Page 1

BROJ 8 | SIJEČANJ | 2016. CIJENA 10 KN

Tema broja:

Igramo se bojom!

Školski list OŠ grofa Janka Draškovića, Klenovnik


Dragi Klenovci, osma je godina našeg druženja putem Klena. Na početku bih vam željela zahvaliti što vjerno pratite naš rad. I ove su godine naši vrijedni novinari pripremili mnoštvo zanimljivih tema u kojima ćete uživati i ponešto naučiti. U ovom broju Klena poigrat ćemo se bojama. Pokazat ćemo vam kako boje izgledaju u očima umjetnika, otkrit ćemo vam tko se to brani bojom i uvest ćemo vas u svijet daltonista. Odlučili smo vam predstaviti zlatni reket škole, a natjerat ćemo vas i na razmišljanje o slatkim poslasticama čitajući o svim nijansama čokolade. Posvetili smo nekoliko stranica našim marljivim filatelistima koji u našoj školi vrijedno skupljaju marke već deset punih godina. Zanimljivo će biti vidjeti kako danas izgledaju učenici osmog razreda, a kako su izgledali nekad, fotografirajući se za prvi broj Klena. Ovim se putem zahvaljujemo učiteljici Dragici Konjević na godinama pažnje i strpljenja. Ako smo vas imalo zainteresirali za nastavak čitanja časopisa, ostanite uz Klen. Mi smo uložili mnogo truda kako bismo vam predstavili ovo izdanje te se vrlo ponosimo našim uloženim trudom i radom. Nadam se da ćete se i vi ponositi našim Klenom te da ćete uživati družeći se s njime. Vaša Nikolina

Broj

8

siječanj 2016.

KLEN – list učenika i učitelja OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik Izdavač: OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik 21, 42 244 Klenovnik Tel/fax: 042 76 34 15 Email: ured@os-grofa-jdraskovica-klenovnik. skole.hr Za izdavača: Mijo Barišić, ravnatelj Glavna urednica: Nikolina Ernečić, 8. raz Odgovorna urednica i voditeljica novinara: Anita Husnjak, učiteljica

2

Novinari: 8. razred: Simona Bunić, Elena Bunić, Nikolina Ernečić 7. razred: Elizabeta Pintarić, Jana Janžek, Lucija Tocko, Lorena Golub, Lea Kralj 6. razred: Sara Srednoselec, Nika Srednoselec, Anja Mudri, Ida Pintarić, Željka Janžek, Magdalena Kljunić, Katarina Klarić, Ena Gladović, Anđela Gladović – Nedić 5. razred: Valerija Bunić, Jelena Husnjak 4. razred: Lucija Šarko, Hana Husnjak, Marta Janžek, Laura Mladić, Elena Oštarjaš, Lana Gladović

Učitelji suradnici: Dragana Belščak, Ankica Gotić, Marko Vrtar, Josipa Polančec Štimec, Snježana Kruhoberec, Karmelka Car, Sanda Golub Lektura: Andrea Krnic Fotografije: Iz arhive škole, internet Tisak: Totalmedia Naklada: 150 Naslovnica: rad Marka Klarića (4.a), logo izradio Silvestar Kapustić


Sadržaj 4 Događanja u školi i oko nje 7 Igramo se bojom: Boja u očima umjetnika

12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 31 32 34

Svijet bez šarenih boja Branim se bojom Cikla – crveni korijen zdravlja Sve boje čokolade Dodaj svijetu malo boje Obojeni gradovi Pariz – grad svjetlosti Zašto su vatrogasna kola crvena? Filmsko platno puno boja Boje u glazbenim stihovima Knjižnica u boji Hvala za godine vjernosti

36 10 godina filatelije u našoj školi 38 Projekti u školi 42 Zlatni reket škole 44 Sportske vijesti 45 Adrenalinski parkovi 46 Vježbe istezanja 47 Planinarenje 50 Duhovne iskre 52 Io parlo italiano 53 Zabavne stranice 56 Radovi učenika 62 1. razred 63 8. razred 64 Strip

Intervju: Hrvoje Kovačević

3


VIJESTI

Dogaðanja u

Ukratko Učenici naše škole su se i ove godine predstavili svojim radovima na Lidranu i postigli zapažene rezultate. Školski list Klen predložen je za županovu nagradu 2015. godine kao najbolji školski list Varaždinske županije. Proslavili smo još jedan Dan škole zanimljivim radionicama, dobro osmišljenom priredbom te sportskim susretima. Eko patrola se pobrinula za ptice koje su ostale oko naše škole da lakše prezime. Još jednom smo bili domaćini natjecanja iz prve pomoći. Mladi planinari naše škole neumorno obilaze zanimljive puteve našeg kraja, a za kraj školske godine uputili su se čak do Velebita. Vozili su se bicikli i rolalo se planeti Zemlji u čast. Četvrti razredi su posjetili Krk. Mladi filatelisti su izlagali svoje radove na 14. nacionalnoj filatelističkoj izložbi mladih u Šibeniku te osvojili nagrade i medalje, a na edukativnom i zabavnom izletu su se i okupali u moru.

4

IZLET NOVINARA Kako rade profesionalci i što se događa sa školskim listom kad se pošalje u tisak saznali su novinari naše škole u utorak, 2. lipnja u Zagrebu. Na edukativnom nagradnom izletu posjetili su Grafički zavod Hrvatske i izdavačku kuću Školska knjiga. U Grafičkom su zavodu vidjeli kako od slike na računalu dobijemo gotov proizvod – letak, časopis, udžbenik ili knjigu, a u prostorima Školske knjige dočekala ih je gospođa Snježana Marić, glavna urednica dječjeg časopisa Smib. Novinare je provela kroz tajne stvaranja lista. Dala im je neke vrlo korisne savjete koje će moći primijeniti u svom radu. Ovaj izuzetno koristan izlet završen je kratkom šetnjom ulicama vrelog grada Zagreba i sladoledom u slastičarnici Vincek. E. O.

Novinari u Grafičkom zavodu Hrvatske

U Školskoj knjizi sa Snježanom Marić

PREDAVANJA O NASILJU PUTEM NOVIH MEDIJA Studenti volonteri Društva za komunikacijsku i medijacijsku kulturu u sklopu projekta „Djeca medija” u utorak, 21. travnja su održali predavanja za učenike viših razreda naše škole. Učenici su ovom prilikom ponovili znanja o novim medijima i društvenim mrežama, a naučili su što je to cyberbullying i kako se zaštititi od nasilja na mreži. L. M.

Predavanja o nasilju putem novih medija


školi i oko nje EKO ŠKOLA NA YOUTUBE-U Eko grupa naše škole predvođena učiteljicom Tajanom Vlaisavljević napravila je zanimljivi promotivni snimak o provedbi projekta Eko škole u našoj školi. Inicijativa za nastanak snimka potekla je od Udruge Lijepa naša, koju je Nacionalni koordinator programa Eko škole u Belgiji tražio pomoć u promicanju programa. Spomenuta organizacija je tražila pomoć za potrebe događaja koji se održao u rujnu 2015. za sve škole u regiji Vlaams-Brabant (Flandrija) s ciljem promicanja programa Eko škola u Belgiji. Učenici su iskoristili tu priliku kako bi prikazali djelić aktivnosti koje provode u sklopu programa, kao i njegove brojne koristi. Promotivni video objavljen je na popularnoj mrežnoj usluzi za razmjenu video sadržaja pod nazivom Youtube, a poveznice su objavljene na mrežnim stranicama škole. Ako do sad još niste, svakako pogledajte i uživajte u njihovom uratku. Prizor iz filma o našoj eko-školi L. Š.

ODZVONILO JE ŠKOLSKO ZVONO

Učenici sedmog razreda OŠ Klenovnik uključili su se u humanitarnu akciju koju organizira Klub roditelja nedonoščadi „Palčići” u suradnji s tvrtkom Media plus iz Koprivnice kupivši majice s logom Palčić gore. Još jedna generacija osmaša se pozdravila sa školskim klupama i svim zaposlenicima dirljivom završnicom. Svečanoj dodjeli priznanja za najbolje u Varaždinskoj županiji prisustvovale su predstavnice zlatnih odbojkašica, badmintonašica i glavna urednica lista Klen. Priredbom za roditelje i mještane Klenovnika te svečanom dodjelom nagrada za najistaknutije učenike i učitelje završena je još jedna školska godina.

Odlukom Učiteljskog vijeća od 12. listopada ove godine u našoj je školi ukinuto školsko zvono i dežurstvo učenika. Razlog ukidanja školskog zvona je suzbijanje stresa kod učenika i nastavnika. Početkom nove nastavne Na početak sata učenike upozoravaju dežurni učitelji, a o kraju sata ih obagodine prvašiće je posjetio vještavaju učiteljice i nastavnici. Učenici sada češće gledaju na sat s kazaljpolicajac i održao im predakama, ali ukinuta gromoglasna i agresivna zvonjava ukinula je i nepotrebvanje o opasnostima koje nu jurnjavu školskim hodnicima za vrijeme odmora. vrebaju na cesti. Budući da više ne treba voditi brigu o pravovremenom uključivanju školskog zvona nije više bilo potrebe za dežurnim učenikom. Školsko zvono oglasilo se posljednji puta u četvrtak 9. listopada, a kao posljednji dežurni učenik ostat će zabilježen učenik osmog razreda Antonio Rukelj. Ulazna vrata škole ostaju zaključana za vrijeme nastave sve do završetka petog sata kad ih dežurni učitelj otključava. Za roditelje i ostale koji ulaze otvorena su stražnja vrata. Ukidanje školskog zvona u početku je predstavljao veliku promjenu za učenike i učitelje, no brzo su se svi snašli i zajednički preuzeli odgovornost za nesmetani rad škole. M. J. Zadnji dežurni učenik

5


VIJESTI

 Ukratko Radionice uz Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje završene su priredbom i tradicionalnim blagovanjem proizvoda zemlje. Mladi filatelisti su se družili i učili u X. školi mladih filatelista u Trakošćanu. Učenici eko grupe su proslavili Dan jabuka pripremajući zdravi desert – sočne štrudle za sve učenike škole. Mladi planinari obilježili su Svjetski dan pješačenja izletom od Prigorca do lokaliteta u šumi. Posjetom branitelja i odavanjem počasti poginulima na našem groblju učenici su se prisjetili herojskog grada Vukovara. Kreativnim radionicama započelo je razdoblje adventa, ukrasio se okoliš i unutrašnjost škole, a prodajom vjenčića pomagalo se siromašnim obiteljima.

NAJČITAČICA NAŠE ŠKOLE Nakon što je u prošloj školskoj godini najčitateljicom naše škole proglašena Lana Španić, ove je godine tu titulu ponijela opet jedna Lana – Lana Majhen, učenica 2. razreda. Varaždinska je županija i ove godine povodom Dana hrvatskih knjižnica, 11. studenoga, nagradila najčitače/ najčitatelje osnovnih i srednjih škola te gradskih knjižnica. Svečanost je upriličena u Velikoj dvorani Županijske palače na Franjevačkom trgu, a osim nagrađenih najčitača/najčitatelja prisustvovali su i ravnatelji škola i knjižnica te knjižničari. Najčitači su za svoju vjernost knjigama nagrađeni knjigom, a nagrade su im uručili varaždinski župan Predrag Štromar i njegov zamjenik Alen Kišić. L. G.

Najčitačica Lana

IZLET U VUKOVAR Učenici 8. razreda naše škole u pratnji razrednika Marka Vrtara i učitelja povijesti Mihovila Juranka posjetili su 16. i 17. prosinca 2015. grad Vukovar kako bi naučili više o vrijednostima Domovinskog rata i bitke za Vukovar. Tijekom dvodnevne ekskurzije učenici su posjetili Gradski muzej u Vukovaru, rodnu kuću Lavoslava Ružičke, Muzej vučedolske kulture, memorijalno groblje te spomen dom na Ovčari. Učenici su imali priliku pogledati i dokumentarne filmove te slušati predavanja kojima im se pokušalo približiti ratne strahote te stradanje nedužnog stanovništva u Vukovaru. Drugog dana ekskurzije organiziran je i kviz kojem su sudjelovali učenici iz 6 škola. Našu školu su predstavljali Simona Bunić i Mateo Cuković koji su osvojili izvrsno 2. mjesto.

H. H.

Učenici od prvog do osmog razreda proveli su zabavno edukativne sate u kinu „CineStar” Varaždin gledajući animirane filmove Tvrd orah i Mali princ. Sveti Nikola je posjetio i darivao učenike naše škole.

6

Osmaši u Vukovaru


TEMA BROJA

! m o j o b e Igramo s

TEMA BROJA

epuno je boja. što nas okružuje pr e Sv u. og ul nu aj s ima tu imaju vrlo znač mo. Svatko od na va ža ra iz se a Boje u našem živo im ođaj, nj še raspoloženje i ug drage. Boje utječu na na koje im nisu toliko e on i ne ilje om u vjek može boje koje su m . Prostim okom čo va ja po i a lik ob tih ja st vara nam uju u bezbroj različi binacija različitih bo m Boje nam se prikaz ko a i, ns ja ni tih kroz svijet boja. dvije tisuće različi jmova dobivamo raspoznati barem do h ni til je os h ni 87 % ukup m živimo, cjelovitu sliku. Oko oz vrijeme u koje kr e uj ik zl ra se amo. Značenje boja lturi kojoj pripad ku i o m vi ži je gd mjestu

CRVENA boja označava lju-

ŽUTA boja označava bistrinu,

bav, radost, ali neke nijanse ove boje (tamnocrvena) predstavljaju vraga i revoluciju. Crvena je boja intenzivna, sjajna, tamna i topla. Ona ostavlja dubok utisak na svakog čovjeka, razdražuje, podsjeća nas na krv, vatru i revoluciju. Ta nam boja signalizira opasnost pa je koristimo prilikom upozorenja.

inteligenciju, radost, organizaciju, proljeće, no i lijenost.

LJUBIČASTA se boja veže za čarobnjaštvo i vjeru, a predstavlja i zabranu. Ona je nježna, profinjena, prozračna i hladna boja.

ZELENA boja nosi obilježja bogatstva, zdravlja, prirode, nade, rasta, svježine i odgovornosti. Pored ovoga, ona znači i zavist, krivnju, ljubomoru i poremećaj. Simbolizira zdravlje i samopoštovanje. Smatra se simbolom skitnica i lutalica.

CRNA predstavlja ozbiljnost, eleganciju, dramatičnost, odanost, zlo, smrt i neznanje.

NARANČASTA boja označava postojanost, hrabrost, pouzdanje, prijateljstvo, toplotu i energiju. Zrači snagom i toplinom. Ona je vesela i ponosna, a često označava i blaženstvo. Budisti nose narančastu odjeću kako bi označili pozitivnost, strpljivost i posvećenost duhovnom razvoju.

PLAVA boja predstavlja smirenost, ljubav, prihvaćanje, strpljivost, razumijevanje, suradnju, udobnost i sigurnost. Negativna značenja plavih nijansi su strah, hladnoća i depresija. Plava je hladna boja, ali se ipak smatra umirujućom. Može izazvati smirenost ili tugu. Simbolizira mudrost, vjernost, snagu, nepokolebljivost, nedostižnost i beskonačnost.

simbolizira svježinu, lakoću i dobrotu te hladnoću i daljinu. Ona je simbol nevinosti, čistoće i poštenja.

7


TEMA VIJESTI BROJA

 

Boja u očima Ljepota je u oku promatrača

Duga crna kosa, velike plave oči, osmijeh, uvijek blaga i mila. Ne započinjem još jednu priču o Snjeguljici već o svojoj učiteljici likovne kulture.

OSOBNA KARTA: Ime: Ana Prezime: Šoštarić Datum rođenja: 17. 07. 1987. Zanimanje: Magistar likovne kulture Najdraži umjetnik: Bela Čikoš Sesija Hobi: izrada uporabne keramike Omiljena boja: plava Ljubimac: zec Lola

Mirna, samozatajna i mlada Ana Šoštarić rođena je i odrasla u Lepoglavi. Kako joj korijeni potječu iz Klenovnika, nije bilo čudno kad se doselila u naše malo mjesto. Ana je 2011. godine diplomirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i stekla je zvanje magistra likovne pedagogije te sada radi kao učiteljica likovne kulture u OŠ Klenovnik i OŠ Sračinec. Umjetnošću se počela baviti vrlo rano, još kao mala je počela slikati i tako stvarati neki svoj vlastiti svijet u koji je bježala kako bi se sakrila od realnosti. Danas se likovno izražava na različite načine, voli slikati ulja na platnu, izrađuje uporabnu keramiku, povezuje tehnike i stilove. Inspiraciju pronalazi u svemu što je okružuje. Ponekad naiđe naručitelj koji izrazi neku želju, ponekad neki tematski natječaj odredi, a ponekad ljudi, priroda, društvo, ljubav… potakne ono nešto u njoj i stvaranje krene, kao samo od sebe. U likovnom stvaralaštvu nema nekog vremenskog roka, ponekad stvaranje djela traje dugo, a ponekad samu

sebe iznenadi. Sve ovisi o materijalu, veličini i vlastitom načinu prikazivanja detalja. Ne izražava se samo kistom. Svojim prstima izrađuje stilizirane oblike ženske figure koje povezuje ista tematika: žena u današnjem društvu. Portrete svjetski poznatih žena koje su ostavile traga u različitim povijesnim razdobljima i pod zanimljivim nazivom: Sedam razdoblja ženstvenosti Ana je predstavila publici samostalnom izložbom u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice u Ivancu. Izložila je sedam portreta izrađenih u tehnici ulja na platnu te u čipki koncem vezenoj i apliciranoj na portrete sve posjetitelje izložbe ostavila bez daha. Kao svaki umjetnik tako se i ona susreće s kritikama i pohvalama. Oboje prihvaća vodeći se mišlju: Ljepota je u oku promatrača. Uživa radeći kao učiteljica, voli vidjeti kako učenici prenose svoje ideje, kako se likovno izražavaju. Za sad još ne razmišlja o tome da promijeni zanimanje, no ako bi do toga ikada došlo voljela bi da na taj način doprinese boljem razvoju kulture u društvu. Vjerujem da ćemo svi još slušati o Ani Šoštarić, uživati u njenim djelima i možda se jednom hvaliti da nam je bila učiteljica likovnog. Želimo joj puno uspjeha u daljnjem životu i radu. piše: Jana Janžek

8


umjetnika

Slikar koji slika osjećajima

Na području naše Općine djeluje umjetnik Izidor Gladović – Žiga. Rođen je 1962. godine u Klenovniku. Bavi se slikarstvom (uz brojne druge aktivnosti) te je vlasnik autorske likovne galerije „Pegaz” u Klenovniku. Čest je gost likovnih kolonija kao član Likovnog udruženja Varaždin. U razgovoru s njim saznali smo da je počeo crtati od malena, crtajući različite likove iz stripova koje je u to vrijeme čitao. Najveći izazov mu je bio nacrtati konja. No, shvatio je da inspiracija i djelo samo dolaze iz nekog unutrašnjeg „klika” koji ti govori da to možeš napraviti. Najradije slika prirodu, uživa u bojama i smatra da su one impresija koju čovjek doživi. Trudi se na paleti dobiti što je više moguće boja i nijansa miješanjem. Najveći kritičar i podrška mu je supruga Marica. Ona iskreno kaže sve što o nastalom djelu misli pa ako se njoj sviđa, on je i sam ponosan na sebe. Inspiraciju pronalazi u svemu što ga okružuje te

među ljudima s kojima provodi vrijeme. Tako je nastao i portret prijatelja Janka Foteza, koji visi na zidu njegovog kafića. Naslikao ju je tehnikom suhi pastel i to u vrlo kratkom vremenu. Prijatelj mu nije pozirao, već je ovaj „hvatao” detalje provodeći vrijeme u njegovom društvu. Tehnikom olovke nacrtao je sliku konja Pegaza, zajedno sa svojom kćerkom Anitom. Po toj je slici njegova likovna galerija dobila ime. Dosad je imao izložbu u našoj školi povodom božićnog koncerta, a izlagao je u gradovima u kojima je išao na likovne kolonije i u likovnoj udruzi LUV. Izdana je i knjiga u kojoj su na jednoj stranici njegovi radovi. „Veliki umjetnik nikada ne vidi stvari onakvima kakve jesu. Kad bi ih vidio takvima, više ne bi bio umjetnik.” Oscar Wilde Piše: Sara Srednoselec

9


TEMA VIJESTI BROJA

  Lakše je križ napraviti nego križ nositi Kad govorimo o umjetnicima, šteta bi bilo ne spomenuti dugogodišnjeg učitelja likovne kulture naše škole Ivana Kosmačina čije je djelo trajno „umetnuto” u život naše škole. Naime, njegov rad (mozaik s motivom djevojčice koja čita knjigu) ugrađen je u fasadu naše škole.

Mozaik na našoj školi

Mozaik u školi u Ivancu

No, nije naša škola jedina koja se može pohvaliti njegovim radovima. Mozaici različitih motiva spomenutog autora ugrađeni su u fasade osnovnih škola Ivana Kukuljevića Sakcinskoga u Ivancu i Metela Ožegovića u Radovanu. Mozaici nisu jedini likovni izričaj ovog umjetnika. Ovaj se kipar često izražava drvom i prirodnim materijalima. Izradio je i izložio raspela od fosilnog prahrasta, čokota i bakrene folije pod nazivom „Križ kao likovna tema”. Također je predstavio izložbu pod nazivom „Cvijet za ljepši svijet”. Svojim izložbama često obogaćuje život Ivanca i okolice. U našoj je školi bio osnivač i voditelj grupe „Likovna keramika”. Za brojne manifestacije, susrete ili obljetnice gospodin Kosmačin izrađuje pehare, keramičke plakete i zahvalnice. Svojim se radovima uključuje u sve vrste humanitarnih akcija jer „lakše je križ napraviti nego teški križ nositi”. Piše: Elena Bunić

10

Boja mi je Veronike Kralj se sjećamo kao učenice naše škole, a vjerni čitatelji Klena sjećaju je se i kao vrijedne novinarke u čijim smo brojnim radovima uživali. Ona je ove godine maturantica Prve gimnazije. Iako ima brojne obaveze, pronalazi vrijeme za najveću ljubav - slikanje. Ove godine planira upisati Likovnu akademiju u Zagrebu. Porazgovarali smo s njom o bojama, kistovima i njenim planovima za budućnost. Evo što smo saznali: Odakle interes za crtanje i slikanje? Crtam otkad sam bila sposobna držati olovku u ruci. Nekad mi je to bila omiljena igra, a sada je neka vrsta poveznice s vremenom kad sam bila dijete te zbog toga predstavlja bijeg i utjehu.


stalna veza s djetinjstvom Koje motive najčešće slikaš i odakle crpiš inspiraciju? Inspirira me sve u čemu nalazim ljepotu. To mogu biti ljudi, životinje, biljke, krajobrazi... Nema nekog dominantnog motiva, volim sve što mi predstavlja izazov. Kojim tehnikama se služiš? Služim se mnogim tehnikama. Najčešće su to: tempera, akvarel, akrilik, olovka, lavirani tuš, kreda, ugljen… Što za tebe, buduću umjetnicu, znači boja? Vide li umjetnici boje drugačije od ostalih ljudi? Svakako. Da bi se boja što vjernije prikazala, potrebno je prodrijeti u njenu srž, raščlaniti ju, odnosno uočiti koliki su udjeli drugih boja u promatranoj boji. U stvarnom svijetu gotovo da nema čistih boja. Na primjer, za predmete koje već unapri-

jed okarakteriziramo kao bijele, ako se malo dublje koncentriramo, možemo uočiti da su oni ustvari (zbog sjena) većinu vremena sivi, a ne bijeli. Bojiš li se kritika i kako ih prihvaćaš? Tko ti je u životu najveći kritičar, a tko najveća podrška? Najviše se bojim svojih vlastitih kritika – tuđe mi kritike, ako ih ima, uglavnom dođu samo kao potvrda manjkavosti kojih sam i sama svjesna. Ipak, još sam mlada i učim, pa je svaki savjet, ako je izrečen na lijep način, dobrodošao. Veoma cijenim iskrenost i izravnost. Sama sam sebi najveći kritičar, a najveću mi podršku pruža moja obitelj, osobito majka. Jesi li do sad negdje izlagala svoje radove? Ne, nisam. U budućnosti će, nadam se, biti i toga. Što očekuješ od Likovne akademije? Očekujem da ću usvojiti neka osnovna, teoretska znanja i vještine koje će mi pomoći u nadilaženju nekih prepreka s kojima se povremeno susrećem u radu. Nadalje, voljela bih istražiti razne stilove te, konačno, definirati vlastiti. Želimo joj prije svega da uspije upisati Akademiju te da postigne željeni uspjeh u budućnosti. Piše: Katarina Klarić

11


TEMA VIJESTI BROJA

  Svijet bez šarenih boja 12. listopada Već dugo ne mogu shvatiti što mi se to događa. Svaki put kad je ugledam srce mi počinje ludo lupati i znoje mi se ruke. U početku sam mislio da me vjerojatno lovi neka viroza. No, sve te promjene brzo bi prestale i opet bi sve bilo u redu. Nakon dugog razmišljanja, shvatio sam da mi se ti simptomi pojavljuju kad se ona nađe pokraj mene ili kad primijetim da me gleda… Uf, Vanja… Kako samo lijepo ime imaš…

20. listopada Često mi se događa da mi misli odlutaju, sanjarim o nepreglednim prostranstvima …ja i ona, držimo se za ruke, trčimo poljem mlade, mirisne trave… berem joj cvijeće… kako samo lijepo miriše… prima cvijeće u svoje ruke, smiješi mi se najljepšim osmjehom i govori: ,,Ubrao si cvijeće boje mojih očiju…’’ Tu sanjarenje prestaje, oblijeva me znoj, srce mi se grči… Kako joj reći istinu?

11. studenog Danas mi je najgori dan u životu. Sve se saznalo, sve je izašlo na vidjelo. Postao sam razredna sprdnja. Ma, što ja pričam, vijest se proširila kao plamen cijelom školom i u tren oka od običnog sedmaša postao sam freak. ĆORAVAC! Sjećam se kako je mama uvijek govorila da su svi moji crteži drugačiji, da su posebni. Čak joj je bilo zanimljivo što je moja trava uvijek bila crvena, a krov kuće zeleni. Prije polaska u prvi razred liječnici su joj objasnili da nisu samo radovi posebni, već da sam i ja. Nikada neću zaboraviti sva ona testiranja, beskonačno duga buljenja u svakojake aparate ne bi li u nekome od njih među mnoštvom točaka ugledao neki lik, neki broj, neko slovo… Meni je sve to bilo jednako. Tada su me obilježili za čitav život. Rekli su da se moje „stanje’’, tj. poremećaj naziva DALTONIZAM. Bio sam premlad da razumijem što se u mom životu promijenilo, a onda sam se naučio nositi s time…sve dosad.

16. studenog Ljudi se boje nepoznatog i zbog toga me uporno izbjegavaju. Od sata likovnog, kad nisam mogao prepoznati i razlikovati tople i hladne boje, dosadašnji me prijatelji čudno gledaju. Neki od njih mi čak pristupaju oprezno. Valjda se boje postaviti neko pitanje, a ja se ne želim još više isticati pokušavajući im bilo što objasniti. Prestao sam kriviti učiteljicu koja se, ni kriva ni dužna, našla u takvoj situaciji da me razotkrije. Nije ona kriva što nije bila pravovremeno obaviještena ili upoznata s mojim stanjem.

18. studenog Na satu razrednika učiteljica iz biologije je održala predavanje o daltonizmu. Uvjeravala je učenike kako daltonisti nisu slijepi, nego (s obzirom na poteškoće) ne raspoznaju CRVENU, ZELENU, PLAVU ili KOMBINACIJE TIH BOJA. Moja nesreća je ta što sam se rodio kao dječak. Možda da sam se rodio kao djevojčica taj me poremećaj uopće ne bi zadesio. Jesam li ja kriv što su dječaci tome skloniji??? Postoje slučajevi gdje daltonisti vide samo crnu, bijelu ili sivu boju, ali to je rijetkost. Ja imam sreću u nesreći i nisam jedan od njih.

12


21. studenog Cijela frka oko mog neraspoznavanja boje ne prestaje. Prilaze mi učenici koji me nikada do sada nisu primjećivali i postavljaju mi različita pitanja. Prestao je onaj osjećaj sramote. Osjećam se i dalje drugačiji, ali kao da sam dobio ulogu učitelja. Pokušavam ljude oko sebe podučiti da moje stanje nije zarazno, da i ja imam pravo na svoj život, makar bio on drugačiji od ostalih. Liječnici su mi objasnili kako se mogu orijentirati na temelju znakova poput osvjetljenja, ili njihove lokacije, a ne na temelju boje. Znaš, razmišljao sam puno o svome životu. Što će biti jednom kad odrastem, hoću li ja ikad moći voziti auto? Smatra se da daltonisti predstavljaju opasnost za sebe i za druge. Tko zna, možda će se nešto promijeniti pa pronađu nekakav lijek za ovo stanje.

25. studeni Danas sunce posebno sja. Prišla mi je Vanja. Dugo me gledala bez riječi kao da pokušava dokučiti neku tajnu ili shvatiti što se to događa u mojim očima. Bojažljivo je počela s pitanjima. Svojim odgovorima poticao sam je da pita sve što je zanima. Dugo smo razgovarali. Rastužila se kad sam joj rekao da nikada sa sigurnošću neću znati koje su joj boje oči ili joj udijeliti kompliment kako joj lijepo stoji majica neke boje. Zatim je iznenada ustala i uzbuđeno uzviknula: ,,Imam za tebe jedno iznenađenje! Vodim te sutra na jedno posebno mjesto!’’ Naravno da sam pristao. Bio bih lud kad ne bih. Jedva čekam sutra.

26. studeni Preumoran sam da pišem, ali moram ti reći da sam proveo najljepši dan svoga života. Vanja me odvela u lunapark. Ništa posebno ne bi bilo to mjesto da nije prepuno žaruljica različitih boja. Vodila me od jedne do druge i govorila neke, u početku, čudne stvari. Pokušavala je povezati boje koje ne vidim s predmetima koji su mi poznati. Moj se tip daltonizma naziva protonopija jer ne raspoznajem nijanse zelene boje, ali raspoznajem okus kisele jabuke. Tako si predočujem zelenu boju. U početka mi je bilo čudno, no primila me za ruku i nasmijala se smiješkom ljepšim od snova te rekla: ,,Dopusti mi da ja budem tvoj vid bez poremećaja, pusti me da obojim tvoj svijet!’’ Trebam li uopće više išta govoriti? piše: Elena Bunić

13


TEMA VIJESTI

S njima dijelimo planet

  Branim se bojom BROJA

Priroda je puna stvorenja koja mogu promijeniti boju svojeg tijela. Zašto životinje mijenjaju boju i na taj se način uklapaju u okolinu? Je li to zato što se brane od neprijatelja ili je tome neki drugi razlog? Mijenjajući boje, koristeći različite kombinacije boja, oblika i ponašanja smatra ih se majstorima prerušavanja. Ta sposobnost prilagođavanja naziva se mimikrija. Njome životinje smanjuju svoju ugroženost, povećavaju mogućnosti svoga opstanka u životnom okruženju, prikradaju se lovinama te izražavaju svoje osjećaje. Donosimo vam listu životinja koje mijenjaju svoju boju tijela.

KAMELEON Ovaj popularni kućni ljubimac prijateljskog ponašanja s razlogom se našao na prvom mjestu. Njegove promjene boje, koje ovise o njegovom raspoloženju, očaravajuće su za promatranje. Postoje situacije u kojima mijenja boje od zelene, preko smeđe i narančaste do plave za manje od jedne minute. Fascinantno!

PJEGAVI DAŽDEVNJAK Na desetom mjestu našao se pjegavi daždevnjak poznat i pod nazivom šareni daždevnjak. Tijelo mu je prekriveno žutim točkama, no ponekad se mogu naći i nijanse crvene i narančaste boje. On ne može mijenjati boju svojeg tijela, ali svojim izgledom upozorava druge životinje na svoju otrovnost. Zakonom je zaštićen.

ARKTIČKA LISICA Arktičke lisice se prilagođavaju promjenama godišnjih doba mijenjajući svoje krzno. Ljeti su smeđe boje, a zimi snježno bijele. Ovaj im trik pomaže u lovu na plijen.

BUBA ZLATNA KORNJAČA Buba zlatna kornjača ima sposobnost brze transformacije u različite nijanse zlatne, srebrne, zelene, čak i crvene boje. Građena je od tri sloja kojima pretvara oklop u ogledalo i odbija sunčevu svijetlost. Smatra se da se tim trikom služi kako bi prevarila grabežljivce i prikazala se kao loš zalogaj.

PERONOVA ŽABA Ova australijska žaba stvara svoj dom u tropskim i običnim šumama, tako da se njihova umrljana boja lako prilagođava i može se promijeniti za samo nekoliko sekundi. Mnogi je ne mogu opaziti, no ima jednu manu - odaje se svojim kreketom.

14


SIPA Ima besprijekornu kamuflažu koja joj omogućuje da se prikrade plijenu i sakrije od protivnika. Sipa se štiti mijenjanjem boje i teksture na način da se lako prilagodi stijenama i biljkama. Kad se osjeti ugroženom, pušta oblak crnila iza kojeg se skriva kako bi stvorila priliku za bijeg.

MORSKI KONJICI Spadaju u najšarenije ribe oceana. Može ih se naći u crnoj, sivoj, bijeloj, smeđoj, crvenoj, žutoj i zelenoj boji. Boju mijenjaju u odnosu na pozadinu i to toliko dobro da ih i profesionalci često teško opažaju.

PACIFIČKA DIVOVSKA HOBOTNICA Može težiti i do sedamdeset pet kilograma te je najveća hobotnica. No, bez obzira na njenu veličinu, lako ju je promašiti. Te su hobotnice smeđa stvorenja, no mijenjaju boju prema svojem raspoloženju. Pogotovo se treba čuvati onih crvenih – lako se naljute!

IVERAK Podvodna kamuflaža te plosnate ribe ga ne može spasiti od udica, no pomaže mu da se zaštiti od morskih grabljivica i da lakše uhvati svoj plijen. Provodi dane ležeći na dnu oceana i prilagođavajući svoju boju boji pijeska i stijena koje ga okružuju.

PAUK-CVIJET Ova vrsta pauka često strpljivo čeka u lišću na svoj sljedeći obrok koji će tuda proći. Tijekom čekanja, uz pomoć svjetlosti, reflektira biljka na kojoj sjedi te može poprimiti žutu, bijelu ili zelenu boju što ga čini gotovo nevidljivim. Piše: Simona Bunić

15


TEMA VIJESTI BROJA

 

Eko kutak

Crveni

ja l v a r d z n e ij kor Mladi zadrugari, članovi grupe Eko vrt ove se godine mogu pohvaliti novim proizvodom iz svoje radionice. Naime, uzgojili su i ukiselili ciklu. Što znamo o cikli? Cikla je namirnica koja se već godinama nalazi na tanjurima našega kraja. No, znamo li mi sve o tom hvalevrijednu korijenu? Cikla je poznata još iz antičkih vremena kao izrazio ljekovita biljka. Nastala je od divlje cikle. U početku  se koristilo mesnato, debelo lišće cikle. Tada se   njezin korijen smatrao neupotrebljivim. Korijen cikle bogate je crvene boje kojom su bojili glazuru na kolačima i pekli ružičaste palačinke. Cikla je korisno i iznimno ljekovito povrće koje se može upotrebljavati tijekom cijele godine te je lako  probavljiva namirnica. U njoj se nalaze gotovo svi mineralni sastojci i mnoštvo vitamina. Dokazano je kako pomaže kod liječenja slabokrvnosti, pospješuje rad želuca, crijeva i žuči, te se koristi za reguliranje krvnog tlaka (osobito niskog). Također, povoljno utječe na rad mozga.

16

Kako jesti ciklu? Ciklu je najbolje konzumirati sirovu (ribanu s malo limunova soka), a da bi bila još ukusnija, može joj se dodati mrkva ili kiselija jabuka. Sok od cikle vrlo je ljekovit, a okus mu se može poboljšati dodatkom meda i limuna. Korijen cikle je okrugla ili ovalna oblika, male ili srednje veličine, tamnocrvene boje, čvrste strukture i tankog vrška. Što je promjer korijena veći, sredina nije dobrog okusa. Jeste li znali da svježu ciklu možete čuvati u hladnjaku? Potrebno joj je odrezati listove nekoliko centimetara iznad korijena i u plastičnoj vrećici može ostati svježa od sedam do deset dana. Ako ciklu želite zamrznuti (cijelu ili narezanu) možete je čuvati i do deset mjeseci u ledenici. U našim je krajevima cikla poznata samo kao ukusna salata, no od nje se mogu pripremiti i brojna druga jela.  Prije nego ju počnete pripremati, važno je da zaštitite radnu površinu i ruke kako se ne biste uprljali   bojom cikle koja


se vrlo teško uklanja. Ako ciklu pripremate kuhanjem, u vodu dodajte malo octa ili limunova soka kako biste sačuvali lijepu crvenu boju. Od cikle se može napraviti umak koji se poslužuje uz losos ili jela s roštilja. Pire od cikle može biti sastavni sastojak salatnih preljeva ili se može dodati u biskvit za pripremu kolača od čokolade. Cikla je izvrsna namirnica za pečenje. Neoguljena cikla, umo-

tana u aluminijsku foliju ili bez nje, peče se oko sat vremena na temperaturi pećnice od 190°C. Izvrsna je u kombinaciji sa svinjetinom ili patkom. Listove cikle možete pripremati kao špinat ili blitvu. Narezani listovi cikle mogu se dodati u rižoto. Piše: Anđela Gladović - Nedić

Zadrugari naše škole kisele ciklu

Recept

Ako još uvijek ne znate kako pripremiti kiselu ciklu, podijelit ćemo s vama stari recept. Cikla se opere i stavi kuhati u veći lonac. Kuha se dok potpuno ne omekša i ostavi se da se ohladi. Ohlađena cikla se oguli i reže na ploške debljine 1/2 cm. Kada se cikla nareže, stavlja se u dublju, veću posudu u kojoj se prelijeva prokuhanim sirupom. Sirup se slaže u sljedećem omjeru: 1 mjerica šećera / 2 mjerice alkoholnog octa / 4 mjerice vode / žlica soli

Sirup je potrebno prokuhati. Vrućim sirupom prelijeva se narezana cikla. Sirupa treba biti toliko da sva cikla bude uronjena u njega. Ostaviti preko noći da odstoji u tom soku. Drugi se dan ciklom i sirupom pune sterilizirane staklenke. Potrebno ih je dobro zatvoriti prikladnim poklopcima. Staklenke je potrebno još blanširati. U veću posudu stavlja se ručnik ili deblja krpa te se na nju poslože staklenke cikle. Potrebno je uliti vodu na visinu polovice staklenki i pustiti je da zakuha. Nakon kratkog kuhanja, cikla se hladi. Staklenke s ciklom treba čuvati u tamnoj i hladnoj prostoriji.

17


Sve boje čokolade

TEMA BROJA

Većina nas obožava čokoladu, ali ju jedemo s grižnjom savjesti jer strahujemo da će nas čokolada udebljati, pokvariti nam zube i ten… Što je to u čokoladi da nas toliko privlači i kako to da postoje tolike razlike u jednoj namirnici?

Što mi zaista znamo o čokoladi? Čokolada nije oduvijek bila ovakva kakvu danas poznajemo.

Dnevno se preporučuje (posebno starijim osobama) pojesti barem komadić tamne ili čokolade za kuhanje.

Stare civilizacije (Maje i Azteci) su je konzumirale kao zagrijano piće. Piće nije u sebi sadržavalo šećer, već malo vanilije ili čilija.

Čokolada ima pozitivan utjecaj na naš organizam. Smanjuje stres, jača imunitet, djeluje antidepresivno te se može koristiti i kao afrodizijak.

U Europu su je donijeli španjolski konkvistadori prilikom osvajanja.

Male količine čokolade pomažu u koncentraciji te jačaju psihičke i intelektualne sposobnosti dok njezino konzumiranje prije spavanja može uzrokovati nesanicu.

Konzumirala se kao napitak sve do doba dok nije izumljena preša za čokolade i dok nisu pronađeni dodaci koji pomažu zadržati čokoladu u čvrstom stanju - u svima nam poznatima kockicama čokolade. Današnja čokolada se dobiva miješanjem kakaove mase uz dodatak manje ili veće količine šećera. Razlikujemo nekoliko osnovnih vrsta čokolade: 1. Tamna (gorka) čokolada – sadrži minimalno 60% kakaa ili više. 2. Čokolada za kuhanje - izuzetno je gorka i najčešće se miješa s drugim sastojcima prilikom pripreme jela. Zbog topivosti i strukture vrlo je pogodna za upotrebu kod slastica. 3. Mliječna čokolada - takvu čokoladu zapravo najčešće konzumiramo. Često sadrže čak 50% šećera. 4. Bijela čokolada - ne smatra se pravom čokoladom jer uopće ne sadrži kakao, već samo kakaov maslac kome su dodani šećer, umjetna aroma i mlijeko. Čokolada pomaže u podizanju raspoloženja oslobađanjem serotonina, hormona dobrog raspoloženja. Sadrži i vitamin E koji ima važnu ulogu u zaštiti stanica organizma.

18

Mliječna čokolada sadrži mlijeko, a u čokoladu se dodaju još i orašasti plodovi, vanilija, voće te razni začini. U posljednje vrijeme svjedoci smo toga da ne postoji nešto što se ne bi moglo dodati u čokoladu.


Deblja li čokolada? Znanstvenici su utvrdili da čokolada ima povoljan omjer masti pa se ne može se reći da deblja. Ipak, u čokoladu se dodaju i tvari koje, nažalost, debljaju (šećer i mlijeko). Kako jesti čokoladu? Potrebno ju je jesti polagano, uživati u njenom mirisu i okusu kako biste što bolje osjetili sve njene sastojke. Ako volite dodatke u čokoladi birajte orašaste plodove, naranče ili drugo voće, a ne punjenja poput nugata ili karamele jer oni predstavljaju mast i šećer, a ne hranjive tvari.

Zanimljivosti o čokoladi – prema jednom izvoru Napoleon je uvijek uz sebe morao imati čokoladu pa čak i za vrijeme vojnih pohoda – najveći potrošači čokolade u svijetu su Švicarci; u

prosjeku jedan stanovnik pojede godišnje i do 10 kg čokolade

– najveća čokolada na svijetu napravljena je u Chicagu, a bila je teška gotovo 6 tona

– tijekom života prosječna osoba pojede i do 160 kg čokolade

– najstariji proizvođač čokolade na svijetu je

kompanija Hershey’s, osnovana 1894. godine

– žene jedu duplo više čokolade nego muškarci – ne postoje nikakve alergije na čokoladu – čokolada štiti zube od truljenja, ali ne i od karijesa – čokolada sadrži kofein (u vrlo maloj dozi) – kad osjetite želju za čokoladom potreban vam je magnezij

– čokolada Milka je dobila ime po Hrvatici Milki Trnini, poznatoj hrvatskoj opernoj pjevačici

Ena Gladović

KUGLICE OD ČOKOLADE Sastojci 1 dcl slatkog vrhnja 350 g čokolade u prahu 100 g mljevenih oraha ili lješnjaka 2 žlice ruma čokoladne mrvice

re. e, samo da provri pa maknuti s vat Priprema: Zagrijati vrhnje za kuhanj di. ati sve sastojke i ostaviti da se hla iješ izm ro dob e, tojk sas ale ost sve Dodati ih u čokoladne mrvice pa ih stavi ljat uva i lice kug viti pra jese sm Od hladne ljati u papirnate košarice.

19


TEMA BROJA

Dodaj svijetu

malo boje Odjeca

Koraljno crvena boja: Ako obučeš majicu ili traperice u toj boji, nema šanse da ne budeš primijećena gdje god se nalazila. Kraljevsko plava boja: Boja koja nikada neće izaći iz mode. Vrlo ju je lako kombinirati. Svojim bogatim tonovima podići će svaku kombinaciju, bila to obična košulja ili traperice. Zelena boja mente: Boja koja ne pristaje svima, no oni koji je već imaju u ormaru mogu je ponovno iznijeti na svjetlo dana. Osobe tamnije puti bolje će izgledati ako se opreme nekim modnim dodatkom u toj boji. Sunčano žuta: Boja koja je zahtjevnija za kombiniranje, no neka dobra majica s običnim trapericama i jaknom izgledat će sjajno.

Obuca I tvoja obuća može imati te boje.

Nokti Osim odjeće, malo boje možeš dodati i na nokte.

Kosa 20

Ako ti je tvoja boja kose već dosadila, oboji ju u crveno, plavo ili u dugine boje. Piše: Lucija Tocko


21


TEMA BROJA

Zagonetna mjesta svijeta

B JENI

Prelijepe boje svuda su oko nas, a da toga nismo ni svjesni. Gradovi također mogu biti šareni i njihovo šarenilo im baš pristaje.

Manarola, Italija

Manarola je najstariji od talijanskih gradova poznatih kao Cinque Terre (Pet zemalja) uz sjeverozapadnu obalu zemlje. Gradovi se nalaze na nepristupačnim stijenama iznad Liturgijskog mora. Riomaggiore, Manarola, Corniglia,Vernazza i Monterosso al Mare dio su UNESCO-e svjetske kulturne baštine poznate po svojoj skladnosti interakcije između ljudi i prirode. UNESCO očito zna svoj kotačić boja: bogate plave boje mora nadopunjuju boje zalaska sunca kojima su obojene trgovine. Posebno je zapanjujući vidik na uskom grebenu preko luke Punto Bonfiglio - sunce produbljuje i usavršava gradske palete.

La Boca, Buenos Aires, Argentina La Boca (susjedstvo Buenos Aires-a) je od svojih skromnih početaka kao robova kolonizacija u 16.stoljeću postao jedan od zanimljivih kulturnih okruga. Caminito Street bogat je zajedničkim stanovima u La Boca-i. Daleko od gomile u Caminito-u boje možda nisu tako izražajne, ali u okrugu slikara i kipara osjeti se kreativnost šara.

Williemstad, Curacao, Nizozemski Antili

Grad je razvijen sredinom 17. stoljeća. Nizozemski nadahnuta kolonijalna arhitektura kapitala Nizozemskih Antila odraž ava sve boje na ulazu u luku tropskog okružen ja. Williemstad je prepun stambenih i trgovačk ih prostora svih spektra boja.

22


GRAD VI ske. To Wroclaw se nalazi na jugozapadu Polj g svozbo baš skoj je najšarmantniji grad u Polj ,a jeća stol jih boja. Gradski trg potječe iz 12. 14. iz njegova je opeka (gotička arhitektura staje ina Već na. resiv imp stoljeća) posebno da tako esti, ovij oisp novnika rimokatoličke vjer . boja nsa nija se ovdje mogu naći katedrale svih

Guanajuato, Meksiko Wrocla w, Polj ska

Ova riva iz 17.stoljeća nalazi se na slikovitom kanalu. Drveni brodovi lijeno spavaju na njenim nježnim valovima. Boje tog područja su toliko zabavne da Legoland ima repliku grada u obliku plastične igračke. Nyhavn je turistički grad, prepun barova i restorana.

Nyhavn, Kopenhagen, Danska Osnovan 1554. godine, Guanajuato je mali grad s bogatstvom španjolske kolonijalne arhitekture. Njegovo ime u prijevodu znači ,,Brdo žaba” (žaba je meksički simbol mudrosti), ali su zelene zgrade ono što daje pravu boju ovome gradu. Dugina struktura u Guanajuato-u je smještena blizu rudnika srebra i obje su pod zaštitom UNESCO-a.

Bryggen, Bergen, Norveška Bergen riva, koju mještani nazivaju Bryggen (pristanište ili riva), potječe iz 9. stoljeća kad je bio uspješna luka za međunarodnu trgovinu. Danas su paralelne drvene zgrade, koje oblažu luku, popularni restorani koji se nalaze neposredno do ribarnice. Anja Mudri

Guanajuato, Meksiko

23


S KLENOM NA PUT OKO SVIJETA

grad svjetlosti

Još dok sam bila mala Pariz je grad koji je zauzeo posebno mjesto u mom srcu. Kroz godine nakrcala sam svoju sobu predmetima koji bi imali s njim veze. Nije bilo predmeta u školi na kojem ga bar jednom nismo spomenuli. Od same pomisli na „grad svjetlosti“ zatitralo bi mi srce. Jednog je dana tata došao kući i obavijestio nas da idemo na četverodnevno obiteljsko putovanje u Pariz. Gledala sam ga s nevjericom i pomislila da se šali. Takve stvari se meni ne događaju. Moji se snovi ne ostvaruju. No, pokazao nam je plan puta i to me uvjerilo. Dani iščekivanja do polaska trajali su beskrajno dugo. U školi nisam nikome rekla kamo idem. Bojala sam se ako to izgovorim na glas da će sve postati šala, moja izmišljotina.

ćam po priči o zvonaru crkve Notre Dame. U toj se katedrali nalaze najveće francuske orgulje. Zatim Sorbonne, Pantheon, Luksemburške palače i vrtovi, Louvre - jedan od najpoznatijih svjetskih muzeja gdje ljubomorno čuvaju Mona Lisu, Trijumfalna vrata… Uzbuđenje, ali i razočaranje miješali su se u mome srcu. Željela sam izaći iz autobusa, prošetati ulicama, udahnuti Pariz i osjetiti ga svim osjetilima. Ovako sam sve promatrala kao što gledam film na televiziji.

Konačno je došao taj dan. Krenuli smo autobusom u devet sati navečer. Ljudi oko mene u autobusu su brzo zaspali, ali ne i ja. Bojala sam se pomisli da bih mogla zaspati i umisliti da je da je sve to samo san. Putovanje je bilo dugo i naporno…Slovenija, Austrija, Njemačka. Stajali smo povremeno kako bi se odmorili ili posjetili neke važne građevine na koje smo naišli putem. No, da budem iskrena - i nisam baš nešto zapamtila. Bila sam previše nervozna da bih mogla išta primijetiti. Prespavali smo u Strasbourgu u hotelu s tri zvjezdice. Hotel je bio udoban, ali sve je trajalo predugo. Jedva sam nešto uspjela odspavati. Probudila sam se vrlo rano i jedva čekala da nastavimo put. Slijedilo je još vožnje autobusom - kroz pokrajinu Champagne i grad Reims u pravcu Pariza.

Pariz, konačno! Vozili smo se autobusom kroz grad tri puna sata. Razgledavanje smo započeli najmodernijim dijelom grada - poslovna četvrt La Defence (zgrade, poslovni prostori). To zasigurno nije bio onaj grad iz mojih snova. Tipični velegrad u kojem se vidi samo otuđenost ljudi među betonskim blokovima. Slijedilo je razgledavanje Hotela des Invalides, Napoleonovog mauzoleja i katedrale Notre Dame koje se sje-

24

Trijumfalna vrata

Eiffelov toranj


Nakon smještaja u hotelu i kratkog odmora, krenuli smo dalje. Ponovo u autobus! Odveli su nas na Montmart na sjever, ujedno i najviši dio Pariza. Večer se bila već lagano spuštala. Tada sam ugledala prizor kojeg ću pamtiti dok sam živa. Preda mnom se ukazala panorama grada osvijetljenog svjetlima. Konačno mi je bilo jasno zašto Pariz zovu „grad svjetla“. Uspinjali smo se strmim stepenicama do druge najviše točke u gradu - potpuno bijele crkve Srca Isusovog (Sacre Coeur). Nakon toga je slijedio posjet crkvi St. Pierre i trgu Teatre, gdje slikari svoja djela prodaju izravno sa štafelaja, brojne trgovine i prodavaonice suvenira. Nakon napornog dana obuzeo me umor te sam odmah zaspala. Znala sam da se moram odmoriti za ono što me čeka drugi dan - strka, zbrka, previše ljudi… Sljedećeg jutra razgledavali smo Pariz koristeći gradski prijevoz – podzemnu željeznicu. Obišli smo mnogo toga. U sjećanju će mi ostati Opera i šetnja ulicom Champs

Elysees. Liftom smo se popeli do treće etaže Eiffelovog tornja – simbola Pariza. Pogled koji se s tornja pruža na grad ne može se opisati riječima, potrebno ga je doživjeti. Još smo neko vrijeme ostali u Parizu, a onda se spremili za povratak kući. Pritom smo se zaustavili u Austriji, u gradu Salzburgu. Dok je moja mama uživala u slavnim Mozart- kuglama, ja sam u glavi vrtjela filmove i prekapala po doživljajima iz Pariza. Sretna sam što mi se pružila prilika vidjeti Pariz, no samoj sebi sam na kraju obećala da ću mu se jednom opet vratiti i doživjeti ga sama onako kako ja to želim, a ne kao dio grupe. Elizabeta Pintarić

Katedrala Not re Dame

^

Elizejska palaca

Louvre

25


I OD VATRE ZDRAVLJE SNAŽNIJI

Zašto su vatrogasna kola

crvene boje? Postoje brojne teorije, legende i šale u vezi toga zašto su vatrogasna kola upravo crvene boje. Jedna govori o tome da su crvena jer su u najranijim vatrogasnim odjelima radili isključivo ljudi koji za svoj posao nisu dobivali nikakvu plaću (volonteri). Kako nisu imali novaca, a vatrogasna kola je trebalo obojiti nekom bojom, oni su izabrali najjeftiniju, a to je tada bila crvena! No, u današnje vrijeme ona nisu samo crvene boje, postoje vatrogasna vozila žute, zelene, pa čak i crne boje. Što je prava istina nije razjašnjeno do današnjih dana. No, što je vatrogastvo i što je DVD istražili smo za vas.

POČECI DOBROVOLJNOG VATROGASTVA U HRVATSKOJ

POVIJEST DVD-a KLENOVNIK 1932.-2015.

Prvo vatrogasno društvo osnovano je 1841. godine u Meissenu u Njemačkoj, a 1846. godine proizvođač vatrogasne opreme Karl Metz i građevinski poduzetnik Christian Hensst bili su inicijatori osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Klenovnik utemeljeno je 1932. godine na poticaj radnika bolnice, škole te ostalih seljana Klenovnika. Posebne zasluge za stvaranje vatrogasnog društva pripadaju gospodinu Josipu Baumeisteru. Prva sredstva za gašenje požara Društvo je dobilo od DVD-a Ivanec. Prvu intervenciju Društvo je imalo zajedno sa DVD-om Ivanec u Dubravcu gdje je požar zahvatio nekoliko kuća. U 1951.godini Društvo je osnovalo KUD. Organizacijama malih priredbi dolazilo se do sredstva za nabavu agregata. Upravni odbor je 1952. godine održao čak 16 sjednica. Društvo je dobro surađivalo s DVD-om Ivanec i DVD-om Varaždin. DVD Ivanec im je pomagao s nabavom agregata, a Varaždin je društvu posudio usisnu cijev da mogu vježbati i intervenirati na požarima. Godine 1954. DVD bolnice posudio je društvu na privremeno korištenje svoj inventar. Godine 1955. razmatran je problem glede odvajanja DVD-a od DVD-a bolnice. Godine 1965. Društvo je pružalo novčanu pomoć vatrogasnom Društvu u Žarovnici od 1009,00 dinara. Od 1962. do 1968. godine održano je ukupno 29 sjednica Upravnog odbora. Glavni problemi u Društvu bili su poslovi oko uređenja spremišta, omasovljenje Društva, nabave uniformi i vatrogasnih agregata. Godine 1980. Društvo je nastupilo s deset vatrogasaca na završnoj sjednici u Čakovcu povodom “Mjeseca zaštite od požara“. 6.lipnja 1982. godine deset vatrogasaca promatralo je združenu vježbu Civilne zaštite i Teritorijalne obrane vatrogasnih jedinica u Ivancu u sklopu aktivnosti “Mjesec zaštite od požara“. Tijekom 1983. godine organizirane su dvije zabave na kojima je zarađeno

U Hrvatskoj je suvremeni razvoj DVD-a započeo godine 1864. u Varaždinu. Oton Mayer je u Varaždin donio ideju slobodnog udruživanja građana u vatrogasna društva. Prema toj zamisli u Varaždinu je 17. lipnja 1864. osnovana prva dobrovoljna vatrogasna organizacija pod nazivom „Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu“ sa 156 članova.Nakon Varaždina počela su se osnivati društva i u drugim gradovima. Imena koja vežemo uz povijest vatrogastva u Hrvatskoj su Gjuro Stjepan Dežalić koji je bio najzanimljivija i najangažiranija ličnost vatrogastva druge polovice 19. st. i početkom 20. st. u Zagrebu i smatra se ocem hrvatskog vatrogastva. Drugo ime je Mirko Kolarić, najpoznatiji učitelj hrvatskog vatrogastva.

26


99.362,00 dinara. Društvo je kupilo za NK “Mladost“ Klenovnik šesnaest komada novih dresova te sufinanciralo je postavljanje hidranta u selu Vuglovečki. 2003. održana je svečanost obilježavanja 70. godišnjice DVD-a Klenovnik. Tijekom 2005. Upravni odbor primio je devet ženskih i sedam muških članova vatrogasne mladeži. Tako je DVD prvi put osnovao žensku natjecateljsku ekipu. 2008. godine izrađen je idealni projekt dogradnje i rekonstrukcije vatrogasnog doma. 25. veljače 2011. održana je 80. godišnja sjednica Skupštine DVD-a Klenovnik. Početkom 2014. godine Društvo je u vlastitom angažmanu dalo izraditi dvanaest svečanih vatrogasnih odora za nove vatrogasce. Društvo je u 2014. godini nastavilo dobru suradnju s

općinom Klenovnik i svim drugim institucijama koje djeluju na području Općine. Tijekom te godine nabavljena je oprema za rad i uvježbavanje pomlatka i mladeži. Upravo su članovi DVD-a Klenovnik, vatrogasna mladež i vatrogasni pomladak, nama od posebne važnosti jer su to učenici naše škole. Oni su tijekom 2015. godine sudjelovali na natjecanjima djece i mladeži: Kup „Dragutina Medveda“ Bednja, Kup DVD-a Donja Voća i 3. memorijalni vatrogasni kup Kos – Ledinščak Lepoglava. Na svim tim natjecanjima osvajali su značajna mjesta i odličja. Magdalena Kljunić

27


GLEDALI SMO

Filmsko platno

puno boja

Svjetla su se ugasila. Uvaljeni smo u udoban stolac. Kokice su spremne. Pali se svjetlo na velikom ekranu. Odjednom - pregršt blještavih boja. Započinje dugoočekivani animirani film. Što bi danas rekao Walt Disney da je na mom mjestu? Crtani film je nastao snimanjem crteža s radnjom. U sekundi se izmijeni dvadeset i četiri različitih sličica da bi nastao jedan kadar. Sve je to spoj slikarstva i filma. Druga vrsta animiranog filma jest lutkarski film. U njemu se istim postupkom animacije pokreću lutke. Tzv. „stop-animacija“ jedna je od prvih animatorskih tehnika . Stopanimacija omogućuje stvaranje privida kretanja stvari koje su inače nepokretne. Računalna animacija je kad se uz pomoć računalnih programa stvaraju modeli koji se bojaju i animiraju u virtualnom okruženju. Jedan od važnih ljudi svakako je Walt Disney s čijim likovima odrastaju mnoge generacije. I Hrvatska se može pohvaliti Zagrebačkom školom crtanog filma koja je pokrenula novi način stvaranja animiranih filmova. Manje crteža, boja i detalja, te mnogo glazbe glavna su obilježja te škole. Koliko je ta Škola značajna, potvrđuje nagrada Oscar za film Surogat, redatelja Dušana Vukotića iz 1962. godine. 2015. godinu obilježili su mnogi filmovi toga žanra. Izdvojili smo tri animirana filma.

28


Malci (sinkronizirano) IZVORNO IME: Minions REDATELJ: Kyle Balda, Pierre Coffin   ULOGE: Renata Sabljak, Luka Peroš, Hrvoje Klobučar, Jasna Bilušić, Borko Perić, Mila Elegeović, Rene Bitorajac Uvodna priča animiranog filma o malcima glasi ovako: MALCI su započeli svoje postojanje kao jednostanični žuti organizmi. Razvijali su se tijekom stoljeća, uvijek služeći najgorim gospodarima poput T. Rexa i Drakule. No, ni njih nisu uspjeli zadržati. A kad MALCI nemaju kome služiti, padnu u tešku depresiju. Jedan od MALACA po imenu Kevin skuje plan. Uz pomoć tinejdžera i buntovnika Stuarta te simpatičnog malog Boba krenut će u svijet pronaći novog zlog šefa kojeg njegova braća mogu slijediti. Kako će proći zbližavanje s novim šefom i hoće li konačno uspjeti u svojim namjerama svakako pogledajte ako do sada još niste. Čeka vas pregršt smijeha i dobre zabave s malim likovima koje jednostavno morate obožavati.

Mali princ IZVORNO IME: Le petite prince REDATELJ: Mark Osborne   ULOGE: Mara Picukarić, Maja Niković, Olga Pakalović, Otokar Levaj, Luka Petrušić, Nataša Janjić, Ivica Zadro, Ozren Grabarić Glavni lik ovog filma je djevojčica koju majka priprema za svijet odraslih. Novi susjed je pomalo čudan, ali dobronamjerni avijatičar.  On kroz priču i druženje pokušava upoznati djevojčicu sa svijetom u kojem je sve moguće. Njega je s tim svijetom upoznao Mali princ. Djevojčica će putovati u izmišljeni svijet Malog princa koji će joj otkriti da je sve ono što je važno, vidljivo jedino srcem. Što će se sve događati na tom putovanju mašte pogledajte i uvjerite se sami. Od srca toplo preporučam.

Sanjaj veliko – Snoopy i Charlie Brown IZVORNO IME: The Peanuts Movie REDATELJ: Steve Martino    ULOGE: Ivan Horak, Paola Popek, Lana Mandić, Roko Cvitaš, Katarina Bratulić Nekad likovi iz stripova, pa dugogodišnji likovi u kratkim crtanim filmovima konačno dobivaju svoju priliku i na filmskom platnu. Charlie Brown, najdraži i najsimpatičniji gubitnik, prima se ozbiljnog i herojskog zadatka dok njegov najbolji prijatelj, voljeni pas bigl Snoopy, kreće u nebesa u potjeru za svojim najvećim neprijateljem Crvenim Barunom. Oni će nam pokazati kako i svaki gubitnik ima svoj dan. Na koji način će to uspjeti, svakako pogledajte na velikom platnu. Lorena Golub

29


SLUŠALI SMO

Boje

u glazbenim

stihovima

Svi mi dobro znamo da bi bez boja svijet bio dosadan i da bi sve bilo u tonovima crne i bijele. Boje se nalaze u svim aspektima našega života. Ne koriste ih samo likovni umjetnici. Glazbeni umjetnici se također služe bojama dok pretaču svoje emocije u stihove. Boje nalazimo u nazivima bendova i stihovima pjesama. Za pjesmu Teške boje Gorana Bareta smo svi čuli, bendove kao što su Crvena jabuka, Plavi orkestar ili Bijelo dugme slušamo redovito, a s pjesmom Crno-bijeli svijet odrastaju mnoge generacije. Naše su bake i mame slušale pjesme Crvenih koralja. No to nije sve. Malo sam istraživala tekstove pjesama. Evo što sam saznala: Boja koja najčešće prevladava u stihovima je crna (žena, tuga, vino, kosa, oči…). Kada opisuju oči, tekstopisci su veoma maštoviti. Tako pronalazimo oči boje mora, Dunava, meda, duge, badema, kestena, lavande, srne, lješnjaka, noći… Zlatna je boja također pronašla svoje mjesto u pjesmama. Zlatna je ribica, zlatna su polja, djevojke ili pak doline, čak i tuga može biti boje zlata. Često se pjeva o boji vena, neba, usana, grijeha, kišnog neba… Zanimljivi su opisi neba. U pjesmama otkrivamo nebo boje ljubavi, indiga, vanilije i zrelih višanja. Kosa nije sijeda, već je boje srebra, a neke žene se mogu pohvaliti kosom boje maka. Usne su obično boje vina ili krvi. Žuta je minuta, jabuka, dunja, dukati, haljina, jesen, soba. Ruže su žute, crvene, plave, trava je zelena, košulja je plava, a haljina je u svim bojama.

30

Ljubičasta je „večer što miluje ti kosu“. Kosa je plava poput zore, plava je žena crne duše, plava je ciganka, vještica, mačka, zora, djevojčica, suknja, haljinica, vrpca u kosi, plavo je ljeto ili pak jorgovan… Kad se zaljubiš, „ljubav boje razlije“. Arsen Dedić je jednom rekao: „Boje s nikim ne dijelim otkad te ne volim.’’ Naišla sam i na stih: „Izdala si me, a i moje snove koji boje nebo u crveno prodala si drugom“, te „Dok čekam te kao semafor mijenjam boje“. Novi fosili su pjevali „ispod mjeseca boje trešanja“, što god to značilo za nekoga. Zanimljivom opisu dodamo još neku „zaraznu“ melodiju i brzo će neki stih postati dio našeg rječnika. Zato se ne treba čuditi kad netko kaže da se pjesme čuju uhom i vide očima. Piše: Lea Kralj


 B o u ji Knjižnica

KNJIŽNICA

Čitajući ovaj broj Klena vidjeli ste da nas boje okružuju i da se njima oduševljavaju likovni umjetnici, glazbenici, filmaši, vidjeli ste boje u hrani, gradovima i životinjama. A što je s piscima? Jesu li boje i njima inspiracija? Naravno da jesu. Provjerite koje su boje inspirirale pisce u naslovima lektire. piše: Dragana Belščak

31


HVALA ZA GODINE VJERNOSTI

Biti učiteljica znači biti druga mama Već nekoliko godina ukras svake naše školske priredbe je lutkarski igrokaz. Iza lutaka stoje učenici naše škole, članovi Lutkarske grupe. No, što znate o osobi koja stoji iza svega toga i koja je za sve odgovorna? Budući da će kroz nekoliko godina učiteljica Dragica napustiti školske klupe i otići u zasluženu mirovinu željeli bismo joj, dok je još sa nama, posvetiti nekoliko redaka.

Dragica Konjević je učiteljica nižih razreda. Rođena je 30. rujna 1955. godine u Osijeku. Djetinjstvo je provela u Đakovu i Varaždinu. Učiteljsko zvanje joj se sviđalo od malena, no o tome da bi se njime bavila počela je razmišljati tek kasnije. Završila je četverogodišnju srednju školu te Pedagošku Akademiju u Čakovcu. U Klenovnik je stigla 1976. godine saznavši za slobodno radno mjesto učiteljice razredne nastave. OŠ Klenovnik bilo joj je prvo radno mjesto. Tri je godine radila u PŠ Ladanje Gornje, koja pripada OŠ Vinica. No, vratila se ponovo u Klenovnik i tamo je ostala do današnjeg dana. Tu je osnovala obitelj, rodila i odgojila djecu koja su danas odrasli ljudi. Na kćer Mariju je čak prenijela ljubav prema učiteljskom zvanju te se danas druže u zbornici naše škole. Za vrijeme radnog vijeka mnogo je generacija prošlo kroz njene klupe. Svi su bili solidni đaci i nije joj se dogodilo da je netko morao ponavljati razred. To što je završila među lutkarima kriva je njena ljubav prema lutkama. Oduvijek se voljela njima igrati. Kad se učiteljica Ana Grgić (voditeljica lutkara) odselila, Dragica je zamolila ravnatelja da vodi lutkare i tako je sve počelo. Samostalno izrađuje lutke za predstave. Ideje pronalazi po časopisima, knjigama, a u zadnje vrijeme sve više na internetskim stranicama. Od ideje do finalne predstave je dug put, no ona u tome uživa. Ponosna je na svoje učenike kad naprave nešto dobro i kad ih drugi hvale.

32

Sretnom ju čine šale u razredu i smiješne situacije. Tako-

đer se razveseli kad ju pozdravi neko od bivših učenika. Naljuti se kad čuje laž, bezobrazluk ili prostotu. Razočarana je što su se današnja djeca promijenila i što nemaju poštovanja prema starijima. Sve u svemu, voli svoj posao i ne bi ga mijenjala jer biti učiteljica znači biti druga mama, prijatelj i onaj koji te razumije, iako je taj posao zahtjevan i iziskuje veliku odgovornost. Najveću podršku u životu daju joj njena obitelj i prijatelji. Raduje se mirovni jer će imati više slobodnog vremena za svoju obitelj, prijatelje te svoje hobije. Svoj radni vijek pamtit će po druženju s djecom i učiteljima, a nedostajat će joj dječji humor, školsko zvono, ploča i krede. Prošle je školske godine za svoj trud i doprinos u školi primila nagradu ravnatelja što pokazuje koliko se cijeni njezin rad u školi. Svi joj želimo da uživa u ovim godinama koje će provesti s nama, puno sreće u daljnjem životu i ostvarenju svojih snova i ciljeva.

Učiteljice Dragice, hvala Vam za godine vjernosti! Piše: Željka Janžek


Kakva je Dragica Konje vić bila kao učiteljica na jbolje se može saznati od onih s kojima je provela najviše vremena – njenih učenika i kolega. „Kad je u prvom razredu učiteljica Dragica posta la moja učiteljica, bila sam jako sretna. Ona je uvije k svima pomagala i nasm ijavala nas. Drugi učitelji su dobri, ali učiteljica Drag ica je najbolja na svijetu. ’’

„Teško je u par rečenica opisati tako divnu osobu kao što je učiteljica Drag ica. Ona je dobra duša ve likog i toplog srca, osoba koja je mene i moj razred naučila kako trebamo s osmijehom na licu i dobro tom u srcu koračati kroz život. Zato joj velika hvala na svemu što nas je nauč ila. Jako sam ponosna što je bila moja učiteljica.“

Ana Car (generacija 2011. – 2015.)

„Učiteljica Dragica je uv ijek znala sve objasniti i to joj nikada nije bio problem. Uvijek je sve radila s do brom voljom. Morali sm o nešto jako zgriješiti da bi nas „našpotala“, ali tad bis mo to i zaslužili. Sve u sve mu, ona mi je bila najbo lja učiteljica.’’

Karlo Kukec (generacija 200 7. - 2011.)

„Pamtim je kao jako dobru učiteljicu. Najdraže mi je bilo kad smo imali lutka re, s njom je uvijek bilo zabavno. Nije nas samo po dučavala, već je pričala s nama o problemima s ko jima smo se znali susret ati. Ukratko, za nju imam sam o riječi hvale.“

Dragica Husnjak (generacija 2003. – 2007.)

Štefica Vuglač Šoštarek (gener acija 1988. – 1992.)

„Učiteljica Dragica je moja kolegica već trideset go dina. Samozatajna je i pre dana svojem poslu. Gaji veliku ljubav prema izrad i lutaka i lutkarskim pre dstavama. Brižna je prema svojim đacima. Zatreba li mi bilo kakva pomoć, ko legica Dragica će mi je uv ijek rado pružiti.“

Vesnica Kišiček, učiteljica raz redne nastave

„Od početka moga rada u školi Klenovnik s učite ljicom Dragicom sam usp ostavila suradnički i pro fes ionalan odnos. Oblik sur adnje koji ću uvijek pamt iti je priprema i realizacija moje prve Škole u prirod is učenicima IV. razreda. U daljnjem radu učiteljica je uvijek prihvaćala nove pri jedloge, rado je sudjelov ala u radionicama koje sam održavala u njenom razredu, poticala je učenike na uključivanje u izvanna stavne aktivnosti koje vo dim i sl. Dragica je draga kolegica i dobra učiteljic a.“

„Učiteljica Dragica bila je dobra učiteljica. Kad je nešto krenulo po zlu, uvije k je bila uz nas da nam po kaže pravi put kojim moram o krenuti. Uvijek je bila uz nas, pogotovo kad je ne kome zatrebala pomoć pri svladavanju gradiva. S njo m smo bili razigrani i ve Ankica Gotić, pedagoginja seli. Bila je dobar uzor sva kome te uz igru i učenje po kazala ono najbolje. Ostav Dragicu sam najprije up ila je trag dobrote i možeoznala kao ljubaznu i dra mo biti sretni što je bila gu susjedu. Kasnije smo po naša učiteljica.“ stale kolegice. Cijenim je kao kolegicu, a po Ana Kruhoberec (generacija 2003. – 2007.) učiteljica mom sin sebno iz tog razloga što je bila u. Uvijek je blaga, optim istična, Učiteljica Dragica mi je smirena i pravedna. posebno ostala u sjećan ju u vrijeme škole u prirodi. Bila je jako brižna, uvije Štefica Oštarjaš, učiteljica k nas razredne nastave je vodila i pazila na nas. Zahvaljujem joj za sav tru d i brigu.“

Domagoj Oštarjaš (generaci ja 2003. – 2007.)

33


RAZGOVARALI SMO

Knjiga nastaje u glavi zahvaljujuci masti Hrvoje Kovačević posjetio je našu školu 10. travnja. Nakon zanimljivog i zabavnog susreta, novinarke naše škole iskoristile su priliku i porazgovarale s njim.

Hrvoje Kovačević,

rođen 1966. godine u Požegi već godinama živi u Stubičkim Toplicama. Diplomirani je arhitekt, a od 2002. godine smatra ga se profesionalnim piscem. Bavio se karikaturama te animiranim i igranim filmom. Pisac je za djecu i odrasle. Dobitnik je nagrade Grigor Vitez, a nama je najpoznatiji po seriji romana za djecu Tajna.

Na početku ovog razgovora srdačno vas pozdravljamo u ime naše novinarske grupe i svih učenika naše škole. Budući da ste često u posjeti školama u Hrvatskoj, što vam prvo “zapne za oko”? Vidim da se u ovoj vašoj školi jako lijepo radi i da ima puno znatiželjnih radnika i učenika. Sigurno vam se probude sjećanja na vaše školske dane. Čega se najviše sjećate iz tog doba? Velikih odmora! Najzanimljivije stvari doživio sam na odmorima. No, volio sam i satove tjelesne kulture. U matematici sam bio dobar, a volio sam i hrvatski jezik, pogotovo pisanje sastavaka.

Radili ste različite poslove prije nego ste se profesionalno počeli baviti pisanjem. Tko vam je bio najveća potpora i najbolji kritičar?

34

Najveća potpora mom radu bila mi je žena, a najveći kritičar kćer (u pozitivnom smislu). Ona je od svoje desete godine prva osoba koja čita moje knjige za djecu i daje mi tijekom čitanja vrlo korisne i konstruktivne savjete.


U vašim se naslovima često javlja riječ TAJNA. Znate li čuvati tajne i što mislite dogodi li se i u stvarnom životu da se sve tajne prije ili kasnije otkriju? Znam čuvati tajne. Kad mi netko nešto kaže u tajnosti, onda zbilja dajem sve od sebe da sačuvam tajnu. Međutim, te tajne koje znam čuvati ponekad iskoristim u svojim djelima. Uvijek promijenim imena i trudim se da ta osoba nikada ne otkrije o kome se radi. Sva vaša djela prožeta su maštovitošću što znači da ste sigurno i vi osobno takvi. Smatrate li da je ta osobina ljudi važna kod odraslih? Ta je osobina vrlo važna. Ono što je jako važno napomenuti jest da se maštovitost razvija čitanjem. Zato je čitanje strahovito važno. Kad gledate televiziju imate sliku i ton, kad igrate igricu imate sliku i ton. Kad čitate knjigu, nemate ništa osim slova na bijelom papiru. Knjiga nastaje u vašoj glavi, zahvaljujući vašoj mašti. Zbog toga trebate mnogo čitati kao što sam i ja u vašim godinama i sigurno ćete probuditi svoju maštu. Pisac ste za djecu i za odrasle. Koji vas način pisanja čini radosnijim? Nema razlike. Kod čitanja je stvar u tome da se uživiš u jedan karakter cijelo vrijeme. Postaneš jedan od likova i za vrijeme čitanja. Ponekad to zamišljanje traje i nakon što prestaneš čitati. Kad pišem za djecu moram im ponuditi lik s kojim se oni mogu identificirati, zamisliti da su taj lik, a to je onda najčešće dijete. U knjigama za odrasle može, a i ne treba biti dječjih likova.

Moram napomenuti da sam obiteljski čovjek. Veseli me druženje s obitelji i s prijateljima. Za sebe mogu reći da sam sretan čovjek i zbog toga što radim ono što volim i čemu uživam. Još je puno knjiga pred vama za napisati. Što još planirate napraviti u svome životu u budućnosti? Ove će godine mi biti objavljena jedna knjiga za djecu i za odrasle i jedna slikovnica. Osim toga, pokušavam naći producenta koji bi realizirao dva moja scenarija za igrane filmove i dva scenarija za serije za djecu. Prema tome, mogu reći da su mi to sad trenutno neki od važnijih ciljeva. Naravno, imam još mnogo ideja za romane i za djecu i za odrasle. Na nekima sam već počeo raditi, a neki su još uvijek samo ideje. Eto, to su mi neki prioriteti što se tiče poslovnog plana. Na kraju vas molimo da poručite nešto našim čitateljima. Svakako morate čitati. Čitanje je nešto što vas razvija, nadograđuje vas kao osobe, nadograđuje vaše znanje i pomaže vam da se što bolje izražavate. Bitno je da se dobro izražavate jer ćete tako lakše uvjeriti ljude oko sebe u ono što želite. Od srca vam zahvaljujemo što ste odvojili malo svog vremena za nas i naše čitatelje. Želimo vam još mnogo uspjeha u daljnjem životu! Razgovarala: Sara Srednoselec

Djeca su danas sve više okrenuta računalnoj tehnici, a sve manje druženju s knjigama. Što vi o tome mislite? Na koji način biste vi potaknuli čitanje kod mlađe generacije? Čitanje potičem na način da se družim s djecom i pričanjem o svojim knjigama. Moram priznati da nemam točan odgovor na to pitanje. Smatram da bi onaj tko pronađe odgovor napravio veliku stvar, ne samo za djecu, nego i za odrasle. Puni ste pozitivne energije, veseli i nasmijani. Što sreća predstavlja za vas i što vas najviše veseli?

35


OBILJEŽILI SMO

Deset godina

filatelije

nja Općinsko poglavarstvo općine Bed 6. 200 su ez i Hrvatski filatelistički sav dih godine prihvatili projekt Škola mla u ven nst jedi filatelista Trakošćan kao školu filatelije u Hrvatskoj. Prve je godine okupljeno sto trideset mladih iz Hrvatske s namjerom da ih se da zainteresira za filateliju i marke te m njihovim proučavanjem i istraživanje sudionici pronađu sami sebe, svoje interese i težnje. To što su se počeli okupljati u dvorcu Trakošćan nije bilo slučajno. Svojom bogatom povijesnom baštinom i doprinosom u svim i područjima čovjekova života dvorac nu njegov okoliš predstavljaju neiscrp inspiraciju za edukaciju djece.

G. Jelenečki prenosi svoja znanja mladima

Kako se iz godine u godinu broj djece koja su sudjelovala u Školi mladih filatelista Trakošćan povećavao, tako se rodila ideja da filatelija postane izvannastavna aktivnost u školama širom Lijepe naše. Bavljenje filatelijom smatra se hvalevrijednom aktivnošću koja ima veliku edukativnu moć da djecu vodi ka pravom putu njihova samodokazivanja. Broj škola u kojima djeluju grupe filatelista pokazuje kako je takva ideja naišla na plodno tlo. Zahvaljujući dvojici zaljubljenika u filateliju, gospodinu Josipu Polančecu (tadašnjem ravnatelju škole) i gospodinu Josipu Jelenečkome, od prvog je dana Osnovna škola Klenovnik dio Škole mladih filatelista Trakošćan. Znanja koja su stekli u Školi svih ovih godina, vrijedno su primjenjivali i proširivali tijekom godina. Marljivo su izrađivali izloške, okupivši, uredivši i opisavši veliki broj tematski povezanih maraka. Sve su teme bile odraz dječjih interesa. Koliko su bili marljivi pokazuju rezultati postignuti na brojnim izložbama, što u Hrvatskoj, što u inozemstvu.

36 Mladi filatelisti na djelu


u našoj školi Kroz grupu Mladi filatelisti Klenovnik prošao je veliki broj djece. Većina polaznika prve skupine danas su srednjoškolci, neki od njih već i odrasli ljudi, no i dalje zaljubljenici u filateliju. Danas u školi Klenovnik djeluje grupa od dvadeset učenika i od ove je školske godine njihov rad priznat kao izvannastavna aktivnost. Svaki drugi petak sastaju se i marljivo rade, istražuju, pišu i proučavaju. Iako su mladi, svojim izlošcima prate svaku prigodu u našoj školi. Svake godine imaju samostalnu izložbu „Božićna radost“ u Pošti Varaždin i Pošti Lepoglava.

Primjeri filatelističkih radova

Prošle su godine dvije učenice sudjelovale na Međunarodnoj filatelističkoj izložbi mladih u Šibeniku. Ida Pintarić, učenica 6. razreda, predstavila se izloškom Divlja Afrika i osvojila srebrenu medalju, a učenica 4. razreda Hana Husnjak izloškom Ruže osvojila je brončanu medalju. Ove se godine očekuje izlaganje radova većeg broja učenika. Svake godine organizira se druženje s roditeljima i gostima kako bi se predstavio i zaokružio rad i uspjeh ovih upornih i marljivih učenika te kako bi se zahvalilo svima koji ih podržavaju u njihovom djelovanju. Koliko ih u njihovom radu podupire Općina Klenovnik, pokazuje i dodjela priznanja nagrađenim učenicima (koju je upriličio načelnik u svojim prostorima) i zahvala ljudima koji ulažu trud i vrijeme. Tek je deset godina iza njih te smo sigurni da će postići još mnogo uspjeha i da će s ponosom predstavljati školu i Klenovnik. Ida Pintarić

37 eljima Mladi filatelisti s vodit


PROJEKTI U ŠKOLI

Ljetna škola

A N O T N I M BAD

U našoj školi je od 31. kolovoza do 4. rujna 2015. godine uspješno proveden projekt Ljetna škola badmintona za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Projekt je realiziran uz sufinanciranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i u partnerstvu sa Školskim sportskim savezom Varaždinske županije.

U projektu je sudjelovao dvadeset i jedan učenik. Program je realiziran u pet dana po četiri školska sata, a provodili su ga učitelji TZK - Josipa Polančec Štimec i Marko Vrtar. U realizaciji programskih zadaća bili su angažirane i učiteljice i učenici volonteri koji već niz godina igraju badminton.

Posljednji je dan Ljetne škole upriličena svečana podjela diploma i majica, uz prisustvo roditelja i ostalih članova obitelji. Nakon podjele, svi su prisutni imali priliku zaigrati badminton.

Cilj Ljetne škole badmintona bio je upoznavanje naših učenika s badmintonom, usvajanje osnovnih tehničkih znanja igre te primjena naučenog u igri. Isto tako, učenicima je omogućeno kvalitetno provođenje slobodnog vremena te doprinos očuvanju tjelesnog i socijalnog zdravlja kroz druženje i zabavu s vršnjacima. Dugoročni cilj projekta je probuditi interes djece za rekreativnim bavljenjem badmintonom, kako u sklopu izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti, tako i u slobodno vrijeme.

38

Naša škola ponosi se višegodišnjom tradicijom igranja badmintona pa se nadamo da će i ovakvi projekti također postati dio te tradicije, a sve s ciljem popularizacije badmintona te stvaranja zdravije i kvalitetnije svakodnevice naših učenika. Piše: Josipa Polančec Štimec


PROGRAM SVJEŽEG MLIJEKA U ŠKOLAMA Od ponedjeljka, 23. 11. 2015. u našoj školi je započeo projekt Europske unije „Program mlijeka u školama“. To je pilot projekt kojim su obuhvaćeni učenici nižih razreda a za dobavljača je odabrana „Vindija“ Varaždin. Ovim programom se omogućuje da učenici od 1. do 4. razreda imaju jednom tjedno, prije početka nastave 0,25 litara toplog mlijeka ili kakao što bi trebalo doprinijeti razvijanju zdravih prehrambenih navika kod učenika. E. B.

PROJEKTI U ŠKOLI

BESPLATAN OBROK ZA SOCIJALNO UGROŽENE UČENIKE Varaždinska je županija u ovoj školskoj godini još jednom pokazala kako se brine za svoje najmlađe stanovnike. Projektom „Unaprjeđenje kvalitete života djece iz socijalno ugroženih obitelji u školama Varaždinske županije“, koji je ostvaren u suradnji Varaždinske županije i Društva Crvenog križa Varaždinske županije, osigurat će se besplatan obrok učenicima iz socijalno ugroženih obitelji u 28 osnovnih škola s područja Županije. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 600.000 kuna, a u pripremi projekta sudjelovala je i Agencija za razvoj Varaždinske županije. N. E.

RAZMJENA UDŽBENIKA

Varaždinska županija je u svibnju 2015. godine pokrenula projekt sufin anciranja nabave udžbenika za učenike osnovnih škola. U Županiji su istaknuli kako je ovo izuzetno važna mjera jer njome se stvara ju preduvjeti da svi imaju jednake šanse tijekom ob razovanja. Učenici su tako na kraju školske godine imali mogućnost svoje udžben ike koje su sami kupili predati u školu te dobit i udžbenike potpuno besplatno. Dio udžbenika koji su učenici dobivali na početku ove školske godine je rabljen, a dio je nov. Krajem nastavne godine, škola će otkupit i udžbenike od učenika za vršnih razreda ako su učenici sudjelovali u razmjeni, po cijenama jednakim 50% cijena tih udžbenika u redovnoj prodaji u trenutku kupn je udžbenika.

Županija planira projekt provoditi i dalje tako da roditelji osnova ca mogu računati na značajnu pomoć pri naba vi udžbenika i u sljedećoj školskoj godin i. S. B.

39


PROJEKTI U ŠKOLI

JOŠ JEDNA „VEČER MATEMATIKE”

Drugu godinu zaredom, učenici naše škole su proveli večer u matematičkom druženju. Prvog četvrtka u prosincu svi ljubitelji matematike se okupljaju na Večeri matematike i upoznaju drugu, zanimljivu i zabavnu stranu matematike. Ove godine su se učenicima viših razreda pridružili i učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda sa svojim učiteljicama. Ukupno, pedesetak učenika naše škole je uživalo u matematičkim igrama, mozgalicama i zanimljivim zadacima. Posebno je lijepo bilo vidjeti veselje na licima učenika i entuzijazam kojim su sudjelovali u rješavanju matematičkih zagonetki te žar koji su u njima probudile brojne matematičke igrice. Večer matematike već nekoliko godina zaredom organizira Hrvatsko matematičko društvo u suradnji sa školama, a s ciljem izgradnje pozitivnog stava prema matematici i otkrivanja ljepota matematike. Važno je da učenici vide kako ne moraju biti vrhunski matematičari da bi rješavali matematičke probleme iz svakodnevnog života, a i da spoznaju kako je matematika u svojoj biti zanimljiva i prožima sve segmente života. Sanda Golub

PROJEKTI KNJIŽNICE Naša je školska knjižnica nastavila s već dobro vam poznatim projektima o kojima ste mogli čitati na mrežnim stranicama škole i facebook stranici knjižnice. To su projekti: Tulum s(l)ova, Čitamo mi, u obitelji svi, Čitanjem do zvijezda i Projekt Bookmark. Prošle školske godine smo započeli s novim projektom kojeg smo nazvali Najčitač 2. razreda. Učenici sadašnjeg 3. razreda su se natjecali u poznavanju knjiga koje su čitali za lektiru. Kviz je obuhvatio pet naslova, a natjecanje se odvijalo u tri kruga. Samo su učenici s najboljim rezultatima prelazili u sljedeći krug, a najčitačicom 2. razreda proglašena je Paulina Golub. Paulina je za nagradu dobila knjigu Sanje Polak Dnevnik Pauline P. koja je lektira za 3. razred. Projekt nastavljamo i ove školske godine pa pozivamo učenike trećeg razreda da čitaju lektiru jer ove godine tražimo najčitača 3. razreda. Dragana Belščak

PETAŠI OBILJEŽILI SVJETSKI TJEDNA SVEMIRA Učenici petog razreda naše škole prvi put su popratili planetarno događanje ‘Svjetski tjedan svemira’ – World space week. Svjetski tjedan svemira se obilježava svake godine od 4. - 10. listopada u organizaciji Društva World Space Week (WSWA). Ovogodišnja tema je Discovery, a odnosi se na nova otkrića i istraživanje svemirskih prostranstava, planeta u našem Sunčevom sustavu, asteroida i kometa kao i drugih zvjezdanih sustava udaljenih stotinama svjetlosnih godina od Zemlje. Povezavši program nastave geografije i engleskog jezika tijekom ‘svemirskog tjedna’ učenici su proučavali svemir, zviježđa i sazviježđa, učili o planetima Sunčevog sustava, čitali enciklopedije, diskutirali, izrađivali makete Sunčevog sustava i bavili se još cijelim nizom drugih aktivnosti vezanih uz svemir. Aktivnosti nisu završene završetkom Svjetskog dana svemira jer su makete ostale izložene u učionici geografije i koriste se u različite svrhe kao nastavno pomagalo. Anita Husnjak


Licitarsko srce kao suvenir regije Zadrugarke Sara Srednoselec i Anđela Gladović Nedić s voditeljicama sekcije Licitari sudjelovale su 11. prosinca 2015. godine u srednjoj školi u Novom Marofu na natjecanju učenika u brendiranju i izradi suvenira regije od ekološki prihvatljivih materijala. Licitarsko srce autohtona je rukotvorina Sjeverozapadne Hrvatske, ima stoljetnu tradiciju i prepoznatljiv simbol hrvatskog identiteta. Licitarsko srce je 25.11.2011. godine upisano na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine. Naša zadruga njeguje tradicijsku kulturu našeg kraja izradom licitara već 10 godina. Licitarsko srce je prigodan dar i suvenir i zato smo ga predstavili kao brendirani suvenir našeg kraja uz slogan “SRCE JE UVIJEK NAJLJEPŠI DAR”.

PROJEKTI U ŠKOLI

Predstavnice naše šk ol

e u Novom Marofu

Karmelka Car

Licitarsko srce kao suvenir

Štand naše zadruge

Štand naše zadruge

Licitari za OŠ Stobreč

Licitarska srca za Stobreč

U predblagdansko vrijeme javila nam se UZ Lovorika iz OŠ Stobreč koja se zainteresirala za naše proizvode. Naime, oni su na našim mrežnim stranicama vidjeli proizvode naše licitarske sekcije te su izrazili želju da školsku božićnu jelku okite licitarskim srcima kao simbolom povezanosti sjevernih i južnih krajeva Lijepe naše kroz učeničke radove. Ponosni smo što je rad naših Licitara prepoznat i cijenjen te smo s radošću izradili i poslali božićni nakit novim prijateljima u Stobreč. Nadamo se da će njihovo drvce okićeno našim božićnim licitarskim nakitom plijeniti pažnju i osvojiti41srca učenika i zaposlenika njihove škole. Karmelka Car


BRAVO ZA

Zlatni

reket škole

Posljednje tri godine naša se škola ponosi rezultatima i medaljama koje osvaja školska badminton ekipa. Za njima ne zaostaje ni odbojkaška ekipa. Jedno ime, koje se provlači kroz obje ekipe, je ime učenice osmog razreda Maje Cerovčec. Ona je odlična učenica i izvrsna sportašica koja je više puta nagrađena u svijetu sporta. Ne moramo ni spomenuti koliko je sudjelovala u doprinosu promociji škole. Porazgovarali smo s Majom kako bismo je malo bolje upoznali.

Osmi si razred i trebaš razmišljati o svojoj

Tko ti je najveća podrška? Kome se

Željela bih postati učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture.

Kad zatrebam savjet ili naiđem na neki problem, najčešće se povjerim roditeljima i najboljim prijateljima jer to su ljudi kojima najviše vjerujem.

budućnosti. Imaš li već kakve ideje što bi voljela biti kad odrasteš?

Što te inspirira u životu? Moja inspiracija u životu su najčešće moji prijatelji.

Imaš li uzora u životu? Uzor mi je Marin Čilić, također sportaš.

Osim škole i školskih obaveza imaš li

slobodnog vremena? Ako imaš, čime se baviš? U slobodno vrijeme igram badminton ili odbojku, a volim otići i na rolanje.

Što te čini sretnom? Najsretnija sam kad igram protiv nekog za koga znam da je jači od mene, a na kraju ipak ja pobijedim.

42

najčešće povjeravaš?

Baviš li se još kojim sportom osim badmintona?

U školi treniram i odbojku, no badminton mi je ipak draži.

Sviraš li neki instrument? Ne sviram glazbene instrumente, ali bih voljela naučiti svirati gitaru.


Kakvu vrstu glazbe slušaš? Slušam sve i svašta, najčešće hrvatsku pop – rock glazbu. Omiljena grupa mi je Pravila igre.

Što voliš raditi u trenutcima opuštanja? Najlakše se opustim slušajući glazbu. Opuštaju me i šetnje u društvu prijateljica. Volim pogledati nešto zanimljivo na televiziji. Vrijeme provodim i dopisujući se s prijateljima putem mobitela.

Što te razljuti? Razljuti me kad si zadam neki cilj ili zadatak, a onda na kraju ne ispadne onako kako sam ja to zamislila ili kako bih željela da ispadne.

Gubiš li brzo živce? Da, strašno brzo izgubim živce jer želim da sve bude savršeno. Ponekad ljudi od najjednostavnijih stvari sve zakompliciraju.

Tko ti je najveća potpora? Bez obzira što zamislila ili odlučila, roditelji su ti koji su uvijek uz mene. Oni me najbolje poznaju, znaju sve moje želje i sve što želim postići pa me u tome podupiru.

Jesi li u životu naišla na ljubomorne ljude i kako se s time nosiš?

Nažalost, dosad sam se već mnogo puta susrela s ljubomorom i ljubomornim ljudima. No, ne obazirem se previše jer takvi ljudi mi u životu ništa ne znače pa mi nije važno njihovo mišljenje.

Postoji li neki

događaj koji bi voljela promijeniti ili bi ga voljela zaboraviti? Ne bih željela mijenjati ništa što mi se dosad u životu dogodilo. Svaki je događaj na neki način bio poseban i kao takvog ga želim pamtiti.

Budući da si „osmašica“ koja uskoro

završava osnovnoškolsko obrazovanje, što će ti najviše nedostajati? Najviše će mi nedostajati prijatelji jer ovih osam godina koje sam s njima provela bile su mi stvarno prekrasne. Bit će mi teško kad će svatko krenuti svojim putem i kad više nećemo biti zajedno. Sigurna sam da nikada neću zaboraviti ni jedan trenutak proveden s njima.

Što bi preporučila našim čitateljima? Čitateljima bih preporučila da budu uporni i da uvijek imaju povjerenja u sebe. Moraju si zadati ciljeve i nikada od njih ne smiju odustajati. Neka svi imaju na umu da uvijek postoji način kako doći do cilja, ali treba biti uporan i marljiv. Našoj Maji želimo da uživa u ostatku vremena što joj ostaje u osnovnoj školi. Također, želimo joj još mnogo medalja te da joj se u životu ostvare sve želje i snovi. Piše: Nika Srednoselec

43


 Sportske vijesti

U ZDRAVU TIJELU ZDRAV DUH

Badminton Održana su županijska natjecanja u badmintonu u Areni Varaždin. Dječaci su u utorak (03. studenog), na natjecanju muških ekipa osnovnih škola, osvojili izvrsno treće mjesto. Ženska ekipa badmintona je u četvrtak (05. studenog)  po treći puta zaredom osvojila prvo mjesto. Cure su uvjerljivo slavile nad svim ekipama te tako pobjedom na županijskoj razini ostvarile nastup na državnoj. L.G

Nogomet Nogometaši naše škole nastupili su u utorak (20. listopada) na međuopćinskom natjecanju u Osnovnoj školi Ante Starčevića u Lepoglavi. Na natjecanju su još sudjelovale: OŠ Višnjica, Kamenica, Bednja te domaćin - Lepoglava. U prvoj fazi po skupinama, ekipa Klenovnika jednom je pobjedom i remijem zauzela  drugo mjesto u skupini s Lepoglavom i Bednjom, te se tako plasirala u polufinale. U polufinalu, pobjedom 4:0 nad Kamenicom, ekipa se plasirala u finale gdje ju je čekao domaćin - Lepoglava. U finalu, borbenom i organiziranijom igrom, ekipa OŠ Klenovnik osvaja prvo mjesto rezultatom 3:2. Tom je pobjedom osigurala ulaznicu za završnicu županijskog natjecanja. L.M.

Odbojka

44

Naša škola je u utorak, 15. prosinca bila domaćin Međuopćinskog natjecanja iz odbojke. Ždrijeb je u prvoj skupini spojio ekipe: OŠ Lepoglava, OŠ Kamenica te našu školu, dok su u drugoj skupini bile: OŠ Ivanec, OŠ Radovan i OŠ Maruševec. Nakon razigravanja po skupinama, u polufinau su snage odmjerile OŠ Ivanec i OŠ Klenovnik, te OŠ Lepoglava i OŠ Maruševec, u finale su otišle OŠ Lepoglava i Ivanec. U borbi za 3. mjesto bolje su bile naše odbojkašice, a u finalu bolje se snašla ekipa Ivanca. Finalne ekipe plasirale su se na županijsku završnicu. J.H.


ADRENALINSKI park

U ZDRAVU TIJELU ZDRAV DUH

Adrenalinski park je visinski poligon koji se sastoji od više vježbi preuzetih iz alpinizma koje su smještene na rastegnutim čeličnim sajlama između drveća u šumi ili na instaliranim stupovima na visini od 1 do 6 metara, čak i do 15 metara. Sastoji se od  različitih zadataka  i prepreka  koje sudionik mora proći. Adrenalinski parkovi vrlo često dolaze uz dodatne popratne sadržaje poput paintball parkova i pustolovina koje nude čari netaknutih šumskih ljepota. Cilj ovih vježbi je savladavanje straha, vježba ravnoteže, motorike i koncentracije, povećanje samopouzdanja pojedinca, razvoj i povećanje izdržljivosti i fizičke kondicije, povećanje duha grupe i motiviranosti, razvoj sposobnosti vođe, a na kraju omogućuje djeci i odraslima doživjeti osjećaj pustolovine. Neke od vježbi koje ćete proći su viseći most, prelazak preko jedne sajle, prelazak preko visećih letvica, preko sajle uz pomoć visećih konopa i tako dalje a vježbu ćete završiti sa spektakularnom vožnjom po sajli na koloturi tzv. zip line vožnja. Sudionici poligona adrenalinskih parkova su osigurani potrebnom sigurnosnom opremom identičnom koju koriste alpinisti, prikopčani su duplim vezom za sigurnosnu sajlu koja se nalazi iznad njih. A da bi sve bilo pod potpunom kontrolom vježbe se izvode pod nadzorom instruktora koji su profesionalci i pripadnici Gorske službe spašavanja, tako da sigurno i bez bojazni od ozljeda se možete koncentrirati samo na zabavu. Adrenalinske parkove često posjećuju tvrtke jer je to najpopularnija team building aktivnost u svijetu. Program je namijenjen i za školske grupe. Vježbe će kod učenika povećati samopouzdanje a pomoći će i homogenizaciji razreda uz pomoć zajedničkog sudjelovanja u ovoj pustolovini. Učenici izgrađuju i učvršćuju prijateljstva i razvijaju vještine vođenja, a programi u parku su dostupni učenicima već od 9 godina. Adrenalinski park je također idealno rješenje za aktivnosti cijele obitelji. Obiteljima će adrenalinski park ostati u dugom sjećanju kako su istraživali i premostili svoje strahove i otkrili nepoznate izvore hrabrosti. Obitelji pronalaze nove putove za i komunikaciju. Ove aktivnosti potiču otvorenost i povećavaju obiteljsku povezanost. Piše: Marko Vrtar

45


U ZDRAVU TIJELU ZDRAV DUH

Fleksibilnost Fleksibilnost je sposobnost izvođenja pokreta u jednom ili više zglobnih sustava, a razvija se kontinuiranim izvođenjem vježbi istezanja.

Vježbe istezanja najčešće se izvode topološki, što znači da se najčešće izvode od glave do pete. Stoga, se istezanje najčešće započinje vratnim mišićima, a završava istezanjem stražnje strane potkoljenice. Valja napomenuti da je fleksibilnost sposobnost koja se može razvijati u svakoj životnoj dobi, a razvijanjem fleksibilnosti smanjuje se rizik od povreda. BLAGODATI ISTEZANJA:  smanjuje napetost mišića  smanjuje mišićne upale  pomaže povećanju gipkosti vezivnog tkiva  smanjuje rizik od ozljeda mišića i zglobova  smanjuje umor nakon treninga  unaprjeđuje tjelesnu pripremljenost  unaprjeđuje samosvjesnost i kontrolu tijela  poboljšava krvotok  smanjuje bolnost menstruacija kod žena Kao i kod svih vježbi koje radite, a naročito kod vježbi istezanja vrlo je bitno da se izvode pravilno. Pokušajte pokret odraditi do svog maksimuma, prilikom izvođenja ne smijete osjećati jaku bol, izbjegavajte nagle trzajeve, tijelo pokušajte opustiti, a mišići moraju biti što je manje moguće napeti i nikako nemojte izostaviti disanje prilikom istezanja.

VJEŽBA - ISTEZANJE VRATNIH MIŠIĆA

Stavite ruke pažljivo iza glave, te laganim pritiskom gurate bradu prema prsima. Zatim dlanove šake postavljate na bradu, lagano gurate glavu unazad i vršite kontra pokret. Nakon pokreta naprijed i nazad podignite ruku i stavite dlan ruke na suprotnu stranu glave i naginjite glavu na stranu ruke (najjednostavnije rečeno, pokušavate ušima dotaknuti rame). Isti pokret radite u obje 46 strane.

VJEŽBA - ISTEZANJE LEĐNIH MIŠIĆA I MIŠIĆA RAMENOG POJASA

Dlanom uhvatite nadlakticu suprotne ruke koja se nalazi u vodoravnom položaju. Privlačite ruku prema sebi ispod vrata. Vježbu izvodite na obje ruke.


i vježbe istezanja VJEŽBA - ISTEZANJE PRSNIH MIŠIĆA I MIŠIĆA RAMENOG POJASA

U uspravnom položaju, hvatate bilo kakvu podlogu koja je paralelna s tijelom i radite rotaciju trupa, gurajući rame hvatne ruke prema naprijed.

VJEŽBA - ISTEZANJE MIŠIĆA TRUPA

U sjedećoj poziciji prebacujete pogrčenu nogu preko ispružene noge. Suprotnom rukom upirete lakat o koljeno suprotne noge, te tako istežete mišiće trupa. Vježbu izvodite na obje strane.

VJEŽBA - ISTEZANJE MIŠIĆA LEĐA

Iz uspravnog položaja spojenih stopala, vršite pretklon i hvatate se za prste stopala. Ako se ne možete uhvatiti za stopalo pokušajte rukama doći što bliže tlu. Istu vježbu možete izvoditi u sjedećem položaju.

VJEŽBA - ISTEZANJE MIŠIĆA NOGU I PREPONA

VJEŽBA - ISTEZANJE MIŠIĆA NATKOLJENICE I KUKA

U uspravnoj poziciji, držeći se jednom rukom o uporište hvatate se za stopalo. Rukom povlačite stopalo prema sebi, te gurate kukove prema naprijed. Nakon što odradite jednu nogu isti pokret ponavljate na drugoj nozi.

Iz uspravne pozicije radite široki iskorak u stranu i spuštate se što niže na puno stopalo. Napomena, pete cijelo vrijeme moraju biti u kontaktu s tlom.

Pozicije pokreta kod svih navedenih vježbi zadržavate 2 do 4 sekunde i cijeli kompleks pokreta izvodite u 2 do 4 ponavljanja. tekst i foto: Marko 47 Vrtar


 Planinarenje

U ZDRAVU TIJELU ZDRAV DUH

2. dio

Ove školske godine grupa mladih planinara nastavila je provoditi planinarske aktivnosti. Da bi se lakše kretali u planinama potrebno je upoznati planinarske oznake. Čitateljima Klena dajemo upute i informacije.

Planinarski putovi Ako želimo sigurno planinariti, u planini se treba kretati isključivo po označenim planinarskim putovima, jer oni služe da se njima sigurno i sa što manje teškoća dođe do određenog cilja. Planinarske putove razvrstavamo u tri kategorije: 1. lagani je onaj na kojem se ne treba pomagati rukama; 2. srednje teški na težim mjestima moramo se pomagati rukama; 3. teški put je onaj na kojemu je upotreba ruku neophodna. One putove, koje za lakše i sigurnije kretanje imaju na kritičnim mjestima ugrađene metalne sajle i klinove, zovemo još i osiguranim putovima. Na takve putove treba ići samo ako smo spremni za kretanje po njima.

Markacije Komisija za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza je 1995. godine propisala izgled i dimenzije svih markacija koje se postavljaju na planinarskim putovima u Hrvatskoj. Osnovna markacija je okrugla i ona se postavlja kad god je to moguće. Okrugla markacija sastoji se od bijeloga kruga okruženog crvenim prstenom.

48

Postavljaju se na drveću, kamenju, ogradama, zgradama, stupovima za struju i telefon i dr. Okrugla se markacija može postaviti u okomit, kosi ili vodoravan položaj u odnosu na pravac gledanja. Oznake se postavljaju tako da se stojeći kod jedne može vidjeti sljedeća.


Grupa mladih planinara obilježila je dva važna datuma: 1.

Međunarodni dan pješačenja U subotu, 7. studenog 2015. u organizaciji Planinarskog kluba Ivanec, planinarska sekcija mladeži iz OŠ Klenovnik sudjelovala je na izletu s vršnjacima iz OŠ iz Ivanca. Izlet je organiziran povodom Međunarodnog dana pješačenja koji se obilježava svake godine 15. listopada. Obilazak je započeo okupljanjem u Prigorcu gdje su se sastali planinari iz dvije susjedne škole. Nakon zajedničkog fotografiranja i upute vodiča Tomislava Gotića, put je nastavljen po označenoj šumskoj stazi do potoka i slapa Šumi. Mladi planinari obišli su jedan dio Ivanečke planinarske obilaznice od Prigorca do lokaliteta Šumi. Ukupna dužina puta iznosila je 6 km u trajanju od 3 sata (s odmorima). Tijekom pješačenja promatrali su planinarske oznake (markacije), upoznali su se s kretanjem u grupi te su promatrali prirodu u jesenjem „ruhu“. Osim planinarskog pješačenja izlet se povezao i sa školom tako je učitelj geografije iz Ivanečke škole pokazao djeci topografsku kartu, upoznao ih kako se služiti kompasom i krivinomjerom (objasnio je djeci mjerenje udaljenosti na zemljovidu). Djeca su imala priliku uživati u lijepom jesenjem danu provedenom u prirodi i družiti se s vršnjacima izvan školskih klupa.

2.

Međunarodni dan planina U nedjelju 6.12.2015. u organizaciji Planinarskog kluba Ivanec, planinarske sekcije mladeži iz OŠ Klenovnik i OŠ Ivanec sudjelovale su na pohodu po Ivanečkoj planinarskoj obilaznici (IPO). Izlet je bio organizirani povodom Međunarodnog dana planina koji se obilježava svake godine 11. prosinca. Djeca su upoznata sa značenjem Međunarodnog dana planina kojeg su ustanovili Ujedinjeni narodi 2003. godine s ciljem podizanja svijesti o potrebama ljudi koji žive u planinama, vrijednostima i problemima te osjetljivosti planinskog okoliša. Ove godine naglasak Međunarodnog dana planina je na promociji proizvoda koje su proizveli ljudi koji žive u planinama. Devet sudionika izleta krenulo je od parkirališta Repikavac kod Prigorca prema Svetom Duhu, a zatim skrenuli prema Ivanečkoj Željeznici. Nakon sat vremena hoda stigli su do kontrolne točke 6 IPO. Putem su djeci objašnjavane planinarske oznake, planinarske staze, obilaznice, značenje kontrolnih točki i žigova. Laganom šetnjom po šumskom putu stigli su do kontrolne točke 5 IPO na lokalitetu Šumi. Pokraj slapa napravljeni je kratki predah. Na putu prema Prigorcu sreli su druge sudionike pohoda koji su obilazili stazu IPO-a u drugom smjeru. Do kraja školske godine čeka nas još lijepih planinarskih izleta! Ankica Gotić

49


DUHOVNE ISKRE

 BUDIMO SVJETLO

JEDNI DRUGIMA

Pronošenje svjetla drugima velika je odgovornost svakoga od nas. Potrebno je osvijestiti ulogu svjetla u našem životu. Ono nam omogućava da vidimo ono što nas okružuje. Biti svjetlo drugima, posebno onima koji su u potrebi, ispunjava i naš život. Samo onaj koji druge veseli postaje i sam veseliji. Samo onaj koji obasjava druge i sam će biti obasjan.

U životu često susrećemo tmurne i neraspoložene ljude. Za njih možemo reći da se boje biti ovdje za druge. Ti ljudi nisu shvatili da je jedno jedino svjetlo koje gori vrijednije od sve tame svijeta. Budimo svjetlo drugima noseći u sebi svjetlost. Nalazimo se u predbožićnom vremenu, vremenu došašća u kojem iščekujemo dolazak betlehemskog Svjetla.

Svjetlo je simbol Božića. Paljenje betlehemskog svjetla podsjeća nas da ljudi žele jedni drugima mir i dobro. Svjetlo iz betlehemske štalice s porukom mira i ljubavi širi se među ljudima. Neka ova svjetlost uđe u sva ljudska srca. Snježana Kruhoberec

Svjetlo sam drugima Svjetlo sam drugima kada širim radost, kada se smijem bez obzira na sve, kada činim dobra djela, kad sam uzor drugima… Svi mi trebamo biti svjetlo jedni drugima, čak i ako smo najmanja iskra svjetlosti. Trebamo biti žaruljice koje obasjavaju svijet. Kad bismo bili svjetlo svaki dan, cijeli svijet bi sjao poput Sunca. Anja Mudri, 6. r.

Svjetlo sam drugima Svjetlo sam drugima kad učinim dobro djelo, kad kažem toplu riječ, kad molim, kad idem u Crkvu, kad pomažem starijima, kad sam drugima uzor, kad poštujem druge i njihov život, kad poštujem tuđe ideje. Svjetlo sam bila, svjetlo ću biti. Pokušaj i ti! Katarina Klarić, 6. r.

Posvuda je Betlehem

50

Na Božić svako mjesto postaje Betlehem. Kad se ujutro probudimo najprije posjetimo baku i djeda i jedemo kolače. Za Božić je jako lijepo i sve je obasjano svjetlom. Ja za Božić volim dijeliti, poštivati druge i raditi anđela na snijegu. Za Božić se igramo vani, a na Badnjak kitimo bor i svi smo jako veseli. David Siročić, 4.a


Ljepota nije u licu, ljepota je u svjetlosti srca. (Khalil Gibran)

Nema sun ca bez ljubav bez svjetlosti, ni č ov i. (Johann Wolfgang jeka Goethe)

Betlehem u obitelji Svake godine na badnju večer svi zajedno kitimo bor i pravimo jaslice za malog Isusa. Slušamo i pjevamo božićne pjesme. Taj dan svi smo sretni i veseli, a kuća ima poseban miris po borovim iglicama i kolačima. Na božićno jutro najprije si čestitamo Božić, otvorimo poklone i onda idemo na svetu misu. Kad se vratimo iz crkve mama priprema svečani ručak, a mi se za to vrijeme igramo. Prije ručka se pomolimo i zahvalimo Isusu za obitelj. Tako naša kuća postaje Betlehem jer smo i mi poput Isusove obitelji zajedno i sretni. Luka Lukavski, 4. a

Dobrota je kada smo dobri i nešto darujemo drugima. Svjetlo sam drugima kada pomažem drugome. Tea Čorko, 2. r. Dobrota je kada sam dobra mami i tati. Svjetlost sa drugima kada drugima treba moja pomoć. Dora Šoštarek, 2. r. Dobrota je kad pomažem drugome. Svjetlo sam drugima kad sam poslušan. Filip Šambar, 2. r.

Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, već da i svijet što ga iza sebe ostavljate postane dobar. (Bertolt Brecht)

Betlehemsko svjetlo u našoj školi

51


IO PARLO ITALIANO

Razglednice iz Italije - Cartoline dall’ Italia Rim i Venecija - Roma e Venezia

Ove školske godine nastavili smo s učenjem talijanskog jezika. Grupa se sastaje svaki drugi petak nulti sat. Od početka školske godine upoznavali smo Rim i Veneciju pomoću razglednica, osobnih fotografija, video zapisa, kalendara i sl. Želimo i Vama, dragi čitatelji Klena, predstaviti razglednice iz Rima i Venecije. Ako Vas jednoga dana put ponese u ta dva grada, preporučujemo vam mjesta koje vrijedi vidjeti i posjetiti.

Nekoliko smo sati upoznavali Rim (Roma), glavni grad Italije. U Rimu se nalaze poznate crkve, brojne fontane, trgovi i kulturno-povijesni spomenici: • Basilica di San Pietro in Vaticano • Piazza di Spagna • Fontana di Trevi • Colosseo • Piazza Navona • Castel Sant’ Angelo

52

Drago nam je što smo mogli na ovim stranicama predstaviti vječni grad. ,,Svi putovi vode u Rim!’’ Ankica Gotić

Predstavljamo Veneciju (Venezia), grad na vodi, grad karnevala i filmskog festivala: • Piazza San Marco • Basilica di San Marco • Ponte Rialto • Canal Grande • Gondole U Veneciji se lako možete snaći, dovoljno je pratiti oznake „Per Rialto“ ili „San Marco“, ovisno u kojem smjeru želite krenuti. Rialto (ponte-most) nalazi se u unutrašnjosti Venecije, a San Marco (crkva i trg) nalazi se blizu obale mora.


Zabava uz boje

ZABAVNE STRANICE

Učenici naše škole osim hrvatskoga jezika u školi uče engleski, njemački, a neki još i talijanski te slovenski. U ovu smo križaljku ubacili pet boja na tih pet jezika. Uz broj je boja koju trebate upisati, a prema broju kvadratića odredite na kojem ćete jeziku upisati naziv boje. Sretno!

Vodoravno: 1. 4. 6. 8. 11. 13. 16. 17. 18. 21. 22. Okomito: 2. 3. 5. 7. 9. 10. 12. 14. 15. 16. 19. 20.

53


ZABAVNE STRANICE

OVAN Ovaj znak horoskopa zaljubljen je u crvenu boju koja ističe njegovu ličnost. Ljudi rođeni u tom znaku često se ponašaju ekstremno. Upravo zbog toga, uz crvenu, sviđa im se i crna boja. BIK Osobama rođenim u znaku Bika karakterno pristaju dvije boje: vatreno crvena i ružičasta koja ih može smiriti. BLIZANCI Blizancima pristaju smeđa i žuta boja. Smeđa boja pruža mir i povjerenje te izražava njihovu sklonost prirodi, dok žuta označava slobodu i dinamičnost. RAK Raku pristaju plava i siva boja. Plava boja na taj znak djeluje umirujuće.

LAV Žuta, narančasta te sve nijanse tih boja su obilježja karaktera Lava. Te mu boje daju snagu i podršku. DJEVICA Boje ovog znaka su bijela i zelena. Zelena predstavlja prirodnu čistoću, dok bijela odražava red i disciplinu. VAGA Ovom znaku pristaju nijanse plave i tamnozelene boje. Plava djeluje osvježavajuće, a zelena daje poseban mir. ŠKORPION Boja rubina i ljubičasta su boje ovog znaka. Ljubičasta djeluje kao lijek jer može ublažiti neke zdravstvene tegobe.

STRIJELAC Osobama rođenim u znaku Strijelca pristaje više boja, ali zelena i crvena su idealne za njih. Boje drva ili zalazećeg sunca su boje koje utječu na njihovo raspoloženje. JARAC Tamne nijanse, čak i crna, najviše pristaju jarcima. No, kako je to veseo znak, dobro se snalazi i sa žutom bojom. VODENJAK Osobama rođenim u znaku vodenjaka pristaju boje kraljevske plave i tamnozelene. One mu daju mir i imaju terapeutski učinak na njih. RIBA Znaku Ribe pristaje boja indiga i tamnozelena. Ribe, želite li se smiriti ili povećati svoju energiju, okružite se tim bojama.

Izradila: Anđela Gladović-Nedić

54


ZABAVNE STRANICE

Pita Ivica Pericu: - Je li crna boja boja? - Jest. - Je li bijela boja boja? - Jest. - Onda ti mogu reći da je moj tata kupio crno-bijeli televizor u boji! Perica drži šljivu u ruci i upita tatu: - „Tata,koje je boje šljiva?” - „Plava!” - „A zašto je ova crvena?” - „Zato što je zelena!”

Ide čovjek ulicom i vidi natpis “JEFTINE BOJE”. Uđe on u trgovinu i pita: - Koliko je ova boja? - 100 eura. - Dobro, koliko je ova? - 120 eura - Koliko je ova boja? - 150 eura. Čovjek se iznervira i reče: - Pa na natpisu piše “jeftine boje”, a ono, sve skuplje od skupljeg!” Trgovac: - Pa ja sam Jefta!

vam donosimo dvije. Mi . zije ilu ke tič op te liči raz ći sti po Bojom se mogu ti da se miču. Gledajući ove slike može vam se učini

Oba kruga na ovoj slici iste su boje. Čini nam se da to nije tako zbog različitih boja koje ih okružuju.

Pokušajte izgovarati boje kojom su pisane riječi, a ne riječi koje su 55 napisane. Nije lako, zar ne?


RADOVI UCˇENIKA

Dani kruha Dani kruha brzo će nam doći, a još će nam brže dani proći. Od žemlja i klipića pa sve do kruha, zbog toga se smiješim od uha do uha. Možemo samo zemlji reći hvala što nam je plodove za sve dala!

Dora Šoštarek Anja Mudri

Anja Mudri

Jesen Kroz moje malo selo korača jesen i listove boji u žute boje. Lišće pada na tlo i duginim bojama oboji putove svih šuma svijeta. David Kruhoberec Dora Rogina

Anja Debeljak

Kruh Kruh se dobiva od vode, brašna, soli i kvasca. To se sve skupa zamijesi i malo odstoji. Zatim se oblikuje kruh i ispečemo ga. Prije 50 godina kruh se radio samo od pšeničnog i kukuruznog brašna i ljudi su ga pekli u pećima na drva ili krušnim pećima jer tada nije bilo struje ni električnih peći. Dino Lukavski Denis Kruhoberec

Ana Car

Jesen Kroz sivi oblak pada lijepa plava kiša. Mali smeđi kesten pleše i reče: „Uzmi me, ispeci me!“ Otvoriš vrata, vidiš samo blato. Od plave kiše ne vidi se šareno lišće. To je sretna jesen.

56

Emil Rukelj Dario Artić

David Kišiček


Kruh Kruh je hrana bez mana ono je bijelo i podatno cijelo. dok moja mama peče kruh on je fini uh, uh. Ovo je pjesma cijela jer kruh nema odijela. Filip Kralj

Hana Husnjak Emili Jamnić

Vukovar Ponos smo upoznali kad tebe smo spasili. Uvijek ćemo ti zahvalni biti i grliti te našim rukama jakim. Gabrijel Divjak

Emil Jug

Volimo te srcem svim! Ivana Hiržin

Vukovar Gradu heroja, bole li te rane još? Zašto je nestao onaj mirisni lahor? Grozote koje su te zadesile u meni izazivaju strah, bijes i razočaranje u ljudski rod i njegovu okrutnost. Rastužuju me svi uništeni osmijesi koji su nekad grad punili vedrinom. Katkad me zaboli i to što te ljudi zaboravljaju. Hoće li te se sjećati za pedeset godina? Nadam se da hoće jer su te ljudi štitili najjačim oružjem – srcem, ljubavlju i hrabrošću.

57

Ivona Lukavski Elena Oštarjaš


Jesen Pada sunce, dolazi kiša na crnog malog miša. Lišće šušti i jesen hoda. Svi bježe u kuću. Oblaci plaču od tuge. Netko je veseo, a netko tužan. Svi jedu kestene. Karlo Oštarjaš Karlo Brlečić Hana Husnjak

Vukovar Vukovar je herojski grad. Na memorijalnom groblju nalazi se devetsto trideset i osam bijelih križeva, a svaki je križ simbol jedne žrtve. Svake se godine na spomen Vukovara prisjećamo boli, tuge, straha. Prisjećamo se ljudi koji su dali život za taj grad i Hrvatsku. No, ponos uvijek prevladava. Jedan od simbola Vukovara je bombardiran Vodotoranj koji čvrsto stoji i nijemo pozdravlja sve ljude koji dođu u Vukovar. Vukovar je grad za kojeg su ljudi dali svoje živote i zato ćemo ga pamtiti vječno. Lana Đula

Jesen Jesen je već stigla i dala nam puno lišća. U šumi se čuje lišće kako šušti dok ljudi beru kestene. Kiša pada, vjetar puše. U prirodi ptice cvrkuću. Lišće šareno leti visoko dok jesen hoda prirodom.

Karlo Plahinek

Leona Barukčić

Helena Kralj

Ivona Lukavski Jurica Pintarić

58 Ivan Kukec

Karla Kruhoberec


Jesen U mojoj kući toplo je zna se, vani jesen je. Snijeg će selo pokriti, lišće će staze sakriti. Grožđe se zori, njiva se ori Svako malo: kuc, kuc. Vrata se škripom otvaraju, zna se da jesen dozivaju. Mama kesten peče, a ja pucam od sreće.

Lana Breški

Matea Majhen

Lana Španić

Vukovar

Kruh nekada

Vukovaru moj dragi, život su za tebe dali.

Prije 50 godina kruh je nastajao od kukuruza, pšenice i raženog brašna. Taj jedan kruh bio je dosta jednoj obitelji. Na selu se jeo domaći kruh koji su ljudi sami pravili i pekli u krušnim pećima. U gradovima se jeo kruh koji se pekao u velikim pekarama a ljudi su ga kupovali u trgovinama.

Tvoj toranj – spomenik je naš koji ćemo posjetiti začas. Vukovare, ponosan naš gradu u tebe nikad nismo izgubili nadu. Leonardo Plahinek

Kristijan Kruhoberec

Marta Gladović

Lana Gladović

Lana Bunić

Lana Majhen

59


Vukovar Vukovar, taj prekrasan grad, padao je pod pritiskom ljudi bez duše. Nemilosrdno su ga srušili. Uzeli su mnoge živote naših hrabrih branitelja koji su samo željeli mir. Jesu li tražili mnogo? Tražili su samo mir i slobodu! Viktor Križanec

Sabina Hančić

Mateo Cuković

Kruh Topli i mekani fini, slasni i pečeni, najbolji na svijetu je kruh. Vanesa Picek

Laura Mladić

Petar Čelig

60

Leon Bunić

Lorena Golub

Matea Majhen

Marko Klarić

Lucija Šarko Marta Janžek

Nika Hranić


Vukovar Zašto bi netko napao Vukovar? Tamo su živjeli dobri ljudi i djeca nevinih snova. Djeca koja su se igrala i maštala o budućnosti. Vukovar je prošao ono najgore, no on i dalje živi i ne predaje se. Grad se obnavlja, a ratne se nezgode pokušavaju zaboraviti. No, nemojmo nikada zaboraviti naše branitelje, ljude koji su život dali za Vukovar i domovinu. Mateo Videc

Matija Kljunić

Mihael Eršetić

Kruh

Sara Srednoselec

Kruh se radi tako da staviš brašno, kvasac, sol i vodu. To se umijesi i stavi se na toplo da se tijesto digne. Kad se tijesto digne, oblikuje se u kruh i stavi se peći. I tako se dobiva kruh. Prije 50 godina ljudi su jeli pogače, hrženi kruh, pšenični i kukuruzni kruh rađene od domaćeg brašna. Na selu se jeo domaći kruh, a u u gradu kupljeni kruh.

Saša Telebar

Nikolina Bunić

Tamara Lukavski

Simona Strugar

Mateo Fruk

61 Tina Pintarić

Nikola Lukavski

Sabina Hančić


d e r z a r 1.

ela Brezovec pomoćnica u nastavi: Danij učiteljica: Dragica Konjević

62

Bunić Ana

Ferenec Luka

Lazar Valentino

Bunić Leon

Galić Petra

Lukavski Paola

Cuković Nino

Hranić Nika

Maček Davor

Čelig Petar

Kolačko Marija

Mađar David

Črepinko Lana

Kolarić Sandi

Šarko Mihael

Delaj Lorena

Križanec Viktor

Šobak Leo

Eršetić Mihael

Kruhoberec Karla

Telebar Nikola


d e r z a r 8.

razrednik: Marko Vrtar

Artić Filip

Đula Lana

Lamot Lana

Pintarić Martina

Bunić Elena

Ernečić Nikolina

Lukavski Ivona

Plahinek Leonardo

Bunić Simona

Hančić Sabina

Lukavski Tamara

Rukelj Antonio

Bunić Slavko

Hiržin Ivana

Oreški Nikola

Sonjarić Karlo

Cerovčec Maja

Jonke Dražen

Oštarjaš Danijel

Šambar Matija

Cuković Mateo

Križanec Sandra

Patrčević Denis

Videc Mateo

Kako su izgledali kao prvašići

Fotografija iz 1. broja Klena

63


Klen 8  
Klen 8  
Advertisement