Page 1

150 godina školstva u Klenovniku, Društvene mreže, S Klenom na put oko svijeta - Irska, S njima dijelimo ovaj planet - Konji, Hokej na ledu


Dragi Klenovci,

IMPRESSUM:

Kao prvo i najvažnije, želimo vam zahvaliti što ste ostali uz nas već četvrtu godinu za redom. Ove godine u Klenu smo popratili događaje iz naše škole, a uveli smo i neke nove teme koje bi mogle privući vašu pažnju. Ostali smo vjerni eko-temama, zabavljat ćemo vas kroz zabavne stranice, a pedagoginja i defektologinja imaju također nešto važno za reći. Savjete kako biti zdrav, pravilno vježbati te još ponešto o zdravom načinu života također ćete pronaći na našim stranicama. Tko su „Medvjedi“, koji otok se naziva „Zeleni otok“ i još mnoštvo drugih edukativnih sadržaja proteže se na 60 stranica ovoga Klena, ali o tome više otkrite sami. Ono po čemu se ovaj broj Klena razlikuje od prethodnih jest podlistak u kojem se iz usta bivših učitelja, učenika ili zaposlenika škole može saznati mnoštvo anegdota, priča i sjećanja. Pa krenite na put u prošlost. Nadam se da će vam se ovaj broj Klena svidjeti jer, kao što raste naše novinarsko iskustvo, raste i naš trud. Zato, što drugo reći, nego jednostavno: uživajte čitajući! Vaša Marina Broj 4.,

KLEN - list učenika i učitelja OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik

siječanj 2012.

Izdavač: OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik 21, 42 244 Klenovnik tel/fax: 042 76 34 15 Email: os-klenovnik-001@skole.htnet.hr

Za izdavača: Mijo Barišić, ravnatelj Glavna urednica: Marina Vuglovečki, 8. razr. Zamjenica glavne urednice: Andreja Šprem, 7. razr. Odgovorna urednica i voditeljica novinara: Anita Husnjak, učiteljica

Novinari: 8. razr.: Lucija Kralj, Veronika Kralj 7. razr.: Valentina Bunić, Monika Cuković, Matea Friščić, Roberta Habuš, Andreja Šprem 5. razr.: Magdalena Bunić, Anamarija Kocijan 4. razr.: Simona Bunić, Nikolina Ernečić, Sabina Hančić, Karlo Sonjarić, Mateo Videc Učitelji suradnici: Ankica Džalto, Silvana Vlaisavljević, Josipa Polančec Štimec

Lektura: Marija Konjević, prof. Fotografije: iz arhive škole Grafička urednica: Dragana Belščak, dipl. knjižničarka Tisak i grafička obrada: Alfa d.d. za izdavačke, grafičke i trgovačke poslove, Zagreb, Nova Ves 23 a Naklada: 200 primjeraka

www.skole.htnet.hr/os-klenovnik-001/skola


In memoriam Đurđica Oreški 31. 5. 1968. Varaždin – 06. 07.2011. Klenovnik Đurđica Oreški, rođena Podbojec, osnovnu je školu završila u Maruševcu, a nakon toga gimnaziju u Varaždinu. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu OOUR Pedagogijske znanosti u Čakovcu završila je smjer razredne nastave 1991. godine, a 2003. se na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu doškolovala za zvanje diplomiranog učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom iz hrvatskoga jezika. Učiteljski je put započela u OŠ Radovan 1992. godine kao učiteljica razredne nastave, a od 1996. učiteljuje u OŠ grofa Janka Draškovića u Klenovniku gdje je radila kao knjižničarka te posljednjih godina kao učiteljica hrvatskoga jezika. Zajedno s učenicima sudjelovala je na mnogim literarnim natječajima diljem Lijepe naše, a na županijskoj razini njezini su učenici osvajali i prestižne nagrade. Mnoge generacije učenika, ali i njene kolegice i kolege, pamtit će je po otvorenom i vedrom duhu kao i stihovima koje je napisala za himnu Eko-škole u Klenovniku. Prijatna i dobra učiteljica, kakvu smo je poznavali provodeći s njom prosvjetarske dane, kao i njezina vedrina i smisao za humor koji su dane u školi činili ljepšima i ugodnijima, svima će nedostajati.

Događanja u školi i oko nje

4

Intervju: Darko Polovanić

24

Eko-škola

8

Gledali smo: Step up 2

26

Nove izvannastavne aktivnosti

10

Slušali smo: Rock glazba

27

Disleksija i disgrafija

11

Zdravlje iz voća

28

Odgovornost

12

Moda: Trendsetteri

30

Osmijehom kroz život

14

Hokej na ledu

31

Društvene mreže

16

Vježbe za kralježnicu

32

Gdje su bivši osmaši

17

Strani jezici

34

Irska

18

Zabavne stranice

36

Konji

20

Radovi učenika

38

1. razred

22

Fotonatječaj

42

8. razred

23

Slikopriča

44

SADRŽAJ:

Mijo Barišić


VIJESTI

DOGAĐANJA U ŠKOLI VJEŽBA EVAKUACIJE

UKRATKO Kako bi se prisjetili muka i patnje Isusove, učenici, zaposlenici škole i vjernici naše župe sudjelovali su u Križnom putu od bolničke porte do crkvice sv. Vuka u Vukovoju.

Š

kolsko zvono i vatrogasna sirena u četvrtak 09. lipnja označili su početak vježbe evakuacije i spašavanja kojoj je cilj bio provjera plana zaštite i spašavanja povodom Mjeseca zaštite od požara. U vježbi su osim učenika i zaposlenika škole sudjelovali Mladež Crvenog križa naše škole i članovi DVD-a Klenovnik. M. C.

Učenici četvrtog razreda, njihova učiteljica Dragica Konjević i pedagoginja Ankica Džalto zaokružili su četverogodišnje druženje u školskim klupama Školom u prirodi. Posjetili su južnu Hrvatsku i grad Biograd. Najzanimljiviji dio sedmog razreda je svakako maturalac kojeg svi učenici i s nestrpljenjem očekuju. Naši sedmaši, njihova razrednica Josipa Polančec i defektologinja Silvana Vlaisavljević proveli nekoliko dana u okolici Makarske točnije u Gradcu. Učenici od prvog do osmog razreda su posjetili Zagreb. U našem glavnom gradu svatko je pronašao nešto zanimljivo baš za svoj uzrast. Da se isplati truditi i postizati dobre rezultate na natjecanjima uvjerili su se učenici koji su nagrađeni izletom te su sa svojim mentorima posjetili Samobor i Bio park Divlje vode. Već tradicionalno lutkari naše škole s predstavom “Klaunijada - maškarada” zabavljali su djecu u Dječjem vrtiću “Latica”.

4

Evakuacija

REGIONALNI SUSRET “MREŽE ŠKOLA BEZ NASILJA”

T

reći regionalni susret Mreže škola bez nasilja održan je u Tuhelju, 20. 4. 2011. Našu su školu predstavljale učenice Andreja Šprem i Matea Friščić te pratiteljice Ankica Džalto i Silvana Vlaisavljević. U tamošnjoj Osnovnoj školi “Lijepa naša Tuhelj“ održane su raznovrsne radionice s temama: Održimo mrežu, Vršnjaci pomagači i E-zlostavljanje. Nakon prezentacija radionica učenici su imali vremena za upoznavanje i druženje sa sudionicima iz drugih škola. M. F.

Tuhelj


I OKO NJE

VIJESTI

VRIJEDNE RUKE MALIH ZADRUGARA

I

ako smo mali, jako smo vrijedni – moto je učenika i učitelja voditelja školske zadruge „Licitarsko srce“. Cijelu godinu nizom radionica obilježavaju različite važne dane. Svake godine sudjeluju na Županijskoj smotri i tamo svojim proizvodima izazivaju divljenje. Mješovita grupa uzgaja sama presadnice pelargonija koje onda krase hodnike i okoliš naše škole. Našu školu s ponosom predstavljaju i na Županijskoj smotri za Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Mirisnim i finim kolačima razveseljavaju učenike i zaposlenike škole za Dane jabuka. Spretne ruke, igla za kukičanje, puno dobre volje i strpljenja potrebno je da se napravi široki asortiman proizvoda kojima se predstavljaju na prigodnim prodajnim izložbama. Njima se svojim radovima pridružuju vrijedni licitari koji izrađuju nakit za Božić ili za Uskrs i peku najbolje medenjake. Nikako ne smijemo zaboraviti čestitke i različiti nakit koji izrađuju učenici na grupi Ručni rad. Keramičari također rade punom parom. Pored svega što rade, čeka ih veliki posao izrade prigodnih keramičkih odljeva povodom 150. g. školstva u Klenovniku. I mogli bismo još tako dugo, ali svega toga ne bi bilo da nije učiteljica voditeljica: Karmelke Car, Božice Bunić, Štefice Oštarjaš, Vesnice Kišiček i Ane Šoštarić. Prema tome - samo naprijed. Svi smo ponosni na vas! M. F. Radovi školeske zadruge “Licitarsko srce”

ŠKOLSKO ŠPORTSKO DRUŠTVO KLEN (ŠŠD KLEN)

U

čenice i učenici naše škole nastupali su u školskoj godini 2010./2011. na brojnim športskim natjecanjima u organizaciji Školskog športskog saveza Varaždinske županije. Učenice su nastupale na međuopćinskom natjecanju iz odbojke, a učenici su predstavljali našu školu na međuopćinskim natjecanjima iz nogometa, rukometa, i odbojke. Na županijskoj razini sudjelovaBagminton li smo na krosu, stolnom tenisu i badmintonu u kojem su Filip Martić, Drago Oštarjaš i Valentino Seretinek ekipno osvojili 2. mjesto. V. B.

Školska zadruga “Licitarsko srce”

UKRATKO Profesorica psihologije s Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina, mr. sc. Vesna Ciglar, održala je dvije vrlo zanimljive i korisne radionice za roditelje iz područja psihologije učenja i poučavanja te ih je kroz mnoštvo praktičnih savjeta osvijestila kako pomoći svojoj djeci da postanu što sretniji učenici. Maškare su ponovo zauzele školu, ludovale, otjerale zimu, unijele smijeh u naša srca i odnijele nagrade. Učenici naše škole prikupljali su prehrambeno – higijenske proizvode, odjeću i obuću za starije i nemoćne osobe, te za socijalno ugrožene obitelji naše općine ne bi li ih bar malo razveselili za Uskršnje blagdane. Naša škola je često otvarala svoja vrata kako bi ugostila članove brojnih radionica i stručnih skupova organiziranih za učitelje, a učenička zadruga Licitarsko srce pripremala je edukativne prezentacije za studente, učitelje i druge suradnike škole.

5


VIJESTI

DOGAĐANJA U ŠKOLI MISA ZA POČETAK ŠKOLSKE GODINE

UKRATKO Povodom Dana škole nagrađeni su učenici i učitelji zaslužni za promociju naše škole iz različitih područja i na različitim razinama natjecanja.

S

vaki početak školske godine donosi učenicima nove brige, a kako bi ove školske godine naš uspjeh bio bolji nego prošle školske godine, odlučili smo je započeti svetom misom koja je održana 18.09.2011. Isusu smo prinijeli mnoge “školske darove”, a od njega zatražili snagu, upornost i strpljivost za nove pobjede u nadolazećoj školskoj godini. A. Š.

Učiteljske redove naše škole pojačale su učiteljica hrvatskoga jezika Marija Konjević i učiteljica likovne kulture Ana Šoštarić. Hrvatski olimpijski dan obilježili su učenici bijelim majicama i sportskim duhom na igralištima škole. Već tradicionalno učenike prvog razreda posjetili su policajci Davor Blaško i Matija Brežni te ih upozorili na pravila ponašanja u prometu. Vrhunac posjeta je ipak bio policijski motor kojeg su najhrabriji i “zajahali”. Škola je otvorila svoja vrata i ugostila četrdesetak ravnatelja škola iz Varaždinske županije. U ugodnom okruženju raspravljali su o važnim temama za bolje školstvo. Početak listopada obilježile su različite aktivnosti i radionice u čast hrani i plodovima jeseni. Proslavili smo Dane kruha – dane zahvalnosti za plodove zemlje i Dane jabuka.

6

Misa

MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI: UHVAĆENI U MREŽU

K

ako spriječiti povećanje ovisnosti, pitanje je koje postavljaju mnogi roditelji i učitelji suvremenog doba. Zato se u našoj školi na poseban način radi na prevenciji bilo kakve vrste ovisnosti. Od 15.11. do 15.12. provode se razne ankete, izrađuju plakati, a sve u želji da mladi mogu živjeti ZDRAVO - KREATIVNO - NEOVISNO. To je ujedno i slogan Mjeseca borbe protiv ovisnosti u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo naše županije. A. Š.

KLENIČANCI ZNAJU DRAGU DOMAČU RIEČ

V

eć nekoliko godina za redom učenici naše škole sudjeluju na kajkavskom književnom natječaju Draga domača rieč kojeg organizira Knjižnica i čitaonica Gustava Krkleca iz Ivanca. Nagrađeni radovi se tom prilikom objavljuju u Zborniku. Tako su 2011. godine objavljeni ovi literarni radovi: Ptičeki Sare Srednoselec iz 2. razr. (mentorica Božica Bunić), Na melinu v Prigorcu Elizabete Pintarić iz 3. razr. (mentorica Štefica Oštarjaš), Lastavice Matea Videca iz 4. razr. (mentorica Vesnica Kišiček) i pjesma V nedelu Matije Oštarjaša iz 6. razr. (mentorica Marija Konjević). Čestitke nagrađenima! R. H.


I OKO NJE

VIJESTI

EUROPI USUSRET

N

a početku smo školske godine u naš kurikulum uvrstili još jedan projekt. No ovaj se u potpunosti razlikuje od dosadašnjih. Naime uključili smo se u projekt E-twinning. To je internetski portal, koji je namijenjen i djeci i učiteljima, a njime se koriste mnogi ljudi diljem Europe. Glavni cilj uključivanja u ovaj projekt jest učenje stranih jezika, ali i služenje tehnologijama novijeg doba. U projekt će biti uključeni učenici od 4. do 7. razreda, a vodit će ih pedagoginja Ankica Džalto, učiteljica Anita Husnjak te knjižničarka Dragana Belščak. Radionice će se održavati po dogovoru, a glavni cilj jest istraživanje kulinarskih recepata, običaja i posuđa našeg kraja. Sve što sakupimo prevodit ćemo na engleski i talijanski jezik i tako upoznati cijeli svijet s poviješću našeg mjesta. A. Š.

UKRATKO Posjetom knjižnici naše škole djeca iz Dječjeg vrtića Latica obilježila su Mjesec hrvatske knjige. Tom prilikom knjižničarka Dragana Belščak im je pročitala nekoliko zanimljivih priča i upoznala ih s radom knjižnice. Hrvatska se uključila u projekt Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom. Zanimljivim i poučnim radionicama za djecu i predavanjima za roditelje u taj projekt uključila se i naša škola. U organizaciji karitativne grupe učenici i učitelji su na početku Došašća napravili adventske vjenčiće. Prodali su ih, a prikupljena su sredstva poslali za projekt Škole za Afriku u koji je škola uključena već četvrtu godinu za redom.

E-twinning

DJEDICI U ČAST

O

pet sveti Niko dobroj djeci ide… orilo se školskom dvoranom. Učenici naše škole i djeca iz Dječjeg vrtića Latica dočekali su svetog Nikolu i njegovog vjernog pratioca i pomoćnika Krampusa. Kratkom su priredbom željeli pokazati koliko su bili dobri i vrijedni te da su zavrijedili darove. Ipak, najviše Sv. Nikola pažnje privukle su šibe iz Krampusovog koša. Djeca su obećala da će i dalje biti dobra, a dragi dobri djedica da će se vratiti i nagodine. M. C.

Božić je nezamisliv bez pšenice. Zato su keramičari napravili posudice, a karitativna grupa je zasijala pšenicu koju su prodavali na božićnoj prodajnoj izložbi. Kako se izrađuju adventski vjenčići u našoj školi pokazale su Ivana, Lorena i učiteljica Snježana gostujući u emisiji Kutionica na VTV.  

7


EKO kutić NAŠA ŠKOLA EKO-ŠKOLA MALI AROMATIČNI VRT

U školi se rodila ideja da napravimo eko-vrt. To će biti mjesto na kojemu ćemo pokazati svoj odnos prema prirodi i gdje ćemo uživati u biljkama koje ćemo sami zasaditi i uživati u hrani koju smo sami uzgojili. I krenuli smo na ozbiljan posao. Da bismo od komada neobrađene zemlje došli do gotovih proizvoda, koje bismo s ponosom koristili, treba proći nekoliko faza: 1. priprema tla, 2. planiranje sadnje 3. kupnja biljaka 4. sadnja i sjetva biljaka 5. redovita briga 6. branje i sušenje aromatičnog bilja, sakupljanje sjemenja, listova i cvjetova, 7. prerada sakupljenog bilja i pakiranje u ambalažu 8. zimska zaštita vrta.

Berba aromatičnog bilja

Mi sami ne bismo znali gdje početi, ali zato su tu voditelji naše eko-grupe, koordinatori cijelog projekta i svi dobre volje koji su svojim znanjem vodili nas učenike.

ulje s bosiljkom, ulje s ružmarinom, čaj od kamilice i čaj od mente, a u ljekovite svrhe mogu se koristiti: morska sol s lavandom, morska sol s ružmarinom i domaća nevenova mast.

I nije dugo trebalo, a već su u vrtu rasli: kopar, kamilica, neven, vlasac, smilje, komorač, menta, majčina dušica, peršin i lavanda.

Osim što smo puno radili, još smo više naučili. Danas znamo koja ljekovita svojstva ima svaka od spomenutih biljaka. Iako su sve one jako važne, meni najdraža je ipak lavanda.

Sve ove biljke vrlo su korisne za čovjeka i zato smo ih koristili na različite načine. Danas u prehrani možemo upotrijebiti:

Morska sol s lavandom

8

Ako postoji netko tko to još ne zna, lavanda je grmolika biljka prepoznatljivog mirisa i cvjetova nježno ljubičaste boje. Osim što lijepo izgleda, vrlo je ljekovita i različite je primjene. Već od davnine je poznato da vrećice s lavandom tjeraju moljce iz ormara. Mirisna sol od lavande koristi se za inhalaciju i kao kupka koja opušta mišiće, poboljšava cirkulaciju, ublažava glavobolju i potiče spavanje. Matea Friščić


EKO kutić Ubrane jabuke spremne za obradu

OD JABUKE DO OCTA Zajedničkim trudom svašta se može napraviti. Dokaz je tome i uspješno završen projekt “Od jabuke do octa”. Sve je počelo prošle jeseni kada su učenici i učitelji naše škole pobrali jabuke u okolini škole i župnom dvoru. Jabuke je trebalo oprati, a snažne ruke domara pomogle su u mljevenju. Tako pripremljene jabuke stavili smo u bačvu i poklopili kako ne bi ulazio kisik jer nedostatak kisika omogućuje proces vrenja. Jabučnicu ili cijeđeni sok smo dobili kad smo jabuke isprešali. Da bi se proces dobivanja octa nastavio, dobivenu jabučnicu trebalo je vratiti u bačvu te je prekriti gazom jer je potreban kisik da bi se postigla oksidacija. Nakon šest mjeseci „ležanja“ dobiveni ocat je trebalo profiltrirati, a to smo postigli pretakanjem u drugu posudu. Tamo je sazrijevao pet mjeseci. Završetkom octeno-kiselog vrenja dobiveni jabučni ocat pretočili smo u boce za prodaju. Bio je to dug proces, ali se isplatio. Jabučni ocat ima mnoga korisna svojstva za ljudsko zdravlje. Osim što mnoga jela čini ukusnijima, poznata su njegova ljekovita svojstva. Bogat je vitaminima i mineralima pa se predlaže da se koristi svakodnevno. Prirodni je čistač organizma pa ga vole svi koji imaju problema s kilogramima, visokim tlakom ili masnoćama u krvi. Znanstvenici su dokazali da jabučni ocat pomaže kod pada koncentracije, jer pospješuje rad mozga, a pomaže i u slučaju problema sa spavanjem i glavoboljama. Imajući sve ovo na umu, predlažemo vam da, ako do sad niste, svakako uvedite ovu zdravu namirnicu u svoju prehranu. Monika Cuković Jabučni ocat

EKO VIJESTI

• Po prvi puta smo sudjelovali na Eko – kvizu i zauzeli sjajno peto mjesto. Bravo za učenike naše škole! • Učenici su u travnju sjeli na bicikle i Biciklijadom obilježili Dan planete Zemlje. • Provedena je akcija sakupljanja elektroničkog otpada. • Povodom Dana sadnje drveta učenici su u svibnju i rujnu zasadili stablo graba i smreku. Ponosno gledamo kako nam se naša šuma u malom proširuje. • I dalje se radi u školskom vrtu. Biljke rastu i mirišu, kamenjar cvjeta u punom sjaju. Domari su napravili ciglene stazice i zdenac u sredini vrta, posadili su stablo lipe i postavili klupice da se lakše odmorimo nakon napornog rada i da uživamo u našem mirisnom vrtu. • Možemo se pohvaliti činjenicom da se ponuda gotovih proizvoda iz našeg vrta proširila. • Pokraj sjenice uređen je bunar koji će ukrasiti učenici naše škole svojim likovnim radovima. • Projekt „Od jabuke do octa“ je uspješno priveden kraju pa uživamo u plodovima našeg rada. • Učenici mješovite grupe s učiteljicama Karmelkom i Božicom napravile su domaću nevenovu mast. Posebno su ponosni jer su neven uzgojili sami, a bočice s masti su prodavali na božićnoj prodajnoj izložbi.

9


Predstavljamo nove izvannastavne aktivnosti

NOVE AKTIVNOSTI

 

U KOJE SE MOŽEŠ UKLJUČITI

RECITATORI

Jedna od novih izvannastavnih aktivnosti u našoj školi su i Recitatori. Grupa okuplja dvanaest učenika viših razreda, a vodi ih učiteljica hrvatskoga jezika Marija Konjević. Recitatori uvježbavaju recitirati, lijepo i izražajno čitati, te glumiti za priredbe i druge svečane prigode. Ovo je pravo mjesto za sve koji imaju dar za glumu i lijepo izražavanje. Želimo im puno uspjeha i veselimo se njihovim nastupima. M. C.

Recitatori uvježbavaju nastup

DEBATNI KLUB

Ovako izgleda kad se okupe Glagoljaši

GLAGOLJAŠI

Glagoljaši su nova aktivnost učenika koji uče glagoljicu. U našoj školi s radom su počeli tek ove školske godine. Osim proučavanja postanka i razvitka pisma, učenja pisanja glagoljskih slova, postoje i radionice na kojima učenici mogu svoje stečeno znanje kreativno prenijeti u umjetničko, odnosno likovno stvaralaštvo. Imaju u planu i izradu raznih ukrasa, nakita, narukvica te ostalih predmeta ukrašenih glagoljskim pismom. Njihov je cilj potaknuti učenike na proučavanje vlastitog kulturnog identiteta i očuvanje hrvatske kulturne baštine. Družinu vodi učiteljica Marija Konjević. V. B.

10

Debatni klub vodi učitelj Mihovil Juranko. Debata je rasprava o različitim temama na unaprijed dogovorenu temu i po unaprijed dogovorenim pravilima. U debatnom klubu nekoliko učenica sedmog i osmog razreda uče kako civilizirano raspravljati, razvijaju svoja govornička umijeća i vježbaju za javne nastupe. Iako su tek na početku svoga rada, imaju već velike planove. Od sljedeće godine planiraju sudjelovati na različitim natjecanjima koje organizira Hrvatski debatni klub. A. Š.

Učenice iz Debatnog kluba s voditeljem


Savjet stručnjaka

DISGRAFIJA I DISLEKSIJA Kako prepoznati disleksiju i disgrafiju i pomoći djetetu?

Piše: defektologinja Silvana Vlaisavljević

Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenog jezika), koja se očituje u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim greškama. Teškoće, odnosno greške, nisu povezane s neznanjem pravopisa i trajno su prisutne bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovno školovanje. Disgrafija i disleksija su teškoće u pisanju i čitanju. Djeca koja imaju ove teškoće nisu lijena ili neuredna. Njima je potrebna stručna pomoć logopeda.

Dijete s disleksijom

Teškoće vezane uz čitanje i pisanje

• umara se puno brže od druge djece; ono mora upotrijebiti puno više pažnje da bi uopće moglo pratiti što se događa, •  može pročitati jednu riječ na nekoliko pogrešnih načina, a da to ne primijeti, •  može pročitati riječi točno, a da uopće ne razumije što čita, •  može jedan dan “zablistati”, a drugi dan biti potpuno isključeno i nesigurno, •  može se činiti lijeno, a zapravo ima problema u organizaciji obveza i treba mu pomoći u tome, •  može imati teškoće i u učenju stranih jezika, •  teško pravi zabilješke jer ne može slušati i pisati istodobno, •  zbog sporog čitanja i pisanja, stalno je u vremenskom tjesnacu. 

• teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi, •  strukturalne pogreške - premještanje ili umetanje (vrata-trava; novi-vino), •  zamjene grafički sličnih slova ( b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž, bili-pili, bebica- dedica), •  zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, brati-prati, grije-krije), •  zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od), •  zamjene riječi - pogađanje (mračni-mačka), •  ponavljanje slova i slogova (brada-barada, brodborod), •  teškoće u praćenju slovnog i brojčanog niza (slonsoln, 12-21), •  teškoće u slijedu smjera čitanja (gore-dolje, lijevodesno ), •  vraćanje na već pročitani red, •  izostavljanje riječi i cijelih redaka, •  čitanje jedne riječi na nekoliko pogrešnih načina, •  čitanje napamet i po prilici, •  slabo razumijevanje pročitanog.

Slavne osobe s disleksijom Mnoge osobe koje su u svojim profesionalnim životima postigle zamjetne karijere, koje su zadužile čovječanstvo epohalnim otkrićima, u čijim umjetničkim ostvarenjima uživaju generacije, imale su disleksiju. Oni pokazuju da disleksija nije trajna kočnica u napretku, već teškoća s kojom se može uspješno raditi i zadovoljno živjeti. Neke od slavnih osoba s teškoćom u čitanju i pisanju: Albert Einstein, Thomas Edison, Isaac Newton, Michael Faraday, Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Walt Disney, Agatha Christie, Gustave Flaubert, Hans Christian Andersen, Ernest Hemingway, Lewis Carrol, Mark Twain, Cher, Marlon Brando, Tom Cruise, Whoopi Goldberg, Anthony Hopkins, Harrison Ford.

o, Ne zaboravim i pisanju ju n a it č u e ć o tešk ma kod a b ž je v i it š e ij r mogu se anjem kod b ž je v i a d e p o log rijeme, v je o n b e r t o P kuće. rnost! strpljenje i upo

11


Savjet stručnjaka ODGOVORNOST

Prema Rječniku hrvatskog jezika riječ odgovornost znači …“savjesno, valjano obavljanje dužnosti“ . Svatko ima odgovornost prema sebi, prema drugim ljudima i svijetu u kojem živimo. Na koji način smo odgovorni pogledajte u ovome članku iza kojeg slijede četiri prikaza rada s učenicima na temu “Odgovornost” .

Zašto sam ja odgovoran / odgovorna?

 

Odgovornost je kada znamo koje su naše obaveze i kada se trudimo izvršavati ih najbolje što znamo i možemo. Možemo reći da smo odgovorni kada držimo svoju riječ i ispunjavamo obećanje koje smo dali te nastojimo ispraviti svoje pogreške. Odgovorni možemo (i moramo) biti prema samima sebi (primjerice tako da pazimo na svoje zdravlje) i prema drugima (na način da ih poštujemo, da napravimo ono što smo im obećali). Napiši koje su tvoje odgovornosti kod kuće i u školi, od ustajanja do odlaska na spavanje, nakon završetka pokaži to roditeljima i porazgovarajte.

Radni list “Moje odgovornosti” Ujutro:

Dopodne:

Poslijepodne:

Navečer:

12

Odgovornost

Stablo moje odgovornosti Svi u životu imamo neke odgovornosti, ali nam ponekad treStablo odgovornosti ba i podsjetnik da ih se pridržavamo i izvršavamo. Stoga predlažem izradu jednog takvog podsjetnika u obliku stabla. Neka to stablo bude stablo tvoje odgovornosti. Važno je da stablo ima korijenje, deblo i krošnju. U stablo upiši svoje odgovornosti, možeš se služiti i simbolima. U korijenje stabla upisuj odgovornosti koje se odnose na tvoju obitelj. U deblo upisuj one odgovornosti koje se odnose na školu, a u krošnju stabla upiši one odgovornosti koje se odnose na planetu Zemlju. Možeš napraviti crtež te ga zalijepiti u svojoj sobi kao podsjetnik na odgovornosti.


Savjet stručnjaka

ODGOVORNOST

Piše: pedagoginja Ankica Džalto

Odrastanje i odgovornost Primjer odgovornog ponašanja je dogovarati se s roditeljima o izlasku, reći kamo ideš, dogovarati se oko vremena dolaska i poštivati dogovor, planirati učenje i ispunjavati plan itd.

Tko je odgovoran za ponašanje?

Situacija 3

Pročitajte sljedeće situacije. U svakom primjeru radi se o ponašanju Roberta i Petra. Tvoj je zadatak da za svaku situaciju procijeniš koliko je za nju odgovoran Robert, a koliko Petar. Koliko je Robert odgovoran za svoje ponašanje, a koliko Petar?

Odmor je. Petar sjedi u svojoj klupi s nogama u prolazu i čita. Dolazi Robert i kaže mu “Makni noge!” Petar odgovara “Neću!”. “E, neću ja preskakat’ tvoje noge”, - kaže Robert. “E, bogme hoćeš”, odvrati Petar. Na to ga Robert lupi po glavi i povuče ga za nos.

Situacija 1

Koliko je odgovoran Robert, a koliko Petar?

Odmor je. Petar sjedi u svojoj klupi s nogama u prolazu i čita. Dolazi Robert i pita Petra“što držiš noge vani?” i ne sačekavši odgovor lupi ga po glavi i povuče za nos.

Koliko je odgovoran Robert, a koliko Petar?

Situacija 2 Odmor je. Petar sjedi u svojoj klupi s nogama u prolazu i čita. Dolazi Robert i kaže mu “Spremi noge!” Petar odgovara “Neću!” i na to ga Robert lupi po glavi i povuče za nos.

Situacija 4 Odmor je. Petar sjedi u svojoj klupi s nogama u prolazu i čita. Dolazi Robert i kaže mu “Makni noge!”. Na to Petar digne noge i prepriječi put Robertu. Robert se razljuti, lupi Petra po glavi i povuče ga za nos.

Koliko je odgovoran Robert, a koliko Petar?

Koliko je odgovoran Robert, a koliko Petar?

acije, u t i s e v s i l ročita Kada ste p ljučili? k a z e t s o t š

onašanje. p o it t s la v za ko odgovorni % 0 za sebe ka 0 1 je r u a č t e lu P d i o t r n t, o obe izazivanje. situaciji i R odgovrnos o u a v s v o j o g o g k je je a n v n a s U a. in o je ću reagirat moja odluk o izaziva, t k o t je k e a o n t k e – a k m lu lu a o od aš Ak okrenuti n os Petra, a ati. Moja je š u n a g a n o z o e m p č i, e u ć s v e će po ur što udari i ti, mogu m , odnosno o u e t n n a k i z a il n e m a s r e li o s ov đa Mogu 100 % odg i noge i sva vi počeo” ž r je r p t d r e je je b o d o k g R t “ o nje za t Dakle iše, a tko pravo pita dgovoran v a o Z je . % o je 0 k n 0 (t a 1 š a iv n kr Petar je og bertovo po imo tko je o d r R v t a u n obom, a on a a s d ir o i g ž a m a lu o r s š o o lo k n ka a .O mo ovornosti z žno pitanje proglašava g a a d v c o e iv ij o r i n k it , e r o ć ovo dim uop ostupaka. a, bolje je g p ada to utvr g K ih o ). t š iv o lo r t i k s ih je je m br man osobom. U udi, već do lj m o ih r š b lo o i d ih g r ob drugo da nema d a t r je , je n ponaša

13


Piše: Marina Vuglovečki

…Prolazimo tako gradom moj osmijeh i ja, on na licu mom, ja bez lica svog, kiša pada, sunce grije, čelik nježno sja, smijemo se moj osmijeh i ja. Prolazimo tako gradom ulicama svim, on kao sa mnom, ja kao s njim…

Dragi Klenovci, jedno pitanje za vas;

Što ne stoji ništa, a djeluje čudesno? Obogaćuje onoga kome je upućen, a ne osiromašuje onoga tko ga daje?

Pa osmijeh naravno! Univerzalni jezik dobrote te recept za ljepotu, jednako cijenjen i u teškim i dobrim trenutcima, a opet čini se da ga je danas sve manje, kao i sreće, toplih međuljudskih odnosa, i općenito, pozitivnog pogleda na stvari.

Osmjehom kroz život

Smijeh je sreća. Znate li da se hormon sreće oslobađa u mozgu kod smijanja, konzumiranja čokolade, trčanja i tjelovježbe? Uzročnik ,,manjka smijeha’’ kod djece i odrasih najčešće je stres, ili jednostavno nedostatak razloga za sreću, iako ih je veoma lako naći! Svi dobro znamo što je smijeh, no ne znamo svi za što je sve smijeh sposoban. Uobičajeno je da gledamo na smijeh samo kao na vedro raspoloženje, no zapravo je smijeh vodilja kroz bolji, ljepši život, te poveznica za

14

sreću i uspjeh. Kaže se da je dan u kojem se nismo nasmijali promašeni dan. I to je blago rečeno, jer stvarna je istina da ljudi ne pamte loše nego dobre trenutke! Smijehom hranimo dušu, te njime možemo najlakše svoju sreću prenijeti na druge ljude, bilo putem glazbe, umjetnosti ili sl. Posljedice smijeha su sreća i uspjeh. No smijeh ne bi trebao biti samo posljedica, nego i uzrok. Drugim riječima, ne bismo se trebali smijati samo kad smo sretni i zdravi, nego bismo se morali smijati

da bismo bili sretni i zdravi. William James nije mogao to bolje izreći kada je rekao da se ne smijemo jer smo sretni, već smo sretni jer se smijemo. Osim toga, smijeh je ono što nas razdvaja od životinja i drugih živih bića koja se ne mogu smijati. To je ono što nas čini nadmoćnijima, između ostalog. Smijanje pokazuje ljudskost. To je značajka rezervirana samo za čovječanstvo. Oni koji se ne smiju dovoljno ne iskorištavaju svoj puni potencijal kao ljudi. Kad se smiješ, pokazuješ svoju humanost.


„ Ponekad je radost izvor osmijeha, no ponekad osmijeh može biti izvor radosti.“ Thich Nhat „Nikada se ne prestaj smijati, čak ni kada si tužan, jer nikada ne znaš kada će se netko zaljubiti u tvoj osmijeh.“ Gabriel Garciá Márquez Ono što čini (o)smijeh toliko popularnim i željenim je njegova moć da spaja ljude. Anonimno Nasmiješi se – to povećava vrijednost tvome licu. Pokloni danas neznancu svoj osmijeh. Možda će mu to biti jedino svjetlo toga dana! Smiješite se i drugi će se smiješiti vama. Smiješite se da pokažete iskrenost. Smiješite se kada nemate što za reći! Nitko nije toliko bogat ni toliko siromašan da bi ga sebi mogao uskratiti i svatko njime samo dobiva! Bljesne poput munje, ali sjećanje na njega može trajati zauvijek! Kada se nekome nasmiješite, 9 od 10 ljudi će vam uzvratiti osmijehom i uljepšat ćete dan bar dvoje ljudi!

Kako biti sretan? Druži se s nasmijanim osobama. Izbjegavaj pod svaku cijenu one koji se većinom mršte i kukaju. Haha** Kad napraviš neku glupost, grohotno se nasmij** Zadrži smisao za humor** Pronađi ljepotu u malim stvarima . Potrudi se tražiti široke osmijehe u svojoj okolini i u svom svakodnevnom životu – čim uvidiš ljepotu tuđih osmjeha, bit ćeš motiviran da se i sam(a) više smiješ i smiješiš** Pronalazi stvari koje potiču tvoj smisao za humor i uživaj u njima – to često donosi nagrade koje ni zamisliti ne možeš.** Boravak u prirodi – pogledom na neki pejsaž koji oduzima dah čak i nesvjesno poklanjamo osmijeh prirodi. Prizori koji čovjeku oduzimaju dah imaju dodatnu čar da izmame osmijeh na lice** Okruži se ljepotom ili posjećuj mjesta s lijepim stvarima – čim ugledamo nešto prelijepo, prirodno nam se razvuku usne u smiješak**

Zanimljivosti Potrebno je 26 mišića da se nasmiješite i 62 mišića da se namrštite! U prosjeku, malo se dijete nasmije gotovo dvjesto puta dnevno, a odrasle osobe samo dvanaest puta. Smijanje je instantni “prekidač” za stres. Kad se smijemo, naše tijelo oslobađa hormone za dobre osjećaje. Smijeh zateže mišiće na licu - prirodni face-lift. Smijanje aktivira brojne tjelesne mišiće što služi kao tjelovježba. Nasmijanost nas čini ljepšima. Osim što je nasmijano lice ljepše od ozbiljnog ili namrštenog, smijeh je sredstvo protiv starenja, njeguje kožu i daje joj sjaj.

15


Piše: Monika Cuković

K I L K KLIK

društvene mreže

OBAVIJENI MREŽOM

Sigurna sam da ste bar jednom proveli gotovo čitavi dan ispred računala, a da niste ni primijetili koliko je vremena prošlo. Čudo moderne tehnologije zvano društvene mreže obavilo nas je sve (pod tim mislim i staro i mlado) poput ljepljive paukove mreže iz koje se teško izvući.

O čemu se tu zapravo radi?

Kad čujemo pojam društvene mreže svi odmah pomislimo na Facebook . Malo je onih koji znaju da je Facebook samo jedna od društvenih mreža koje su se poput epidemije proširile svijetom do te mjere da se u nekim slučajevima govori čak i o ovisnosti. Iako je Facebook u Hrvatskoj druga najposjećenija stranica na Internetu (odmah iza Google-a), bio bi red spomenuti i druge društvene mreže. U svijetu najpoznatija društvena mreža je Twitter .

Ona je postala i najbrži izvor informacija, što znači da se velik broj vijesti širom svijeta po prvi put objavljuje baš na njenim stranicama. Prema nekim podatcima Hrvati koriste još i Zrikke , My space , Trosjed , Iskricu i još neke druge koje su ustvari inačice poznatih i razvikanih društvenih mreža. Moglo bi se reći da je engleski glavni jezik internetske komunikacijete da su zbog uštede vremena korisnici kreirali čitav niz simbola i kratica od kojih bi se dao napraviti - cijeli rječnik. Neki su se već super snašli i koriste smajliće i kratice, no početnici vjerojatno često razrogače oči kada im netko na chatu pošalje čudne znakove koji bi trebali nešto značiti. Zato smo za sve koji žele biti IN izdvojili one najčešće, koji ubrzavaju i olakšavaju komunikaciju.

FACEBOOK Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg kako bi pomogao studentima da na brz način razmjenjuju korisne informacije. Danas ova web stranica ima više od 500 milijuna aktivnih korisnika, a postao je i najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija. Facebook je nekima jako koristan, a nekima bez veze. Neki su preko njega stupili u kontakt s izgubljenim prijateljima, neki su čak pronašli svoju obitelj. Ali nije sve tako savršeno. Ima Facebook i svojih mana. Sve više nestaje komunikacija „licem u lice“ i sve češće komuniciramo preko mreže. Nemojmo zaboraviti da je zabavnije slušati i gledati osobe nego čekati da nas zvučni signal izvijesti da imamo obavijest ili poruku na chatu. U slobodno vrijeme bolje se družiti s prijateljima, šetati, igrati se, i napustiti na trenutak virtualni svijet te ga zamijeniti stvarnim životom. ku misle naši

Što o Faceboo

učenici :)

Mislim da je super imati Facebook, jer možemo upoznati mnogo novih ljudi i možemo pričati s prijateljima. Bilo bi se dobro priključiti, ako želite upoznati nove ljude.

16

Ja mislim da je zakon imati Facebook profil, jer se možeš dopisivati s prijateljima, igrati igrice… To je jedna velika glupost, jer djeca provode cijele dane na tome i to nije dobro, djeca bi trebala više učiti. Preko Facebooka sam stekla puno prijatelja.

To je sve glupo i nek’ si djeca ne rade “fejs” jer to samo upropaštava prijateljstva. Ja mislim da bi bilo ljepše i bolje bez njega, jer previše vremena trošimo na fejs. Klonite se toga, to zaglupljuje, to je ovisnost i to nije dobro.  


na sadržaje kreirane od samih korisnika, a ne tih tvrtki.

ZANIMLJIVOSTI Društvene mreže su postale popularnija aktivnost od posjećivanja stranica s nedoličnim sadržajem (što je stvarno nevjerojatan podatak). Da je Facebook država, bila bi 4. najveća država na svijetu. 38% Twitter aktivnosti odvija se na mobilnim uređajima. Ljudi objavljuju statuse bilo gdje i bilo kada. Zamislite što to znači ako korisnik ima loše iskustvo kao potrošač. 42% svih rezultata Internet pretraga za 20 najvećih svjetskih brendova vode direktno

57% potrošača vjeruje direktnim preporukama svojih prijatelja dok samo njih 14% vjeruje reklamama tvrtki. Potrošače ne zanima vaš oglas. Zanima ih što njihovi prijatelji misle o vama, a prosječna osoba koja koristi društvene mreže ima oko 53 prijatelja. U bliskoj budućnosti više nećemo tražiti proizvode i usluge već će one tražiti nas putem društvenih mreža. 2/3 sveukupne Internet populacije posjećuje društvene mreže.

Gdje su bivši osmaši? Arboretum Opeka Marčan: Dragica Husnjak Dunja Tompić Gimnazija Ivanec: Nikola Božinić Drago Oštarjaš Gospodarska škola Varaždin: Nataša Bunić Ana Kruhoberec Medicinska škola Maruševec: Marina Juriša Tina Smiljan Medicinska škola Varaždin: Martin Kolarek Prometna škola Varaždin: Kristina Lazar Barbara Lukavski Jasmina Marković Matija Patrčević

SIMBOLI :) :) sretan :( tužan :P isplažen jezik :D osmijeh :O iznenađen ;) namiguje >:( prgav : / nesiguran :’( plakati :* poljubac

^ _ ^ kiki -_- škiljiti O.o zbunjen >:O uzrujan 8) naočale O:) anđeo 3:) vražićak <3 srce :|] robot <(“) pingvin

Uhvaćen u mrežu

Rudarska škola Varaždin: Filip Martić Domagoj Oštarjaš Valentino Seretinek Strukovna škola Ivanec: Adrian Gajski Nikola Kolarek Nikola Šarko Trgovačka škola Ivanec: Barbara Hunjet

17


S Klenom na put oko svijeta Piše: Veronika Kralj

IRSKA ~

Irska

U ovoj rubrici putovat ćete svijetom, posjećivati udaljene dijelove zemlje, upoznavati sva čuda što su ih priroda i čovjek stvorili ... Također, ako kanite putovati, ova će vam rubrika pomoći da se snađete, a ako ostajete kod kuće, omogućit će vam da osjetite uzbuđenje putovanja u vlastitom domu. Za ovaj broj odabrali smo Irsku ili “Zeleni otok”, kako ju još nazivaju.

SMJEŠTAJ Otok Irska pluta Atlantskim oceanom između susjedne Velike Britanije s istočne, Pirinejskog poluotoka s južne i morskih prostranstava sa sjeverne i zapadne strane.

Farmahause

KLIMA Klima je u Irskoj vrlo prevrtljiva – čas je toplo i sunčano, a već idući tren sve je okupano kišom.

STANOVNIŠTVO Irci su vrlo druželjubljiv i prijateljski raspoložen narod koji se rado zabavlja. Glavna mjesta za okupljanje su pubovi – male zadimljene „krčmice“ u kojima se sokovi uopće ne nude – u ponudi su isključivo razne vrste piva i viskija. Dakle, zabave i veselja u Irskoj ne nedostaje!

18

CARSTVO ZELENILA Kada pomislimo na Irsku, u glavi nam se obično stvori slika beskrajnih zelenih ravnica. Irska je prepuna prekrasnih mjesta na kojima se možete opustiti i maknuti od gradske vreve.

OVCE VLADAJU Gdje ima zelenila, tu ima i ovaca! U Irskoj su ovce nesumnjivo najbrojnije domaće životinje. U gradovima se mogu vidjeti u torovima uz ceste, a u zabačenijim mjestima one su sasvim uobičajeni sudionici u prometu.


“ZELENI OTOK” MJESTA KOJA VRIJEDI POSJETITI

- kameni spomenici u obliku križeva koje su izradili Kelti mogu se naći na brojnim mjestima na otoku. Iako su većinom uvelike oštećeni zubom vremena, ovi križevi su svejedno vrlo dojmljivi. Kameni križevi

Krajolici koji oduzimaju dah, brojna kulturno-povijesna mjesta, šareni folklor i izvrsne mogućnosti za aktivan odmor - u Irskoj svatko može pronaći svoj “odmor iz snova”.

Grobnica kod Newgrangea

- izvana se vidi umjetno podignuti brežuljak sa zidom promjera 90 metara i visine 14 metara. Oko 20 metara dug ulaz ozidan kamenim pločama vodi u unutrašnjost. Zagonetno je značenje otvora kroz koji zrake sunca točno na dan zimskog suncostaja na nekoliko minuta osvijetle tamu grobnice.

Križevi

Iriandia

Skelling Michael - mali stje-

noviti otok s liticama visokim i do 226 metara. Od ranog srednjeg vijeka pa do 13. stoljeća ovdje je u najvećoj osami postojala redovnička zajednica.

Klifovi Mohera - nedaleko

od krškog krajolika Burrena nalaze se zadivljujući klifovi Mohera visoki i do 200 metara.

Burren - smještena na za-

Irske kolibe - prekrasne ir-

Koliba

ske kolibe prepoznat ćemo po slamnatim krovovima i obilju cvijeća koje krasi dvorište, a često i samu kuću.

padu Irske, između ušća rijeke Shannon i mjesta Galway, Burren, jedan je od najčudnijih i najizvornijih krajolika ovog otoka. Tamo je erozivna snaga vode proširila pukotine u kamenom vapnenačkom podzemlju u više metara široke procjepe.

19


S njima dijelimo ovaj planet Piše: Lucija Kralj

Konji

P

rečesto zaboravljamo da Zemlja ne pripada nama, već je dijelimo s mnogim drugim bićima. Ova će se rubrika pobrinuti da malo bolje upoznamo svoje “susjede” te da ih naučimo poštivati kao živa bića, jer, naposljetku, svaki je život vrijedan dragulj. Neki ljudi kažu da je i konj, uz psa, čovjekov najbolji prijatelj. To nije samo obična izreka - konji i mi se zaista dobro slažemo. Razlog tomu je taj što konjski način razmišljanja nalikuje našem - oboje smo vrlo društvena bića koja uživamo u društvu drugih, željni smo učenja, ali i kao odrasli uživamo u igri . . .

U početku...

20

Priča o konjima počela je prije 55 milijuna godina kada se križanjem nekoliko vrsta pojavio najraniji predak konja, tzv. “prakonj”, ili stručnije rečeno, Hyracotherium leporium. Ta je životinja bila velika poput mačke! Uz to, imala je po četiri prsta na prednjim i tri na stražnjim nogama, a hranila se samo mekim lišćem jer joj kutnjaci nisu bili toliko razvijeni kao u današnjeg konja.

Konji danas

Porodica konja danas broji samo šest vrsta, dok je u prošlosti taj broj bio puno veći. Sve su vrste obuhvaćene jednim rodom - Equus.


Konjska svakodnevnica

Konji su društvene životinje i u prirodi žive u krdima koja broje 2- 20 životinja. Krdo predvodi jedan “dominantan” pastuh, no on nije dominantan u pravom smislu riječi već samo brani ženke od drugih mužjaka u krdu. Unutar krda ne postoje stroga postrojenja kao kod vukova, već se radi o prijateljskom suživotu pripadnika krda. Najveći dio vremena provode lutajući i tražeći prikladno mjesto za odmor, ali i za napuniti želudac. Spavaju svega tri sata dnevno. Biljojedi su, dakle uglavnom se hrane raznim travama, ali i plodovima ako su im dostupni.

Razmnožavanje

“Valentinovo” za konje počinje u ožujku i traje sve do rujna. Ovo, naravno, vrijedi samo za ženke, one su samo u tom razdoblju plodne, dok su mužjaci stalno spremni za parenje. Tada ostavljaju mirisne tragove koji snažno privlače mužjake. Privučen tim mirisom, pastuh uspravno drži vrat i ramena, njišti, podiže rep i pleše oko ženke. Međutim, ako su prebrzopleti, umjesto parenja mogu dobiti samo udarac stražnjim nogama. Nakon parenja, u majčinoj utrobi se razvija mlado koje nakon 11 mjeseci dolazi na svijet. Nakon okota mladunci već pokušavaju stati na noge i hodati. Ti su koraci u početku nesigurni, kao kad čovjek hoda na štulama, no već se idućeg dana ti koraci stabiliziraju. Tada je mladunče sposobno hodati, trčati, skakati i igrati se.

ZNAŠ LI DA . . . … konji među okusima mogu razlikovati gorko, slano, kiselo i slatko. No za razliku od nas, oni vole gorku hranu, a vrlo brzo razviju ljubav i prema slatkoj. … u konjskom oku nalazimo tapetum lucidum - sloj stanica koji svu dostupnu svjetlost reflektira natrag u mrežnicu pa u mraku konjske oči svijetle. … se smatra da je predak konja imao pruge poput Grevyeve zebre. … su svi živući mongolski divlji konji potomci od 13 životinja ulovljenih 1899. do 1902. te 1946. godine. … tri vrste zebri međusobno nisu ni u išta bližem srodstvu nego što su s konjima i magarcima. … konji međusobno timare dlaku. … konji ne mogu vidjeti ravno ispred sebe i ravno iza sebe, stoga im je preporučljivo prilaziti sa strane. … je šetlandski poni toliko jak da može vući teret dvostruko teži od sebe. Drugi teški konji su gotovo upola slabiji.

21


1. razred Leona Barukčić Sabina Bencek Josip Bunić Ana Car Hana De Lai Gabrijel Divjak Renato Evačić Jelena Husnjak David Kišiček Blaženka Kralj

22

Mihael Kralj David Kruhoberec Jurica Kukec Romeo Kukec Alen Lazar

Matea Majhen Karlo Oštarjaš Emil Rukelj Krešo Solina Lana Španić Učiteljica: Dragica Konjević


Luka Bunić Petra Bunić Andrijana Čelig Martina Divjak Maja Friščić Filip Golub Dejan Hojsak Nikola Jonke

8. razred Lucija Kralj Veronika Kralj Leon Lamot Ana Martić Andrijana Oreški

Kristina Oreški Dajana Pintarić Luka Pintarić Marina Vuglovečki Razrednica: Josipa Polančec Štimec

23


Rad umirovljenog uÄ?itelja likovne kulture Ivana KosmaÄ?ina


SVEČANOST OBILJEŽAVANJA 150 GODINA ŠKOLSTVA U KLENOVNIKU OŠ grofa Janka Draškovića, Klenovnik

Pozivnica

Program: 11:30 – 14:30

15:00

Dan otvorenih vrata – Izložbe i radionice u prostorijama škole:

Doček gostiju i uzvanika

Izložba radova učeničke zadruge “Licitarsko srce”

Svečana priredba

15:30

Izložba učeničkih literarnih i likovnih radova

17:00

Izložba povijesnih predmeta i eksponata

Zajedničko druženje uz domjenak u lovačkom domu “Kuna”, Klenovnik

Izložba mladih filatelista 2

Petak, 27. siječnja 2012.


Poštovani čitatelji! Pred Vama je školski list “Klen” broj 4 koji je posvećen 150. godišnjici školstva u Klenovniku. Podlistak koji je napravljen u spomen na ovu značajnu obljetnicu dugo je i pomno pripreman od strane naših kolegica koje uređuju školski list, Anite Husnjak i Dragane Belščak, ali i mnoštva drugih koji su surađivali i dali svoj doprinos da obilježavanje ovog velikog jubileja bude ovjekovječeno i u pisanoj formi. Namjera uredničkog dvojca jest da različitim prilozima u ovom podlisku oživimo uspomene na bogatu prošlost naše škole od dana kada je davne 1862. godine utemeljena prva pučka učiona u Klenovniku do današnjih dana. Mnogo je učiteljica, učitelja i drugih djelatnika koji su ugradili veliki dio sebe u ovo što danas uživamo kao suvremenu školu s bogatom poviješću i tradicijom. Veliki je broj generacija učenika prošao kroz našu školu i ostavilo u njoj svoj trag. Velik dio tih učenika danas nije među živima, ali je i velik dio onih koji svjedoče o značaju škole u njihovom životu bez obzira kojeg zanimanja bili. O tome govore anegdote bivših učenika škole iz različitih generacija i različitog stručnog profila što su ih prikupile kolegice Anita i Dragana, ali i svjedočanstva naših umirovljenih učitelja i drugih djelatnika škole što su ih u izjavama našim novinarkama dali povodom obilježavanja 150 godina naše škole. Želim istaknuti kako smo, unatoč teškim vremenima i posvemašnjoj krizi koja nas pritišće sa svih strana, uspjeli i uspijevamo u svečanom obilježavanju značajne nam obljetnice zahvaljujući prije svega jakoj volji i ljubavi

Na početku školstva u Klenovniku djecu je podučavao jedan učitelj. S vremenom se mijenjao broj djece, broj zaposlenih, političke situacije u državi. Tako se stvorila potreba za upraviteljem škole. Nazivi za upravitelja su se također mijenjali u skladu s političkim promjenama. U nastavku navodimo podatke o Upravitelji škole: Franjo Mišinski Zvonimir Benkoić Viktor Prelošnjak Rudolf Prpić Ljudmila Fucs Irena Koos Direktori škole: Franjo Bureš Vladimir Levanić

Škola danas

svih učiteljica i učitelja prema svetom pozivu učiteljskom, ali i dobroj suradnji s roditeljima naših učenika koji imaju razumijevanja i često sponzoriraju sve naše aktivnosti i programe kojih je nemali broj. Nadam se da će u ovom broju školskog lista “Klen” svaki čitatelj naći nešto za sebe, a u njegovom podlisku, posvećenom 150. godišnjici školstva, da će naši sumještani, ali i svi oni koji su nekad radili u školi u Klenovniku, ili su pak u njoj učili prva slova i stjecali prva znanja, vještine i kulturne navike koje su ih kasnije vodile kroz život, osjetiti zadovoljstvo i nostalgično se prisjetiti svojih mladenačkih dana. Ravnatelj škole: Mijo Barišić Uredništvo lista zahvaljuje svima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju ovog podliska.

ljudima koji su obnašali dužnost “voditelja” škole od samog početka. Podatci su uzeti iz Spomenica škole te zbog nedovoljno podataka ne navodimo godine njihovog djelovanja. Nadamo se da smo ih uspjeli sve nabrojati, a ako nismo, unaprijed se ispričavamo za propust.

Andrija Car Josip Polančec Stanko Srednoselec Dušan Praunsperger Voditelji Područne škole Klenovnik: Drago Car Karmelka Car Biserka Prstačić Josip Polančec

Direktori matične škole: Dragutin Harjač Đurđa Kostanjevec Ravnateljica matične škole Ivanec: Anka Mavrek Ravnatelji OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik: Josip Polančec Mijo Barišić 3


Škola u Klenovniku kroz povijest ... Svaka je škola dužna voditi spomenicu. Spomenica škole je trajni dokument u kojemu se vode zapisi o redoslijedu važnih događaja u povijesti škole. Upravo zato što su učitelji kroz povijest preuzeli na sebe tako važnu ulogu pisca spomenica, mi danas možemo iščitaSpomenica ti mnoštvo podataka o našem mjestu, političkoj situaciji nekog vremena, ljudima i običajima ovog kraja, te još mnogo drugih važnih stvari. Ovdje smo izdvojili neke podatke koji su od velike važnosti za naš jubilej.

SPOMENICA 1

D

avne 1858. godine barun doktor Dragutin Bruck, vlastelin dobra u Klenovniku, odlučio je da bi o vlastitom trošku i na svojem zemljištu mogao izgraditi učionicu. Uložio je i glavnicu iz koje bi učitelj dobivao plaću, dogovorio je s općinom da će ona isplaćivati drugu polovicu učiteljeve plaće. No, zla kob snašla je dr. Brucka i on je umro prije no što je uspio ostvariti svoju namjeru. Trebalo je četiri godine da ideja o učionici u Klenovniku postane stvarnost. 26. siječnja 1862. godine blagoslovljena je prva učionica, a već je drugi dan 27. siječnja “započelo podučavanje, odgojenje i naobraženje klenovničke mladeži.”

Stara škola

4

Prva školska zgrada

Na samom početku rada škole bilo je 212 učenika. Njih je podučavao u samo jednoj učionici jedan učitelj. Budući da je takva nastava bila teško izvediva, već sljedeće godine učenici su podijeljeni u dvije grupe. Stariji su učenici dolazili na nastavu prijepodne, a mlađi poslijepodne i to po četiri sata na dan. Podučavao ih je samo jedan učitelj. Svima je jasno kako je izgledala takva nastava i zato nas ne čudi što je župnik Franjo Sajko predložio izgradnju veće školske zgrade. Ujedno je predložio da se otvori i djevojačka škola. 1873. godine škola je stavljena pod krov, a već sljedeće školske godine počela je izgradnja unutrašnjosti škole. Dvije godine kasnije školovanje je postalo četverorazredno s učenicima oba spola. Drugi, treći i četvrti razredi pohađali su nastavu prijepodne, dok je prvi razred nastavu imao poslijepodne. Svi razredi su se podučavali u jednoj školskoj sobi. Vrlo važno je napomenuti da je godine 1876. zaposlena učiteljica Anka Mahinova te je od prvog prosinca te godine započelo obučavanje ženske djece i to u posebnoj školskoj sobi. Od školske godine 1895./96. postojeće dvije po spolovima razdijeljene škole spajaju se u jednu dvorazrednu školu za oba spola, a šest godina kasnije, školske godine 1922./23., zbog velikog broja učenika sposobnih za školovanje dvorazredna se škola proširuje u četverorazrednu. Broj učenika iz godine u godinu raste, prostora je sve manje pa se u godini 1930./31. započinje s izgradnjom nove školske zgrade. Od sljedeće godine nastava se odvija u staroj i novoj zgradi. 1940. godine izdana je naredba kojom su sva djeca do 16. godine (a djevojčice do 15. godine) dužna polaziti osnovnu školu. U Klenovniku nema mjesta za školovanje osam razreda jer nema prostora ni učitelja. Zbog toga i dalje ostaju samo četiri razreda. Tim podatkom učitelj Rudolf Prpić završava s pisanjem prvog sveska Spomenice.


On je uveo pisanje Spomenice škole. Na početku je retrospektivno opisao početak školstva u Klenovniku, a zatim je pratio ne samo školstvo već sveukupni život i rad ljudi na ovim prostorima. Upravo njemu možemo zahvaliti što danas znamo kako je tekao proces podučavanja učenika na ovim prostorima i kako su se učionice u kojima se podučavalo mijenjale kroz godine.

Franjo Mišinski (Mišinsky)

G

odinama već uoči blagdana Svih svetih učenici posjećuju grobove učitelja na klenovničkom groblju. Jedan od tih grobova je i grob gospodina Franje Mišinskog. Osim činjenice da je bio učitelj, malo je onih koji o njemu nešto više znaju. No, njegova je uloga u životu klenovničke škole bila vrlo velika i svakako zaslužuje da se o njemu zna bar nešto više od samog imena. Rođen je 28. rujna 1849. u Varaždinu. Poznato je da mu je otac bio krojač i violinist, a u Varaždin je stigao iz Poljske. Zbog očeve sklonosti glazbi i sam Franjo je bio glazbeno obrazovan. Majka mu se zvala Barbara, a njezina nacionalnost je nepoznata. Mišinski se uvijek izražavao kao Hrvat rimokatolik te je često naglašavao svoje domoljublje, a u vrijeme u kojem je on živio to je bilo vrlo važno. Supruga Franje Mišinskog bila je Josipa, a imali su četrnaestero djece od kojih je petero umrlo u najranijoj dobi. U školu Klenovnik došao je 10. listopada 1867. godine i ostao ovdje četrdesetak godina sve do svoje smrti, 24. srpnja 1907. godine. U pedeset osmoj godini umro je od moždanog udara te je pokopan na mjesnom groblju.

Najstarije knjige iz naše knjižnice

Zbog političke situacije i vlasti koja i nije bila baš omiljena narodu učitelji su u to vrijeme imali vrlo važnu ulogu. Služili su na više načina narodu. Bili su vrlo aktivni sudionici društvenog života mjesta u kojem su živjeli. Pa je tako gospodin Mišinski djelovao kao crkveni orguljaš, zborovođa, a osnovao je i prvi tamburaški sastav u Klenovniku koji je godinama uspješno vodio. Bavio se i uzgojem voća i grožđa. Zbog svega što je učinio za školu, školstvo u Klenovniku, a i samo mjesto, Franjo Mišinski se i danas smatra jednim od najzaslužnijih Klenovničana. 5


Od prvog dana podučavanja pa do početka Drugog svjetskog rata u našoj školi učitelji su bili:

Stara škola

Život učitelja krajem 19. i početkom 20. stoljeća

N

a samom su početku školnici, kako su nazivali prve učitelje, bili domaći ljudi bez posebnog obrazovanja koji su znali pjevati i svirati. Kasnije su završavali gimnazije, građanske škole ili pak kraljevske preparandije. Plaću su za svoj rad primali u naturi od roditelja ili župnika, ali kako je to bilo vrlo upitno, veliki broj njih je prosjačio. Kasnije ih je plaćala općina, ali također nedovoljno za poslove koje su obavljali. Osim podučavanja njihova je obveza bila pjevanje i sviranje u crkvi. Često su obavljali različite poslove za općinu (poslove načelnika, općinskog bilježnika, različite popise…). Njihova je dužnost također bila briga za učionicu (čišćenje, krečenje i loženje). Živjeli su u školskim stanovima koji su bili u vrlo lošem stanju. Često općina nije mogla pronaći novog učitelja zbog “nezdravog stana”. Zbog uvjeta u kojima su živjeli i previše posla koje su obavljali, učitelji su često obolijevali od sepse i sušice. Iako su imali težak život, u mjestu su uvijek bili cijenjeni i poštivani.

Antun Žigmond Ivan Vitković Franjo Mišinski Anka Mahinova Jelisava Šur Ivanka Jurmić Mihailo Jurmić Sidonija Brus Zvonimir Benković Alica Golub Roja Irena Koos Alojzije Budiš Stjepan Czinzek Marija Badanjek Juraj Vađić Josip Križanić Rudolf Prpić Viktor Prelošnjak Marija Purgar Anka Prelošnjak Marija Prpić Marijana Althaller Ljubica Tomičić Milena Franjić Adela Kunodi Lidija Korošić Štefanija Herman

SPOMENICA 2 Početkom 2. svjetskog rata u školi Klenovnik nastava se odvija u četiri učionice, a osam učitelja podučavalo je 617 učenika. U školskoj godini 1945./46. odlučeno je da će 6 učenika četvrtih razreda (pet ženskih i jedan muški) nastaviti školovanje u srednjoj školi. Sljedeće je godine otvoren peti razred i u planu je otvaranje šestog razreda. Učenicima nije jedini posao učiti, rade u školskom vrtu i školskom voćnjaku, sabiru ljekovito bilje, jagode i puževe. Škola je proglašena šestogodišnjom 1951./52., a te godine donesen je i novi Zakon o narodnim školama koji propisuje obavezno osmogodišnje školovanje, no unatoč tome broj nepolaznika u školu se ne smanjuje. Godine 1956./57. prva generacija učenika među kojima je bio i naš učitelj Drago Car završava 8. razred. Da bi pomogli slabijim učenicima, 1959./60. učitelji počinju raditi na dodatnoj nastavi. Zbog velikog 6

broja učenika nastava se odvija u tri zgrade: nova, stara i zadružni dom. 27. kolovoza 1960. godine izgrađena je nova školska zgrada i predana je školskom odboru na upotrebu. Tom prilikom škola je dobila magnetoskop i televizor. U školskoj godini 1961./62. problem je nastavnički kadar jer nema stanova za smještaj učitelja. Zbog toga se adaptira stara školska zgrada u osam stanova. U školskoj godini 1967./68. prelazi se na kabinetski oblik nastave što znači da se učenici sele po učionicama predviđenima za određeni predmet. Od 1975. godine škola organizira susrete s književnicima. Prvi je školu posjetio Stjepan Jakševac, a tri godine kasnije i književnik Nikola Pulić. Drugi svezak Spomenice završava školske godine 1981./82. ravnatelj Josip Polančec.


Spomenica 3 obuhvaća razdoblje od 1982. do 2010. godine, a ima i najviše stranica. Ispunjena je podatcima o školi i brojevnim stanjem učenika te njihovim uspjehom na kraju svake školske godine, brojnim fotografijama i isječcima iz različitih novina koje su pisale o našoj školi. Nabrojene su sve školske i izvanškolske aktivnosti u koje su učenici bili uključeni. Popisani su svi učenici koji su sudjelovali na natjecanjima iz različitih predmeta i razine na kojima su postizali značajne rezultate. Opisane su sve kulturne i javne djelatnosti škole. Nabrojani su i svi učitelji koji su u tom razdoblju radili u školi. Neki su od vas već spomenuti na tim stranicama ili se sjećaju tih događaja pa nećemo sve nabrajati. Stoga smo za vas izdvojili kao najzanimljivije sljedeće podatke. Treću spomenicu je započeo pisati učitelj Stanko Srednoselec koji je 1983. godine preuzeo dužnost v.d. direktora, a završio ju je sadašnji ravnatelj Mijo Barišić. Škola je radom u školskoj godini 1985./86. započela kao Područna škola Klenovnik u sklopu Osnovne škole “Narodni heroj Josip Kraš” Ivanec. Za upravitelja je postavljen učitelj Drago Car. Učitelji su radili na dvije i više škola, a često se osjećao nedostatak stručnog kadra. 1990.godine Hrvatska se osamostalila pa su se i u školi osjećale promjene. 1991. god. voditelj područne škole postaje učitelj Josip Polančec. To je bilo vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj, pa je nastava često prekidana po naredbi Kriznog štaba iz Ivanca. Nastavu su pohađali i učenici prognanici iz Slavonije. Uvedena je izborna nastava iz vjeronauka od 1. do 8. razreda. Od godine 1993. Područna škola Klenovnik se odvojila od OŠ Ivanec te od 1. 05. 1993. godine djeluje samostalno kao Osnovna škola grofa Janka Draškovića Klenovnik, a za ravnatelja škole imenovan je učitelj Josip Polančec. Prvo je računalo nabavljeno 1998. godine. Te godine izgrađene su i svlačionice uz nogometno igralište, Gradnja dvorane

Sadašnja školska zgrada prije postavljanja nove fasade.

a i postavljena je lamperija po hodnicima škole. Sljedeće godine škola je nabavila tambure i osnovala tamburašku sekciju. U školskoj godini 2003./04. uveden je engleski jezik od prvog razreda, a njemački jezik od četvrtog razreda. Također je uvedena izborna nastava informatike. Povodom Dana Općine Klenovnik 2003. godine položen je kamen temeljac za izgradnju nove školske dvorane, a otvorenje je bilo 7. listopada 2004. godine uz obilježavanje Dana Općine Klenovnik. Školske godine 2005./06. obnovljen je rad učeničke zadruge Licitarsko srce u okviru koje djeluju sekcije “Licitari”, “Ručni rad” i “Likovna sekcija – keramičari”. Škola se uključuje u različite projekte, koji još i danas traju. Nakon četrdeset godina radnog staža u mirovinu je otišao dugogodišnji ravnatelj škole Josip Polančec, a novi ravnatelj je postao učitelj Mijo Barišić. Škola je dobila nove aktivnosti, među kojima je i novinarska sekcija. U siječnju 2009. god. izdan je prvi broj školskog lista “Klen”. Početkom školske godine 2009./10. škola se uključuje u međunarodni projekt “Eko – škola” koji ne postaje samo projekt već način života učenika i učitelja škole. Od svibnja 2010. pred školom se vijori zastava koja potvrđuje status eko-škole. Isječcima iz novina i fotografijama o tom danu završava Spomenica 3. Spomenicu 4 započeo je pisati sadašnji ravnatelj Mijo Barišić 2010./11. god., a na nama je, te onima koji dolaze, da ju ispunimo što zanimljivijim podatcima. 7


Danas je normalno da svako događanje u školi i oko nje popratimo mnoštvom fotografija. No, nekad to nije bilo tako. Zahvaljujući dobrim ljudima koji su nam ustupili fotografije iz svojih privatnih zbirki, u mogućnosti smo pokazati vam kako su nekad učenici i razredi izgledali, te kako su se kroz povijest mijenjali.

8


9


Ostavili su svoj trag…

Dječji smijeh zauvijek u srcu Razgovarale i fotografirale: Marina Vuglovečki, Lucija Kralj i Veronika Kralj PODATCI O UMIROVLJENIM DJELATNICIMA ŠKOLE Bosiljka Čelant - učiteljica razredne nastave, hrvatskog jezika i pedagoginja U školi radila: 1949. – 1982. god. Zdenka Bunić - kuharica U školi radila: 1955. – 1990. god. Terezija Lukavski – čistačica i ložač U školi radila: 1960. – 1993. god. Drago Car – učitelj hrvatskog jezika i voditelj područne škole U školi radio: 1963. – 2006. god. Josip Polančec – učitelj razredne nastave, ruskog jezika i ravnatelj škole U školi radio: 1964. - 1983., 1990. – 2008. god. Stanko Srednoselec – učitelj matematike i ravnatelj škole U školi radio: 1965. – 1987., 1990. – 2010. god. Veronika Kesić – učiteljica razredne nastave U školi radila: 1970. – 2007. god. Biserka Makar – učiteljica povijesti, engleskog jezika i voditeljica područne škole U školi radila: 1984. – 2011. god.

“Sve smo morali zapamtiti jer, jednom kad smo nešto obrisali s pločice, nismo imali odakle ponavljati.” Josip

10

Sjećate li se svojih đačkih dana? Vera: U prvom i drugom razredu umjesto bilježnice i olovke koristili smo pločicu i pisaljku. Na pločici je visio konac s morskom spužvom na jednom kraju i krpicom na drugom kraju. Pločica se morala staviti između dvije knjige kako se zadaća ne bi izbrisala. Torbe nismo bacali kako se pločica ne bi razbila. Josip: Bilo je jako naporno nama učenicima. Ja sam bio zadnja generacija učenika koja je pisala na pločicu pa smo sve morali zapamtiti jer jednom kad smo nešto obrisali s pločice nismo imali odakle ponavljati.

Zdenka

“Ljubav prema djeci je najvažnija i od toga treba početi.” Bosiljka: Teško je bilo učiti s pločice. U školi smo pisali, a kad smo došli doma, sve smo obrisali kako bismo opet napisali zadaću koju smo zatim u školi izbrisali. Kad je došla bilježnica, bilo je lakše, mada je problem bio kupiti novu kad si staru ispunio. Stanko: Sjećam se sebe kao siromašnog dječačića koji svakodnevno ide pješice kroz šumske blatnjave putove u školu. Često me mama pratila kroz šumu do škole. Drago: Bio sam mršavo seosko dijete, živahno, znatiželjno i nestašno. Stoga sam znao prekršiti pravila lijepog ponašanja pa je dolazilo i do neželjene borbe. Posljedice sam dobro osjećao, tim više što sam bio učenik pokojne učiteljice Irene Koos, a stariji žitelji mjesta znaju što to znači.


Ostavili su svoj trag… U Vaše vrijeme prilike su bile bitno drugačije. Kako je bilo biti dijete? Zdenka: Imali smo puno više obaveza. I nismo smjeli prigovarati roditeljima ili učiteljima već smo sve poslušali. Josip: Osim što smo bili učenici, mi smo bili i „pomoćni radnici“. Morali smo raditi na poljoprivredi, pomagati kod kuće roditeljima, pasli smo krave. Stanko: Na početku mog školovanja nismo imali ni struju. Vera: Lutke i lopte s kojima smo se igrali su bile krpene. Nismo imali igračaka, ali smo se družili i igrali raznih igara u grupama. Bili smo sretna i vesela djeca. Tereza: Kad bi zimi zapao snijeg, pješke smo se probijali do škole. Djeca bi znala doći u školu bedara crvenih i promrzlih od zime, pogotovo djevojčice jer tada se nisu nosile hlače. Nekad prije je bila velika bijeda, ali su ljudi bili zadovoljniji i sretniji. Bili smo veseli.

Kako je bilo raditi u školi nekad? Bosiljka: Bili su veliki razredi od 30 - 40 učenika. Problem su bili nepolaznici u školu, neka djeca nisu imala što obući, a neka su morala raditi kod kuće pa nisu dolazila redovno. Učitelji su nekad imali više privilegija. Dobili smo drva za grijanje, stanarinu i plaću, a danas toga više nema. Danas je puno bolji život nego prije, ali ga ljudi ne znaju cijeniti. Tereza: Ja sam bila kao univerzalni radnik. Pomagala sam u kuhinji, bila sam ložač i čistač. Kosile samo travu, sadile cvijeće i sve samo radile uz pjesmu. Održavale smo školu s veseljem. Nije bilo struje pa smo, kad se spustio mrak, palile svijeće. Tamo gdje sam čistila, gorjela je svijeća. Drva smo pilile i cijepale same i u koševima nosile u šupu. I onda smo u druge škole (jer je nastava bila na više mjesta) nosile svaki dan iz šupe drva i ugljen. Šibnatom metlom i hladnom vodom bez deterdženta smo ribale podove. Zdenka: Još i danas, kad se sretnem s nekim učenicima, znaju me pitati gdje je sad moje grah i zelje. Mada u njemu nije bilo ni mesa ni masti kao danas, djeci je ostalo u sjećanju jer nekad se nije jelo kao što se danas jede. Vera: Učitelje smo zvali gospodine, odnosno gospođo. Voljela sam ih i imala sam veliko poštovanje prema njima. Bili su mi veliki autoriteti. Ta velika ljubav prema njima me usmjerila prema zvanju učiteljice.

Veronika

“Nekad prije je bila velika bijeda, ali su ljudi bili zadovoljniji i sretniji. Bili smo veseli.”

Odradili ste svoj radni vijek u školi. Mislite li da se mijenjaju djeca i njihov odnos prema školi i učiteljima? Stanko: Od daleke 1965. godine, kad sam počeo raditi, jako se promijenio odnos učenika prema školi i prema učiteljima. Tada je bilo više poštovanja i povjerenja. Đaci su više učili i ja sam mnoge vodio na matematička natjecanja po cijeloj Hrvatskoj. Bosiljka: Ja mislim da se jako promijenio odnos učenika prema učitelju. Nekad je bilo puno više poštovanja. Danas je odnos drugačiji. Roditelji su znali reći nama učiteljima ako učenici nisu dobri, neka ih udarimo. Tereza

11


Ostavili su svoj trag… Josip: Mijenjaju se i djeca i njihov odnos prema školi i učiteljima. Trebali bi se mijenjati na bolje, ali nažalost nije tako. Mnoga djeca ne shvaćaju da im je znanje potrebno i da se trebaju boriti za znanje. U vrijeme kad sam ja bio učitelj, učenici su više poštovali svoje učitelje, a i ne samo oni nego i njihovi roditelji. Zdenka: Danas učenici imaju velika prava, čak oni odgajaju svoje roditelje, a ne obrnuto. Prije su ljudi više poštivali jedni druge, više smo se družili, pjevali i plesali. Danas više toga nema. Nema nitko vremena jedan za drugoga. Prije nismo imali toliko koliko danas, ali time što smo imali bili smo jako zadovoljni.

Stanko

“Nedostaju mi mladenački smijeh, veselje i nestašluci mojih bivših učenika.”

Vera: Jako se mijenjaju djeca i njihovi roditelji. Učiteljima je jako teško u odgojno-obrazovnom podučavanju jer je podrška i pomoć roditelja slaba. Drago: Normalno je da se mijenjaju djeca i njihov odnos prema školi i prema učiteljima. Danas djeca žive u svijetu moderne tehnike i tehnologije, u sasvim drugačijem društvu i društvenim odnosima pa sve to uvijek ne djeluje nabolje na učenikovu odgovornost prema školi, prema obavezama i poštovanju prema učiteljima.

Nedostaje li Vam išta iz radnih dana? Bosiljka: U početku mirovine mi je puno toga nedostajalo. Voljela sam se vratiti u školu, družiti se… ali nakon nekog vremena nađeš si druga zanimanja, ispuniš si dan, putujemo tako da ti onda škola više ne nedostaje. Stanko: Danas je moj radni dan ispunjen raznovrsnim aktivnostima. To je svakodnevna rekreacija kao što je tenis, duge šetnje, rad u vinogradu, vrtu i voćnjaku. Također mnogo putujem u inozemstvo i po Hrvatskoj. Školska atmosfera mi ne nedostaje jer živim pokraj škole.

“Mnoga djeca ne shvaćaju da im je znanje potrebno i da se trebaju boriti za znanje.”

Bosiljka

12

Josip: Nedostaje mi puno toga iz mojih radnih dana. Nedostaju mi djeca, žamor oko škole, razgovor i druženje s djecom. S kolegama sam se uvijek dobro slagao. Nekad smo bili više u školi nego doma. Drago: Moram priznati da mi nedostaju mladenački smijeh, veselje, nestašluci mojih bivših učenika, napose u sedmim i osmim razredima kad su bili već malo ozbiljniji pa su se i šale zbivale u granicama pristojnosti i poštovanja. Nedostaju mi svirka i pjesma tamburaša nekih generacija.

Možete li nam reći neku anegdotu koja Vam je ostala u sjećanju? Drago: Ne mogu se sjetiti prigodne anegdote, ali se rado sjećam i još uvijek divim učeničkom majstorstvu u međusobnom komuniciranju i pomaganju kada su pisali kontrolne provjere ili testove. Do savršenstva su dotjerivali svoje načine komuniciranja. Drago


Ostavili su svoj trag… Tada je svaki mig, svaki pokret, svako komešanje imalo određeno značenje. Josip: Sjećam se jedne jeseni kad sam tek počeo raditi, jedno popodne je došao u školu jedan tata pitati za svoje dijete, zašto je dobio jedinicu u školi. Dojahao je na konju, zavezao ga za željezni stup ispred škole i onako u blatnim čizmama ušao u školu. Bio je čak malo “pod gasom” i počeo je vikati na učitelje. Kad smo ga malo umirili, otišao je iz škole, skočio na konja i kao kraljević Marko odjahao.

“Učenicima je teško shvatljivo da je u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji znanje jedino od čega se može bolje živjeti.”

Biserka

i tolerancije prema učenicima. S obzirom da učenici sve više koriste kompjutere, mobitele i druga sredstva, ostaje im manje vremena za učenje.

Stanko: Kao i učenicima, tako i nama nastavnicima, ostaju zgode s maturalnih putovanja. Jednom smo bili u Splitu i prvi dan su svi odmah nakupovali maske i peraje. Nakon dva dana, kad im je ponestalo novaca, sve se to prodavalo u pola cijene. Stalno su govorili kako je u Splitu lijepo jer je tu proštenje svaki dan.

Josip: Učenici, borite se da učite i da imate što kvalitetnije znanje jer ono što naučite nitko vam ne može uzeti. U današnje vrijeme, kad tehnologija napreduje iz dana u dan, znanje vam je potrebno za život. Zato nemojte gledati ocjene nego znanje. A vi učitelji i kolege, imajte strpljenja tako da možete dati djeci što više znanja.

Bosiljka: WC je bio izvan škole. Jednom je učenik molio da izađe na WC pa ga dugo nije bilo. Već sam se zabrinula što je i izišla sam van, a ono - on na školskom dvorištu plače jer se nije mogao obući.

Vera: Učenicima preporučujem da cijene i poštuju svoje učitelje jer im oni samo žele dobro. Učiteljima i svim zaposlenicima poručila bih da čuvaju svoje

Što biste preporučili sadašnjim učenicima, učiteljima i zaposlenicima škole? Zdenka: Kad je čovjek mlad, svaki mu je posao raditi lako. Kad nekog želimo nešto naučiti, dobro je to puno puta ponoviti. Neki će slušati, a neki neće, ali ako puno puta to ponovimo, ostat će im zabilježeno negdje u sjećanju. Bosiljka: Danas je odgajati jako teško. Nije roditeljima nimalo lako. Ljubav prema djeci je najvažnija i od toga treba početi. Roditelji bi trebali malo više pažnje posvetiti odgoju djece i ne im baš sve dozvoliti. Treba u svemu imati mjere, ali od svega je najvažnije da ih se voli. Ovaj posao je nemoguće raditi bez toga. Stanko: Učenicima je teško shvatljivo da je u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji znanje jedino od čega se može bolje živjeti. Učiteljima treba sve više strpljenja

“Neki ljudi projektiraju, neki grade, neki pišu, neki čiste, a mi ostavljamo trag.” zdravlje, da si ne uzimaju sve k srcu, te da sve školske brige odlaskom kući ostave iza školskih vrata, a svoje kućne brige iza vrata svojih domova. Drago: Učiteljima bih poručio da i dalje svjesno i odgovorno obavljaju taj veoma važan i odgovoran posao, a učenicima da uz pomoć roditelja preuzmu veću odgovornost za svoj rad i rezultate rada, jer bez znanja nema budućnosti. Biserka: Odrastanje nije lako i sva djeca trebaju pomoć pri tome. Za svako odrastanje to je bitno. Zato će učitelj uvijek ostati nezamjenjiv neovisno o sustavu, programu, tehnološkom napretku i nagradi koju dobiva od društva. Biti učitelj za mene je bio i poziv, i zvanje i zanimanje - zahtjevno, dinamično i uvijek novo. Neki ljudi projektiraju, neki grade, neki pišu, neki čiste, a mi ostavljamo trag. 13


Sjećanja na školske dane U 150 godina školstva kroz hodnike i učionice različitih školskih zgrada prošle su tisuće učenika. Teško je i zamisliti kolike tajne, lijepe i ružne uspomene, duhovite i dirljive anegdote kriju srca svih tih bivših đaka. Neke smo od njih zamolili da izdvoje barem dio onog što im se najjače urezalo u sjećanje.

Terezija Bunić – domaćica (generacija 1927. – 1931.) “Rođena sam 1920. godine, a u prvi sam razred krenula 1927. godine sa 7 godina. Školu sam pohađala 4 pune godine i nakon toga opetovnicu (5. i 6. razred - 2 puta na tjedan). U školu sam hodala bosa, nisam imala normalne odjeće, a prije nego što sam ušla u školu morala sam oprati noge, da ne bih ušla prljavih nogu. Bila sam odlikašica, dobivala nagrade i jako sam voljela ići u školu. U jednom razredu je bilo do 90 učenika. Tadašnji ravnatelj bio je Zvonimir Benković, a moja razrednica zvala se Irena Koos. Bilo je do 5 učitelja za cijelu školu. Nekada nije bilo kao danas, gluposti nisu dolazile u obzir, a također ni ismijavanje ni prepiranje s učiteljem, jer je bila stroga disciplina. Učitelji su imali vrtove koje smo mi djeca morala obrađivati, a morali smo mesti i školsko dvorište. U kutiji (torbi) nosili smo keramičku pločicu i teku (bilježnicu) u kojoj smo pisali zadaću perom i tintom. Nosili smo i gumicu i olovku. Imali smo “zatvor” - zločesti učenici su morali ostati duže u školi. Iako su bila teška vremena, rado smo polazili školu. Bili smo zadovoljni onime što smo imali jer nismo ni znali kakva će biti budućnost.” 14

Andrija Fotez – najstariji vatrogasac u Klenovniku (generacija 1930. – 1934.) “U školi mi je bilo lijepo iako je bila stroga disciplina. Moja ekipa i ja nismo bili baš najbolji pa smo svaki dan dobili šibom, a ponekad smo završili i u “zatvoru“. U tom zatvoru smo bili još gori i naguravali se zbog čega smo bili još strože kažnjeni. Nastava se odvijala u staroj školi, nova još nije bila izgrađena. Nismo smjeli trčati po školi, a kada bismo slučajno potrčali, ravnatelj se sakrio iza ormara na kraju hodnika i svakoga puknuo šibom. Ravnatelj Benković je bio jako strog. Imali smo predmete kao i danas, ali smo morali svaki tjedan po jedan sat raditi u voćnjaku. Bolji učenici su morali “tačkom” ići po cesti i sakupljati smeće kako bi se napravio kompost i kako bismo mogli pognojiti voćke. U školu smo išli četiri godine. Sjećam se kako smo poslije škole krali župniku šljive. Župnikova žena nas je vidjela, i tužila župniku. On je tada došao u školu kako bi saznao tko mu je krao šljive. Dečki nisu htjeli priznati, ali su ih cure izdale. Župnik im je dao za uho i nazvao ih beštijama. U školu su dolazile i inspekcije, koje bi nam postavljale pitanja. Ako nismo znali odgovore, na kraju školske godine bismo imali manju ocjenu. Škola tad nije imala kuhinju već bi dva učenika svaki dan išla u bolnicu

po hranu, obično malo kruha i sira, ali ta hrana je bila samo za one iz Dubravca i Goranca. Bila su to grozna vremena, no bilo nam je lijepo i uživali smo u svakom danu svoga djetinjstva.” Zdenka Solina – umjetnica (generacija 1948. – 1954.) “Veliko siromaštvo proželo je moja sjećanja na školske dane. Nismo imali odjeću ni obuću za ići u školu. Mama nam je sama šivala odjeću iz materijala koje bi dobila, najčešće iz grube “vrečevine”. Djeca bi osluškivala zvukove koraka starije braće. Taj zvuk označavao je da je došlo njegovo vrijeme za školu. Stariji brat bi izuo cipele i onda je mlađi mogao krenuti u školu. Učitelji su bili jako strogi, a mi djeca smo ih se jako bojali. Nisu nas učili samo čitati i pisati, već i puno drugih stvari koje su nam kasnije koristile u životu. Bez obzira na siromaštvo, družili smo se i pjevali. Bili smo sretna djeca.” Izidor Gladović - Žiga – načelnik Općine Klenovnik (generacija 1967. – 1974.) “Možda i nije za vjerovati, ali točno se sjećam prvog susreta sa školom 1967.godine kad sam upisao prvi razred, iako sam bio godinu mlađi od generacije. Bio je lijep sunčan jesenski dan, pa je tata


odlučio da me u školu prebaci motorom i ta vožnja mi je ostala u vječnom sjećanju. Nikad neću zaboraviti onaj ponos prvoškolca, kad me tata posjeo na rezervoar motora T12 i dovezao pred školu prepunu učenika. Moram spomenuti svoju prvu dragu učiteljicu gospođu Mariju Mrakovčić koja nam je dala prva školska znanja i dobre smjernice za život. Danas, kad se u slobodno vrijeme bavim slikarskim radom, svima na lice izmami osmijeh činjenica da sam u osmom razredu imao zaključenu dvojku iz likovnog…” Martin Bunić – grobar (generacija 1970. -1977.) “Veliki broj anegdota sjeća me na dane provedene u školi. U moje školsko doba Božić se nije smio slaviti zbog političkih prilika u Hrvatskoj (tada Jugoslaviji). Na sam dan Božića imali smo nastavu kao i obično. Tako smo se jedne godine cijeli razred dogovorili i iz protesta pobjegli sa zadnja dva sata likovne kulture. Jest da smo drugi dan snosili posljedice, ali ponosno smo ih otrpjeli…” Slavko Kišiček – poduzetnik (generacija 1971 . – 1978 .) “Sjećajući se tih davnih školskih  dana  onih 70-ih, u meni se budi tuga i nostalgija. Bili su to uistinu sretni i veseli školski dani, jer je škola odisala zajedništvom, toplinom, prijateljstvom i mirisom    hrane u školskoj  kuhinji. Kada bih mogao, rado bih ponovno prošao kroz to razdoblje  svog života i vratio se u školske klupe. Zahvalan sam svojoj prvoj učiteljici i svim učiteljima koji su ulagali  veliki trud i prenosili mi odgoj, znanje i vještine koje koristim i danas.

prč. Nedjeljko Pintarić – moderator Nadbiskupskog duhovnog stola (generacija 1973. – 1981.) “E, to su bila vremena…“Bila su to vremena kad je roditeljska riječ nešto značila, a učiteljska još više… Poštivao se tada autoritet. Nekad je to tak’ bilo da si dobio “porciju” i kad si bio kriv za kakvu nepodopštinu, ali i onda kad baš i nisi. Poštivala se tad spoznaja da je “batina iz raja izašla”. U moje vrijeme je u Klenovniku uspijevala jedna egzotična biljka, a zvala se bambus. I uvijek se ta draga biljčica, dovoljno mokra i savitljiva, našla kod učitelja onako usput, uz imenik, ploču… i uvijek je imala posla. Uvelike smo se zalagali, uz zazivanje svih svetaca, da se nikada više u Klenovniku ne nađe ni jedan bambus, koji bi poslužio za “packe”. Jer, ručice bi se nakon nekoliko odrješitih udaraca tako zažarile, suze bi same potekle, zubi bi počeli škripati – i jedini lijek je bio, staviti ih onako žarke “pod rit” i sjesti na njih, da malo smanjimo jačinu cirkulacije…” Željko Martan – mr. edu. povijesti i filozofije (generacija 1993.- 2001.) Ne trebam se posebno prisjećati svojih osnovnoškolskih dana jer su me ta sjećanja pratila svakodnevno kroz moj dosadašnji život, oblikovala me kao osobu, utjecala na moju budućnost… Nikada neću zaboraviti svoje prve pokušaje pisanja, računanja, prve jedinice i petice, kao ni milozvučni zvuk staroga klavira, avanturističkih mitova iz učionice povijesti, pokusa na satu kemije, zemljopisnih karata, prvih stidljivo izgovorenih engleskih rečenica ili leteće carstvo riječi čitajući knjige u staroj školskoj knjižnici. Isto

tako, još se i danas, kada kuham, često prisjetim mirisa koji su dolazili iz školske kuhinje i prema kojoj bismo nestrpljivo trčali za vrijeme školskih odmora uvijek tražeći obrok više, a dovoljno je da prošećem šumom i sjetim se kratkih školskih izleta sakupljanja lišća i jesenskih plodova, cvijeća u proljeće, lipe u ljeto, trčkaranja, smijeha, prvih ljubavi, ljubomore, nadanja, sanjarenja... Bio je to jedan cijeli mali svijet, koji je postao dio mene, dio svih nas i koji nas je pripremio za beskrajne horizonte velikoga svijeta.

Na kraju teško je ne spomenuti sve one koji su svoje školske dane nastavili „živjeti“ kao zaposlenici naše škole: Đurđa Kukec - kuharica (generacija 1961. – 1969.) Ankica Kolačko – spremačica (generacija 1970. - 1979.) Marija Kralj – tajnica (generacija 1962. – 1970.) Božica Bunić – učiteljica (generacija 1974. – 1982.) Snježana Kruhoberec – učiteljica (generacija 1976. – 1984.) Ivica Cuković – ložač (generacija 1979. – 1987.) Marija Konjević – učiteljica (generacija 1985. – 1993.) Josipa Polančec Štimec – učiteljica (generacija 1986. – 1994.) Ivana Konjević – spremačica (generacija 1986. – 1994.) Saša Kralj – domar (generacija 1987. – 1995.) Kristina Sadibašić – učiteljica (1987. – 1995.) Vesna Delaj Buhin - računovođa (generacija 1989. – 1997.) Sanda Golub – učiteljica (generacija 1993. – 2001.) 15


Sjećate li se kako je škola izgledala prije nekoliko godina? A vi stariji, kako je izgledala kad ste kao učenici prvi put stupili na hodnike novoizgrađene školske zgrade? Učenici, cijenite li imalo ovo što danas imate?? Kad pomislite da je naša škola slabo opremljena i da nam nedostaje “ovo i ono”, svakako će vas zanimati da je u školskoj godini 1878./79. škola imala jednu knjigu za zornu obuku, dva globusa, sedam zemljovida, jedno računalo (ne kompjutor nego ono računalo za zbrajanje pomoću kuglica), dvanaest risarskih predložaka te dvije knjige Layevih ornamenata (knjižica iz koje su učilo o umjetnosti). U učiteljskoj knjižnici bilo je osam svezaka, a u učeničkoj samo četiri. Prema mišljenju učitelja Franje Mišinskog, škola je “s učitelji dovoljno opskrbljena”. Imamo li onda pravo gunđati s obzirom na to kako naša škola danas izgleda?!

Ako mislite da vas učitelji strogo ocjenjuju, pogledajte ove podatke pa razmislite: Od 617 učenika na kraju školske godine 1941./42.: Odlično je ocijenjeno 38 učenika. Vrlo dobrih je 75 učenika. Dobrih 140 učenika. Dovoljnih 55 učenika. Ponavljalo je zbog slabog uspjeha 48 učenika. Ponavljalo je zbog neredovitog polaska 261 učenik. U školskoj godini 1947./48. opća ocjena uspjeha škole je 2,86.

Vrijedi pročitati i znati . . . Prva izložba dječjih radova likovnog i tehničkog odgoja u našoj školi održana je 1959. godine. Iste godine uređeno je igralište za rukomet. Škola je sadnjom 32 voćke dobila školski voćnjak. Da je naša škola kvalitetom bila na vrlo visokoj razini dokazuje podatak da je u školskoj godini 1960./61. prilikom testiranja 8. razreda od osamnaest škola zauzela treće mjesto. U školskoj godini 1966./67. broj školskih aktivnosti proširuje se fotosekcijom i sekcijom kućna radinost u kojoj su se izrađivali predmeti od gline i slame. 16

S četiri televizora, dva radioaparata i kinoprojektorom naša škola se smatrala jako dobro opremljenom školom. 1978. godine se u Spomenici škole pojavljuje prva fotografija razreda. Nakon što je 1977. godine u Klenovniku otvoren vrtić, mogla je započeti s radom i mala škola. 1978. godine škola je dobila prvi telefon, 1980. godine dobila je vodovod, a iste godine se planira uvesti i centralno grijanje. Oduvijek je naša škola bila uključena u razne izvannastavne aktivnosti. Učiteljica Irena Koos 1951. godine uvodi kazalište lutaka.

Izrađuju lutke od raznih materijala, te priređuju priredbe u našoj, ali i u susjednim školama. Te iste godine uređeno je nogometno igralište i igralište za odbojku. Od 1952. godine škola je dobila pjevački zbor koji je dvoglasno i troglasno uvježbavao umjetničke pjesme. Školska knjižnica broji ukupno 184 knjiga, ali taj broj nikako ne zadovoljava. U školskoj godini 1955./56. temperature u Klenovniku su se katastrofalno spustile. Najniža temperatura je bila – 32 Celzijeva stupnja te zbog toga od 4. do 22. veljače nije bilo nastave.


Razgovarali smo

U

sklopu projekta Lektira u kazalištu u organizaciji Varaždinske županije učenici naše škole posjetili su HNK u Varaždinu i pogledali predstavu Stolek, stolek. Predstava je adaptacija književnih djela koja su napisala braća Grimm i Ezop. Na duhovit način predstavljene su sličice iz svakodnevice koje nas žele podučiti pravim vrijednostima u životu: poštenju, marljivosti, nesebičnosti… Novinarke naše škole iskoristile su priliku i porazgovarale s jednim od glumaca iz predstave, Darkom Polovanićem.

Darko Polovanić: Darko Polovanić Rođen je u Požegi 25. 12. 1963. Godine. Od 1986. godine u stalnom je angažmanu u HNK u Varaždinu. Dosad je odglumio u više od 40 predstava, u televizijskim dramama i serijama. Za svoj rad dobio je Nagradu žirija i publike za ulogu Browna, šefa londonske policije u Operi za tri groša. Trenutno glumi u predstavi Lamentacije Valenta Žganca u režiji Dubravka Torjanca. U kojem ste trenutku svoga života odlučili da želite biti glumac i da želite glumiti? Odlučio sam da želim biti glumac dok sam bio još mali, u osnovnoj školi, a možda i prije. Moj otac je glumac i ja sam vječno išao na predstave i to mi

40

V.B.

Previše volim kazalište se jako sviđalo. Gledao sam njega i kako on to radi. Pomislio sam kako bi to bio lijep posao i da bih ja to isto htio postati. Sad vidim da to jest lijep posao, ali ipak nije baš tako zabavan. Što biste izdvojili kao najteže što morate raditi na pozornici? Ništa mi nije teško kad je predstava dobro uigrana. Ono što posjetitelji gledaju na pozornici je gotova predstava kojoj prethodi strahovito puno rada, vježbanja, proba, rada kod kuće i rada u kazalištu. Tako da je gotova predstava ustvari gotov proizvod. Zbog naravi vašeg posla često se susrećete s kritikama. Kako se nosite s lošim kritikama? Negativne kritike su ustvari bolje jer nas one potiču na razmišljanje, tjeraju nas da popravimo ono što nije dobro i da budemo bolji. Ako te stalno hvale, onda misliš da si najbolji, kao i u školi; ako te

svi stalno hvale, misliš da si najpametniji i da više ništa ne trebaš učiti i na kraju zapustiš učenje. Koji bi bio pridjev koji vas najbolje opisuje? Veseo. Ja sam veseo, volim glumiti u dječjim predstavama, volim kad se djeca zabavljaju i volim komedije, to mi se najviše sviđa.  Kakav je osjećaj kad vidite da se posjetiteljima stvarno sviđa predstava i uživaju u vašoj glumi? Naravno da je to glumcu najvažnija stvar. Zadovoljna publika i aplauz su glumcu najveća nagrada. Glumite li samo u kazalištu ili još negdje i ima li kakve razlike u vrstama glume? Ne, ne glumim samo u kazalištu. Glumim i na filmu i na televiziji. Mogu reći da postoji velika razlika u vrstama glume, ali kazalište je svakako najbolja i meni najdraža vrsta glume.


Javna ste osoba pa mi recite kakav je osjećaj kad vas ljudi na ulici prepoznaju? Svakako mi je drago zbog toga. Pogotovo ako mi kažu da su me gledali u nekoj predstavi ili na filmu i da im se svidjelo to što su gledali. To je jako lijep osjećaj i drago mi je radi toga. Kako izađete na kraj kad nije vaš dan i osjećate se loše, a morate izići na pozornicu i odglumiti smiješnu scenu? Upravo radi takvih trenutaka je ovaj posao, osim što je lijep, i težak. Kad ti je loš dan moraš doći i odigrati predstavu. Tebi je možda loše i nije ti do toga, ali svejedno moraš doći i odraditi svoje. Ali to se zove odgovornost. Nije li tako i sa školom?

Novinarke našeg lista u razgovoru s glumcem

Kakve ljude volite u svom društvu? Smetaju me glasni i nametljivi ljudi koji ustvari nemaju što reći. A volim vesele ljude, slične sebi.

Rastuže me ... tužni, neduhoviti i

Imate li kakav porok ili živite zdravo? Porok mi je to što previše volim kazalište. Kazalište mi je drugi dom i druga obitelj i prema tome, to je kao neko blaženstvo i nekakvo prokletstvo jer taj posao, koliko god je lijep, on je i jako težak i zahtijeva puno odricanja, ustvari cijelog čovjeka.

Nikad ne bih ... proveo dulje od

U kakvom vam je sjećanju ostala osnovna škola?

Uvijek me razljuti ... kad mi

netko postavi bezvezno pitanje. (smijeh)

Smijem se ... smiješnim stvarima. Dobra je zabava ... kad ima

puno smijeha.

Volim ... smiješne i duhovite

ljude.

nedruštveni ljudi.

pol sata u društvu ljudi koji me rastuže.

Novac ... novaca nikad dosta, a

u ovom poslu ga nema baš i previše.

Politika je ... politika nije za

mene jer ona je sve suprotno od onoga što ja jesam i što predstavljam.

Obitelj je ... jako važna.

To je bilo zbilja davno. Škola je tada bila drugačija nego danas. Bili su malo veći razredi nego što su danas i sve je bilo nekako drugačije i ljepše. Naravno, možda se sve to samo meni čini. Koju ste “najluđu stvar” učinili tijekom svog školovanja? Pa ne znam. Nisam radio baš neke lude stvari. Možda nekad

nisam došao na nastavu, pa sam s dečkima igrao nogomet. Ustvari nisam bio baš neki veliki fakin. Koje su ocjene prevladavale u vašim svjedodžbama? Odličan i vrlo dobar. Zadovoljna publika i aplauz su glumcu najveća nagrada.

Tko je najvažnija osoba u Vašem životu? Najvažnija osoba trenutno u mom životu je moja kći koja sad studira. Biste li željeli napraviti nešto što još dosad niste? Htio bih glumiti u još puno dobrih predstava i imati još puno dobrih uloga. Upravo to vam želimo i svi mi.

Razgovarale: Andreja Šprem i Monika Cuković

41


Piše: Andreja Šprem

STEP UP 2

NASLOV ORIGINALA: Step Up 2 The Streets ŽANR: drama, glazbeni, romansa TRAJANJE: 98’ GODINA IZDANJA: 2008. ZEMLJA: SAD GLAVNI GLUMCI: Briana Evigan, Robert Hoffman REŽIJA: Jon M. Chu SCENARIJ: Tonni Johnson, Karen Barna

Andie je članica skupine ‘410 ‘ i svoje vrijeme provodi plešući i zabavljajući se s prijateljima. Njen brat Tyler zna da mu je sestra iznimno talentirana plesačica te je prijavljuje na audiciju u ‘Maryland School of Arts’ (MSA), gdje će moći usavršiti svoje znanje o plesu. Uz pomoć  Chasea, kojeg upoznaje na audiciji, upada u MSA. Tada saznaje da je on  najpopularniji dečko u školi, te da je njegov brat ravnatelj MSA. Andie je pomalo buntovna djevojka navikla na ples, glazbu i pokrete ulice pa nije ni čudo da se nije baš najbolje snašla na svom prvom satu plesa gdje je

zadatak bio improvizacija. Iako se osramotila, Chase je prepoznao njen veliki talent za ples. Andie se nađe u novoj sredini koja nosi nove izazove i obaveze, no  njen cilj je ostao nepromijenjen – nastup na ‘underground’ plesnom natjecanju u Baltimoreu, pod nazivom ‘The Streets’. Ali za to je potrebno mnogo vremena i vježbe s ekipom iz ‘410’, a nakon što zakasni na nekoliko dogovorenih proba, Andie izbacuju iz tima. Tada joj u pomoć priskače Chase, te je uvjerava kako u MSA ima dovoljan broj talentiranih plesača s kojima bi

mogli osnovati vlastitu ekipu za natjecanje na ‘The Streets’. Uskoro pronađu još deset ljudi te započinju s treninzima. Iako ispočetka Andie nije vjerovala u uspjeh, kroz neko vrijeme primjećuje napredak u njihovim nastupima. Na svakoj su probi bivali sve bolji i bolji. Dok napokon nije došao taj dan: natjecanje “The streets”. Andie odustaje u zadnjem trenu. Zašto je odustala dok joj je ostvarenje sna bilo tako blizu? Je li dobila bolju ponudu? Je li se njezin san ipak ostvario doznat ćete ako pogledate ovaj film pun pjesme, plesa, ljubavi i napetosti.

Robert Hoffman

Puno ime: Robert James Hoffman III Datum rođenja: 21. rujna 1980. na Floridi. Zanimljivosti: počeo je plesati nakon što je vidio Thriller Michaela Jacksona. Zajedno s Brianom plesao je u spotu za pjesmu “Push” Enriquea Iglesiasa.

Briana Evigan

Puno ime: Briana Barbara-Jane Evigan Datum rođenja: 23. listopada 1986. u Kaliforniji Zanimljivosti: njena majka je plesačica pa je Briana učila ples od svoje devete godine. Plesala je u spotovima Linkin Parka, Flo-Rida i T-Paina.

42


Piše: Valentina Bunić

THE BEATLES John Lennon, Paul McCartney, George Harrison, Ringo Starr, Pete Best i Stuart Sutcliffe bili su članovi ove liverpoolske grupe osnovane davne 1957. godine. Nakon što su svijet protresli ritmovima pjesama Hey, Jude, Yesterday, Let it be, Love me do, I wanna hold your hand i Yellow submarine, svijet je zahvatila potpuna beatlemanija. Njihove su pjesme i danas na vrhu top-ljestvica i uvijek su rado slušane među svim generacijama.

THE ROLLING STONES The Rolling Stones je britanska grupa osnovana 1962. godine koja svira jednakom žestinom još i danas! Pjevač Mick Jagger i gitarist Keith Richards uskoro su sa svojom grupom postali popularni i izvan svoje zemlje. Danas se Stonesi mogu pohvaliti da ih je časopis s kojim dijele ime stavio na deseto mjesto bendova svih vremena.

Rock ili rock and roll (r’n’r) je vrsta popularne glazbe s naglašenim ritmom. Smatra se da potječe iz SAD-a i da se razvio u 40-im i 50-im godinama prošlog stoljeća. Rock se razvio kao kombinacija bluesa, contryja, jazza i gospela. Široku popularnost rock stječe u 60-im godinama pojavom prvog slavnog rockera – Chucka Berryja. Kasnijih godina rock doživljava pravi procvat, a imena onih koji su se proslavili rockom nižu se u nedogled. Evo nekih od njih: Elvis Presley, Jerry Lee Lewis, Little Richard, Johnny Cash, Buddy Holly, The Beatles, The Platters i mnogi drugi. Rock se danas razvija u mnogim smjerovima i ima mnoštvo žanrova i podžanrova tako da svatko sa sigurnošću među rock ritmovima može pronaći nešto za sebe. U Hrvatskoj su najpoznatiji rock izvođači: Atomsko sklonište, Prljavo kazalište, Parni valjak, Psihomodo pop, Hladno pivo, Let 3, Majke i Opća Opasnost.

TOP 10 NAJBOLJIH ROCK PJESAMA SVIH VREMENA 1. Stairway to Heaven - Led Zeppelin 2. Johnny B. Goode - Chuck Berry 3. Like A Rolling Stone - Bob Dylan 4. Respect - Aretha Franklin 5. (I Can’t Get No) Satisfaction - Rolling Stones 6. Jailhouse Rock - Elvis Presley 7. A Day In The Life - Beatles 8. Bohemian Rhapsody - Queen 9. Good Vibrations - Beach Boys 10. What’d I Say - Ray Charles

PRLJAVO KAZALIŠTE Ovi poznati Zagrepčani svoju su grupu osnovali u naselju Dubrava 1977. godine. Iako su od tada do danas promijenili nekoliko pjevača, svima su nam dragi i poznati njihovi hitovi: Marina, Lupi petama, Crno - bijeli svijet, Heroj ulice, Sve je lako kad si mlad, Mi plešemo… S trinaest objavljenih studijskih albuma i trajanjem od gotovo 35 godina jedna su od najpoznatijih grupa u Hrvatskoj, a vjerojatno i jedna od onih čije se pjesme najviše pjevaju na tulumima.

OPĆA OPASNOST Ovaj hard rock sastav osnovali su za vrijeme Domovinskog rata mladi Županjci kojima je opća opasnost bila svakodnevica. Prvi uspjeh poželi su pjesmom Treba mi nešto jače od sna, no to je bila samo prva stepenica na njihovom putu uspjeha. I ako niste ljubitelj Opće opasnosti, sigurno ste bar jednom uživali uz njihovu baladu Jednom kad noć...

43


Voće u svom bogatstvu oblika, struktura, boja i okusa zauzima važno mjesto u piramidi zdrave prehrane. Bogati je izvor ugljikohidrata, vitamina, minerala, vlakna i organskih kiselina. Osim toga u našem tijelu jača imunitet,što je vrlo važno u rastu. Zato moramo svakodnevno jesti što više voća. Osim što se jede sirovo, može se posluživati na sve moguće načine: kuhano, pečeno, uz svakakve priloge. Ne koristi se samo u desertu nego već i u predjelu, glavnom jelu i međuobrocima.

 

Kupina

BRUSNICA Brusnica potječe iz Sjeverne Amerike. Prirodni je antibiotik koji uništava štetne bakterije i gljivice u tijelu, a upotrebljava se i u svrhu liječenja bolesti bubrega. Njena ljekovita svojstva otkrili su Indijanci prije mnogo stoljeća. Osim svježa, može se upotrebljavati za kolače, marmelade, sokove, čajeve i umake.

KUPINA

Kupinu su kao lijek cijenili još stari Rimljani i Grci, a ako se ne bojiš trnja na njenim stabljikama, u plodovima možeš uživati i ti pošto je dobro rasprostranjena u našim krajevima. Najbolje je uzimati je svježu, ali može se preraditi u sok, džem ili vino. Svima je već poznata kao lijek protiv slabokrvnosti i za jačanje imuniteta.

44

U ovom broju Klena odlučili smo posebnu pažnju usmjeriti na grupu voća koju nazivamo bobičasto voće. u tu grupu ubrajaju se: borovnica, brusnica, šumska jagoda, malina, kupina i ribiz. svi ti sočni, mekani i ukusni plodovi prirodni su izvor vitamina i minerala pa se već od davnina koriste u narodnoj medicini kao lijek za brojne bolesti. Najbolje ih je jesti u prirodnom obliku, svježe i bez dodanog šećera.  

Brusnica

MALINA

Malina

Jedan grčki mit kaže da je Zeus zbog maline postao vrhovni bog jer ga je majka pred njegovim ubojicom sakrila upravo u grm maline. Danas nam je malina poznata kao antioksidans, dobar izvor vitamina C te kao pomoć dobroj probavi. Plodovi se upotrebljavaju za sok, džem i svježi, a od listova se može pripremati ukusan i zdrav čaj.


Klen za zdravlje

Piše: Matea Friščić

BOBIČASTO VOĆE ZA LJEPOTU

RIBIZ

Danas su nam poznati crveni, bijeli i crni ribiz. U pučkoj medicini ribiz je poznat kao voće koje jača, čisti i uljepšava tijelo, pridonosi općoj ravnoteži organizma i poboljšava radnu sposobnost. Kao i ostalo bobičasto voće, ribiz se može koristiti svjež, sušen ili prerađen u džem, sok, kompot ili čaj.

Ribizl

ŠUMSKA JAGODA

Pretpostavlja se da potječe čak iz kamenog doba, a pouzdano se zna da su se njome zaslađivali stari Rimljani. Ako krenete u avanturu i u potragu za ovim voćem, možete biti sigurni da će vaše tijelo uživati u mnogim vitaminima i da ćete se osjećati bolje jer su ljekovita svojstva šumske jagode brojna.

Šumska jagoda

Borovnica

BOROVNICA

Nekad se vjerovalo da ogrlice od bobica borovnice tjeraju zle duhove i štite od uroka. Danas se drži da ove male tamnoplave bobice usporavaju starenje i sadrže mnoge tijelu korisne tvari. Osim toga od sveg voća borovnica je najbogatija antioksidansima pa o njenoj ljekovitosti ne treba posebno pisati.  

MASKA OD MALINE ZA SJAJAN TEN Oko 75 g malina usitnite mikserom i protisnite kroz cjedilo kako biste dobili glatku smjesu. Dodajte dvije žlice jogurta i tri kapi ulja od naranče i dobro promiješajte. Masku nanesite na očišćeno lice, pustite da odstoji 15 minuta te je uklonite vatom natopljenom u mlaku vodu. Lice isperite mlakom vodom i posušite lagano tapkajući mekanim ručnikom.     BALZAM ZA BLISTAVU KOSU Promiješaj šalicu soka od brusnice i dvije šalice vode te prelij preko kose. Ostavi da djeluje barem pola sata, a zatim isperi vodom. Ovaj balzam se preporuča za tamnu kosu, dok za svjetliju kosu upotrijebite sok od limuna umjesto soka od brusnice.     KUPKA OD KUPINA ZA ČIŠĆENJE ORGANIZMA Nabavite neutralnu pjenu za kupanje - bez mirisa i konzervansa. Ulijte u manju posudu količinu koju obično koristite da biste napravili kupku, dodajte šaku izmiksanih kupina i dobro promiješajte. Napunite kadu vrućom vodom, ostanite u njoj 15-ak minuta, a zatim se istuširajte.

45


Piše: Roberta Habuš

Na modnim stranicama ovog je takvo nešto vidio na nama broja Klena naučit ćete kako najdražoj pjevačici. No nemojse postaje trendsetterom i što te zaboraviti da i vi možete pouopće znači ta riječ stati trendsetteri vašeg razreda ili škole. Samo imajte hrabroTrendsetter označava osobu sti obući ono u čemu se dobro koja uvodi i postavlja modne osjećate i sve ostalo će se poili tehnologijske trendove prije složiti, jer odjeća ipak ne čini drugih ljudi. čovjeka. Zanimljivost je svakako da je trendsetter osoba koja se ponaša prema svom vlastitom stilu, hiru i ustvari je ne zanimaju Trenutno najzanimljiviji trendovi. Ali zbog svog jedintrendsetteri: stvenog ukusa i stila čini da je ostali žele slijediti i tako nasta- 1. Robert Pattison, Kristen Stewart i Taylor Lautner je novi trend. 2. Lady Gaga i Rihanna Osobe iz javnog života, bilo da je riječ o glumcima, pjevačima 3. dečki iz grupe One ili sportašima, često su u meDirection dijima jer su ljudima zanimljivi. Svi žele znati sve o njima: kako 4. Brad Pitt i Angelina Jolie žive, što rade u slobodno vrije- 5. bračni par Beckham me, kako se hrane i što odijevaju. Svaki članak popraćen je mnoštvom fotografija u kojima se oni žele prikazati kao ljudi „iz susjedstva“. I onda nakon nekoliko takvih fotografija s pozitivnim komentarom modnih stilista ta osoba se proziva trendsetterom jer je postala uzor koji bi svi „obični smrtnici“ željeli slijediti. Koliko god bismo mi željeli biti ono što ustvari jesmo, drago nam je čuti kad netko pohvali naš izbor odjeće i kad kaže da

46

MODA OD A DO Ž A – asesoari B – bedževi, badekostimi C – cipele, casual stil Č – čizme, čipka Ć – ćelavost D – dolčevite, dokoljenke Đ – “đinđe“, đerdan DŽ – džemperi, džepovi E – elegancija F – frizure G – gležnjače, gladijatorice H – haljine, hlače I – “isusovke“ J – jakne, japanke K – kaputi, košulje, kaprice L – lančići, lakovi za nokte LJ – ljepota M – marame, make-up, majice N – naočale, narukvice NJ – njegovana koža O – oslikana odjeća, ogrlice, outfit P – perje, prstenje, prsluci R – remenje, rukavice, resice S – svila, suknje, sandale, satovi Š – šalovi, špange, šljokice, šeširi T – torbe, trenirke, traperice U – urbani stil, “uggsice“ V – veste, volani Z – zatvarači, zakovice Ž – ženstvenost


Izvor teksta: Internet Tekst: Josipa Polančec Štimec Fotografije: Vedran Metelko

Zahvaljujući Klubu hokeja na ledu Medveščak iz Zagreba teško se može naći osoba koja ne zna završetak navijačkog slogana „ZIG-ZAG“. Sve nas je pomalo zahvatila „hokej-manija“ pa je upravo zbog toga hokej na ledu sport koji ćemo predstaviti u ovom broju.Navijanje na hokej utakmicama Medvjeda uistinu je primjer pravog sportskog ponašanja koje bi bilo prekrasno vidjeti i u ostalim sportovima. Hokej na ledu je jedan od najdinamičnijih zimskih sportova na svijetu. Odlikuje se brzom i atraktivnom igrom, zahtijeva određene vještine, disciplinu i timski rad. Igra se na igralištu propisanih dimenzija u tri trećine po dvadeset minuta, a odmor između trećina traje 15 minuta. Igraju dvije ekipe po 6 igrača na klizaljkama. Cilj igre je pločicom od tvrde vulkanizirane gume (pakom) pogoditi u protivnički gol. Igrači pakom upravljaju dugačkim palicama koje su na donjem

kraju zakrivljene i plosnatije, a dopušteno im je upravljati i bilo kojim dijelom tijela, ovisno o pravilima. Zbog ograde koja sprečava da pločica izleti izvan igrališta, igra se često odvija u dužim periodima bez prekida. Kretanje pločice određeno je pravilima zaleđa (offside) i zabranjenog ispucavanja (icing).

kao i zbog dozvoljenih i nedozvoljenih fizičkih kontakata, za vrijeme igre igrači osim kacige nose štitnike i za druge dijelove tijela. Najčešći oblik kažnjavanja igrača za prekršaj je isključivanje iz igre na određeno vrijeme, tijekom kojeg je obavezan sjediti na klupi za prekršaje, a njegova ga momčad nema pravo zamijeniti. Svaka liga ima svoja pravila o broju igrača u selekciji, koji se kreće od 18 do 23, od čega su dva igrača vratari. Hokej na ledu igra se po više različitih tipova pravila, a najvažnija su pravila IIHF-a (Međunarodna hokejska federacija) i NHL-a (Američka profesionalna liga).

ZANIMLJIVOSTI:

Igralište je između dvije gol linije podijeljeno u tri dijela: obrambenu, neutralnu i napadačku zonu. Postavu obično čine vratar, tri igrača u napadu (centar, lijevo i desno krilo) i dva u obrani. Igrači se mogu izmijeniti u svakom dijelu igre i bez zaustavljanja igre, a zamjena se može obaviti pojedinačno ili se može zamijeniti cijela postava. Zbog tvrde ledene površine i paka koji leti velikom brzinom,

• igre u kojima se zakrivljenom palicom udara predmet raznih oblika poznate su odavno, a naziv “hokej” koristi se od 16. stoljeća •  pak leti velikom brzinom (preko 160 km/h), težak je od 156 g do 170 g •  oštrice na klizaljkama su zaobljene na obje strane, čime se olakšava kretanje na ledu (sve klizaljke osim vratarovih imaju oštrice oblikovane tako da se njima ne mogu povrijediti ostali igrači) •  hokej na ledu se na Zimskim olimpijskim igrama igra od 1924. godine u muškoj konkurenciji, 1998. godine prvi puta se igrao i u ženskoj konkurenciji

47


U zdravu tijelu, zdrav duh

VJEŽBE ZA Kralježnica čini temeljni dio našeg kostura i povezuje kosti udova, glave i trupa. To je koštani stup koji se mijenja tijekom života. Sastoji se iz pokretnoga i nepokretnog dijela. Pokretni dio čini vratna, grudna i slabinska kralježnica, a nepokretni krstačna i trtična kost. Oblikuje je 33-34 kralješka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih (sraslih u križnu kost) i 3-5 trtičnih kralježaka (sraslih u trtičnu kost). Između navedena 24 pokretna kralješka nalaze se diskovi (hrskavični jastučići) koji amortiziraju trešnju kralješnice pri pokretu. Premalo odgovarajuće tjelesne aktivnosti, previše sjedenja ili stajanja, prekomjerna tjelesna težina (svaki kilogram viška je 7 kg više na kralježnicu)… sve to može dovesti do bolesti kralježnice, a time i do slabljenja njezine funkcije. Kralježnica ima prirodna zakrivljenja, no uslijed stalnih nepravilnih opterećenja može doći do njenih deformacija, do pretjerane zavijenosti kralježnice, kao i do oštećenja i gubitka funkcionalnosti diskova. U toj fazi pomažu samo liječnici!! Zato, zaštitimo kralježnicu danas da je ne bismo trebali liječiti već sutra!

Vježba 1.

1.

Iz početnog položaja prikazanog na slici savijemo i podignemo desno koljeno i istovremeno okrećemo gornji dio tijela ulijevo sve dok lijevim laktom ne dotaknemo desno koljeno. Isto ponovimo u drugu stranu.

48

Kralježnicu je važno tijekom izvođenja zadataka u svakodnevnom životu (na primjer prilikom sjedenja, nošenja torbe, podizanja tereta i slično), kao i kod vježbanja i bavljenja sportom, pravilno i ravnomjerno opteretiti. Mišići uz i oko kralježnice su ti koji utječu na pokretljivost i stabilnost kralježnice. Upravo zbog toga je važno da ih redovito pokrećemo, jačamo i istežemo. Zanemarivanje tih mišića imat će negativan utjecaj na zdravlje naše kralježnice. Zaštititi kralježnicu i spriječiti neželjene promjene možemo prije svega kretanjem i tjelesnom aktivnošću, kao i izbjegavanjem nepravilnog dugotrajnog sjedenja koje je karakteristično za školsku dob. U prošlom broju pisali smo o važnosti vježbi snage za zdravlje, a i za kralježnicu jer su upravo snažni mišići trbuha i leđa ti koji čine našu kralježnicu funkcionalnom i stabilnom. U ovom broju slijedi prikaz vježbi pokretljivosti i istezanja vratnog, prsnog i slabinskog dijela kralježnice. Sve prikazane vježbe izvodimo otprilike jednu minutu u ravnomjernom, umjerenom ritmu, pazeći pritom na pravilno izvođenje vježbe.

Vježba 2.

2.

Iz upora klečećeg spuštamo donji dio kralježnice i podižemo glavu prema gore do položaja prikazanog na slici. Zatim podižemo donji dio kralježnice i spuštamo glavu prema dolje u drugi prikazani položaj.


Piše: Josipa Polančec Štimec Vježbale: Valentina Bunić i Roberta Habuš

zdravu kralježnicu

3.

Vježba 3.

Početni položaj kao na slici, iz tog položaja povlačimo kukove prema naprijed i dolje dok ne dođemo do drugog prikazanog položaja (ne smijemo pomicati dlanove). Vraćamo se u početni položaj.

 

4.

Vježba 4.

Ležimo na leđima, ruke su u odručenju, podižemo ispruženu desnu nogu sve dok stopalo ne bude okrenuto prema stropu, zatim spuštamo desnu nogu na lijevu stranu uz tijelo (nastojimo što više nogu približiti dlanu lijeve ruke i pazimo da noga ostane ispružena). Isto ponovimo lijevom nogom prema desnoj ruci.

5.

Vježba 5.

Ležimo na leđima, ruke su u odručenju, savijemo koljena i privučemo ih tijelu (između koljena stišćemo tenisku lopticu). Spuštamo noge prvo u jednu, a zatim u drugu stranu.

6.

Vježba 6.

Ležimo na leđima, koljena u položaju kao na slici, ruke su ispružene uz tijelo. Podižemo kukove od poda uz istovremeno pomicanje ruku u uzručenje. Zadržimo položaj, par udaha-izdaha i vratimo se u početni položaj.

49


Strani jezici

Animals - Tiere Write animal names in blue crosword.

Izradile: Anamaria Kocijan i Magdalena BuniÄ&#x2021;

Schreiben Sie Tiernamen in lila crosword. 3 GlĂźck!

Good luck!

6

1 2

10

12

3

15

1

14 13 5

12

8

7 6

10

4

11 9

13

7

6 13

11 15

2

9

4

14 10 7

1

9

5 12

8

3

8

50

11

14

2 4

15

5


NakladniËka kuÊa "Alfa" iza sebe ima tradiciju i iskustvo u poslovanju dužem od trideset godina. Alfina izdanja postala su prepoznatljiva, a osim udæbenika i priruËnika za osnovnu i srednju πkolu uspjeπno se ostvaruju i mnogobrojni izdavaËki projekti koji ukljuËuju i raznolike vlastite biblioteke u kojima izlaze odabrana djela svjetske knjiæevnosti, struËni priruËnici te posebna znanstveno-popularno pisana izdanja. ALFA d.d. za izdavaËke, grafiËke i trgovaËke poslove Zagreb, Nova Ves 23a telefon: +385 1/46 98 555, telefaks: +385 1/46 66 258, e-pošta: info@alfa.hr, internetska stranica: www.alfa.hr

naša izdanja �

slikovnice

knjiga za mladež

hrvatska pjesnička riječ

hrvatski pisci

djela

scientiae et artes

anima croatarum

duh vremena

svjetski pisci

vrhovi svjetske književnosti

obzor

posebna izdanja

priručnici

dodatni priručnici

udžbenici �

od 1. do 8. razreda osnovne škole

srednje škole

sveučilišni udžbenici

dodatni priručnici

51


Pišu: Sabina Hančič, Nikolina Ernečić i Simona Bunić

REBUSI 100 S

B

Kuću nosim na leđima, Puzim, puzim danima Spor sam i polako idem, Ali uvijek svugdje stignem.

Sladak sam kao šećer I hladan kao led, Sva me djeca vole Jer ja sam … Ne vidiš me , al sam jak Dižem sve u zrak.

P

Svileno krilce, skriveno rilce, Kad te ubode - eto nezgode, Ali i slasti kad te počasti!

HA HA HA Ide Crvenkapica šumom i sretne vuka: - Kamo si pošla?- upita je. - Idem baki. Nosim joj svega jer je bolesna. - A mogu li je i ja posjetiti? - Zašto ne? - Pa daj mi njezinu adresu! - Piši: www.baka.hr Pričaju dva štrebera: - Čuj, starci su mi otputovali, imam praznu kuću. - Blago tebi, možeš učiti na glas…   Pita učiteljica Ivicu: - Ako u jednoj ruci imam 40 jabuka, a u drugoj 50, što točno imam? - Velike ruke, učiteljice! – kao iz topa odgovori Ivica.

52

Imam oka tri Al’ ni jedno ne vidi. Moje oči mnogo znače Za pješake i vozače.

Zelen mu je ogrtač, Košulja i hlače, Poput buhe on visoko skače. Kuća mu je bara, draga iznad svega U njoj živi i rado pjeva Rega, rega.

Š 100L

ZAGONETKE

Ima brke, djed nije, Mlijeko pije, dijete nije. Po leđima crne, Po trbuhu bijele, u proljeće dođu, u jesen se sele. Ima škare, a ne kroji, vrele vode on se boji.  Trči, trči trčuljak, Visi, visi visuljak, Boga moli trčuljak Da otpadne visuljak. Bez kore uđe, s korom izađe.   Čim joj izgovoriš ime, ona nestane. Puna škola đaka, Nigdje vrata nema.


HOROSKOP HA HA HA OVAN

Cure: U ovoj se školskoj godini osjećaš kao da su ti sve lađe potonule. Stanje će se uskoro popraviti. Dečki: Dosađuješ se. Privlačiš neke cure, ali one te ne zanimaju.

Ne, nismo te downloadali. Rođen si!

Policajac zaustavi vozača pa mu kaže: Prošli ste kroz crveno! To vam je 500 kuna kazne. Oprostite, gospon policajac, ali ja sam daltonist – odgovori vozač. Policajac će nato oštro: To vam nema veze. I za strance vrijede isti propisi.   Dolazi Ivica kući iz škole i veselo će tati: Tata, tata, danas sam se ja jedini javio kad je učiteljica postavila pitanje! Bravo, sine – veselo će tata- a kako je pitanje glasilo? Tko je razbio prozor u učionici?   Pacijent: - Doktore, imate li nešto protiv kašlja? Doktor: - Ne, ne, samo vi slobodno kašljite!  

VAGA

Cure: Imat ćeš posebno puno strpljenja i dara za umjetnost. Upiši plesnu ili glazbenu školu. Dečki: Ako si u vezi, bliži joj se kraj jer ćeš upoznati nove cure koje će ti biti zanimljivije.

BIK

ŠKORPION

BLIZANCI

STRIJELAC

RAK

JARAC

LAV

VODENJAK

DJEVICA

RIBE

Cure: Uživat ćeš u muškom društvu , novim izazovima i učenju. Bit ćeš jako romantična. Dečki: Puno ćeš se družiti i zabavljati s prijateljima. U školi neće baš osvanuti dobre ocjene.

Cure: Bit ćeš zanimljiva i zabavna svim dečkima zbog čega će te cure malo ogovarati. Drži se! Dečki: Djevojke će se lijepiti na tebe pa će tvoji prijatelji biti ljubomorni. Sad je pravo vrijeme za traženje cure.

Cure: Na početku školske godine prijatelji i prijateljice će ti ići na živce. Najsmirenija ćeš biti u svojoj sobi. Dečki: Na rođendanskoj proslavi upoznat ćeš novu curu. Dopisivat ćete se preko Facebooka.

Cure: U ovom mjesecu ćeš se dobro provoditi. Upoznat ćeš novog dečka, ali neće biti ništa ozbiljno. Dečki: Bavit ćeš se sportom i bit ćeš jako aktivan. Izazivat ćeš ljubomoru među svojim prijateljima.

Cure: Upoznat ćeš novog dečka, ali nećeš imati puno vremena za njega zbog školskih obaveza. Dečki: Upoznat ćeš novu curu i provest ćete ugodno vrijeme zajedno vani u prirodi.

Cure: Super ćeš se osjećati u muškom društvu. Sviđa ti se jedan dečko iz društva . Dečki: Posvetit ćeš se glazbi i računalima. U školi ti ide dobro, mogao bi biti nagrađen za trud.

Cure: Zabavljat ćeš se i bit ćeš opuštena. Bit u središtu svakog društva i svake zabave. Dečki: Upoznat ćeš hrpu novih cura na zabavama. Jedna od njih mogla bi ti postati djevojka.

Cure: Nemoj jurcati amo – tamo. Završi ono što počneš i prije nego odeš van zabavljati se, napiši zadaću. Dečki: Novu curu možeš upoznati na svakom koraku, samo trebaš otvoriti oči i imati malo samopouzdanja. Cure: Puno ćeš vremena provoditi u razgovoru o dečkima sa svojim prijateljicama. Ovo je vrijeme u kojem uživaš. Dečki: Davat ćeš dobre savjete i zbog tog ćeš biti cijenjen u društvu.

Cure: Previše si zaigrana i samouvjerena. Razmisli još jednom prije nego obojiš kosu. Dečki: Za tebe je ovo vrijeme sukoba. Mogao bi se posvađati s curom ili prijateljima, a možda dođeš u sukob i s učiteljima.

53


DA SAM JA KRIJESNICA Da sam ja krijesnica, u tople ljetne večeri došla bih na prozor djeci. Osvijetlila bih im sobu da se ne boje mraka. Djeca bi bila sretna i lakše bi zaspala. Još bih posjetila srnu i lane da im osvijetlim put kad traže hranu.

PROLJETNA PJESMA Na livadi je proljeće Rasulo svjetove žute A sva stabla obukao U zelene kapute. Nabujale klice, Doletjele ptice, Lete leptiri, Miris se širi. 

Sara Gladović, 3. r.

Pčelice zuje, Pjesma se čuje, Trešnjice ruje, Proljeće tu je. Slavko Bunić, 4. r.

Alen Bunić, 5. r.

DA SAM JA ZVIJEZDA

Dražen Jonke, 5. r.

Kad bih pronašao zvijezdu, zaželio bih jednu želju. Ta želja bi bila da brzo odrastem. Tada bih mogao voziti motor. Zatim bih zvijezdu dao drugima da si zažele svoje želje. Josip Bunić, 3. r.

MOJA MAMA

Moja mama mi priča priče Svake noći O jednom princu Što će doći. I princeza postoji u toj priči, Kaže mama Da na mene liči. Poslije priča Dolaze pjesme Koje mi tiho šapće Jer u noći Glasnije se ne smije. Lorena Mudri, 6. r.

54

Marina Vuglovečki, 8. r.

Lovro Bunić, 3. r.

V NEDELU

Kaj bom dela V nedelu? Najpre bom doge spa. A onda bom se sta, Naje, obleke i onda... Nekum se bom zavleke. Si me bodu iskali, I de sum ja Ne budu znali. Matija Oštarjaš, 6.r.


MOJ KRAJ

Moj kraj biser sih je kraje Za nike ga nebi menjal. Se kaj me veseli v mojem je kraju Tu ima pone brijegi i dobrih sosedi. Si sme si dobri i si sme si jednaki. To je mole meste mom srcu najljepše. Imam pone prijatelji i to me veseli. Andreas Premužić, 7. r.

Sara Srednoselec, 2. r.

MOJA DOMOVINA Magdalena Bunić, 5. r.

SVET VOK

Kak je liepa Ta muola naša Kupielica Svetega Voka, Šteru sakega dneva Čuva Božja roka. I dok hiljedu ljudi Idu z Marijinega pota, Svoju pesmu nam pepievaju Ptičeki s drvenega plota. 

Nikola Jonke, 8. r

ŠUMA Iz godine u godinu Ona mijenja boje, Uvijek vjerno čuva Stanovnike svoje.

Muola cirkva, Muoli pot, Čuvala ih bom De kraja života mog. Matea Friščić, 7. r.

Moja je domovina Moj dom I v njemu mama, tata Ded i baba. Moja su domovina moja Dva brata i sestra. Moja je domovina Rijeka Sava I Drava I bijeli vitki most.  Moja je domovina se ka volim A volim se Ka me voli.  Ivana Oreški, 7. r.

Lucija Kralj, 8. r.

Ptice, mravi, krtice, Sve su to male Šumske skitnice. Posjećuju je redovito Da ne bude sama, Da uvijek bude puna Velikih, raskošnih grana!  Vedran Ribić, 7.r.

55


MAJKA PRIRODA

Šuma je stan za ptice, igralište za vjeverice, u njoj mirišu ciklame, rastu u društvu ili same.

VULETJE

Poglej, šuma se budi! I dievlje si zeleni šal, A ptiči se več spremaju Za pervi vuletni bal.

Šuma se mijenja i živi zaklon je srni, skrovište gljivi. A najljepše je dan ljetni provesti u šumskoj šetnji. I zato… Zeleno je zeleno, bijele su breze. S prirodom se poveži bez toga si bez veze.  Monika Cuković, 7. r.

Ana Martić, 8. r.

U PRIRODI JE SPAS

Učimo od prirode, U prirodi je spas. Čujte svi! To vam govorim naglas.

Budiju se patuljci, Krienčuljci i travuljci. Glivice sramljivo glediju, A veter njim ljulja škrljake. Glej, medo tiho brunda: Zima je iza nas. A oči još mu žmeriju I pospani mu je glas. Doris Videc, 6. r.

Više trave, Više pameti u glave, Više cvijeća I još više drveća. S dobrim stavom I naše more Može bit puno Ribom plavom.  Petar Divjak, 5. r

MOJE SELE

Moje sele je male i puno zelenih bregov. Sako jutro čez okno obloka gledim te brege kak je jutarnja rosa vmiva, a ponegdan i škrto sonce se zgleda menje. Lepe je to moje sele okroženo je z šumom zelenom o koje se čuje najljepša popevka ftičekov molih.  Katarina Ernečić, 7. r.

56

Više ljubavi prema domovini, Još više prema prirodi. Prirodo, u tebi je spas, Govorim ti to na sav glas! Andrijana Oreški, 8.r. Sandra Križanec, 4. r.

Lana Srednoselec, 5. r.


MOJ DIEN

Vjutro se zbudim I v školu se žurim. Pred bus bežim I svega cucka pozdravim. Pozdravim i babicu Štera mi saki put rieč liepu veli. Poslije škole domeka idem I sakome na cesti kimnem. Dome pa se najiem I teljevizor tu pa tam gledim.

Lea Kralj, 3. r.

RECEPT ZA PROLJETNI DAN

Zadaču pred večer napišem I onda spat idem. Tak saki dien mi prejde I naze se na iste verne. Patrik Čiček, 6.razred

10 kg bijelog cvijeća 10 dag slikanja drveća. Dodajmo još 7 mrvica trave i dodajmo nebu malo boje plave. Ne treba divljati nego više učiti i još na kraju odlučiti što ćeš uopće naučiti. Mateo Videc, 4. raz

Veronika Kralj, 8. r.

Matija Kruhoberec, 2. r.

DRAGI NAŠ KAJ

Hana De Lai, 1. r.

DA PRONAĐEM ZVIJEZDU

Da pronađem zvijezdu od velikog uzbuđenja ne bih znala što s njom. Neko vrijeme bih je samo gledala, a zatim bih je ponijela kući. Stavila bih je u svoju sobu pokraj svoga kreveta. Po danu bih je sakrila da ju nitko ne vidi. Navečer, kad bih krenula na počinak otkrila bih svoju sretnu zvijezdu i utonula u miran san. Petra Plahinek 3. r. Anamaria Kocijan, 5. r.

Dragi naš kaj vu srcu te nosim z očima gledim i s tobom živim!

Živim v liepem kraju i tam te si radi imaju! Dragi naš „kaj“ poživi mi ti i s tobom i mi si! Valentina Bunić, 7. r.

57


1

2

4 3

5

58


7

6

Dragi Klenovci! U ovom broju Klena predstavljamo vam mlade fotografe iz naše škole. Odaberite fotografiju koja vam se najviše sviđa, zaokružite njen broj na ovom kuponu, izrežite ga, ubacite u kutiju u čitaonici i čekajte vrijedne nagrade.

DAJEM SVOJ GLAS FOTOGRAFIJI POD BROJEM (zaokruži):

8

9

1 2 3 4 5

6 7 8 9

Moje ime i prezime: Adresa:

59


PRIČA MALE GUSJENICE Bila jednom jedna mala gusjenica imala koja je bila jako usamljena i nije ali. Željela prijatelje. Svi su je drugi ismijav st još je velika šarena krila, ali ih nažalo nije imala.

Mala se gusje nica zbog tog a sve više i više povlačila u sebe i tako se od sve te tuge počela s tvarati mala k ukuljica. U to kukuljici mala j je gusjenica počela shvać sto se sve° o ati ko nje događ a. Shvatila je su sva bića ra da zličita te da n eke gusjenice dobivaju krila ranije a neke kasnije. Tako odredila priro je da i ništa se tu ne može.

Glavom su joj lutale samo dobre misli. Gusjenica je bila toliko radosna jer se uspjela izbaviti iz tmurne kukuljice. Kad se cijela oslobodila, na jednoj je kapljici rose ugledala prelijepa, šarena krila. Pojavio joj se velik smiješak na licu. Napokon je postala leptir!

Tekst: Matea Friščić Crteži: Marina Vuglovečki

Svi su bili ljubomorni, ali ona je uvidjela i rekla im da PRAVA LJEPOTA DOLAZI IZNUTRA. I tako joj se nitko nije smijao nego su svi gledali s poštovanjem u njena krila govoreći da je svako biće posebno.

Klen 4  
Klen 4  
Advertisement