 . vrrrrrrrr r Najrad rrrrrr! Budilica ij zvoni, o e bih se stranu i nee ok r slož ila k opet zaspala. J enula na drug e! u osu i na edva sa m se o b bus. S dečko ukla , istog ra m i dalje ne ra zloga , a zgovara smetaju k on n e m zbog o s drugim neke stvari, ka mož e skuž iti d nog a mi o njego a , e o nd vo nasli a ne z n Danas s kavanje am... šalabah mo pisali test iz ter, sve biologij dobroj o s cjeni! am prepisala , e, imala sam nada m Došla s se a d a n m i m d o ma , n e š t o je i tak ahh. bil za niš sam malo učil a, . Dosad an utora a Došla je k, Veličans i večer, a ono n t a v e T n V-u Sule i! Isuuu bulje u see j ma T Pokupil V. Pa kak mož , nee! Stara i b n a sa m s ete to g uraz e Američk le u pitu, h u sobu i na lap dati?! t ahah, f No lijep ora film opu gledala o , baš za fejsu, m , sad nema ni mene! nik a daj! Id em spa og zanimljivog vat! na

Z

. 2012 . Ponedjeljak, 1. 10 mi strši na gore početi! Kosa snila sam ka an mi nije mogao am ko vještica! Za sve strane, izgled svemu tome još sam u svađi per! K na bus, ma baš su i smo se zbog toga jer se on al ađ sv meni to s dečkom. Po rama, a jasno da cu im ug dr s al av de samo okolo naslik etalo?! Hoću da bu sm bi ne e m ko smeta, pa moj i moj! novno o sebi. napisala ni ono os u 8. razred am is N .. e. m e gl Joj, idem e, ja sam Monika, Sorite ljudi. Inač ili da imam problema u školi, s už i valjda ste već sk ’ kaj god. Al .. a. bl dečkom, bla, svi ono , profesorka pita , sam stigla ta sa a dv va pr Kemija učila , ni no da nisam niš ”molim?!“ Narav večer na fejsu! Dobro je prošlo, lu meti. Ostatak kad sam bila cije više sreće nego pa am Im ! la ta pi e nije m ... prosječan. nastave bil je onak idem učit ne znam dal da bu, bu. e, dn po po o dn Doooooosa učim, kaj učila sam da ne matku ili kaj? Odl , kaj da si sad novi problem ne znam kaj a a, en ož sl je a ja Torb n ormar obleke, a obučem sutra? Pu UUUUDA SAM! U da si obučem. LU

D

Srijeda

, 3. 10. 2

01 2 . orba mi je prete ška , Ovaj da n je traja preeeeteškaaa na sa tu a! o st z za 2 min a svaka 2 h po o godina. Kaza maknula ljk ! se sa m o a Da na s m popodne i se opet ne da zanimljiv bum na fejsu. učit. C ijelo I tak ne ijeg pos ma m la. I još sam u s vađi s d koment eč k ir napravil ala. Kad bu on om, niš ne bum skuž il d dobru s pospom inali. tvar, e onda bu a nije m o se Ah, proš la je i ta n o ć! do bola dosadn a srijed a,

T

14

, 2 . 10.

2 01 2 . nji dan , 4. 10. k a t r š današ , oujea! Jutro v o t J . Če k a t etv r bode alje sam ana slo na s je č ooo! Da i onda četiri d a i biologije. I d elila t ij t prež ivje dobro do 5. sa čiteljica je pod a me je i d U n o i. il O n b . e je čak la dobroj ocij tavila za kraj prvo mi je , s se nada mo je mene o tati pred ploču repisivati, p a s s o , p m e ispit orala sa me kak nije lije tu i onda mi je . m i la a v o o t om iv proz nekaj o aj pomoglo u ž venom kemijsk la a t a m na m nik s cr a da sa križ eni o ne bu da mi t t koji je bil pre la da je skuž il štela govorit. k a dala tes I onda mi je re i nije ništ ond om pa mi je ! m ? Molim labahter i da ništ pred ploč ! it la a imala š da nisam zna veliku ko Veleb ko o i se d e č ! u n v m ic a d Nara pisala jedin o se be ala sam ori sazn azbijam sve ok na čekam lijepo za g š o j e bud e! R ! Jed Da dan šom! Gotovo j ta sam i tuž na ja nemam iv u a j b d L misli viđa s i se s puta! a n! O n Mičite m ovaj grozan d isti! i e da prođ ! Ma , svi su on e j a ć osje

T


Petak , 5

. 10. 20

12 . rošlo je podne, tek s nem se malo amo nastavu je am se sad pro , njega budila. r je Da n d D frendov i kod m anas ne spom učitelja. Smir anas ene, bit injem. D ila sam na njeg a ć zabavim i na onu šuplj e ludo! Da zab anas dolaze oglavu k . Sa sta oravim m ko bi re o rcima s kao. am u do koš! I da se m alo alo brom od Večer je nosu, ha b r z o pro ha , još bolji i luđi da šla , bilo je kon z aaa! S n. Laku utra je n o ć! subota ,

P

k ie što a ja m s e j a ha , p iraj p S u bo t mi, sv maram. Ha odmara. j 2 a 1 r i 0 v 2 6.10. , DJ s eš ć e as od tuuuu ujea! Dan um malo ž kam! e j a t Ja ubo ušuuu! O l danas b jedva če anje. daju d odmaram, a n, juuuuuj, 19 h, sprem i pita: čer, m va stavi da n svaki avečer ide čekivana ve tari me zau kao mi je: u e la :D N i ta dugo iš kad ono s “Pa van!” r u sobu i lak m : e u je voj u Došla na, već kreć govaram m o, izvoli u s u predstav or j d m o e m o j a v m e ” d sp r ćeš ti? kud, mlada z izlanul za pa ne mogu starci! d u k a i j, e “A se b u r e š ti n ! A da obri st “Ne id Ispalo je da am u kazni hvala, pred noć!”. ogiji i sad s r! Baš vam a! l na bio kat nisu fe im odnosim a r f , i vat ismo u dob n e Viš

S

7.10.2012. Nedjelja

N

edjelja... Misa ovo, ono... Dan je sunčan i nekak sam dobre volje! Razgovarala sam sa starcima i više nisam u svađi s njima, pomirili smo se jer su mi objasnili da se moram popraviti u školi, da moram promijeniti svoje ponašanje i da onda mogu kud god hoću,bla,bla... Bezveze… pomislim na prvu, al onda kad malo bolje razmislim, uffff, oni su potpuno u pravu… Ne da mi se sad na misu, a moram, jao! Župnik je pričal o tinejdžerskim danima, o tome kak je i on sam sve to prešel, o svim problemima koje imaju mladi i o tome kak se sve to na kraju ipak riješi i bude dobro. Našla sam se u tome... Dugo sam razmišljala... Kad malo bolje razmislim, pa biti tinejdžer i nije tako loše. Jedina briga ti je škola, a sve ostalo dolazi poslije toga i ljubav i sve ostalo. Ipak je odrastanje, tinejdžersko doba najljepše i najluđe. Idem sad učit biologiju. Skužila sam i da mi varanje ni malo ne pomaže, nego mi samo stvara veće probleme! Ubuduće bum radije učila nego da prepisujem i onda još gore prođem. Ona jedinica mi fakat ružno izgleda u imeniku. Nije mi to baš trebalo. A pomirila sam se i s dečkom. Ispričao mi se, rekao je da voli samo mene, da se našao s bivšom da me malo napravi ljubomornom da vidi dal mi je stalo do njega, al glavno da smo sad OK i da se zbog takve gluposti više ne bumo svađali! Nego, ni sutra nemamo škole, Dan neovisnosti je. TOOOO! Eto, završio je još jedan dan i sve si razmišljam: ”Od kolijevke pa do groba ipak je najljepše đačko doba!“

Pozdravlja vas Monika

15


MAŠTA JE VAŽNIJA OD ZNANJA IME I PREZIME: Dinka Juričić DATUM ROĐENJA: 20. 3. 1957. HOROSKOPSKI ZNAK: Riba HOBI: FB stranice, pečenje kolača, pravljenje drvenoga namještaja, tkanje tepiha, izrada glinenih predmeta i dakako čitanje. UZORI: Roditelji, pa kasnije učitelji, a sad svi hrabri ljudi koji ne daju da ih život učini malodušnima, koji se vesele i šire optimizam oko sebe, ne kukaju zbog problema nego ih rješavaju. NAJDRAŽI CITAT: Smisao čovjekova postojanja jest da širi krugove ljubavi i suosjećanja na sva bića i na prirodu koja nas okružuje. (Albert Einstein) OBRAZOVANJE: Filozofski fakultet u Zagrebu RADI U: Izdavačka kuća „Školska knjiga“ ZANIMLJIVOST: Već više od 20 godina u kući nema televizor, ali zato puno vremena provodi na internetu.

16

Razgovarale: Andreja Šprem Magdalena Bunić Monika Cuković

U

ponedjeljak, 26. 11. 2012. u našoj smo školi ugostili suradnicu u časopisu „Modra lasta“, Dinku Juričić. Grupi novinara naše škole održala je radionicu o nastajanju „pobjedničkog časopisa“. Kroz poučnu prezentaciju saznali smo kako napraviti zanimljiv časopis. Naučili smo što je sve važno za prikupljanje sadržaja, o tiskanju stranica i o svemu što čini sadržaj časopisa. Između ostalog dala nam je smjernice kako postati dobar novinar. Svoje gostovanje završila je razgovorom s našim novinarkama.

Sjećate li se svojih školskih dana? Naravno da se sjećam, kao i svakom drugom čovjeku školski su mi dani ostali u jako lijepom sjećanju. Mislite li da su tada prijateljstva bila čvršća i iskrenija nego danas? Nisam sigurna kako odgovoriti na to pitanje, prava prijateljstva se rađaju svakog dana i možemo ih vidjeti stalno oko nas što je izvrsno. Mislite li da posao i prijateljstvo idu zajedno? Mislim da ne bi trebalo miješati prijateljstvo s poslom jer prijatelje nikako ne želimo povrijediti, a to ćemo svakako napraviti ako mu na primjer kažemo da nešto što je napravio ne valja. U prijateljstvu je bitna iskre-

Naša gošća Dinka Juričić

nost, ali također moramo gledati da što bolje obavimo svoj posao. Stoga mislim da ne bi trebalo miješati prijateljstva i posao.

„Prava prijateljstva se rađaju svakog dana. “ „Ne bi trebalo miješati prijateljstva i posao “


„Ured i gomile papira me guše “ Kakav je danas odnos učenika prema učiteljima? Djeca su u današnje vrijeme puno slobodnija u svojem odnosu prema učiteljima nego što su bila nekad, a to nije uvijek dobro. Kakvo je poželjno ponašanje učenika prema učiteljima? Prije svega, učenici trebaju uvijek poštovati svoje učitelje te ako ih nešto žele zamoliti trebaju to učiniti na pravi način. Pročitali smo na vašem twitter profilu da ste učiteljica u duši. Možete li nam objasniti što to znači? Bila sam učiteljica 20 godina tako da je taj posao zauzeo posebno mjesto u mojem srcu. Posebno je lijepo raditi s djecom jer na njihovim licima možeš vidjeti sviđa li im se nešto,dok se odrasli trude biti... kako da to kažem - pristojni.

Predavanje za novinare

„Oduševili su me vaš Klenovnik i dvorac “ Možete li razumjeti probleme s kojima se susreću djeca i tinejdžeri? Majka sam četvero djece i s njima sam svašta prošla, također vrijeme koje sam provela u školi kao učiteljica pomoglo mi je da mogu jako dobro razumjeti vaše probleme.

Uživate li u poslu kojim se bavite? Uživam u poslu kojim se bavim i to toliko da ga zapravo niti ne smatram poslom. Obožavam svaki svoj poslovni put jer je to za mene kao izlet. Uvijek saznam nešto novo. Dok me ured i gomile papira guše, volim putovati i raditi s ljudima! I danas sam stigla razgledati vaš Klenovnik i dvorac koji su me oduševili! Kako provodite svoje slobodno vrijeme? Kao što sam i prije rekla ja svoj posao ne smatram poslom u pravom smislu te riječi jer se cijelo vrijeme igram i zabavljam. Znanje nije najvažnije, mašta je važnija od znanja! Igrajte se, učite i igrajte se učeći!

Novinarke u razgovoru s Dinkom Juričić

17


KLEN ZA ZDRAVLJE

ŽITARICE Piše: Roberta Habuš

Ž

itarice su sastavni dio naše prehrane. Njihova starost seže do 10 000. godine prije Krista. Danas se ječam, proso, pšenica, raž, riža, zob i druge žitarice u kuhinji koriste na brojne načine, a najčešće u zrnu, kao pahuljice, mljevene ili kao klice. Cjelovite žitarice, brašno od cjelovitog zrna, integralna tjestenina, riža i kruh nepresušan su izvor složenih ugljikohidrata, vitamina, minerala, vlakana i drugih hranjivih tvari. Žitarice su rijetke namirnice koje mogu biti dio svih obroka u danu. Kad se kombiniraju s mlijekom i drugim namirnicama životinjskog porijekla, vrlo su hranjive i zdrave. Iz tog smo razloga odlučili predložiti vam da pokušate barem jedan dan u svaki obrok uključiti žitarice. Doručak: Zobene pahuljice s orašastim plodovima i s dodatkom mlijeka ili jogurta zasitit će vas i dat će vam dovoljno energije za početak dana. Ručak: Uz prilog mesu umjesto krumpira skuhajte palentu. Ukusna je i zdrava, a podsjetit će vas i na vrijeme naših djedova i baka. Večera: Kruh od raženog brašna i mliječni namaz savršeno će vam pristati i opustiti vas zbog svojeg specifičnog mirisa.

18

Ječam Ječam su koristili stari Kinezi, Egipćani, Rimljani i Grci, a danas se koristi u juhama, za doručak u obliku pahuljica, pri pripremi pečenja, izradi piva ili ječmenog slada. Ječam je bogat vitaminima B.

Raž Raž je žitarica po izgledu i strukturi najsličnija pšenici. Kruh s raženim brašnom je popularan zbog specifičnog okusa i mirisa.

Pšenica Pšenica je nakon riže najviše upotrebljavana žitarica na svijetu. Integralno zrno pšenice jedan je od izvora bjelančevina, a sadrži i minerale.

Proso Proso je vrlo zdrava namirnica zato što je lužnati plod, što baš nije uobičajeno kod žitarica. Bogat je magnezijem i željezom. Trebao bi zauzimati važno mjesto u prehrani bolesnih ljudi.

Riža Riža je najzastupljenija žitarica u svijetu. Pretežito raste u Aziji i Africi. Sadrži puno bjelančevina, ugljikohidrata i nešto masti.

Zob Zob je veoma sitna žitarica. Sadrži dosta ugljikohidrata, manje masti te više proteina. Uzgaja za stočnu, ali i ljudsku ishranu.


Recepti naših učiteljica Recepte prikupile: Simona Bunić i Nikolina Ernečić

DORUČAK učiteljice Dragice Konjević PŠENICA S MLIJEKOM I MEDOM Sastojci: šaka pšenice 2 dcl mlijeka 1 žlica meda Priprema: Staviti pšenicu kuhati u hladnu vodu. Kad nabubri i ispuca, a sva voda iskuha, makne se sa štednjaka i dolije se hladno mlijeko. Doda se med i sve se dobro promiješa. Ovaj zdravi doručak može se jesti topao ili hladan.

PRILOG UZ GLAVNO JELO učiteljice Dragice Konjević HELJDINI ŽGANCI Sastojci: 60 dag heljdinog brašna 10 dag običnog margarina 1l slane vrele vode Priprema: U slanu vrelu vodu istresemo brašno, kuhamo pokriveno 5 do 10 minuta, drškom kuhače probodemo da u sredini napravimo rupu. Pokrijemo i kuhamo još 15 minuta. Sklonimo sa štednjaka i odlijemo u posudu polovicu tekućine. Ako želimo suhe, sitne žgance, sada masu miješamo vilicom i odmah ulijemo masnoću, a ako želimo mekane žgance dolijemo još tekućine i glatko umiješamo. Žgance ‘’režemo’’ žlicom u neke vrste žličnjaka koje stavljamo u zdjelu ili na tanjur i pomastimo po vrhu.

U

čiteljica MARIJA KONJEVIĆ upoznala nas je s POGAČOM LUCINŠČAK. Ne samo da je to ukusna i vrlo zdrava pogača, već je i tradicionalno jelo na koje bismo svi trebali biti ponosni. Priprema te pogače pripada narodnoj tradiciji vezanoj uz božićne blagdane u Plemenšćini. Dobila je ime po tome što se pripremala na dan svete Lucije. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je 2007. godine prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara proglasio pripremu blagdanske pogače lucinščak nematerijalnim kulturnim dobrom. Donosimo vam recept gđe Dragice Bunić, majke učiteljice Božice Bunić. POGAČA LUCINŠČAK ½ kg brašna raznog žita (pšenica, kukuruz, raž, bučine koštice, lan , konoplja, heljda, grah…) 1 ½ dcl tople vode ili mlijeka prstohvat soli šaka oraha malo kiselog vrhnja Priprema: Tijesto se zamijesi i dobro istuče, te se izvalja kružnog oblika na otprilike 2 cm debljine. Ostavi se da malo odstoji. Polije se kiselim vrhnjem i posipa sitno nasjeckanim orasima te se stavi peći. Peče se otprilike 30 minuta.

DESERT učiteljice Josipe Polančec Štimec TORTA OD ORAHA, CIMETA I ŠLJIVA Sastojci za tijesto: 15 dag raženog brašna 9 dag maslaca 7 dag šećera u prahu 1 jaje I žličica cimeta Sastojci za nadjev: 3 jaja 4 dag oštrog brašna 15 dag mljevenih oraha 1 žlica šećera kristala 1 vrećica vanilin šećera 50 dag šljiva

Priprema: Zamijesi rahlo tijesto od brašna, maslaca, šećera u prahu, jaja i cimeta. Ostavi u hladnjaku sat vremena. Tijesto tanko razvaljati. Oprane i osušene šljive prepoloviti ih i izvaditi im koštice. U posebnoj posudi izmiješati jaja, oštro brašno i šećer kristal. Dobro promiješati i dodati orahe. Tijesto razvaljati i rasporediti u namašćeni kalup za tortu. Na tijesto poslagati šljive i zaliti ih smjesom od oraha. Peći 45 minuta u pećnici na 150 stupnjeva.

19


S njima dijelimo planet

Dupini Piše: Valentina Bunićć

D

upini su najpoznatiji i najomiljeniji morski sisavci. Imaju toplu krv i rađaju mlade. Za razliku od riba dupini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Hrane se ribom s dna mora. Vrlo su inteligentne i društvene životinje. Međusobno si pomažu u lovu, kod poroda i bolesti. Komuniciraju glasom, odnosno ispuštanjem zvukova. To im pomaže kod hvatanje plijena, ali i kod komunikacije s drugim dupinima. Najpoznatija vrsta dupina je dobri dupin. Njega je moguće

20

vidjeti i u našem Jadranu. Dobri dupini pomažu ribarima u ribolovu i zbog toga su često suočeni s problemom zapletanja u mreže. Pretjeranim izlovom ribe oduzima im se hrana zbog čega im slabi imunitet i narušava se njihovo zdravlje. U Hrvatskoj su dupini zakonom zaštićene životinje.


Izgled dupina Dupin ima izduženi oblik tijela. Leđa su mu tamnoplava do smeđe-siva, a na trbuhu je bijele boje. Odrasli su dupini dugački od 2 do 4 metra, a teški su između 100 i 500 kg.

ZANIMLJIVOSTI O DUPINIMA Dupini su sisavci, a ne ribe. Dupini ispuštaju zvukove koje čovjek ne čuje. Dupini su vrsni skakači. Dupini imaju 260 zuba. Dupini plivaju brzinom većom od 30 km/h. Dupini su jedine životinje koje se smiju. Dupini ne piju vodu iako žive u njoj. Dupini najviše mogu roniti 3 do 4 minute. Dupini mogu živjeti preko 50 godina. Dupini ne sišu mlijeko nego ga majka istiskuje iz svojih mliječnih žlijezda u usta mladuncu.

21


GLEDALI SMO

Piše: Valentina Bunić

SAPUNICE S

apunica je zajednički naziv za radio i televizijske serije dramskog tipa u nastavcima. Sapunice su najčešće na programu prijepodne ili popodne kada su u kućama uglavnom domaćice. Epizode obično traju od 30 do 60 minuta,i to jedna epizoda na dan. Sapunica prati niz sudbina mnoštva likova. Glavna meta kritičara su likovi koji se pojavljuju u seriji. U meksičkim serijama najčešći motiv je lijepa djevojka koja se zaljubljuje u bogatog muškarca, a njegova obitelj pokušava svim snagama prekinuti tu vezu. Serije se služe motivima iz bajki. Jako važnu ulogu igra pjesma. Epizode obično završavaju dramatičnim događajem čiji kraj ostaje nejasan, da bi se gledatelje privuklo da pogledaju sljedeću epizodu. Izraz sapunica počeo se koristiti u SAD-u jer se u reklamama koje su prekidale ovu vrstu emisija najčešće reklamirao sapun i slične kućanske potrepštine.

Larin izbor

Ljubav i kazna, Izgubljena ubljena čast, Sulejman Veličanličanstveni, Asi, Bijeg, Hrabro srce, Izgubljeni.... branjena • Hrvatske: Zabranjena ljubav, Villa Maria, aria, Ljubav u zaleđu, D Dolina lina sunca, Ruža vjetrova, Larin izbor, Ponos Ratkajevih, Sve će biti dobro…

Beverly Hills 90210

Sapunice s kojima je sve počelo: Gradić Peyton, Dallas, Dinastija, Beverly Hills 90210

Najpoznatije sapunice s naših malih ekrana • Meksičke: Divlje srce, Marisol, Esmeralda, Ukleta Mariana, Moja voljena, Ljubav bez grijeha, Ljubav bez predaje, Oprezno s anđelom, Odavde do vječnosti, Magična privlačnost, Moć sudbine, Oluja u raju... • Turske: Ezel, 1001 noć, Polja nade, Kad lišće pada, Kismet,

22

Sulejman Veličanstveni


ČITALI SMO

NOVINE

N

ovine su tiskani mediji koji objavljuju vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života. Izvještavaju o svakodnevnim događajima, donose priče, reportaže, izvještaje, kritike, oglase i reklame. Članke u novin nama pišu novinari, ali i ostali suradnici, čak i čitatelji. Cjelokupna djelatnost pisanja i izdavanja novina naziva se novinarstvo.

Tjedne novine najčešće su tematske, pa su to onda politički, vjerski ili kulturalni tjednici. Poznati tjednici su: Varaždinske vijesti, Regionalni tjednik, Glas koncila i Gloria.

Novine dijelimo na dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje.

Godišnje izlaze neki školski listovi, godišnjaci pojedinih društava, a nama najdraži primjer je naš Klen.

Dnevne novine moraju biti ažurne, u toku sa svim važnim događajima jer im je glavna svrha obavijestiti čitatelje o jučerašnjim događajima. Dnevne novine u Hrvatskoj su: Jutarnji list, Večernji list, 24 sata, Slobodna Dalmacija, Novi list, 21. stoljeće.

Poznate novine koje izlaze jednom mjesečno: OK, Teen, Bravo, Modra lasta, Smib, Prvi izbor, Moj planet, Meridijani, Drvo znanja, National geographic.

Matea Friščić

Vampirska akademija: sestre po krvi (Richelle Mead)

A

kademija sv. Vladimira ni po čemu nije obična privatna škola − to je tajnovito mjesto gdje vampiri uče kako koristiti magiju, a poluljudski tinejdžeri prolaze kroz obuku kako bi ih mogli zaštititi. Rose Hathaway je dhampirka i osobna čuvarica svoje najbolje prijateljice Lisse, vampirice i morojske princeze. Dvije su godine bile u bijegu, ali sada su uhvaćene i prisiljene vratiti se na Akademiju gdje su u najvećoj opasnosti. Rose i Lissa naći će se uhvaćene u mrežu zabranjenih ljubavi, i raznih drugih spletki. Ali najveća prijetnja od svih tek će uslijediti jer strigoji, najmoćniji i najopasniji vampiri na svijetu, imaju vlastite planove za Lissu.

R

ichelle Mead je spisateljica, rođena 12. studenog 1976. u Michiganu, SAD. Piše romane i pripovijetke o magičnim i izmišljenim bićima. Obožava kavu i glazbu 80-ih. Ima tri diplome, predaje u školi i bavi se pisanjem. Andreja Šprem

23


SLUŠALI SMO

Piše: Andreja Šprem

1D vs. BIEBER

vs.

D

ragi moji Klenovci, evo nas još jednom u rubrici o glazbi. Ponovo vas upoznajemo s najslušanijim pjesmama naše škole te vam ujedno i predstavljamo dečke za kojima su poludjele sve tinejdžerice na svijetu. Znate li tko su to Belieberi? Ili koja je to slavna britanska petorka? U svakom slučaju pročitajte što vam mi imamo za reći o ovim dečkima. Možda saznate nešto novo ili samo potvrdite svoju ljubav prema njihovoj glazbi. Pa krenimo zajedno u svijet Beliebera i One directiona!

Justin Drew Bieber One direction

Taj je album bio nastavak njihovog odličnog uspjeha na X Factoru. Svojim su prvim albumom postali prvi britanski bend u povijesti koji osvaja vrhove lista sa debitantskim albumom. Drugi album izdali su nedavno pod naslovom „Take me home“, a hit singl s tog albuma „Live WhileWe’re Young“ već je osvojio srca brojnih obožavateljica Justin Drew Bieber

One direction

One direction su britanska glazbena grupa koju čine Niall Horan, Liam Payne, Zayn Malik, Harry Styles i Louis Tomlinson. Ovi su dečki svoj put do zvijezda počeli vrlo rano. Dečki su samostalno nastupali na X Factoru gdje ih je kao buduće glazbene nade prepoznao producent Simon Cowel. Prvi singl grupe, “What Makes You Beautiful” izdan je u rujnu 2011. i zauzeo vrhove top ljestvica diljem svijeta. Njihov debitantski album, “Up All Night” izdan je u studenome 2011. godine.

24

(Stratford, Kanada, 1. ožujka 1994.), kanadski je pop i R&B pjevač i tekstopisac. Kako je odrastao, Justin je sam naučio svirati bubnjeve, gitaru i klavir. Početkom 2007. godine, sa 12 godina, Bieber je na lokalnom pjevačkom

natjecanju osvojio drugo mjesto. Nastavak ili početak njegove karijere još je više iznenađujući. Naime, njegova je majka na YouTube-u objavila video nastupa kako bi ga obitelj i prijatelji koji žive dalje mogli vidjeti. Njegova majka tada nije ni slutila da time što čini ostvaruje san svojega sina. Njegov je neizmjerni talent i veliku ljubav prema glazbi otkrio producent Scooter Braun. Sasvim je slučajno u svojoj potrazi za mladim talentima otvorio video Justina Biebera i ostao impresioniran njegovim talentom. Bio je to sasvim slučajan početak jedne velike glazbene priče.

U studenom 2009. godine izdao je prvu polovicu albuma naziva “My World”, te u ožujku 2010. godine Justin Drew Bieber drugu polovicu albuma naziva “My World 2.0”. Spot za pjesmu “Boyfriend” u jednom je danu pogledan preko 6 milijuna puta, pa tako Justin drži rekord za koji su najviše zaslužni njegovi najvjerniji obožavatelji, Belieberi.


Piše: Magdalena Bunić

ONLINE IGRE

K I L K KLIK

O

nline igre su igre koje se igraju pomoću računala, putem interneta, a može ih igrati jedan ili više igrača. Žanrovi online igara su: akcijske igre, avanturističke igre, ratne igre, mozgalice, arkadne igre, sportske igre, simulacije, igre igranja uloga te strateške igre ili strategije. Akcijske igre su igre u kojima je potrebna brzina, spretnost i brzo reagiranje. Akcijske igrice najbolji su spoj mnogih drugih žanrova poput pucačkih, borbenih i ratnih igara. Bacanje bombi, izbjegavanje metaka i punjenje oružja vrlo su česti dijelovi ovog tipa online igrica. U avanturističkim igrama postajete lik koji mora riješiti neki problem istraživanjem, rješavanjem problema ili u interakciji s drugim likovima. Ratne igre simuliraju opasne i ratne situacije, zahtijevaju dobru kontrolu oružja, sposobnost ciljanja i dobru koncentraciju prilikom igranja. Iako u ovoj vrsti igara ima mnogo nasilja neka istraživanja dokazuju da baš ratne i pucačke simulacije razvijaju motoričke i koordinacijske sposobnosti. Igre mozgalice održavaju mozak aktivnim i vježbaju moždane vijuge. Igrajući ih dobro ćete se zabaviti i razvijati logiku. Postoje jednostavnije mozgalice prilagođene djeci, no i one

teže uz koje možete provesti sate pred računalom tražeći prolaz na sljedeći nivo. U ovu skupinu ulaze puzzle ili slagalice, logičke igre, matematičke igre, mahjong, memory i mnoge druge. Arkadne igre su igre u kojima trebate sakupljati bodove ili stvari. Arkadne igre imaju veći broj nivoa, a na svakom sljedećem nivou opasnosti koje vas napadaju su sve veće. Manje vješti igrači često završavaju igru gubitkom „života“. Za sve one koji vole sport, tu su i sportske igre. Ako vam već ne ide onaj pravi sport, lako ćete postati vješt i vrhunski sportaš bar u online svijetu. Ove igre nude bezbrojne vrste sportova kao nogomet, košarka, tenis, ali i biljar, pikado i slično. Posebno su popularne auto i moto igre u kojima su igrači vozači automobila, motocikala i drugih vozila.

Igre simulacije i igre igranja uloga vrlo su slične. Igrač u tim igrama ima ulogu prodavača, vozača, dadilje, kuhara i slično. U ovu skupinu ulaze i igre simulacije života u kojima postoji čitav online svijet i društva u kojima se vaši izmišljeni likovi kreću. Strateške igre ili strategije zahtijevaju pomno planiranje te razmišljanje o sljedećim potezima kako bi se završio zadatak. Često su to igre u kojima gradite gradove, ratujete ili osvajate neke teritorije.

25


1. razred Artić Dario Brlečić Karlo Debeljak Anja Gladović Lana Golub Lorena Golub Romano Hunjet Emil Husnjak Hana Janžek Marta Klarić Marko Kruhoberec Kristijan Kruhoberec Denis Lazar Hrvoje Lukavski David Lukavski Luka Lukavski Nikola Mladić Laura Oreški Marko

26

Oštarjaš Elena Pintarić Jurica Plahinek Karlo Siročić David Šarko Lucija Šoštarek Karlo Telebar Saša

Učiteljica: Vesnica Kišiček


8. razred Antonio Bunić Valentina Bunić Matija Bunić Monika Cuković Marko Čoklec Katarina Ernečić Matea Friščić Tamara Gajski Roberta Habuš Marko Hiržin Petra Kolarek Damir Lazar Vlado Martić Ivana Oreški Alen Pavlić Andreas Premužić Vedran Ribič Patrik Smiljan

Stjepan Solina Andreja Šprem Denis Tompić

Razrednica: Marija Mežnarić

27


Novi Zeland - zemlja dugog bijelog oblaka Pišu: Roberta Habuš Anamarija Kocijan

N

ovi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, istočno od Australije. Sastoji se od dva veća otoka, Sjevernog i Južnog, te većeg broja manjih otoka. Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je Aotearoa, što u slobodnom prijevodu znači “zemlja dugog bijelog oblaka”. Glavni grad je Wellington, a koriste se dva jezika: engleski i maorski.

Novi Zeland

Povijest Povijest Novog Zelanda relativno je kratka. Svi smatraju da je Novi Zeland otkrio istraživač James Cook 1769. godine jer je, stigavši do te nove zemlje, prvi napravio mape oba otoka, no zapravo ga je otkrio nizozemski istraživač Abel Tasman 1642. godine, a Polinežani su se naseljavali već u 13. stoljeću. Novi Zeland je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi su se naseljavali Polinežani, a kasnije su prevladali Europljani. Stanovništvo koje se tamo nalazilo bilo je podijeljeno u brojna plemena, a Europljani su im svojim dolaskom dodijelili ime „Maori“ što znači „obični“. U povijest su zabilježeni brojni sukobi između Maora i doseljenika što je utjecalo na

28

sliku stanovništva danas (danas ih je samo 15 %). U početku je Novi Zeland bio dio australske kolonije, a zatim se u 19. st. odvojio i postao samostalan. Zanimljivosti • Novi Zeland je zbog svoje nedirnute prirode postao jako popularan za snimanje filmova. Do sad su snimljeni svi nastavci veličanstvenog “Gospodara prstenova” te danas aktualan film „Hobit“. • U glavnom gradu Aucklandu vidljiv je polinezijski ritam, a glavna je atrakcija toranj The Sky City Tower, s kojega se vidi cijeli grad i posjetitelji mogu jesti u rotirajućem restoranu Orbit. • Grad ima prekrasne

kilometarske pješčane plaže Milford i Takapun. • Jedna je od najpoznatijih surferskih plaža Piha na kojoj je pijesak crn zbog velike količine željeza. • Waiotapu je termalna dolina sa sumpornim bazenima nastalima prije mnogo tisuća godina. • The Bay of Islands najveći je pomorski park, kolijevka europske civilizacije na Novom Zelandu. • Muzej Kauri posvećen je Dalmatincima, nekoć najpoznatijim kopačima smole na Novom Zelandu. • Dargaville je grad s kipom Dalmatinca i najvećim stablom kaurija na svijetu, višim od 50 m.


S Klenom na put oko svijeta Novi Zeland

Jeste li znali... da je Novi Zeland prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama? da je njihova valuta „novozelandski dolar“ te da on iznosi 30 centi, tj. 4.86 hrvatskih kuna? da je Novi Zeland 74. zemlja po svojoj veličini? da je njihova službena himna „God save te Queen“ (Bože spasi kraljicu), ali da se ona rijetko kada izvodi? Novi Zeland

• Cape Reinge vrh je Sjevernog otoka gdje se nalazi poznati svjetionik Kraj svijeta. • Poznate su špilje Waitomo Caves sa stalaktitima i grote što ih osvjetljavaju svjetleći crvi koji vise s krova špilje. • Grad Rotorua krase najpoznatiji gejzir na svijetu Pohutu Geyser i blatni bazeni.

Špilja

da se u Novom Zelandu nalazi mjesto s jednim od najdužih imena na Svijetu, brijeg visok oko 305 m zove se Taumatawhakatangihangakoauauotamateapokaiwhenuakitanatahu? da su Novozelanđani naprosto ludi za roštiljem, posebno ogromnim odrescima te su prava barbecue nacija?

Gejzir

da su Novozelanđani prva nacija koja je započela s eko uzgojem povrća i voća? da se Božić slavi dva puta godišnje? (U prosincu je kod njih ljeto tako da slave još jednom u srpnju kad je kod njih sredina zimskog razdoblja.)

Kivi

da kivi kod njih nije samo voće već i ptica veličine naše kokoši, ali koja nese jaja sedam puta veća od kokošjih?

29


U zdravu tijelu, zdrav duh

Srcem i dušom za svoj klub N

avijači su grupe koje navijanjem ohrabruju pojedinca ili neku skupinu u sportskoj aktivnosti. Njihovi ciljevi su pružanje podrške igračima, obeshrabrivanje protivnika te druženje s ljudima istog mišljenja. Navijati se može na razne načine: pljeskom, povicima i pjesmama. Osim toga, navijači često koriste navijačke instrumente, razna glazbala, udaraljke i bubnjeve. Navijanje se u zadnje vrijeme nažalost počelo povezivati s vandalizmom i neredima na sportskim susretima. Iz tog razloga posebno želimo istaknuti da navijati NE bi trebalo podrazumijevati vrijeđanje protivnika, paljenje bengalki, bacanje petarda, fizičko sukobljavanje ili sprečavanje održavanja utakmica. Danas su najpoznatije navijačke skupine koje bodre nogometne klubove:

30

Piše: Matea Friščić

Armada − NK Rijeka

Kohorta − NK Osijek

Bad Blue Boys − NK Dinamo

Torcida − NK Hajduk

Crveni đavoli − NK Split

Tornado − NK Zadar

Demoni − NK Istra

Ultrasi − NK Cibalia

Divlje svinje − NK Inter

White Stones − NK Varteks

Funcuti − NK Šibenik


Klensi N

akon što smo vam predstavili najveće navijačke skupine u Hrvatskoj, predstavljamo vam naše navijače. Naime, u Klenovniku postoji nogometni klub Mladost Klenovnik koji se osim svojim izvrsnim rezultatima ponosi i svojim navijačima. Na jednoj od utakmica vjerni su navijači došli do ideje da osnuju vlastitu navijačku skupinu pod imenom KLENSI. Klense su okupili Valentino Seretinek i Patrick Premužić pa ih zbog toga smatramo i osnivačima ove navijačke skupine. Stanovnici Klenovnika, većinom mlađa generacija, pokazali su veliko zanimanje za ovu skupinu te se broj članova Klensa stalno povećava. Dodatni poticaj Klensima pružaju i rezultati našeg nogometnog kluba. Uz vatrenu atmosferu na utakmicama igrači Mladosti osvojili su odličan plasman na kraju sezone. Igračima i klubu čestitamo na izvrsnoj sezoni, a Klensima poručujemo da i dalje vjerno bodre svoj najdraži klub.

31


U zdravu tijelu, zdrav duh

Brain Gym B

rain Gym (u prijevodu „Gimnastika za mozak“) je program vježbi koji pomoću pokreta aktivira mozak za učenje. Sastoji od 26 jednostavnih i ugodnih ciljanih aktivnosti za poticanje iskustva učenja cijelim mozgom. Naziv Brain Gym je zaštićen. Utemeljili su ga znanstvenici i edukatori Paul Dennison i Gail E. Dennison. Danas se Brain Gym primjenjuje u više od 80 zemalja u kojima se provode edukacije u školama, sportskim klubovima, bolnicama i poduzećima. Brain Gym metoda se temelji na rezultatima proučavanja mozga i utjecaju pokreta na rad mozga i procese učenja. U našoj zemlji je najviše provode dr. Darko Novosel i dr. Tatjana Novosel-Herceg u Varaždinu.

sanja, jezičnih i matematičkih vještina, organizacijskih vještina, logičkog mišljenja i razumijevanja, emocionalne ravnoteže i smanjenju stresa, hiperaktivnosti i napetosti. Primjeri vježbi s detaljnim opisom izvođenja preuzeti su iz priručnika Brain Gym. Izvor: Internet i Brain Gym- Priručnik za obitelj i edukatore (Paul E. Dennison i Gail E.Dennison)

„Kretanje otvara vrata učenju“, dr. Paul Dennison Piše: Josipa Polančec Štimec

Brain Gym vježbe usklađuju funkcioniranje svih područja mozga i općenito sustava tijela i uma te vode poboljšanjima opće motoričke koordinacije, koncentracije i pamćenja, čitanja, pi-

1. Križno gibanje

Opis vježbe: stanite opušteno i krenite prema središnjem dijelu tijela naizmjence i ritmički dodirujući šaku ili lak at suprotnim koljenom. Utjecaj na um i tijelo: poboljš ana koncentracija lijevo-de sno, pojačano disanje i izdržljivost, poboljšano slušan je i pažnja.

1

2. Ležeće osmice

2

ini očiju, veliku ležeću osmicu, pokrete Opis vježbe: Nacrtajte palcem po zraku, u ravn od sredine prvo nalijevo gore, preko i radite suprotno od kazaljke na satu, počevši oj strani. Napravite to tri puta, a zatim okolo, a zatim u smjeru kazaljke na satu na desn isti način crtajte s obje ruke tako da zamijenite ruke i ponovite tri puta. Na kraju na isprepletete prste i prekrižite palčeve u X. na prilikom fokusiranja, poboljšana Utjecaj na um i tijelo:opuštanje očiju, vrata i rame poboljšana koordinacija oko-ruka. koncentracija, ravnoteža i fizička koordinacija,

32

Vježbale: Sandra Križanec i Maja Cerovčec


3. Moždane tipke

Opis vježbe: Kako biste stimulirali Mo ždane tipke, jednom rukom napravite oblik slova U te stavite palac i kažiprst u mekane udubine tik ispod ključnih kostiju i prem a svakoj strani prsne kosti, a drugu ruku pos tavite preko pupka. Trljajte Moždane tipke 20-30 sekundi (ili dok se ne opuste sva osjetljiv a mjesta) bez odmicanja ruke te pomičuć i polako oči nalijevo i nadesno uzduž horizon talne linije. Promijenite ruke i ponovit e aktivnost. Utjecaj na um i tijelo: ravnoteža lijev e i desne strane tijela, poboljšana ene rgetska razina.

3

4. Misleća kapa

4

o unatrag i Opis vježbe: palcima i kažiprstima potegnite uši nježn prema dolje i ”odmotajte ih“. Počnite na vrhu uha i nježno masirajte tri ili više puta. okolo zavoja te završite na donjoj jagodici uha. Ponovite ost glasa, zvučn veća ija, Utjecaj na um i tijelo: bolje disanje i energ opuštena čeljust, jezik i mišići lica.

5. Kvačenja

5

Opis vježbe: Prvi dio - prekri žite gležnjeve (u sjedećem ili stojećem položaju), ispružite ruke ispred sebe i prekrižite dlan jedan preko drugog, isp repletite prste i privucite ruk do prsa.Ostanite tako minu e tu ili dulje, uz polagano dis anje, s otvorenim ili zatvoren očima. Pri udisaju pritisnite im vrh jezika na tvrdo nepce te ga opustite pri izdisaju. Drug dio - kad ste spremni vratite i ruke i noge iz prekriženog pol ožaja, spojite vrhove prstiju ispred prsa i nastavite disati još jednu minutu, a vrh jezika držite na gornjem nepcu do udišete. k Utjecaj na um i tijelo: bol ja samokontrola i osjećaj za granice, bolja ravnoteža koordinacija, smanjena preosj i etljivost, dublje disanje i bol ja cirkulacija.

6. Prizemljivač

6

sa stopalima razdvojenima za Opis vježbe: stanite okrenuti prema naprijed Okrenite glavu i desno stopalo u otprilike dužinu noge, s rukama na bokovima. Savinite desno koljeno i lagano desnu stranu držeći lijevo stopalo prema naprijed. sredine desnog stopala (torzo i izdahnite dopuštajući koljenu da se ispruži do hnite dok izravnavate nogu i vratite zdjelica gledaju uspravno prema naprijed). Uda ponovite u drugu stranu. se u uspravni položaj. Ponovite tri ili više puta pa lakoća sjedenja, dublje disanje i Utjecaj na um i tijelo: opuštanje čitavog tijela i ja. povećana energija, poboljšana koncentracija i pažn

33


U zdravu tijelu, zdrav duh

Piše: Josipa Polančec Štimec

U

današnje vrijeme malo je onih koji nisu čuli za Zumba Fitness, odnosno Zumbu! Zumbamanija već neko vrijeme vlada svijetom i ima sve više i više poklonika. Zumbu je sasvim slučajno „stvorio“ fitness instruktor Alberto “Beto” Perez u svom rodnom gradu Cali (Kolumbija) sredinom 90-tih. Taj veliki ljubitelj latino glazbe krenuo je na sat aerobika i zaboravio svoju klasičnu glazbu za trening. U ruksaku je imao CD-e na kojima se nalazila latino glazba (merengue, salsa) uz koju je odrastao i počeo je improvizirati. Tako je zaludio svoje vježbače i vidjevši njihovo oduševljenje, posvetio se stvaranju programa Zumbe. Udružio se s poduzetnicima i stvorili su tvrtku Zumba Fitness, zaštitili su riječ Zumba te proširili brand po cijelom svijetu. Zumba se danas provodi diljem svijeta i postala je svojevrstan životni stil. To je program primjeren svim dobnim skupinama, bez obzira na spol, fizičku kondiciju i razinu iskustva u plesu. Uključuje elemente plesa i aerobika, glazbu bržih i sporijih ritmova, kao i trening izdržljivosti. Danas postoje različiti programi Zumba

34

Fitnesa prema opterećenju ili namjeni određenoj dobi (npr. Zumbatomic - za djecu). Osnovni plesovi koji se kombiniraju su: merengue, salsa, reggaetton, cumbia te ostali plesovi kao tango, bachata, calipso, quebredita, belly dancing, hip hop, lambada, rock´n´roll, twist… Plešući Zumbu sagorijevate kalorije, „topite“ masti, učvršćujete mišiće i pri tome se odlično zabavljate. U Zumba Fitnessu se na svaku pojedinu pjesmu radi nekoliko koraka koji se izmjenjuju ovisno o samoj pjesmi, refrenu

(naglasak je baš na slušanju muzike), pa vježbači već osjete kad je promjena koraka. Oni koji duže dolaze već znaju na pojedine pjesme otplesati i cijelu kombinaciju, i to još i pjevajući. Upravo zbog dobre atmosfere izaziva u ljudima „ovisnost“ i veselo iščekivanje svakog sljedećeg sata. Zumbati možete i u našoj školi, utorkom i četvrtkom. Ako volite dobru glazbu, ples i vježbanje, dođite i uvjerite se u dobru zabavu!


Gdje su bivši osmaši

ŠKOLSKO ŠPORTSKO DRUŠTVO KLEN (ŠŠD KLEN)

Š

ŠD KLEN okuplja učenike naše škole u raznim sportskim aktivnostima. Ove školske godine najviše se bavimo odbojkom i badmintonom, no natječemo se i u drugim sportovima. Sudjelovali smo na međuopćinskom natjecanju iz nogometa i rukometa te na županijskom natjecanju iz stolnog tenisa. Zahvaljujemo ekipama na sportskom ponašanju i lijepom predstavljanju naše škole. Pripremamo se još i za natjecanja u badmintonu i odbojci koja će se održati u veljači. Našim predstavnicima želimo puno uspjeha! Nogomet

Odbojka

1. Luka Bunić ∑ Gimnazija, Ivanec 2. Petra Bunić ∑ Ekonomska škola, Ivanec 3. Andrijana Čelig — Gospodarska škola, Varaždin 4. Martina Divjak ∑ Arboretum Opeka, Marčan 5. Maja Friščić ∑ Gimnazija, Ivanec 6. Filip Golub ∑ Elektrostrojarska škola, Varaždin 7. Dejan Hojsak ∑ Elektrostrojarska škola Varaždin 8. Nikola Jonke ∑ Arboretum Opeka, Marčan 9. Lucija Kralj ∑ 1. gimnazija, Varaždin 10. Veronika Kralj ∑ 1. gimnazija, Varaždin 11. Leon Lamot ∑ Elektrostrojarska škola, Varaždin 12. Ana Martić ∑ Gospodarska škola, Varaždin 13. Andrijana Oreški ∑ Graditeljska i rudarska škola, Varaždin 14. Kristina Oreški ∑ Arboretum Opeka, Marčan 15. Dijana Pintarić ∑ Ekonomska škola, Ivanec 16. Luka Pintarić ∑ Elektrostrojarska škola, Varaždin 17. Marina Vuglovečki ∑ 1. gimnazija, Varaždin

Rukomet

Badminton

Stolni tenis

35


ZADRUGA LICITARSKO SRCE

Piše: Karmelka Car

Zadruga „Licitarsko srce“ broji pet sekcija. Pročitajte i pogledajte kojim se sve aktivnostima bave učenici u pojedinim sekcijama. „MJEŠ

OVITA SEKCI JA“ s božićn oga ka e bavi uzgoj e ktusa, sukule muška m pelargoni ntica k ja, kolu t e oje kra l škole. m se unu a, puzavica, Uređu afričke neja, tarnji i ju kam ove su v l jubice enjar anjsk godine i postav i ružičnjak u i prostor ili i zel n a š em enu ku ćicu za vrtu, a ptice.

„LICITARI“ izrađuju božićne, uskrsne i druge prigodne ukrase i ukusne medenjake. Posebno su ponosni na izradu licitarskog srca koje je uvršteno u UNESCO-vu nematerijalnu kulturnu baštinu.

36


ih

porabn

A“ RAMIK E K / A VN „LIKO a od gline. et predm

ija

je sekc

m

i izrado

bav koja se

ih i u ukrasn

og „EKO GRUPA“ se bavi uzgojem ljekovit h ičiti razl m i začinskog bilja te proizvodnjo t, kupke, pripravaka kao što su: nevenova mas o. sličn i pilinzi, čajevi, mirisne soli, melemi

„RUČNI RAD“ ∑ Mladi zadrugari u ovoj sekciji izrađuju čestitke i straničnike od ko nca i suhog cvijeća.

37


DUHOVNE ISKRE Uzoritost potaknuo Alojzije Stepinac Mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup Pišu: Andreja Šprem, Monika Cuković i Matea Friščić

nepodopštine, ali nekakvih većih nisam imao. Osim pomalo svađa, tučnjava i sličnih nepodopština kojih uvijek među učenicima ima. Teško se svega sjetiti nakon toliko godina, no moram priznati da sam i ja ponekad prepisao zadaću, pogledao u tuđu bilježnicu, u tuđe radove, nekome nešto šapnuo i slušao druge. Postoji li dio školovanja koji biste izdvojili kao najdraži? Izdvojio bih razdoblje kad sam bio srednjoškolac. Onda sam već bio malo zreliji, otišao sam od kuće na školovanje u Zagreb. Osim života izvan obitelji ovo razdoblje pamtim po sklapanju prijateljstava koja traju i do današnjeg dana, a prošlo je već gotovo pedeset godina.

R

ođen je u Vukovaru 19. siječnja 1944. godine. U svibnju 1945. godine ostaje bez oca. Nakon toga se s majkom vraća iz Vukovara u Krašić. U Krašiću završava osnovnu školu te odlazi u Nadbiskupsko dječačko sjemenište u Zagreb na kojem 1963. godine maturira. Završava i studij teologije te ga je 16. studenog 1969. godine nadbiskup Franjo Kuharić zaredio za svećenika. Za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. godine. Varaždinskim biskupom postaje 20. ožujka 2007. godine. Povodom Marijina puta 31. listopada 2012. godine biskup je posjetio našu školu pa su novinarke „Klena“ iskoristile tu priliku da porazgovaraju s njim.

Sjećate li se svojih školskih dana? Kako se ne bih sjećao! Svaki se čovjek sjeća škole i prvog razreda. U školu sam krenuo 1951. godine u Krašiću. U to vrijeme su neki đaci koristili pločice u školi, a neki od nas smo imali i bilježnice. Bilo je malo knjiga, pisali smo običnim olovkama, a kasnije i tintom. Djeca imaju različite želje. Što ste Vi željeli postati? U prvom razredu nisam još o tome razmišljao. Kasnije sam razmišljao kako bih volio biti svećenik što se i ostvarilo. Postoji li nešto što Vas je posebno potaklo na taj poziv? Potakli su me primjeri nekih drugih svećenika, posebno primjer blaženog Alojzija Stepinca koji je, kad sam ja bio učenik u osnovnoj školi, boravio u Krašiću. Potaknuo me i župnik, moj vjeroučitelj koji nas je učio latinski jezik. Jeste li kao učenik napravili neku nepodopštinu? Đaci uvijek imaju nekakve

38

Koje biste trenutke izdvojili kao najljepše u vašoj svakodnevici? Meni je najvažniji susret sa suradnicima kad možemo konstatirati da smo nešto lijepo učinili, kad usrećimo druge oko sebe. To me čini sretnim i takvi mi susreti uvijek ostanu u lijepom sjećanju. Što vas najviše ispunjava kao osobu? Najviše me ispunjava kad mogu biti koristan drugima oko sebe, da nešto mogu učiniti za druge. Vodi me Isusova rečenica: „Što god ste učinili jednome od najmanje braće, meni ste učinili“. Prema tome, mi koji vjerujemo Isusu Kristu vjerujemo da sve ono što činimo za one oko sebe, zapravo činimo za Isusa Krista i to je najvažnije u našemu životu. Koje osobine cijenite kod ljudi? Cijenim kad su ljudi pošteni i iskreni, kad su - jednom riječju - dobri ljudi, jer dobrota je činiti dobro. U svakom čovjeku ima i dobrih i loših strana, ali cijenim kad čovjek ostane dobar.


Upuceni na ljubav

MOLITVE

N

ije uvijek lako govoriti o ljubavi. Neki ljudi teško razumiju značenje ove riječi zbog loših životnih iskustava. Ipak, ne možemo ne govoriti i ne zagovarati ljubav jer ona jedina ostaje. Bog nikada ne prestaje voljeti. Toliko nas voli da nam je dao sposobnost da i mi možemo voljeti. Ljubav nema granica i uvijek smo gladni prave ljubavi. Da bi se ljubav učvrstila potrebno je: biti strpljiv, biti iskren prema samom sebi, poštivati uvjerenja i slobodu drugoga, ne postavljati uvjete, čistiti srce od sebičnosti i stalno se mijenjati na bolje. vjeroučiteljica Snježana Kruhoberec

Čovječe

S

tvoren si na sliku Božju, Sliku Boga koji je ljubav, Koji želi ljudima sreću. Stvoren si s dlanovima da daju, Sa srcem da ljubi, I dvjema rukama Koje su dugačke upravo toliko Da drugoga zagrle. Phil Bosmans

Ljubav

L

jubav, to je nešto najljepše što nam se može dogoditi u životu. Kad se dvoje ljudi vole, da bi ta ljubav među njima uspjela mora biti razumijevanja i

Bože, hvala ti na mojoj obitelji, Na tome što me čuvaš i paziš. Hvala na dobroti i svemu što činiš za mene. Bože, hvala ti! Lorena Golub, 4. razred

Bože, hvala ti za sve što si mi dao. Hvala ti za mekanu travu i čistu bistru vodu, Hvala ti što si stvorio Zemlju. Hvala za život i dobru obitelj. Tihana Lukavski, 4. razred

iskrenosti. Mora se razgovarati o svemu da bismo jedan drugoga u ljubavi mogli poduprijeti. Kad se prava ljubav desi toj ljubavi nema kraja. Obuzmu nas predivni osjećaji. U ljubavi treba biti vjeran jedan drugome. Ljubav je kada se u nečijem zagrljaju osjećaš sigurno i zaštićeno,kad imaš osobu kojoj se možeš u potpunosti povjeriti i sve joj reći. Ljubav je kad je potrebno samo vidjeti osobu koju volimo i srce nam jače zakuca, kad zajedno idemo preko svih prepreka,kad nekoga čuvamo duboko u srcu i ne želimo ga povrijediti. Ljubav je kad ti je ta osoba sve na svijetu i sve bi učinio samo da ostaneš uz nju. To se zove ljubav! Andreja Šprem, 8. razred

Bože, hvala ti što si stvorio svemir i Zemlju. Hvala ti što si mi dao život i sve što imam. Hvala ti što si mi darovao dobru obitelj i prijatelje da budem sretna. Jana Janžek, 4. razred

Bože, hvala ti na divnom svijetu. Raduje me svaka zraka sjajnog Sunca. Hvala ti za moju obitelj koja me čini sretnom. Sara Kruhoberec, 4. razred

39


Novosti iz školske knjižnice

Piše: Dragana Belščak

PROJEKTI ŠKOLSKE KNJIŽNICE U našoj se školskoj knjižnici ove godine puno toga događa. Osim što ljubitelji knjiga istražuju nove i nepročitane stranice, tu su i projekti o kojima ovdje možete saznati nešto više.

BOOKMARK PROJEKT

P

rojekt Međunarodne udruge školskog knjižničarstva osmišljen je kao razmjena straničnika ili bookmarka (označivača stranica) između školskih knjižnica diljem svijeta. U projektu su sudjelovali učenici četvrtog, petog i šestog razreda koji su svoje straničnike ukrasili ispisujući poznata lektirna djela hrvatskih pisaca te izdvajajući citate iz svojih najdražih knjiga. Straničnike smo razmijenili s knjižnicom osnovne škole u Louisvilleu (Texas, SAD). Naši su straničnici otputovali prema SAD-u, a u našoj knjižnici možete pogledati radove malih Amerikanaca te njihove poruke ispisane na straničnicima.

TULUM S(L)OVA

D

a se tulumariti može i u knjižnici dokazali smo krajem listopada kad smo proveli projekt Tulum s(l)ova koji promiče čitanje iz užitka. Učenice sedmog i osmog razreda, knjižničarka, učiteljica engleskoga jezika i pedagoginja tulumarile su u knjižnici od 19 sati do ponoći. Tulum je započeo društvenom igrom, nastavio čitanjem odabranih ulomaka i pjesama po izboru tulumašica nakon čega samo se putem Skypea povezali s tulumašima u OŠ Trnjanska iz Zagreba, a završile smo kao što smo i počele − društvenom igrom. Nadamo se da ćemo opet imati priliku provesti večer na ovako ugodan i zabavan način.

ČITAMO MI, U OBITELJI SVI

P

rojekt Hrvatske mreže školskih knjižničara promiče čitanje u obitelji kao i čitanje kao način provođenja slobodnog vremena. U projekt su uključeni učenici trećeg razreda naše škole koji će kući ponijeti naprtnjaču s knjigama. Osim poezije i proze u naprtnjači su knjige koje nude prijedlog za provođenje slobodnog vremena, knjige enciklopedijskog tipa te priručnici za roditelje. Svaki će učenik trećeg razreda tijekom školske godine ponijeti kući naprtnjaču koja će u njihovoj obitelji boraviti od petka do srijede. U srijedu učenik predaje naprtnjaču sljedećem učeniku te priča dojmove o čitanju u njihovoj obitelji. Cilj projekta nije pročitati sve knjige već provesti vrijeme uz knjige i zabaviti se. Projekt je započeo početkom prosinca tako da je već nekoliko učenika podijelilo svoje dojmove. Nadamo se da će svim učenicima čitanje u obitelji biti zabavno iskustvo!

40


41 51


Piše: Roberta Habuš Modeli: Monika Cuković i Alen Bunić

Ne znate kako biste se obukli za školu, šetnju ili za izlazak? Mi smo vam odlučili malo pomoći. Pomoću naših modela osmislili smo neke kombinacije koje bi vam mogle poslužiti kao ideja.

P

rve kombinacije predstavljaju odjeću najprimjereniju za školu: Slika 1. Odjeća: svilenkasta majica, pamučne hlače Nakit: narukvica, lančić Obuća: starke Ovdje vidimo kombinaciju dvije neobične boje koje se ipak mogu kombinirati da izgledate lijepo.

D

a ne biste pomislili kako se samo cure uređuju, evo i prijedloga za dečke:

Slika 4. Odjeća: pamučna majica, traper hlače Obuća: kožne tenisice U prvoj kombinaciji odlučili smo se za nešto obično, a plava majica i traperice su nam se činile odličnim za odlazak u školu.

Prijedlozi za dečke:

Slika 2. Slika 3.

ZA školu

Odjeća: pamučna majica na pruge, pamučne tajice Obuća: visoke tenisice od brušene kože Nakit: sunčane naočale Ova nam se kombinacija najviše svidjela zbog svoje jednostavnosti. Jednostavno i savršeno!

Slika 5. Obuća: pamučna majica s detaljima, kratke lanene hlače Odjeća: kožne tenisice Ovdje smo plavoj majici dodali kraće plavo bijele hlače kako bismo dobili jednostavnu svakodnevnu kombinaciju idealnu za školu.

Odjeća: pamučna vesta s kapuljačom, vunena majica s crnim detaljima, crne svilenkaste tajice Obuća: kožne tenisice Nakit: narukvica, lančić i sat Ova je kombinacija nastala miješanjem stilova pa je savršena za ljubitelje crne boje, ali i za one koji vole jednostavnost.

A MOD GLA

M

ŠKO

42

L

IZLAS


Slika 6. Odjeća: lanene hlače, pamučna majica s natpisom Obuća: plavo bijele tenisice Nakit: sat Majice s natpisima su idealne ako želite nešto poručiti ili istaknuti koju vrstu glazbe volite.

P

ZA izlazak

ošto smo vam predložili odjevne kombinacije za školu, predložit ćemo vam i nešto za šetnju ili izlazak. Pogledajte kako smo mi to zamislili.

Prijedlozi za dečke: Slike 9 i 10 Prva je kombinacija savršena za izlazak: pamučna košulja i traperice odlične su zajedno. Kad se cijeloj kombinaciji doda bijeli sat, sve izgleda baš savršeno. Naša je posljednja kombinacija baš za šetnju. Pamučna majica s bijelim dodatkom savršeno će pristajati ovim kratkim lanenim hlačama.

Slika 7 i 8.

ODA AMU KOL

R

A

ASCI

kombinacija Sljedeća kombin prijedlog za prikazuje naš prije e šetnju. Odabrali ssmo traper minicu i pamučnu u zelenu starke, a kako majicu te plave st zelena traka s detalj tu je i zelen mašnom.

ZA šetnju

Odabrali smo nešto klasično, crnu svilenu haljinu i crne kkožne štikle narukvicu koji te lančić i naru ono što smo su upotpunili o željeli pokazati.

43


Pišu: Sabina Hančič, Nikolina Ernečić i Simona Bunić Monika Cuković Elena Bunić

Učenički biseri Učiteljica: Znate li gdje lastavice obitavaju kad je hladno? Učenik: Na Zrću! Učitelj: Zbog čega je izbio rat između Francuske i Engleske? Učenik: Zbog Mirjane i crne kose njene.

Učiteljica: Želite li pisati ispit sljedeći sat pa da danas ponavljamo? Učenik: Idemo sad pisati pa drugi sat ponavljati.

BISERI IZ KNJIŽNICE

UČITELJSKI BISERI

Bajka o ribaru i ribičiji (Bajka o ribaru i ribici)

Učenik: Učitelju, zašto mi ne date 3? Učitelj: Zbog lijepog vremena!

Učiteljica: Tko je uglazbio hrvatsku himnu? Učenik: Mozart.

Učenik gleda učitelja Učitelj: Kaj me gledaš ko picek glistu?!

Učiteljica: Na drugom svijetu sve je ljepše… Učenik: A ima gore kaj za jesti? Učiteljica: Objasni pojam „zemne stvari“. Učenik: Rad u polju, oranje, kopanje…

Učenik: Učitelju, dajte mi 4, pliz. Učitelj: Nemoj da ja tebi dam koso gore, ravno dolje.

Učiteljica: Što je to Sredozemlje? Učenik: Sredina u zemlji.

Učenik: Pola Balkanaaaac… Učitelj: Pjesme ti bijesneee…

Sretni čvarak (Grga Čvarak + Sretni cvrčak)

Trojica u tramvaju (Trojica u Trnju) Šesnaesti kišobran (Šestinski kišobran) Grčki top (Grički top) Igračke gospodina Noela (Igračke gospođe Nadine) Ako hoće živjeti (Sadako hoće živjeti) Pismo iz vinograda (Pismo iz Zelengrada)

Vicevi 3

1

8

4 9

5 2

6 2

4

1

8

5 2

7

2

4 3

6 5

44

9

2

5 9

9

1

6

Kupio Haso dva konja koje nije mogao razlikovati. Mujo mu je predložio da jednome skrati rep. Tu večer su se konji potukli i onaj bez repa je odgrizao drugome rep. Drugi dan ih Haso opet nije razlikovao pa je odsjekao jednome uho. Tu noć je konj bez uha odgrizao uho drugome konju… Drugi dan je Haso opet bio u problemima jer nije mogao razlikovati svoje konje pa ponovo pozove Muju u pomoć. Oboje se dugo motali oko konja dok na kraju Mujo slegnuvši s ramenima nije rekao: „Ma znaš, Haso, meni se ipak čini da je ovaj bijeli malo veći od onoga crnog.“


HOROSKOP

Pita kos svoju mamu: „Mama, ako sam ja kos, jesi li ti onda kosilica?“ Kako se zove stari snjegović? Lokva. Pita policajac vozača: „Što imate od zimske opreme?“ Vozač odgovara: „Duge gaće.“ Jedna mama je dala svojoj kćeri za doručak sir. Djevojčica s pobunila: Mama, ali ja ne volim sir s rupama!“ Mama: „Onda pojedi sir, a rupe ostavi!“ Vratio se Mujo s putovanja Australijom. Pita ga Haso praveći se malo važan:“I jesi li vidio a kangarooa?“ A Mujo će: „Ah, ptica ko ptica.“ Pita učiteljica Pericu koliko je dva minus dva. Perica odgovara: „Ne znam.“ Na to će učiteljica: „Pa ako imaš dva kolača i dva pojedeš, što će ti ostati?“ „Mrvice!“ – ko iz topa će Perica.

OVAN

VAGA

U drugom polugodištu iskoristi priliku i prihvati nečiji poziv u šetnju ili na izlazak. Možda to nije osoba o kojoj sanjaš, no ugodno ćeš se iznenaditi.

U školi će sve teći svojim tokom. Ako budeš redovito uz knjigu, rezultati neće izostati. Ljubav će ti biti na prvom mjestu i simpatija će ti uzvraćati naklonost.

BIK

ŠKORPION

Pogledaj oko sebe, u tvojoj blizini je netko to te gleda posebnim pogledom! Ne zaboravi i na školu i učenje, matematika nije samo 1+1!

Sretno ćeš se zaljubiti i u vezi će ti cvjetati ruže, no ne zaboravi zbog toga na školu. Ocjene će ti se pokvariti ako ti misli budu stalno kod simpatije.

BLIZANCI

STRIJELAC

Pokušaj smanjiti broj izlazaka jer će se to odraziti na tvoje ocjene. Šanse kod simpatije su ti vrlo dobre, samo ti nedostaje malo hrabrosti – napravi prvi korak!

Ovo je pravo vrijeme za tebe – čak će se i učitelji diviti tvom uspjehu u školi! To će ti dati snage da ustraješ u svojoj potrazi za curom ili dečkom.

RAK

JARAC

Nemoj da ti škola uzrokuje glavobolje i brige, na vrijeme se prihvati učenja. Pitaj simpatiju da ti pomogne u učenju !

Upoznat ćeš nekog novog tko će ti se jako svidjeti. Iskoristi vikend za šetnju i razgovor s prijateljima, no ne zaboravi se pripremiti za školu.

LAV

VODENJAK

Tvoja želja da budeš u centru pažnje mogla bi ti se obiti o glavu, daj priliku i drugima da dođu do riječi. Dobro je što ćeš u školi biti jednako aktivan ili aktivna pa će ocjene biti u redu.

Imaj na umu da iz prijateljstva može nastati ljubav! Pogledaj oko sebe, netko ti želi biti više od prijatelja! Pripremi se na vrijeme za usmeno ispitivanje u školi.

DJEVICA

RIBE

U ljubavi nećeš imati baš puno sreće, upoznat ćeš puno novih prijatelja, no nitko od njih neće biti onaj pravi ili ona prava. U školi će biti bolja situacija – ispravit ćeš većinu ocjena.

Na vrijeme napravi sve zadatke koje trebaš za školu i ocjene će ti biti bolje nego se nadaš. Tvoja simpatija razmišlja kako da ti priđe, nasmiješi se.

45


DNEVI KRUHA

Lana Španić, 2. r. Ana Car, 2. r.

Tiček Uh, kak ja tiček liepi. Čelane i sive parja ga krasi. Na grane si sedi i mana gledi. Tak ja liepe pepiva ka su ga v cielem salu čuli. Si su sa čudili kak pepiva, a ja sum ga some pesluša i bi sum sračen. Uh, kak ga je liepe videti i liepe čuti. Joj, tie liepi raspepievuni tiček. Filip Kralj, 3.r

Elena Oštarjaš, 1. r.

MOJ MAČEK Sedi, gledi, mjavče. Kaj bi rad? Morti si lačen? Il bi se igrati štel? Za menom hojdi. Primam ga, podragam. Tak prede, paše mu, zgledi.

46

V škole si su veseli, Dok smo si s kruhem seli. Onda smo si skupa tak sedeli I liepe ga z guštem pejeli! Karlo Sonjarić i Ivona Lukavski, 5. r.

Moja zamišljena prijateljica Vedrana

Ernest Đula, 7. r.

Anja Mudri, 3. r.

Dok kruh je bieli, Si bi ga rajše jeli. I dok pri stolu sjedu, Oni ga liepe jedu! Dok ga pekar peče, Se mu je bolje vroče.

Male ga prečuvam, pa ga pustim. Matea Majhen, 2. r.

Vedrana je jako lijepa i sramežljiva djevojčica. Vesele je naravi, dobra i darežljiva. Nižeg je rasta, vitka je. Ima dugu smeđu kosu s plavim pramenovima. Kosa joj je uvijek lijepo uređena i ukrašena s ukosnicama. Ima zelene oči s velikim trepavicama. Lice joj svjetlije s nekoliko pjegica po nosu. Nosić joj je malen. Lice joj krasi širok osmijeh. Najviše voli nositi crne traperice i majice s kapuljačom. Od obuće najviše voli nositi tenisice i starke. Vedrana puno vremena provodi učeći jer želi postati odvjetnica. Slobodno vrijeme iskoristi za druženje sa svojom obitelji i prijateljima. Lorena Golub, 4. r.


Jasen v mam kraju

Demaći kruh

Došla ja jasen i sa ja živnule. Šuma ja eblekla šarena boja. Viša naznum štara ja lepša: žota, zelana, smeđa ili čilana. Sa ja tak liepe kak da su sa spustila vila z naba i svojem štapićem sa začarala. Vesela sa kestonji. Jedva su dečekali ka bodu z drieva zišli i v rengljumi zadišali. Životinja su vasela ka im se dom jake peliepša, sa ja friške i dišaće. Na briegu kopoti klopočadu i v bronja ljudi zovadu. Ptičeki vasele skačadu, ni klopotecov se viša ne plašidu. Sa je tak liepe, vasele i žive. Magdalena Kljunić, 3. r.

Jutre je. Sa ja na stolu. Kvas, sol, keruzna malja, pšenična malja, voda i dervene kerite. Idame zamesiti kruh. Dok sa kruh zdiža, v peči morame zakuriti. Pone darv mora zgereti ka sa pač ražari. Dok sa kruh zdige, napravime četri hleba. Mola grudica tiesta ja estala pa bu i pestružjak. Zavezname pač. Za kakva pol vura pestružjak ja pečani. Zvadime ga z pači i dobre zamotame. Pe hiži sa reširi miris toplega kruha. Edmetamo pestružjak pa sakemu ftargname kumadić. Vać su onda i hlebi pečani. Kruha imume za jaden tjaden.

Matea Majhen, 2. r.

Ida Pintarić, 3. r.

Početak škole Počele su školske moke, po hodniku se čujedu samo buke. Si po redu su jako srditi Zato jer moradu v školu iti! Učiteljica veli:“Morate razmeti! Deme za stolom sedeti i stolec greti!“ Hana Husnjak, 1. r.

Doma mama veli: „Treba se vučiti kaj te nem morala z šibu biti!“ Ja si mislim: „Neš ti mene nike bila, Ta tvoja šiba bo lepo v košu završila.“ Mateo Videc, 5. r.

Ivana Oreški, 8. r.

Lana Lamot, 5. r.

47


Naši bregi Liepi su naši zagreski bregi, i na vuletje i v zime da su snegi. Na njima liepe su klieti, da se bara grozdja pri sake sa doge svieti. Matija Brlečić, 3. r.

BRANJE GROZDJA Bila je sobota. Ma familija i ja smo išli brat grozdje. Došla je i ma rodbina s Turopolja. Bile nas je pone, bil je lep i sunčen den. Prek goric su sprhavali ftiči i krali si grozdje kak da su znali da im ga bome pobrali. Vzeli smo si saki kantu i hapili se branja. Tu i tam smo si zapopevali koju i pripovedali smešne vice. Putaru baš i ne bile tak smešne kak nam, bile mu je teške nositi na breg to moštno grozdje, ali si je sejedne i on zapopeval male. Došli smo do polovice gorice, ja sem se zgledala i vidla trseke kak su tužni bez svega ploda. Zakaj to mora tak biti, kaj baš se mora piti i trseke tak tužne ostaviti? Čudna je to priroda, al kaj moreme, tak mora biti. Male pe male došli sme do kraja gorice. Gotovo je branje, a pak sad na kraju trseke morame po stare tradicije napojiti da nam druge lete iste tak bo rodne. Ma teca je odrezala vrhe od tri lista i na saki je dela po jednu bobu grozdja i tak je zahuškala kaj su ftiči sprhnuli z goric. Bile je tak smešne da sme se cieli den smejali, jedni od sreče, drugi morti od vina. Nikolina Ernečić, 5. r.

48

Karlo Čiček, 3. r.

David Kruhoberec, 2. r.

Leona Barukčić, 2. r.

Hana De Lai, 2. r.

Patricia Križanec, 7. r.

Karlo Oštarjaš, 2. r.

Emil Rukelj, 2. r.


Me selo ŠTEFEK I ANICA ŠTEFEK: Anica, pucika, fijoljica, rožica! Dopadaš mi se! Kaj ne vidiš? Nemrem jesti, nemrem spati. Kak bedak stojim pred tvojimi vrati. ANICA: Viš, ti se meni ne dopadaš! Morem jesti, morem spati i morem ti prste pripjeti z vrati! ŠTEFEK: Delaj z menom kaj očeš. Tvoj sam rob, za te bum i navek rožice bral, za te bum lagal i kral. Štel bi te samo rad imeti! ANICA: Viš, viš… če si malo premislim, s tobom bi se igrala. Naj si misli da ga rad imam. Naj vidi kaj zna prefriganka mala. Da bu mi dosta, nogu bum mu dala! Znaš, Štefek, primislila sam si… če očeš moj dragi biti, moraš samo mene gledati, zadaću mi pisati, priče pripovedati i pepievati. Moreš si misliti, bedaka treba iskoristiti! ŠTEFEK: Kaj, kaj si rekla? ANICA: Niš, niš, da bum kolače spekla! Sandra Križanec, 5. r.

Lorena Golub, 4. r.

Me selo neje velike, ali je prekrasne. Na malem bregu tega sela stuji moja vulica. V moji vulici si sme složni i jednaki. Si moji sosedi imaju se dumaće živadi. Sake jutre zbudime se z glasem kokota i cvilenjem gujdekov. Dok vjutre koračam si sosedi su več na nogama i vesele me pozdrave i tak ja idem vesele v školu. Dok kije treba kakvu pomuč, si se slože i pomoru jedni drugemu. Dok pa se kaj fešta, si su pozvani i si se jednak vesele. Me selo je male, ali složne. Željka Janžek, 3. r.

Renato Evačić, 2. r.

Ide jasen… Kre me hiže se petočec pretače Ne vjetru se trava zvija kak da se plače…

David Kišiček, 2. r.

Listje se suši… Peć pomalu geri… Već su ljudi više v hiži, Vidi se da se jasen bliži… Kuostonj na šporetu diši, a mošt v pilnice već kipi…

Slavko Brunić, 5. r.

I još onda na kraju, Doviđenja zelanem gaju… Sara Srednoselec, 3. r.

Magdalena Kljunić, 3. r.

Vanesa Picek, 3. r.

49


MOJE SELE

Matija Husnjak, 7. r.

Hižice mole, De ljudi se vole, De se si slažu, I si si pomažu, De životinja je pone, I jedva ih stone, De visoki su bregi, De v zime su gosti snegi, Pa je se bele… To vam je moje sele! Valerija Bunić, 3. r.

Simona Bunić, 5. r.

Mihael Kralj, 2. r.

Marko Hiržin, 8. r.

KRUH NAŠ SVAGDAŠNJI

Jesen v mem kraju

Melja, kvas i voda, Se se dene skup, Se se onda zmieša I dene se na kup. Dok kvas se zdigne, Mama se prigne, Kruh zeme I v peč ga dene.

Petra Brlečić, 3. r.

Kruh je pečeni, Na stolu diši, Ja jedva čekam Da se ehladi. Kruh je topli, Polek njega riža, Kak je ove dišeča hiža! Tamara Divjak, 6. r.

50

Petar Divjak, 5. r.

Došla je v noć, dok smo svi spali, jesen v moj kraj. Svakom je neka donesla. Šuma je dobila žoto-smeđu farbu. I trava više ne tak zelena kak je bila. Koruza je zlatno-smeđa, tikve su žote, paprika je črlena, paradajz curi dole s kolja de je zavezani. Samo je šalata zelena. Grozdje se zažotilo. Tu i tom ima koji črni. Se je dobilo svoju farbu al ipak je tak lepo. Najlepše je kad sonce prostre svoje tople zrake po brežulcima, a topli vetar zapuše. Meni je tak lepo v jesen i meni je ona donesla veselje z grozdjum i jabukami. Sebastijan Pintarić, 3. r.


Klen 5  
Klen 5  
Advertisement