Klen 2 by Knjiznica OŠKlenovnik

A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark OŠ grofa Janka Draškovića, Klenovnik

Klen

Broj 2 Šk. god 2009./2010. Cijena 10 kn

Dragi Klenovci, Mnogi su sumnjali u naš uspjeh, ali novi broj Klena koji držite u rukama dokaz je da nas ništa nije moglo zaustaviti. Izvor inspiracija i ideja velikog broja novinara ubrzo je presahnuo i ostalo je samo nas desetak najhrabrijih. Zato se nadamo da ćete to cijeniti i uživati u rezultatima našeg rada. Kao što znate, školsko gradivo je od većeg veće, a naše su obaveze brojne, no ipak smo pronašle vremena da vam kroz novi broj školskog lista predstavimo što se sve dogañalo u školi i mjestu u proteklih godinu dana. Vjerujemo da ćete čitajući temu broja uvidjeti da u našoj školi nasilju nema mjesta. Upoznajemo vas i s ostalim projektima u koje je uključena naša škola, a to su Eko škola, Škole za Afriku i Prijateljska škola. Nastavljamo s predstavljanjem izvannastavnih aktivnosti kojima se bave naši učenici. Tu su i savjeti: kako se ponašati u društvu, savjeti za roditelje i kako se zdravo hraniti. I u ovom broju su nam se pridružili naši najmlañi iz Dječjeg vrtića „Latica“ i opisali nam kako oni provode dane… Još je mnogo tema na stranicama Klena. Uživajte čitajući! Uredništvo

IMPRESSUM Klen, školski list OŠ grofa Janka Draškovića, Klenovnik Izdavač OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik 21 42244 Klenovnik os-klenovnik-001@skole.tcom.hr Za izdavača Mijo Barišić, ravnatelj

Glavna urednica Božica Srednoselec, 8.b Zamjena urednice Maja Friščić, 6. raz Odgovorna urednica Anita Husnjak Grafička urednica Dragana Belščak

Novinari Monika Cuković, 5. raz. Matea Friščić, 5. raz Roberta Habuš, 5. raz. Andreja Šprem, 5. raz. Lucija Kralj, 6. raz. Veronika Kralj, 6. raz Marina Vuglovečki, 6. raz Magdalena Kišiček, 8. a Marija Čoklec, 8. b Tajana Šprem, 8. b Paula Škvarić, 8. b Ivana Kruhoberec, 8. b

Ostali suradnici Ankica Džalto, pedagoginja Josipa Polančec, učiteljica Nevenka Kovačić, ravanteljica Dječjeg vrtića Lidija Fotez Naslovnica i fotografije arhiva Škole Tisak Profil

Tema broja: Stop nasilju

Miro Gavran

Dogañanja u školi I oko nje

Izvannastavne I izvanškolske aktivnosti

Naša škola—eko škola

Pravilna prehrana

Prijateljska škola

Karaoke

Škole za Afriku

Moda

Lijepo I kulturno ponašanje

In English, please

Roditeljski odgojni stilovi

Sprechen sie Deutsch

Profesionalna orijentacija

Radovi učenika

Franjina ekipa u Splitu

Naši prvaši I naši osmaši

Školska knjižnica

Zabavne stranice

Kutić za vrtić

Strip

Slušali smo

Web škole

Komentirali ste prvi broj...

… Premalo se spominju imena novinara…

… Po listu se vidi da je uloženo puno truda. Jako mi se sviña….

… Starijim čitateljima dopala se rubrika Kak je negda bile, lijepo što se njeguju stari običaji…

… Članci su zanimljivog sadržaja…

…Sviña mi se što se predstavili prvi razred…

… Za pohvaliti je što ste u list uključili i Vrtić…

… Svaka čast, lijepo što Škola ima svoj list, samo tako nastavite…

… Premalo ima slika i loša je kvaliteta papira, ali je kvalitetan uvez…

.. List je super, jedva čekam drugi broj…

.. Previše pravopisnih pogrešaka…

Komentare prikupile: Paula, Božica i Ivana 3

tema broja

STOP dugotrajni, usmjereni na istog učenika

UNICEFOV PROJEKT U nastojanju da se u javnosti

Svaki dan nas mediji upozoravaju povećanja

naglo

broja

različitih

načina zlostavljanja djece, ali i onog

štoje

zabrinjavajuće

posebno zlostavljanje

meñu djecom. Pojava i rast zlostavljanja već godinama se proučava u brojnim razvijenim zemljama Europe i svijeta. Ta istraživanja

dovela

zaključaka da se zlostavljanje dogaña

skriveno,

izvan

videokruga odraslih. Suprutno mišljenju mnogih

nikakvu

smanji broj zlostavljačkih situacija meñunarodna

organizacija

Unicef

govorimo spol

ulogu.

sigurno

poticajno

školama“

–

okruženje

kampanju

protiv

zlostavljanja meñu djecom. Taj projekt se bavi samo jednom od brojnih vrsta zlostavljanja

točnije“vršnjačkim

zlostavljanjem“. Da bi mogli govoriti o prevenciji te vrste zlostavljanja potrebno

definirati

što

zlostavljanje i izolacija. S obzirom na načine na koje se provodi, vršnjačko zlostavljanje može biti: 1. verbalno – izrugivanje, zadirkivanje, omalovažavanje i sl. 2.

psihološko

o igra

Nasilno

kraña,

oštećivanje

imovine, ucjenjivanje i sl. 3. socijalno – ignoriranje, isključivanje, ogovaranje i sl.

boli i sl Kao i kod većine zlostavljanja i

ŠTO JE TO VRŠNJAČKO

u vršnjačkom zlostavljanju imamo djecu

ZLOSTAVLJANJE Mnogi

vas

ste

koja zlostavljaju i žrtve zlostavljanja. I se

dječaci kao i djevojčice. Ni

izrazom“bullying“ kojim se najčešće

dob, ni veličina mjesta u kojem

opisuje vršnjačko zlostavljanje.

žive, ni veličina škole koju

Norveški znanstvenik Dan Olwens je

polaze ne utječe na učestalost

1998. godine prvi definirao vršnjačko

jednakoj

–

4. tjelesno – guranje, udaranje, nanošenje

„vršnjačko zlostavljanje.„

nebrojeno puta sreli s engleskim

Olwens govori su tjelesno i psihičko

pokrenula je 2003. godine projekt „Za

mjeri

ponašaju

Negativni postupci o kojima Dan

očekivanjima

kad

zlostavljanju

osvijesti problem zlostavljanja te da se

od strane jednog učenika ili grupe“.

zlostavljanje

kao

„zbir

negativnih

postupaka

djeca o kojima treba vrlo pažljivo raditi na razvoju osobina i socijalnih vještina. Kod

namjernih koji

žrtve i zlostavljači su vrlo kompleksna

žrtava

trebalo

razviti

samopoštovanje i vjera u sebe, a kod zlostavljača

osjećajnost

kontrola

impulzivnosti.

III. SUSRET MREŽE ŠKOLA BEZ NASILJA Ove godine 17. i 18. studenoga održan je III. susret Mreže škola bez nasilja u Opatiji. Sudjelovalo je oko 500 djece iz približno 140 škola iz cijele Hrvatske. Tako je treći put zaredom sudjelovala i OŠ grofa Janka Draškovića iz Klenovnika. Osnovnu školu Klenovnik ove godine predstavljala je učenica 6. razreda Andrijana Oreški uz

pedagoginju Ankicu Džalto, učiteljicu Šteficu Oštarjaš i predstavnika roditelja Baricu Vug lovečk i. Sudionici su pohañali različite radionice na temu prevencije nasilja meñu djecom te suradnju škole, roditelja i šire društvene zajednice. Vratili su se svjesni da svaki od nas može spriječiti neku vrstu nasilja meñu djecom

jer svako dijete zaslužuje djetinjstvo bez nasilja. A.O.

tema broja

NASILJU .

UNICEFOV PROJEKT U

ŠKOLSKA PRAVILA

stručnog osoblja, stalnim praćenjem i

Prihvaćamo jedni druge i

adekvatnim

meñusobno si pomažemo

reagiranjem

nastale

probleme željeli dokazati da je naša

NAŠOJ ŠKOLI Na početku se u projekt ključila

škola mjesto nulte tolerancije na nasilje.

Probleme rješavamo razgovorom i bez ružnih riječi

231 škola iz Hrvatske. Jedna od tih pkola bila je i naša pkola. U godinu dana smo

PRODULJENJE STATUSA

slijedeći Unicefovih 7 koraka pokušali

Početkom ove školske godine isteklo je

meñu učenicima, učiteljima, roditeljima i

trogodišnje trajanje statusa naše škole

lokalnoj zajednici razviti svijest i znanje

kao

o problemu, postaviti jasna pravila i

koordinacijski odbor podnio molbu za

odluke

produljenje

zlostavljačkom

ponašanju,

Škole

bez

nasilja.

statusa.

Stoga

Nakon

Veselimo se prijateljevu uspjehu

Cijenimo tuñe stvari i školsku imovinu

iscrpne

analize svega što se radilo da bi se

tim

spriječilo nasilje u školi i izvan nje

Pod odmorom se pripremamo za

sustavom i pomoći im da se njime

protekle tri godine nadležni Unicefovi

sat

koriste, pružiti adekvatnu pomoć kad je

voditelji projekta zaključili su da nismo

zatraže i omogućiti da se sva djeca u

spremni da nam se status produlji.

školi osjećaju zaštićeno,. Koliko smo u

Nakon prvotnog razočarenja zaključili

tome uspjeli dokazuje i plaketa na ulazu

smo da ćemo se i dalje truditi da naša

u našu školu koju nam je dodijelio

škola bude „sigurno i poticajno mjesto

Unicef.

bez nasilja“ bez obzira što nemamo

dogovoriti

sustav

prevencije

intervencije,

upoznati

djecu

Poslije zvona na mjestu čekamo učitelja bez žvakaće u ustima Na sat dolazimo spremni

Dobivanje plakete nije značio kraj

plaketu kojom bi to i dokazali. Pred

projuekta pa smo i narednih godina

nama je godina dana u kojoj ćemo se svi

radili

vršnjačkog

zajedno truditi biti još bolji i pažljiviji

nasilja. Različitim smo radionicama s

jedni prema drugima tako da nas za

Ako želimo nešto reći , dignemo

učenicima

godinu dana kad ćemo ponovo zatražiti

ruku

sprječavanju

roditeljima,

osposobljavanjem učitelja, tehničkog i

Na satu smo pažljivi

obnavljanje statusa Ivana Kruhoberec

UPOZNAJTE VRŠNJAKE POMAGAČE Luka Bunić

U našoj školi već drugu godinu djeluje skupina djece pod nazivom Vršnjaci pomagači. Učenici su to 6.

Petra Bunić Andrijana Čelig Martina Divjak Maja Friščić

razreda. Njih desetak odlučilo je

Dejan Hojsak

odvojiti svoje slobodno vrijeme kako

Leon Lamot

bi radili na sebi da postanu osjetljiviji

Ana Martić

na probleme nasilja i na taj način mogli nasilje prepoznati i primjereno reagirati da bi se nasilje spriječilo.

Andrijana Oreški Dajana Pintarić Luka Pintarić Marina Vuglovečki

KLENOVNIČKA ŠKOLA BEZ NASILJA U IVANCU

MAJSTOR LONČAR POSJETIO NAŠE KERAMIČARE

Dana 29. travnja 2009. godine u ivanečkoj osnovnoj školi održao se Prvi regionalni susret mreža Unicefovih škola bez nasilja. Bio je to susret škola Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Među predstavnicima Varaždinske županije bila je naša škola. Pričom „Svi smo različiti, a opet jednaki“ školu su predstavljale učenice 7. b. razreda Tajana Šprem, Marija Čoklec, Nikolina Šarko, Božica Srednoselec, Paula Škvarić, Tamara Rešetar, Magda len a O r eš k i i Iv ana Kruhoberec. Prezentacijom u Photo story programu riječju, slikom i glasom prenijele su poruku o vjerskoj, rasnoj i kulturološkoj toleranciji. „ Prijateljstvo je u životu

U našoj osnovnoj školi postoje brojene izvannastavne aktivnosti. Jedna od najuspješnijih je svakako i Učenička zadruga Licitarsko srce. Malobrojni su oni koji znaju da je dio zadruge i sekcija Likovna keramika. Tu sekciju vodi učitelj likovne kulture Ivan Kosmačin, a uključeni su učenici petog i šestog razreda.Dosad su izrañivali različite predmete od gline (svi se sjećamo božićnih medalja). S obzirom da sekcija Likovna keramika ima i lončarsko kolo počeli su s izradom takvih predmeta.

TERENSKA NASTAVA NA B I T O Š E V L J U

Učenici 4. – 8. razreda naše škole zamijenili su školske klupe prirodnim ljepotama. U utorak 20. listopada ove godine održana je terenska nastava.

vrlo važno. Čemu služe prijatelji, nego za pomaganje!“ poručile su

učenice klenovničke škole na kraju susreta. OLIMPIJCI U KLENOVNIKU

Bez paljenja olimpijske vatre održana je Olimpijada u Klenovniku. Odjeveni u bijelu majicu koja je simbolizirala mir, prijateljstvo i razumijevanje, učenici i učitelji Osnov ne šk ole gr ofa Jank a Draškovića obilježili su Hrvatski olimpijski dan. Svake godine se 10. rujna slavi dan kada je Hrvatska primljena u olimpijsku obitelj. Učenici su se okušali u raznim olimpijskim i neolimpijskim disciplinama. Potezanjem užeta provjerilo se koji je razred jači, nogometaši su na terenu pokazali pravo umijeće, a odbojkašice su se prisjetile ranije naučenih tehnika. Bilo je tu još trčanja, ptičjeg leta, igara reketima i nezaobilazni „graničar“, a sve u duhu olimpijskog gesla „Brže, više, jače“. Sudjelovanjem na školskoj Olimpijadi sva djeca klenovničke škole su makar na samo na jedan dan postali olimpijci.

U petak 22. 10. ove godine mlade keramičare – lončare posjetio je majstor lončar Matija Kuča iz Jerovca te održao je praktičnu radionicu. Upoznao ih je s procesom dobivanja gline. Izrañujući jedan proizvod lončar Matija je pokazao učenicima sve faze izrade lončarskih proizvoda na lončarskom kolu. Dok se promatra izrada sve izgleda lako, ali da nije tako uvjerili su se učenici i sami kad su sjeli za lončarsko kolo i započeli samostalnu izradu proizvoda od gline. Početno drhtanje ruku i nejednaki stisak ubrzo je nestao jer su savjeti iskusnog lončara bili od velike pomoći tokom cijele izrade. Iako majstor Matija kaže da treba barem šest mjeseci svakodnevnog vježbanja da bi se moglo samostalno izrañivati predmete od gline učenici i učitelj Kosmačin na kraju su radionice zadovoljno promatrali svojih ruku djela.

Nakon održanog prvoga sata i doručka u školi oko 9 sati učenici i učitelji pješke su krenuli put jezera Bitoševlje. Hladan vjetar nije nikome smetao. Sat vremena hoda i mogla je započeti nastava „na otvorenom“, predmeta prema rasporedu.

Meñurazredno nadmetanje iz nogometa zaokružio je taj dan pun uzbuñenja. Umorni i gladni učenici su se vratili u Klenovnik. Osmjesi na licima bili su znak zadovoljstva proživljenim nastavnim danom u prirodi.

LICITARSKO SRCE “NAJPROIZVOD” Učenička zadruga „Licitarsko srce“ sudjelovala je na ovogodišnjoj državnoj smotri učeničkih zadruga, koja se održala u Puli u periodu od 26. do 29. listopada 2009. godine.

Na smotri su nastupile 90 učeničke zadruge iz osnovnih škola i na izložbenim štandovima bilo je izloženo v i š e s t o t i n a proizvoda.Zadrugu je predstavila Ivana Canjuga, učenica IV. razreda, praktičan rad „cifranje“ srca izveo je Ladislav Gladović, učenik VIII. a razreda. Izradu slika od konca i od suhog cvijeća pokazala je Valentina Bunić, učenica V. razreda. Zadrugare su pratile voditeljice Božica Bunić, Vesnica Kišiček i Ankica Džalto. Izložbeni prostor Licitarskog srca bio je dobro posjećen. Kušali su se i prodavali licitarski medenjaci te su se sa zanimanjem gledale izvezene slike od konca. Otvorila se i Knjiga dojmova i u njoj su napisane rečenice: „Prekrasan tradicionalni prikaz proizvoda. Maštovito posložen i uklopljen u suvremeno društvo. Možeš gledati i uživati, kao da terapijski djeluje na naše lice. Na trenutak sam se vratila u prošlost i lijepo djetinjstvo“. Ocjenjivačka komisija imala je svoj zadatak, pozorno je

pregledavala ljetopis škole, kataloge, matičnu knjigu, plana rada, izvješće o radu i drugu dokumentaciju. Pažljivo su pregledali proizvode na štandu, te su gledajući prezentaciju na prijenosnom računalu u kojoj je prikazan rad za školsku godinu 2008./2009. i p oč etak 2009./2010. dali pozitivne k om e n t a r e . P o s e b n o s u poslušali predstavljanje zadruge i pogledali najljepšu fazu u izradi licitarskog srca, a to je ukrašavanje ili „cifranje“. Sve ovo navedeno na kraju dalo je veliki rezultat. Na svečanom zatvaranju XXI. smotre mladi zadrugari i voditeljice bili su sretni jer je državno povjerenstvo odabralo 12 najproizvoda meñu kojima i licitarsko srce.

GOSTOVANJE LUTKARSKE DRUŽINE Učenici od 1. do 5. razreda naše škole 2. studenoga su se zabavljali i učili u isto vrijeme gledajući predstavu „Keko - Eko“ koju je priredila lutkarska družina „Z“ iz Splita. Predstava „Keko - Eko“ je edukativna predstava u kojoj su osim učenika naše škole uživala i djeca iz dječjeg vrtića „Latica“.Školski sat brzo je prošao uz zanimljivu priču o Keku i njegovim prijateljima, zanimljive pjesme i ekološke poruke.

TRAGOM KNJIGE I UČENJA U ZAGREBU

Ovogodišnji 32. meñunarodni sajam knjiga i učila Interliber otvorio je svoja vrata pod geslom Knjiga i učenje su IN. Koliko su in dokazali su učenici naše škole posjetivši Interliber u petak 13. studenoga u organizaciji urednika Glasa koncila Nedjeljka Pintarića.

Učenici su bili ugodno iznenañeni rasplesanom i raspjevanom sestrom Zrinkom koja je s urednikom Vojimilom Žicom predstavila Mali koncil Mak. S osmijehom na licu učenici su razgledali štandoveostalih izdavačkih kuća i iskoristili priliku za povoljnu kupnju knjiga. Priča tu nije završila jer u pratnji Nedjeljka Pintarića posjetili su zagrebačku katedralu. Iako katedralu nisu posjetili prvi puta, većina informacija koje su čuli bila je nova. Članove vjeronaučne družine posebno je oduševio posjet spomen zbirci blaženog Alojzija Stepinca kome je posvećena ova godina. Posjet Zagrebu završio je laganom šetnjom po Trgu bana Josipa Jelačića. Terenska nastava imala je ekološko i humanitarno lice. Učenici su tijekom puta sakupljali plastičnu ambalažu koju su zamijenili za novac. Prikupljeni novac donirat će za projekt Škole za Afriku .

NOVA GENERACIJA PRIPADNIKA ŠKOLSKE PROMETNE JEDINICE U ponedjeljak, 23. studenog 2009. godine je desetak učenika OŠ grofa Janka Draškovića iz Klenovnika pristupilo polaganju ispita za pripadnika školske prometne jedinice.

Ovo je 7. generacija učenika ove škole koji su prošli edukaciju za pripadnike školske prometne jedinice.koju vodi učiteljica tehničke kulture Violeta Oreški u suradnji sa gospodinom Davorom Blaškom iz policijske postaje Ivanec. Učenici su najprije polagali pismeni dio ispita rješavanjem testa a potom su na dijelu prometnice u blizini škole uz budnu pratnju učiteljice i policajca pokazali praktičnu vještinu regulacije prometa na pješačkom prijelazu. Nakon što su položili pismeni i praktičan dio učenici su dobili iskaznice koje im daju ovlasti zaustavljanja i propuštanja prometa na pješačkom prijelazu u blizini škole.

OD MATEMATIČARA DO KNJIŽEVNIKA Postoje mnogi načini kako učenicima približiti čitanje. Jedan od najboljih je svakako kad sam autor predstavi svoje djelo i uvjeri učenike zašto baš njegovu knjigu treba pročitati.Tako je u srijedu 25. studenog našu školu posjetio književnik Šime Storić autor romana Poljubit ću je uskoro, možda koja je uvrštena u lektiru za 6. razred.. Na posve neobičan način pričajući o načinu pisanja knjiga za mlade predstavio je svoje nagrañivane knjige namijnjene učenicima 5. do 8. razreda. Šime Storić za sebe kaže da je vječni putnik. Kao mali bio je ñak – putnik, a kasnije učitelj – putnik jer je radio k ao učitelj matematike na više od deset različitih mjesta u Hrvatskoj. Na zanimljiv je način predstavio djeci taj svoj put i brojne životne situacije u kojima se našao, a koje mu uvelike pomažu u stvaranju priča i romana za djecu.

Ljubavna tematika, napeti dogañaji, mnoštvo zanimljivih likova i dijaloga zaslužni su što je za svoja djela dobio je brojne nagrade. Ipak kao najdraže djelo izdvojio je priču koja mu je objavljena u šestom razredu osnovne škole u jednom dječjem listu.Na kraju susreta, s nekoliko ljubavnih poruka, književnik je svima preporučio da se svakako što prije zaljube. ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE PEDAGOGA

Na kraju je svim učenicima na položenom ispitu za pripadnika ŠPJ čestitao ravnatelj škole Mijo Barišić a gospodinu Davoru Blašku je zahvalio na dugogodišnjoj suradnji po pitanju prometne preventive u školi Klenovnik

Dana, 26. studenog 2009. godine u OŠ grofa Janka Draškovića u Klenovniku okupili su se pedagozi na županijskom stručnom vijeću. Organizatorica skupa je voditeljica vijeća pedagoga varaždinske županije mr.sc. Valerija Večei-Funda, prof. pedagogije. Tema skupa bile je Inovativnost i kreativnost u odgoju i obrazovanju (Tradicijski hrvatski božićni nakit).

Temu Inovativnost i kreativnost u odgoju i obrazovanju (Tradicijski hrvatski božićni nakit) predstavila je pedagoginja Ankica Džalto. Prezentirala je rad s djecom kroz izvannastavnu aktivnost koja se zove učenička zadruga. Prvi dio je bio prezentacijski, a drugi rad u licitarskoj radionici. Pedagoginja Džalto prezentirala je rad iz učeničkog zadrugarstva. Višegodišnja je voditeljica klenovničke zadruge „Licitarsko srce“. Pokazala je svu potrebnu dokumentaciju koju treba imati jedna učenička zadruga, koju su poslije pedagozi pregledali. „Tradicijski hrvatski božićni nakit“ učenički je istraživački rad, bio je prezentiran prošle godine na XXI. smotri učeničkih zadruga u Poreču i prosudbeno povjerenstvo dodjelilo je vrlo visoko 2. mjesto. Cilj projekta je oživjeti upotrebu licitarskih proizvoda kao starog božićnog hrvatskog nakita. Klenovnička za d r u ga „ L ic i ta r s k o s r c e“ proizvodi licitare tijekom cijele školske godine, a posebno za Božić kada se licitarima ukrašava školski bor . Drugi dio skupa odvijao se u licitarskoj radionici. Pedagozima su voditeljice sekcije Licitari Božića Bunić i Štefica Oštarjaš, zajedno s djecom Ladislavom, Ivanom i Monikom pokazali najljepšu fazu u izradi licitara, a to je ukrašavanje ili „cifranje“ . Najzanimljivije je bilo kada su i same pedagoginje počele „cifrati“ licitare, a za uspomenu na taj dan ponijeli su sa sobom svoj ukrašeni licitar. Pedagozi su upoznali jedan poseban oblik rada s djecom u učeničkom zadrugarstvu. Zadrugarka Monika iz sekcije „Ručni rad“ podijelila je gostima straničnike od suhog cvijeća, a Ivana licitarsko srce.

NATJEČAJ “VOLIM HRVATSKU” HRVATSKU

U srijedu, 02. prosinca je u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama turistička zajednica varaždinske županije svečano dodijelila priznanja za najureñeniju okućnicu, mjesto, općinu i grad „Zeleni cvijet“ te za literarne i likovne radove djece i učenika sa područja naše županije koji su pristigli na natječaj „Volim Hrvatsku“ . Meñu nagrañenima je bila i Magdalena Kišiček učenica 8.a razreda OŠ grofa Janka Draškovića iz Klenovnika sa svojim literarnim radom na temu „Zeleno i plavo srce Hrvatske“ koja je osvojila 2. mjesto. Njezina mentorica, učiteljica ðurñica Oreški je dobila priznanje za školu a ovo je treći put u posljednjih nekoliko godina da su učenici učiteljice ðurñice Oreški nagrañeni na ovom natječaju.

S FOTOAPARATIMA NA PRAZNIKE U narodu se kaže da slika (čitaj: fotografija) vrijedi više od 1000 riječi. A što nam ta slika govori ako je ona loše kvalitete, mutna ili se ne zna što je ustvari slikano? Jedino da fotograf nema pojma. Kako se ne bi o klenovničkim novinarima pričale iste stvari 17. prosinaca je organizirana foto radionica. U radu radionice su mogli sudjelovati svi novinari koji imaju bilo kakav fotoaparat. Radionicu je vodio gospodin Tomislav Makaj. On je fotoreporter Regionalnog tjednika. U uvodnom teoretskom dijelu gospodin Tomislav je objasnio dijelove fotoaparata i detalje na koje se treba paziti tijekom fotografiranja. Nakon toga su učenici samostalno fotografirali različite motive. Na kraju je voditelj radionice jednom po jednom učeniku objasnio što je dobro, a što loše na svakoj pojedinoj fotografiji.

U utorak, 05. siječnja je u našoj školi održan stručni aktiv učitelja tehničke kulture županije varaždinske. Skupu je nazočilo 30-ak učiteljica i učitelja koji su zajedno sa voditeljem županijskog aktiva gospodinom Vlatkom ðakulovićem, učiteljemsavjetnikom TK iz II. OŠ iz Varaždina i višim savjetnikom agencije za odgoj i obrazovanje gospodinom Žarkom Bošnjakom iz Zagreba imali prvi radni seminar u novoj godini. Osim višeg savjetnika gospodina Bošnjaka koji je imao izlaganje o provedbi natjecanja „Mladih tehničara“ u 2010. godini, na seminaru su imali izlaganja i naš koji je zajedno sa gospodinom Vedranom Lukmanom iz policijske uprave varaždinske izvijestio o aktivnostima koje su poduzeli kao članovi županijskog tima za provedbu prometne preventive. Učitelj-mentor TK iz OŠ Bednja gospodin Vlado Abidžić je imao radionicu iz elektronike na kojoj su učitelji trebali pokazati praktična

ZAMAHOVA DONACIJA

KLENOVNIČKE DRAGE DOMAČE RIEČI Pet učenika naše škole sudjelovalo je na kajkavskom književnom natječaju "Draga domača rieč". Radovi Patrika Čičeka iz 4. razreda, Valentine Ribić iz 8.a i Magdalene Oreški iz 8.b uvršteni su u zbornik radova natječaja. Učenici su pozvani na podjelu priznanja i nagrada koja će se održati u Ivancu 11. prosinca. Tom prilikom učenici će svoje radove pročitati svim okupljenima.

ŽUPANIJSKI AKTIV UČITELJA TEHNIČKE KULTURE

Prije nego su se razišli svaki sudionik je dobio „domaću zadaću“, tj. zadatak što sve treba fotografirati za slijedeću radionicu koja će se održati početkom drugog polugodišta.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva “Zamah” iz Zagreba odobrila je školi 15 000 kn za izgradnju multifunkcionalne nadstrešnice na novom školskom autobusnom stajalištu kod sportskih terena u Klenovniku. Rok izgradnje je 31. svibanja, a osim učenika, nadstrešnicu u kojoj će se nalaziti veliki stol i klupe će se moći koristiti navijači, mladi i svi ostali stanovnici Klenovnika i njihovi gosti. Posebno će nadstrešnica koristiti u održavanju

Eko kutić

Uključenje u projekt

ŠTO JE EKO ŠKOLA Cilj programa: ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni život učenika i djelatnika škole.

U listopadu ove godine učiteljsko vijeće donijelo je odluku o uključivanju škole u meñunarodni program Eko-škole. Cilj priključivanja ovom programu je veća briga učenika i učitelja naše škole za ekološko gospodarenje otpadom ali i briga za zaštićene biljne i životinjske vrste ovog kraja kao i racionalna i ekonomična potrošnja energije i korištenje alternativnih energenata. U projekt su uključeni i vanjski suradnici iz krugova gospodarstvenika i lokalne vlasti. Ekološki gledano korist od skupljanja papira je višestruka jer pored toga što se učenici uče pravilnom gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša, štedi se i energija koja je potrebna za dobivanje papira a najvažnije je što se korištenjem recikliranog papira čuvaju šume koje čine pluća našeg planeta. Kako je odgovorno i savjesno postupanje sa otpadom trajno opredjeljenje, g. Martin Bunić, direktor tvrtke „Kartonaža“ je za potrebe škole izradila posebne kutije sa natpisom Eko-škola Klenovnik u koje će učenici i djelatnici sakupljati papir, a djelatnici tvrtke „Kartonaža“ će ga redovito odvoziti i slati u reciklažu.

Zadaća: odgojiti mlade generacije osjetljivima na pitanja okoliša i osposobiti ih za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti. Status Eko-škole: je sustav nagrañivanja na lokalnoj, državnoj i meñunarodnoj razini što je osobitost ovog prepoznatljivog i kvalitetnog modela odgoja i obrazovanja. Škole koje ispune postavljene kriterije i koje brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja, dobivaju povelju o statusu Meñunarodne eko-škole i Zelenu zastavu sa znakom Eko-škole.

Meñunarodne eko-škole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš na razini čitavih škola. Program ekoškola jasno odreñuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog nastavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Učenici Eko-škole zainteresirani su i aktivni u prenošenju svoje odgovornosti na obitelj i širu zajednicu, oni žive “EKO”.

Kako bi škola postala “EKO” škola treba prihvatiti i u cijelosti provesti program od predviñenih sedam elemenata—“7 koraka” 1. Osnivanje odbora Eko-škole 2. Ocjena stanja okoliša 3. Plan djelovanja (Izrada programa rada) 4. Praćenje stanja i ocjenjivanje (Eko patrole) 5. Rad prema nastavnom planu i programu 6. Obavješćivanje javnosti i uključivanje medija 7. Izrada eko-kodeksa

Eko kutić

Članovi eko—odbora 1. 2. 3. 4. 5.

Mijo Barišić, ravnatelj škole Ankica Džalto, pedagoginja Kristina Kruhoberec, školski koordinator Karmelka Car, školski koordinator Saša Kralj, predstavnik administrativno— tehničkog osoblja 6. Ivana Canjuga, predstavnica učenika 7. Andijana Čelig, predstavnica učenika 8. Barica Vuglovečki, predstavnica roditelja 9. Silvija Sonjarić, predstavnica roditelja 10. Izidor Gladović, načelnik Općine 11.Martin Bunić, direktor “Jedinstvo-Kartonaža d.o.o.” 12.Andrija Golub, ravnatelj Bolnice za plućne bolesti i TBC 13.Željko Pintarić, vlasnik marketa “Barbara” 14.Jadranaka Oštarjaš vlasnica cvjećarne “Orhideja”

EKO PATROLE 1. patrola

2. patrola

3. patrola

Nikola Gladović

Silvestar Kapustić

Luka Bunić Dejan Hojsak

Helena Kralj Matija Husnjak

Barbara Hunjet

Slavko Bunić Ivana Oreški

Barbara Lukavski,

Nikolina Ernečić Stjepan Solina

U utorak, 01. prosinca održana je konstituirajuća sjednica Eko odbora OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik. Na prvoj sjednici odbora donesen je i plan aktivnosti za školsku godinu 2009/2010. u kojem se pored ostalog predviñaju različite akcije čišćenja i ureñivanja okoliša, sustavno i organizirano prikupljanje starog papira, kontinuirano praćenje potrošnje svih oblika energije, briga za rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste te obilježavanje značajnih datuma vezanih za ekologiju kao što su: „Dan močvara“, „Svjetski dan voda“, „Dan bez cigareta“, „Dan planeta Zemlja“, „Dan Sunca“ .Na dan Sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika od poplava, čiji se kip nalazi na mostu u Klenovniku, škola planira imati „Eko dan“ kada će učenici, djelatnici i mještanii pokazati svoju

Laura Škvarić Lana Srednoselec

Naša eko—škola mala Za čistoću ljubav prava! Da okoliš ne bude ljut, Zajedno očistimo put. U zemlji života ljubav I dobrota neća vladati više Poslije kisele kiše.

Tajana Šprem i Božica Srednoselec

Prijateljstvo je vrlo važan dio života svakog čovjeka. Ne kaže se bez razloga da što više prijatelja imaš to više vrijediš. U današnje vrijeme ljudi se sve manje druže, sve manje imaju vremena jedni za druge. Šaljemo kratke sms poruke, dopisujemo se preko e- maila, razgovaramo u kraticama, a sve da dobijemo više vremena kojega nikad nemamo dovoljno ...

obitelji je Dora Pejačević –

dobili na poklon hrast i jasen koji

hrvatska

Njihov

su ih potaknuli da pokrenu

dvorac Pejačević je i dan danas

projekt Slavonski arboretum.

jedna od najljepših grañevina tih

Cilj tog projekta je zasaditi što je

prostora.

više moguće stabala kako bi

skladateljica.

Vrlo je važno spomenuti i župnu

cr kvu

sv.

dobili lijepi školski okoliš za

Antuna

druženje i učenje. Vezano uz taj

Padovanskog koji je ujedno i

projekt dosad su posadili 12

zaštitnik grada Našica.

stabala paulovine, 36 stabala lipe i 11 stabala hrasta. Posebno su ponosni

autohtonih

slavonskih vrsta. Budući da je u školi veliki broj učenika i učitelja i interesi su različiti. Zato škola osim redovnih programa ima i

U namjeri da pronañemo

OŠ kralja Tomislava, Našice

nove prijatelje, da upoznamo

veliki

broj

aktivnosti.

nove ljude i njihove običaje, da

Osnovnu školu kralja

upoznamo nove krajeve pokrenuli

Tomislava

pohaña

smo projekt Prijateljska škola.

učenika

Jedna

najzanimljivijih

učenje

slovačkog jezika.

razrednih

Nakon što smo

Osim centralne škole

pronašli osnovne informacije o

s Osnovnom školom kralja

postoje i tri područne škole u

našoj prijateljskoj školi poslali

Tomislava

naseljima Markovac, Gradac i

smo im nekoliko simboličnih

Velimirovac.

darova kojima smo predstavili

Stupili smo u kontakt

Našicama.

Nakon što su se oni složili s

odjela.

737

izvannastavnih

našom idejom da postanemo

Škola je osnovana 2002.

sebe i svoju školu. Više o našoj

prijateljske škole bilo je vrijeme

godine i smještena je u novoj

prvoj pošiljci pročitajte u pismu

da se upoznamo sa mjestom i

zgradi sagrañenoj 2001. godine.

koje smo priložili.

školom koja će postati naša

Uz školu sagrañena je i velika

prijateljska škola.

športska dvorana koju dijele s

Našice su grad u Osječko

rukometnim klubom “Nexe” i

– baranjskoj županiji. U povijesti

ostalim

se prvi put spominju 1229.

grada Našica.

godine. Poznate su po obitelji

Pejačević Našicama Svakako

koja je živjela u od

1734.

najpoznatiji

godine. član

športskim

klubovima

Svi učenici i djelatnici škole trude se zadržati izgled škole kakav je imala onih dana kad je otvorena. Od župana su

Priprema pošiljke za Našice Nikoina Šarko

Dragi naši prijatelji, Mi smo mladi novinari i željeli bismo vas upoznati s projektom “Prijateljska Škola“. Učitelji su se na sjednici dogovorili da bismo mogli stupiti u kontakt s nekom školom u Hrvatskoj i postati prijateljske škole koje bi se družile, razmjenjivale ideje, sklapale prijateljstva… Izabrali smo vašu školu jer smo smatrali da ste nam jako slični jer i vi ste osnovna škola koju polaze učenici od 1. do 8. razreda. S druge strane ste potpuno različiti od nas. Ideja o prijateljskoj školi nam se jako dopala. Budući da smo mi novinari navikli pisati naš zadatak je bio zamisliti što će se sve raditi u tom projektu. Za početak odlučili smo vam poslati kutiju prijateljstva u kojoj se nalaze različiti „pokloni“ kojima vam se želimo predstaviti i potaknuti vas da nam se javite. Pa da vam kažemo što u kutiji možete naći. Zajedno s voditeljicom novinara uredili smo školski pano. Na tom su panou različite informacije o Našicama i o vašoj školi s kojima želimo upoznati naše učenike. Većinom smo se služili informacijama koje smo pronašli na internetu, ali se nadamo da ćete nam u budućnosti pomoći u izradi tog panoa informacijama o sebi, vašoj školi i mjestu. Nadalje, kad smo na satima hrvatskog i engleskog jezika učili kako se piše pismo palo nam je na pamet da bi i te novo naučene vještine mogli primijeniti pišući vama pisma. Smatramo da je to već pomalo zapostavljena navika ljudi, pa ako se slažete s nama da lijepe navike svakako treba njegovati, a ne zapostavljati odgovorite na naša pisma. Učenici razredne nastave se lakše izražavaju slikom i crtežom pa vam je svaki razred odlučio poslati jedan dio sebe. Upoznati smo da na vašoj školi djeluju mnoge izvannastavne aktivnosti. Iako smo brojem puno manja škola od vas po aktivnostima ne zaostajemo za vama. Jako smo ponosni na našu učeničku zadrugu „Licitarsko srce“ koja njeguje izradu licitara – tradicionalnih kolača od tijesta koji su kroz povijest našeg mjesta imali veoma važnu ulogu u ljubavnom životu mještana. Simbol licitara je srce i ono se poklanjalo simpatijama, dragim ljudima do kojih nam je stalo… Zato i mi vama šaljemo jedno takvo srce. Sekcija Ručni rad koja se bavi izradom čestitaka, slika i straničnika od suhog cvijeća, izradom vezenih slika te čestitaka u različitim tehnikama šalje vam nekoliko svojih radova da ih bolje upoznate. Klenovničko područje je od davnine poznato kao područje bogato glinom. Zato je izrada lončarskih proizvoda bila vrlo važna djelatnost. U današnje vrijeme različiti proizvodi od plastike i jeftinih materijala istisnuli su upotrebu proizvoda od gline pa je i lončarstvo postao nepotreban zanat. Kako ne bi pao u zaborav taj značajan dio klenovničke povijesti brine se Lončarsko - keramičarska sekcija. Upoznajte neke njihove radove. Naša školska knjižnica se ove godine preselila u novi prostor. Predstavljamo je letkom. Već neko vrijeme dio smo Unicef - ovog projekta „Škole bez nasilja“. Unutar tog projekta djeluje skupina Vršnjaci pomagači. U svojim radionicama oni rade na sebi, trude se postati bolji ljudi i izgraditi vrline koje pomažu da u našoj školi nema nasilja. Oni vam šalju neke svoje radove. I to bi bilo sve za ovaj put. Sad je na vama red. Prihvatite pruženu ruku prijateljstva. Srdačno vas pozdravljamo… Učenici i djelatnici OŠ grofa Janka Draškovića

UNICEF –ov projektŠkole za Afriku

ŠKOLE ZA AFRIKU—ŠKOLE ZA ŽIVOT Sve aktivnosti koje smo planirali prošle školske godine

RAZGOVARALI SMO S ðAKONOM VARAŽDINSKE BISKUPIJE I PRVIM AFRIČKIM MLADIĆEM KOJI JE POSTAO SVEĆENIK U HRVATSKOJ

uspješno smo realizirali i skupili smo

6.341,65 kn koje smo uplatili za djecu Ruande. Naša škola i ove školske godine uključila se u humanitarni meñunarodni UNICEF-ov projekt „Škole za Afriku“. Projekt se provodio tijekom prvog polugodišta i na

O PROJEKTU

božićnoj školskoj priredbi uspješno je završen.

Početkom školske godine 2008/2009. naša

Planirane su i ostvarene slijedeće aktivnosti:

se škola uključila u UNICEF-ov projekt

•

Škole za Afriku. Zadaća tog projekta je

terenskoj nastavi u Zagrebu. Tijekom puta učenici

prikupljanje novčanih sredstava kako bi se

i učitelji skupili su 125 plastičnih boca koje su

djeci mnogih gradova u Africi omogućilo školovanje.

Naša

škola

prikupljala

zamijenili u trgovini i dobili 62,50 kn. •

sredstva za djecu Ruande. Iako je glavna

•

sve o tome čitali. 1.

“UNICEF-ov projekt Škole za

Afriku” (Županijski list mladih "Generacija“ ,

mješovita je

izradu

Kakvi ste bili kao dijete? Kao dijete bio sam vrlo dobar, poslušan

Mladi knjižničari organizirali su prodaju starih

svojim roditeljima. Djetinjstvo mi je bilo vrlo sretno iako se jako razlikovalo od djetinjstva kakvo vi imate.

časopisa (promotivnih) i skupili su 100,00 kn. •

•

Iskoristiti ćemo ovu priliku i podsjetiti vas gdje ste

organizirala

450,00 kn.

ono što imaju.

Afriku bilo je izuzetno dobro medijski popraćeno.

vjenčića

prodano je 15 adventskih vjenčića i sakupilo se

Upoznavši uvjete u kojima žive manje

Sudjelovanje naše škole u projektu Škole za

družina

adventskih vjenčića. Dana 22. studenog 2009. u

se kod učenika probuditi suosjećanje za

MEDIJSKA POPRAĆENOST

adventskih

župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Klenovniku

više moguće novčanih sredstava, željelo

sretna djeca učenici su naučili više cijeniti

Izrada

vjeronaučna

zadaća ovog projekta bila sakupiti što je

tuñe nevolje i potaknuti ih na odricanje.

Skupljanje plastičnih boca – učenici od V. do VIII. razreda 7. studenog 2009. bili su na

Učenička zadruga „Licitarsko srce“ pipremala je

Puno slušamo i gledamo u medijima o gladi i

licitare i čestitke. Skupili su 402,50 kn.

siromaštvu u Africi. Vi ste iz države Benin iz

Doprinos od prodaje Unicef-ovih čestitki 185,00

mjesta Hondij. To je blizu glavnog grada Porto Novo. Kakva je situacija u vašem mjestu?

kn.

Roñen sam kao prvo dijete u obitelji za koju bi vi rekli da je velika. Imam još 7 braće i sestara.

Ukupno za djecu u Ruandi klenovnički učenici i

Prema vašim prilikama mi smo vrlo siromašni. No, sve

zaposlenici škole uplatili su 1.200,00 kn.

ima svoje prednosti i mane. Ja volim svoje mjesto

Klenovnički učenici poručuju: „Novac koji smo

kakvo ono bilo i jedva čekam da se tamo i vratim. Želio

prikupili našim vršnjacima u Ruandi može zauvijek

bih se vratiti u svoje rodno mjesto i tamo biti svećenik.

promijeniti živote i pomoći im da ostvare svoje snove“.

studeni 2008.) 2.

DAN AFRIKE U NAŠOJ ŠKOLI

„Osnovna škola iz Klenovnika u projektu

Tokom cijelog prvog polugodišta školskoj godini 2008/2009.

UNICEF- a Škole za Afriku“ (Regionalni tjednik,

učenici su sakupljali novčane priloge za siromašnu djecu

11. studenog 2008.)

Ruande.

U preduskrsno vrijeme 07. travnja 2009. god. zaokružili su taj

„Ne kupuju žvake već cigle za djecu

Vi imate više od 20 učitelja, a u našoj školi ih je samo 12 jer je i toliko razreda

humanitarni projekt integriranim nastavnim danom na temu

Ruande“ (Regionalni tjednik, 18. studenog

Afrika. Učitelji su organizirali radionice za sve učenike od

2008.)

prvog do osmog razreda.

Nakon četverosatnog rada prikazani su radovi u školskoj

„Akcija učenika i roditelja“ (Školske novine

dvorani. Bilo je tu svega: pjevalo se i plesalo po uzoru na

br. 36, 11. studenog 2008.)

plesove afričkih plemena, likovni radovi pokazivali su taj crni,

najtopliji kontinent.Učenici su naučili što je pustinja, koje

„Učenici iz Klenovnika za školu u Ruandi

prikupili 6000 kuna“ (Večernji list, 19. prosinca

Vidjeli ste našu školu i učitelje. Razlikuju li se oni po čemu od vaše škole? Vaše škole se jako razlikuju od naših. Ne

životinje i biljke žive u Africi i još puno toga. Sve je to pratio specijalni gost gospodin Odilon Singbo, afrički

samo zgrade ili kako su prostorije ureñene. Vi imate

2008.)

ñakon varaždinske biskupije. On je za kraj na tečnom

puno više toga od nas. Naime, vi imate više od 20

6. „Afrički dan u Klenovniku“ (Regionalni tjednik,

hrvatskom jeziku dočarao učenicima život u Africi u i opisao im

učitelja, a u našoj školi ih je samo 12 jer je i toliko

14. travnja 2009.)

svoje djetinjstvo. Novinarskoj grupi je posvetio malo više

razreda. Ravnatelj je takoñer učitelj koji ima svoj

vremena i ispričao im neke pojedinosti iz svoga života. Više o

razred i drži nastavu. Kod vas je sve“zacementirano“,

Još mnogi drugi članci su objavljeni na

tome pročitajte u intervjuu u nastavku.

različitim internetskim portalima.

a kod nas u prašina. I još puto toga. Andreja Šprem

Jeste li imali ocjene od 1 do 5 kao mi? Koja je bila vaša najčešća ocjena? Školu sam jako volio. Čak postoji anegdota o mojem školovanju. Naime, kod nas se školovanje plaća, a budući da sam ja iz siromašne obitelji moja obitelj mi nije mogla platiti školovanje. Ja sam mjesec dana išao u školu neupisan dok nisu primjetili i istjerali me. Ja sam onda svaki dan slušao svoje pijatelje i s njima razgovarao o čemu bi već taj dan učili. Na kraju školske godine pristupio sam polaganju završnog ispita i postigao najbolje rezultate. Isto se ponovilo i druge godine, a onda su glavni u školi odlućili da će mi besplatno omogućiti školovanje kao nagradu za moj trud. Inače ocjene nisu od jedan do pet kao u Hrvatskoj, nego od nula do dvadeset. Deset je potrebno za prolaz, a ja nikada nisam imao manju ocjenu od 15. U Hrvatskoj sam u četiri godine fakulteta dobio samo jednu četvorku.

Ja sam mjesec dana išao u školu ne upisan dok nisu primjetili i istjerali me. sam izabrao nešto drugo i to joj je teško palo. Zato se Čuli smo da ćete se nakon što ovdje završite nadam da ću kad se vratim kući imati vremena ñakonski praktikum, vratiti kući. Biste li voljeli Koje ste školske predmete imali?

Koji vam je

nadoknaditi sve propušteno i dati im do znanja da sam još

posjetiti još koju zemlju i upoznati njene običaje i

uvijek njihovo dijete.

ljude?

predmete, a u Hrvatskoj mi je najdraži predmet bio

Kad ste došli u Hrvatsku, jeste li doživjeli kakve

Možda bi posjetio još neke zemlje kao turist. Posjetio bi

Staroslavenski jezik. Učio sam pisati čirilicu i ono drugo

neugodnosti? Razlikuje li se mentalitet ljudi ovih

Francusku jer je francuski službeni jezik u mojoj zemlji,

pismo koje mi je još ljepše. Volio sam ih čitati i pisati

dviju zemalja ili smo po nečemu slični?

zatim Rim zbog njegove kršćanske povijesti i važnosti –

predmet bio najdraži? Kao što sam već rekao volio sam sve

Ne, ne bih volio više nigdje drugdje živjeti.

svoje ime na jezicima od kojih je potekao hrvatski jezik.

Mentalitet ljudi se razlikuje sve više i više. tamo je Papa. Ameriku sam posjetio ali sam se tamo Kad sam došao u Hrvatsku prije četiri godine nisam tako

družio više s Hrvatima nego Amerikancima. Ne bih želio

Život svećenika je život pun odricanja i danas se

jako osjetio razlike kao sada. Hrvati su vrlo gostoljubivi

da mi moj biskup kaže da moram još negdje otići studirati.

mladi ljudi teško odlučuju za taj poziv. Kad ste vi

kao i Afrikanci. Vole čovjeka, vole pomoći, staviti se na

U Hrvatskoj mi je bilo toliko lijepo da se bojim da bi negdje

osjetili želju da postanete svećenik?

raspolaganje... ali ne pitaju jedni druge Kako si? Ljudi kao drugdje mogao doživjeti neko loše iskustvo, a to nikako ne

Kao malo dijete mislio sam da svećenici

da sve više žive sami za sebe. To je normalno u svim

padaju s neba – ali doslovno, kao anñeli. Ipak bio sam

ostalim europskim zemljama. Ljudi kao da kroz život trče i

bih želio.

ministrant, čitao sam i pjevao u crkvi. Kako nas u selu

ne vide onoga pokraj sebe. To će se dogoditi i Hrvatima

nema puno jako sam se angažirao oko crkvenog života

zbog načina na koji žive. Kad sam tek došao ljudi su me

Oznake na mome licu su znakovi

i želio sam postati kao naš svećenik. Jako sam se

gledali

moje obitelji. Budući da sam prvi sin

iznenadio kad mi je svećenik predložio da odem u

neugodnosti. Problema s jezikom sam imao (postoje

školu. Ipak prošlo je još puno vremena dok nisam

brojne anegdote o mojem učenju hrvatskog) ali upornim

u mojoj obitelji obilježen sam tim

konačno 2000. godine upisao Bogosloviju.

radom sam ih sve prevladao, pa čujete i sami.

znakovima.

iznenañeno,

Što biste

ali

nisam

doživio

nikakve

izdvojili kao ono što vam se najviše Pročitale smo da ste rekli da je Hrvatska ostavila

dopalo u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj sam u četiri godine fakulteta dobio samo jednu četvorku.

Najviše mi se dopao moj život s ljudima, neizbrisiv trag na vašem srcu. Ne možemo a da ne komunikacija, nastup u župi. Posebno me dojmio način na

pitamo, odakle ožiljci na vašem licu i što oni

koji su me ljudi u župi prihvatili, kako me promatraju i

predstavljaju?

ohrabruju na mom putu, kako me pohvale. To je ono što

Oznake na mome licu su znakovi moje

će mi najviše ostati u sjećanju. Mogu reći da sam Hrvat u obitelji. Budući da sam prvi sin u mojoj obitelji obilježen Kako ste se priviknuli na samački život? Imate li

srcu – ne dirajte mi ravnicu.

sam tim znakovima. Nitko drugi od moje braće i sestara ih

osjećaj da vam ipak nešto nedostaje?

nema. Kad odem negdje u mjestu po tim znakovima svi

Već sam u srednjoj školi nisam živio s Kako ste reagirali kad ste po prvi put vidjeli snijeg? roditeljima. Morao sam otići u grad kako bi mogao

znaju iz koje obitelji dolazim.

Vidio sam ja snijeg na televiziji i prije, ali prvu

nastaviti školovanje i viñao bih ih možda dva puta zimu u Hrvatskoj doživio sam 2004. godine. Zapao je u Na kraju vam u ime cijelog našeg uredništva mjesečno. U deset godina proveo sam s njima možda noći i prijatelji koji su znali da ga nikada nisam vidio u živo zahvaljujem što ste dio svog života podijelili s nama tjedan dana. Tako da sam već navikao. Od malena sam

probudili su me u pola dvanaest i napravili veliku strku oko

napustio roditelje i to je jedino što mi u životu nedostaje. toga pa mi je na kraju bilo baš svejedno. Ipak, volim se

i što ste našli vremena i posjetili nas u našoj školi. Hvala vama. Bilo mi je drago biti vaš gost. Božica Srednoselec

Moja majka je mislila da ću se oženiti i imati djecu, a ja grudati s prijateljima...

Savjeti za učenike

Često možemo čuti da se netko lijepo ponaša, da je kulturan/a u ophoñenju prema drugima, a dogaña se da čujemo u našoj svakodnevnici da netko ima neprimjereno ponašanje ili da se ponaša nekulturno. N a ovoj s tr ani c i možeš pročitati nekoliko savjeta koji ti mogu pomoći da se uvijek za tebe može reći kako se lijepo i kulturno ponašaš. IZVOLITE, MOLIM, HVALA, OPROSTITTE «Izvolite», «molim», «hvala», «oprostite» su četiri male, ali važne riječi koje se, na žalost, ponekad manje koriste, ali su uvijek korisne u svakoj prilici. Ako pružaš nešto drugoj osobi, ili ako je puštaš ispred sebe, daješ mu prednost. potrebno je reći «izvoli» ili «izvolite». Vi ćete reći «hvala», bez obzira što vam druga osoba nije rekla «izvoli», a na «hvala» ćete uzvrtati s «molim». «Molim» ćete reći i kad dobro ne čujete tuñe pitanje, ili ako vas netko zove. «Molim» ćete isto tako reći ako vas netko nehotice gurne ili prekine u razgovoru i kaže «oprostite». Ne štedite ove zlatne riječi, poklanjajte ih svima oko sebe, one uljepšavaju odnose meñu ljudima. POZDRAV Pozdravlja se sa «dobro jutro», «dobar dan», «dobra večer» «doviñenja». Obavezno treba pozdraviti učitelje i ostale zaposlenike u školi, poznate osobe na ulici, svoje u kući. Kad doñete u javnu ustanovu, prodavaonicu, restoran i sl. pozdrav treba uputiti osoblju prije nego se obrati s nekom molbom. OSLOVLJAVANJE U pravilu nepoznatu osobu oslovljavajte s «VI» i toga se treba pridržavati u svim situacijama bez obzira na razlike u godinama kad je riječ o punoljetnim osobama. S «VI» na «TI» se prelazi nakon dužeg poznanstva i to na prijedlog starije osobe. Učitelje i zaposlenike škole oslovljavate s «VI».

PISANJE PISMA Izgovorena riječ se zaboravi – napisana ostaje za sva vremena. Zato je važno dobro odvagnuti što se piše, kome se piše i na čemu se piše. Pismo otvara samo onaj na koga je naslovljeno.

ODIJEVANJE U školu treba doći čiste odjeće i obuće. Za djevojčice primjerno se odjenuti znači ne nositi kratke suknje ili haljine, dekoltirane, prozirne i kratke majice. DARIVANJE Darujte i srcem i razumom. Daruju se znanci, prijatelji, rodbina, članovi uže i šire obitelji. PONAŠANJE NA ULICI I JAVNOM MJESTU Hodanje ulicom, bilo da se krećete sami ili u društvu, zahtijeva obzire i prema ostalim grañanima. Ako razgovarate s nekim nije se potrebno nadvikivati i glasno smijati. Dovikivanje s jedne strane ulice na drugu nije uljudno. Dozivanje žviždukom nije nimalo pristojno. PONAŠANJE U DRUŠTVU Nije lijepo ako drugima upadaš u riječ. Prilikom dolska u društvo treba prvi p o z d r a v i t i . U d r uš t v u s e n e došaptavajte. PONAŠANJE U KINU Ako namjeravate poći u kino najblje je da kartu nabavite pola sata prije početka filma. Za vrijeme filma nije dobro da pričate. Grickanje bombona, krckanje krekera ili kokica ni najmanje nije pristojono za vrijeme filma. PONAŠANJE U KAZALIŠTU Odlazak u kazalište je mala svečanost. Treba doći u lijepoj odjeći. Nije dozovljeno razgovarati za vrijeme predstave, grickati slatkiše, jesti sendviče i piti.

MOBITEL Danas je uobičajno razgovarati putem mobitela. Imajte na umu da vaš glasni razgovor može smetati drugima. Prilikom ulaska u bolnicu, restorane, kino, kazalište, razne ustanove i sredstva javnog prometa potrebno je isključiti ili utišati mobilni aparat. Ne bi trebali nositi mobitele u školu za vrijeme nastave.

SPORTSKA PRIREDBA Navijanje je uobičajna pojava na sportskim terenima, ali pri tome valja pripaziti na: ne vrijeñati ostale navijače iz suparničog tima, ne uzvikivati ružne i prostačke izraze, na sportsko borilište ne bacajte predmete. Smeće za sobom pokupite.

ZA KRAJ: OD IZUZETNE VAŽNOSTI JE OČUVANJE NAŠEG OKOLIŠA Briga o okolišu počinje već u valstitom domu, školi i neposrednom okruženju. Savjesna osoba: vodi računa o tome da priroda, more, potoci i rijeke nisu velika kanta za smeće. Upozorava sve one koji onečišćuju i uništavaju prirodu da to ne čine i objašnjava svima u svojoj sredini zašto trebaju održavati prirodu čistu. TREBA SE BORITI ZA ČISTI OKOLIŠ.

Razredne vrijednosti U razredu je važno: razumijevanje, suosjećanje, prihvaćanje, uvažavanje, zajedništvo, iskrenost, kulturno ponašanje, povjerenje, sigurnost, poštovanje, druženje, ravnopravnost, dobrota, znati slušati druge, znati razgovarati. Pravila prihvatljivog ponašanja: Poštivanje jednih drugih Prihvaćanje bez obzira na različitosti Pomaganje onima kojima je pomoć potrebna Podržavanje jednih drugih Suosjećanje s drugima Korištenje toplih riječi koji nikoga ne vrijeñaju Mir u razredu Prihvaćanje u društvu Zaštita učenika koji su slabiji Pozivanje u igru osamljenih učenika Ukazati osobi koja se nasilno ponaša da se ne prihvaća takvo ponašanje Posljedice kršenja pravila: Isprika učeniku Biti uz dežurnog učitelja za vrijeme odmora Pomaganje dežurnom učitelju Nadoknada štete (od džeparca) ako je šteta materijalna Pospremiti učionicu Napisati pismo isprike Biti redar umjesto pravog redara Pročitatai bonton i reći na satu razrednika što si naučio/la

Ankica Džalto, pedagoginja

Savjeti za roditelje

Pedagozi koji se bave tematikom obiteljskog odgoja zaključili su da postoje četiri roditeljska odgojna stila u kojima se opisuju najčešća, svakodnevna ponašanja roditelja. To ne znači da se roditelji uvijek i u svakoj situaciji ponašaju upravo kako je opisano. Ovisno o danu i situaciji svaki se roditelj može pronaći u sljedećim stilovima ali uvijek jedan više dominira. 1. AUTORITARNI (STROGI) RODITELJI: - mnogo traže od svoje djece i imaju mnoga pravila - kad nešto traže od djeteta nareñuju i ne žele objasniti zašto su to tražili - roditelji koriste nagrade i kazne - dječje pogreške kažnjavaju vikanjem kaznama - prema djeci su hladni bez topline i nježnosti - rijetko daju djeci slobodu da sama odluče što će raditi

2. POPUSTLJIVI I BRIŽNI RODITELJI: - topli, brižni i popustljivi vjeruju da djeca trebaju imati mnogo slobode i da ih odrasli ne smiju kontrolirati - imaju malo kontrole nad djecom i malo načina za discipliniranje - daju djeci previše slobode, a time i previše izbora, jer djeca često ne znaju procijeniti što je u nekoj situaciji dobro napraviti ili kako postupiti ne traže mnogo od svoje djece

Utjecaj na djecu: - djeca odrastaju u osobe koje imaju slabo samopouzdanje (ne oslanjaju se na sebe već slušaju druge) teško im je preuzeti odgovornost (za ono što rade i odlučuju) - kad ne mogu sakriti svoju pogrešku, dobivaju kazne od roditelja, i postaju ili jako tiha i poslušna djeca ili se počinju ponašati neprijateljski prema drugoj djeci

Utjecaj na djecu: - djeca često dobro misle o sebi, čak i bolje nego što ih drugi vide - prilično su neodgovorni te se na isti način odnose prema školskim obvezama - imaju probleme zbog lošeg i preslobodnog ponašanja u školi od drugih očekuju da ih prihvaćaju i vole bez obzira kako se ponašaju

3. POPUSTLJIVI I NEZAINTERESIRANI RODITELJI: - ne suosjećaju se s djecom i popustljivi su, takvi su zbog toga jer su preumorni ili zaokupljeni drugim stvarima nisu brižni i suosjećajni niti od djece nešto traže djeca tih roditelja mogu imati sve u materijalnom smislu, ali rastu prepuštena sama sebi Utjecaj na djecu: - djeca koja rastu uz takve roditelje imaju najniže samopoštovanje, jer se osjećaju da nisu važna, vrijedna i zanimljiva svojim roditeljima - prema drugima se ponašaju hladno i nemaju dobre socijalne vještine - često su problematičnog ponašanja prema drugima i njihovim stvarima - da bi postigli da se osjećaju vrijedni i važni skloni su druge kontrolirati i njima manipulirati

4. BRIŽNI I ZAHTJEVNI RODITELJI: - podržavaju dijete, jasno pokazuju što od njega očekuju, koji su njihovi zahtjevi i kriteriji - objašnjavaju djeci zašto su važna neka pravila - vjeruju da djeca imaju prava, ali da ih imaju i roditelji, te da roditelj ima zadnju riječ kada se donose neke važne odluke brižni su, suosjećajni, ali traže da i dijete ostvari svoje potencijale Utjecaj na djecu: - prema istraživanjima, tako odgajano dijete ima najviše šanse da odraste u zrelu osobu - brižnost i suosjećanje koje pokazuje roditelj poručuju djetetu da im je važno kako se osjeća i što misli time roditelj razvija kod djeteta snažnu sliku o sebi – podiže samopoštovanje - pokazalo se da njihova djeca imaju manje problema u ponašanju i nisu sklona uzimanju droga

1. Usredotočite se na vrline i snage vašeg djeteta Nemojte samo kritizirati ono loše, svaki dan pohvalite sve što je dobro napravljeno, a nakon toga popričajte što može biti još bolje.

5. Izbjegavajte ponižavanje i ismijavanje djeteta Dijete će se osjećati loše, što dovodi do gubitka samopouzdanja te stvara probleme u školskim obvezama i odnosima s vršnjacima.

Ponekad je dovoljno pročitati istu knjigu i naći vremena za zajedničko komentiranje sadržaja. Kroz čitanje priča na glas dijelimo nešto ugodno i učimo zajedno o drugim ljudima.

2. Budite realni u procjeni posljedica neprihvatljivog ponašanja Ponekad roditelji u ljutnji kažu: Zabranjujem ti gledanje TV-a mjesec dana. Zna se da će TV biti upaljen nakon dan ili dva. Provedite u djelo pravedne posljedice i odredite realno težinu prekršaja.

6. Budite spremni na ispriku Roditelji bi trebali naučiti se ispričati djetetu ako su rekli ili učinili nešto što nisu smjeli. Mirno objasnite što ste stvarno htjeli. Time postajete dobar model ponašanja djetetu jer pokazujete koliko je važno ispričati se kad se netko povrijedi.

9. Podržite ideju pomaganja Zajedno s djetetom možete učiniti mnoga dobra djela (za napuštenu djecu, siromašne, stare, bolesne…). To djecu uči da su njihovi postupci važni i da mogu promijeniti živote drugih ljudi.

3. Pitajte dijete kako se osjeća Ako to radite redovito, dajete djetetu do znanja da su osjećaji važni i da vam je do njih stalo.

7. Pitajte ga pitanja koja mu pomažu samostalno riješiti problem Kad roditelj čuje da dijete ima problem, vrlo je važno “uskočiti”. Postavljanje pravih pitanja najbolja su pomoć. Primjeri uključuju: “Što ti misliš da treba učiniti u ovakvoj situaciji? ili “Ako odabereš odreñeno rješenje, koje će biti posljedice takvog izbora”?

„Djeca uče biti brižna prema drugima kroz vlastito iskustvo brige nekog prema njima. Djeca upoznaju blagoslov nježnosti, suosjećanja, strpljenja i dobrote kroz način na koji se vi odnosite prema njima“. James L. Hymes, Jr.

4. Nañite način da ostanete mirni u ljutnji Normalno je naljutiti se ponekad, ali prije nego što bilo učinite pokušajte duboko disati nekoliko trenutaka i napustite nakratko prostoriju. Razgovarajte u obiteljskom krugu što svatko može učiniti da ostane miran.

8. Čitajte zajedno s većima knjige,a s manjima priče

Ankica Džalto, pedagog

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA VIII. r. Gdje su bivši osmaši?

KAMO NAKON OSNOVNE

PRAVILNO ODABRANO

ŠKOLE?

ZANIMANJE

Izbor zanimanja je složena zadaća za svakog

DONOSI ZADOVOLJSTVO

četrnaesto ili petnaesto godišnjaka, jer odluka

U PROFESIONALNOM

koja se sada donosi može imati odlučujuće značenje za cijeli život.

OBJEKTIVNE ODREDNICE PRI

SUBJEKTIVNE ODREDNICE, VAŽNO

IZBORU ZANIMANJA:

JE OBRATITI PAŽNJU NA:

vrste i zahtjevi pojedinih zanimanja

•

vlastite sposobnosti

•

vrste srednjih škola i trajanje

•

interese

školovanja

•

želje

•

uvjeti upisa

• zdravstveno stanje

•

mogućnosti zapošljavanja

Neka zanimanja zahtijevaju dobru fizičku kondiciju i snagu, u nekima je težište na spretnosti i brzini (psihomotorne sposobnosti), negdje u prvi plan dolaze složenije intelektualne sposobnosti, a negdje dobro funkcioniranje osjetnih organa.

Važno je upoznati karakteristike pojedinog zanimanja na jednoj strani, te vlastite sposobnosti na drugoj strani, a prije konačnog izbora uskladiti jedno s drugim. Idealno bi bilo odabrati zanimanje za koje imate dobro razvijene sposobnosti, koje vas interesira i privlači, a ujedno za njim postoji potreba.

opće,

jezične,

klasične,

prirodoslovno matematičke i prirodoslovne STRUKOVNE (tehničke,

ŠKOLE:

četverogodišnje

zdravstvene,

poljoprivredne,

Medicinska škola: Lidija Fotez Silvija Plahinek Dijana Kruhoberec Antonio Seretinek Alen Vuglovečki Prometna škola: Anamarija Bunić Patrick Premužić Elvis Husnjak

SREDNJOŠKOLSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE GIMNAZIJE:

Tekstilna škola: Martin Srednoselec MEC: Miroslav Picek Marko Lukavski

ŽIVOTU.

•

Gimanzija: Karolina Cuković Irena Vuglovečki Matea Belščak Tamara Marić Edita Majić

ostale)

gospodarske, i

trogodišnje

(industrijske, obrtničke i ostale)

Rudarska i kemijska škola: Nikola Kralj Franjo Oreški Poljoprivredna i veterinarska škola: Ines Paska Zrakoplovna škola: Antonio Golub

UMJETNIČKE ŠKOLE: likovna umjetnost i dizajn, glazbena umjetnost i plesna umjetnost POSEBNI

PRILAGOðENI

(jednogodišnji

PROGRAMI

dvogodišnji

obrazovni

programi)

Ankica Džalto, pedagoginja

Gospodarska , ekonomska i srednja strukovna škola:

Tihana Janžek Danijela Maček Ana Škrnjug Tomislav Smoljak Antonio Bunić Lidija Fotez

Ekipa naše škole sudjelovala je na državnom natjecanju iz vjeronauka. Iz pera naše bivše glavne urednice doznajte kako su se provele.

Dana 02. ožujka ostvarena su mnoga naša očekivanja i želje. Tog dana osvojile smo drugo mjesto na meñužupanijskom

Napokon je stigao datum našeg odlaska u Split. Nakon dugog putovanja stigle smo u naš hotel Zagreb. Naša se soba nalazila na zadnjem katu hotela pa smo uživale u lijepom pogledu na more. Prvog dana nije bilo previše obaveza, samo predstavljanje e ki p a u N a d b i s ku p i j s ko m sjemeništu. Sudjelovalo je 19 osnovnih i 15 srednjih škola. Sljedeći dan bio je jako važan za nas. U OŠ Sućidar, od kud dolaze prošlogodišnji pobjednici,

minute. Nakon toga uslijedilo je čekanje rezultata. Naš je rezultat bio 11. mjesto! Bile smo vrlo zadovoljne svojim rezultatom i čestitale smo boljim ekipama.

Sudjelovalo je 19 osnovnih i 15 srednjih škola

Navečer smo sudjelovale u misnom slavlju u svetištu Gospe od Otoka u Solinu. Tamo smo susrele franjevca fra Antu Čovu koji je pisao grañu za natjecanje i jako nam se svidio jer je vrlo zabavan i simpatičan. natjecanju iz vjeronauka čime smo osigurale nastup na državnom natjecanju u Splitu od 11. do 13. svibnja. Tema je bio život sv. Franje Asiškog a ekipu su predstavljale Karolina, Dijana, Silvija i Lidija pod vodstvom mentorice Snježane Kruhoberec. Tema natjecanja bio je život sv. Franje Asiškog

održavalo se pisanje testova. Bilo je lakših i težih pitanja, no možemo reći da je pisanje testa prošlo dobro. Ugodno su nas iznenadili domaćini jer su svakom sudioniku poklonili ručno izrañeni kip sv. Franje brodicu i škrinjicu. Toga smo dana posjetili i Marjan. Naporan hod prema vrhu se isplatio fascinantnim pogledom na grad Split. Čekao nas je još jedan zadatak – fotoslagalica u kojoj je trebalo složiti sliku u samo tri

Zadnjeg dana našeg boravka u Splitu posjetile smo plažu Bačvice koja je poznata po igri picigin. Posjetile smo i Dioklecijanovu palaču i saznale puno stvari koje prije nismo znale. Split će nam ostati u lijepom sjećanju zbog mnogih dragih ljudi koje smo upoznale, zbog rezultata na koji smo ponosne i zbog zabave. Nadamo se da će sljedeće godine, kada mi budemo srednjoškolke, nova ekipa naše škole ostvariti još bolji rezultat. Lidija Fotez

Školska knjižnica Školska knjižnica

Mladi knjižničari

Knjižnica naše škole osnovana je 2002. godine. Dio fonda knjižnica je naslijedila od Narodne

knjižnice

čitaonice

koja

zatvorena, a dio od Lječilišta Klenovnik. Školska knjižnica je nekoliko puta mijenjala lokaciju u školi. U početku je bila smještene u prostoru današnje zbornice, zatim na katu u lijevom krilu da bi se prije početka

ove

školske

godine

knjižnica

preselila u bolji prostor. Školska knjižnica

U knjižnici djeluje i grupa Mladih knjižničarki. Sedamnaest učenica viših razreda svakodnevno pomaže kako učenicima tako i knjižničarki. Oni vole čitati, uče o knjižnici, knjižničarskim poslovima, rješavaju kvizove o knjigama i uljepšavaju knjižnicu.

danas je smještena na katu, u desnom krilu škole i zauzima oko 20 m2, a uskoro će se knjižnica

proširiti

novim

prostorom

čitaonice u kojem će učenici moći učiti, pisati zadaću ili čitati.

Preseljenje knjižnice

ce Fond školske knjižni Knjižni fond:

Radno vrijeme knjižnice Svaki drugi dan

•

učenički: 3350

•

učiteljski: 1150

časopisi: 15 naslova

od 07:30 do 13:30

AV zbirka: 82 no poslovanje: Program za knjižnič Metel Win

Knjižničarka: Dragana Belščak

Mlade knjižničarke

K U T I Ć

Z A

V R T I Ć

Naš vrtić uvijek odzvanja smijehom i veselim žamorom. Svaki nam dan nosi novi doživljaj, novu igru, neko novo iskustvo ili novu spoznaju. U vrtić svakodnevno dolazi nas 36–ero, male bebe „Pužići“ i mi malo stariji „Leptirići“. Zajedno se igramo, družimo, pomažemo jedni drugima, a tete nas uče o svemu što nas okružuje. Rastemo iz dana u dan i napredujemo sve bolje i bolje. Jesen volimo jako jer nam je velika inspiracija za naše aktivnosti u vrtiću. Iz šetnje u šumu donijeli smo lišće, mahovinu, kore od drveta i veliko iskustvo. Izrañivali smo kape od lišća, ogrlice od plodova, preslikavali lišće, pjevali pjesmice o jeseni i dragim šumskim životinjama, igrali igre i radili naše neobično drvo.

Kako nastaje kruh koji svaki dan jedemo u vrtiću? - htjeli smo saznati. I tete su nas odvele u pekaru „Fruk i Pintarić“ u Horvatskom.Mnogo vreća brašna, veliki kotao koji se „sam“ vrti prepun tijesta, trake na kojima putuju kruščići, kako se radi pletenica - sve nam je to pokazao striček pekar. Kad smo se vratili u vrtić i mi smo bili pravi „mali pekari“. Mijesili smo tijesto i radili pletenice, kiflice, kruščiće i sve to ispekli.

K U T I Ć

Z A

V R T I Ć

Mi smo u vrtiću svi prijatelji i to nam je jako važno. Zato smo posjetili našu prijateljicu Jelenu, kod njezine kuće i tamo proveli ugodno jutro u igri.

Uh, ta kiša! Ne možemo van! Ali mi ćemo zato ojačati svoje mišiće vježbajući svako jutro u našoj sobi.

K U T I Ć

Z A

Najviše volimo kad je nekome roñendan jer mu pjevamo roñendansku pjesmu i častimo se tortom.

Povodom mjeseca knjige posjetili smo knjižnicu u osnovnoj školi. Imaju tako puno slikovnica i knjiga! Tete su nam taj mjesec ispričale mnogo novih priča i bajki. A mi smo puno crtali, slikali i izrañivali krune za princeze, dvorce i kućice za praščiće.

V R T I Ć

K U T I Ć

Z A

V R T I Ć

Za dolazak Svetog Nikole posebno smo se pripremali i bili veoma dobri. Crtali smo čizmice, pjevali smo pjesmice o Svetom Nikoli i Krampusu, crtali svoje želje, a kad je stigao napokon taj dan oni najmlañi su malo i zaplakali. Na kraju nas je Sveti Nikola obradovao lijepim darovima.

Nevenka Kovačić

MEðIMUREC S VRHA TOP LJESTVICA

Beyonce

Knowles i njene hitove „Halo, Sweet dreams, If I were a boy“ koje se nalaze na albumu „I Am… Sasha Fierce“.

Lady Gaga je početkom prošle godine izdala album „The Cherrytree Sessions“, a kasnije u studenom reizdanje albuma The Fame pod nazivom „The Monster Fame“. Na tom albumu se nalaze veliki hitovi kao „Pokerface, Just Dance i Paparazzi“ i dr.

Otkako su gledatelji i stručni žiri meñu 4000 prijavljenih za pobjednika showa RTL televizije Hrvatska traži zvijezdu izabrali mladog Meñimurca Bojana Jambrošića, on ne prestaje zapanjivati naglim rastom svoje popularnosti i pjevačke karijere. Iako se pjevanjem bavi od malih nogu njegov pobjednički single Ne govori da me znaš munjevito se popeo na vrhove svih ljestvica. Osim velike popularnosti pobjeda mu je donjela i ugovor s diskografskom kućom Dallas Records. S njima je snimio svoj prvi album „Bolji od ljubavi“ koji se već nalazi na policama CD shopova. U vrlo kratko vrijeme održao je brojne koncerte i solo nastupe, a svakako je važno spomenuti nastup prije koncerta američke grupe Backstreet boys-a koji je održan u zagrebačkoj Areni prošle godine. Svima nam se čini da je pred njim sjajna budućnost dostojna prave pjevačke zvijezde, o njemu će se još dugo pričati, a još dulje slušati pa mu želimo sreću. Bojane, samo tako naprijed! Ime i prezime: Bojan Jambrošić Nadimak: Bojo Datum roñenja: 28. rujan 1985. Horoskopski znak:Vaga Obitelj: roditelji – Jagoda i Zvonimir, sestra - Irena Visina i težina: 188 cm i 82 kg Hobi i interesi: pleše standardne i latino plesove, ne svira ni jedan instrument pa bi želio bi naučiti svirati gitaru Uzori: hrvatski pjevači - Tony Cetinski i Vanna Poroci: čips Moto: "Leña ne okreći suncu jer sjenom ćeš zemlju prekriti."

Na hrvatskoj sceni je takoñer bilo puno noviteta. Slušali smo Luku Nižetića i njegov album „Na tren i zauvijek“, Tony Cetinski nas je očarao svojim „Furia Tour“- om i hitovima „Umirem sto puta dnevno, Svetica, Tvoje tijelo“ i dr. I Sandi Cenov je konačno snimio novi album. Spomenut ćemo Ninu, Lanu Jurčević, svakako Simonicu Gotovac i još mnoge druge koje su nam uljepšavale dane. Da se cajka fanovi ne bi osjećali zakinuti spomenut ću i njihove hitove: Boban Rajović je otpjevao hitove „Crna lala“ , „Kosači“, „Latice od ruža“ i „Usne boje vina“. Na ljestvici hitova našao se i Funky G s pjesmom „Kafana na Balkanu“ Mile Kitić je pjevao „Šankeru“, Dragana Mirković „Eksplozija“. I Saša Martić je snimio novi hit „Zapisano je u vremenu“. Ovo su samo neki odabrani hitovi. Bilo ih je sigurno puno više nego sam ja spomenula. Zato se nemojte ljutiti ako sam zaboravila vašu omiljenu pjesmu. Slušajte i dalje dobru glazbu (koje god ona vrste bila), sing along i ne zaboravite Tko pjeva, zlo ne misli. Magdalena Kišiček

No, suze sreće natjerat će na oči lik opake

Madagaskar 2,

Black Eyed Peas američki je hip hop sastav iz Los Angelesa U lipnju prošle godine izdali su svoj peti album The E. N. D. (punog naziva The Energy Never Dies). U uhu su nam još hitovi s tog albuma „I gotta Feeling, Boom Boom Pow i Meet Me Halfway“.Tijekom rujna te godine krenuli su na turneju The E. N. D World Tour. Turneja će završiti 2010. godine pa tko zna možda će i Hrvatska biti jedna od njihovih stanica. Držimo palčeve!

kung – fu bakice sa „super modernom drugi

dio

torbicom“. Kako će se sve rješiti, ako dosad

animiranog filma još je uzbudljiviji od prvog

niste otkrili svakako požurite jer Madagaskar

djela gdje su glavni likovi životinje iz

čeka nove obožavatelje.

njuroškog ZOO vrta Marty, Alex, Melman te Glorija pukom slučajnošću dospjeli na otok Madagaskar. U ovom nastavku junaci se vrćaju kući. No ovog puta zrakoplov padne u Arfiku u njihov rodni kraj. Susreću se sa svojim obiteljima, upoznaju nove ljubavi. Kompliciranu priča dodatno zakomplicira nedostatak vode u životinjskom rezervatu.

Marina Vuglovečki

Dosad smo već dosta saznali o vašem radu, no ono što zanima naše čitatelje jest kakav je Miro Gavran kao osoba. Čovjek ste koji se izražava stavljajući svoja mišljena na papir, a jeste li komunikativni u stvarnom životu? U mladosti nisam bio tako komunikativan, ali kroz život i rad čovjek se izvješti za rad s ljudima, za komunikaciju s njima nastupati u javnosti, a onda to možeš iskoristiti i u svakodnevnom odnosu s ljudima. Pa zbog toga mogu reći da mi je bavljenje književnošću i kazalištem pomoglo da se otvorim i u svakodnevnom životu.

Tko je Miro Gavran? Najizvoñeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu u proteklih petnaestak godina. Djela su mu prevedena na više od 30 jezika. Dosad je imao više od 180 kazališnih premijera širom svijeta . Jedini je živući pisac u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, na kome se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, a koji od 2003. godine djeluje u Slovačkoj pod nazivom Gavranfest. Piše drame, romane i scenarije. Dobitnik je brojnih nagrada.

U ožujku 209. godine Miro Gavran bio je gost u našoj školi. Pošto se gotovo sve znao o njemu kao književniku skoristili smo priliku i da više doznamo o njegovim osobinama i razmišljanjima. Pročitajte što nam je otkrio o sebi.

Jeste li osoba bez dlake na jeziku? Ne, nemam potrebu sve komentirati i svakome sve i svašta reći. U načelu smatram da samo prijatelj prijatelju mogu reći neke škakljive i neugodne stvari. Ne osjećam se pozvan da svakome solim pamet i da mu govorim kako da živi ili što da radi. Kad pišem nikad se kao autor ne cenzuriram se, sve što mislim da treba staviti na papir ja ću rado napisati. Nikoga ne želim povrijediti već mi je želja da nekoga obradujem i da ga svojim djelima ga usrećim. Ljudi često imaju poštapalice. Koja bi bila vaša? Pa, nije neka poštapalica, ali recimo čini drugom ono što želiš da drugi čine tebi je nešto kao moje životno načelo prema kojem nastojim živjeti. Nama učitelji i roditelji govore da moramo puno učiti da bi postali uspješni. Vi ste uspješna osoba: Kakvi ste bili kao učenik? Kao učenik sam do 7 razreda bio odličan. Onda je sve krenulo nizbrdo. Sedmi i osmi razred sam prošao s četvorkom. U prvom srednje sam na prvom polugodištu imao tri jedinice, ali sam na kraju poslije popravka prošao sam s trojkom. Drugi razred sam prošao s trojkom bez popravka, a treći i četvrti razred sam završio s vrlo dobrim uspjehom. Nakon vojske sam bio odličan student dramaturgije. Čak sam dobio i rektorovu nagradu (to je najveća nagrada koju može dobiti student Zagrebačkog sveučilišta). Dakle, prošao sam od odličnog učenika do očaja i shvatio da mi je u životu bilo lakše kad sam bio odličan. Lakše je ići kroz život kad sve obaveze odmah izvršavaš. Kad ispuniš svoje obaveze bolje se osjećaš, bolje si prihvaćen u društvu, a i cure ne vole one koji su loši.

Koje su vam slike ostale u sjećanju iz školskih dana? Pa veliki broj tih slika je transformiran u moje romane. Imao sam dosta zanimljivo i upečatljivo djetinjstvo. Smatram da život na selu pruža veće izobilje slikovitosti i zanimljivosti od života u gradu. Teen godine su nam najveći problem. Kako ste se vi slagali sa svojim roditeljima? Nisam bio buntovnik i nisam radio neke veće gluposti, relativno sam se dobro slagao s roditeljima. Uvijek sam se trudio izbjegavati sukobe. Puno sam čitao, imao sam svoj unurarnji emotivni svijet i on mi je pomogao preboditi stvarne probleme. Zato je dobro da djeca čitaju jer tako razvijaju svoj unutarni svijet lakše izražavaju svoje misli i osjećaj i lakše se nose s problemima

Prošao sam od odličnog učenika do očaja i shvatio da mi je u životu bilo lakše kad sam bio odličan. U ovim godinama postajemo svjesniji drugih i javljaju se ljubavni problemi. Jesu li i ljubavi u vašem životu završavale sretno kao u životima vaših likova? Nitko ne može očekivati da svaka ljubavna priča uvijek završi sretno. To bi svi trebali naučiti. Zbog moje optimističke prirode volim kad sve dobro završi pa zato moji likovi uvijek pronañu rješenje svojih problema i da njihove ljubavi završe sretno. Ipak bilo bi neiskreno reći da su sve moje ljubavi završile sretno. Znamo da ste oženjeni. Imate li djecu? Da, imamo sina Jakova starog 20 godina. Jeste li otac onakav kakav biste željeli biti? Možda bi vam na to pitanje on lakše odgovorio. On se ne žali previše. Nastojim pružiti mu ljubav, oslonac i vrijeme. Vrijeme je jedino što ne možete nikada nikome nadomjestiti ili dati kasnije. Ako mu nisi pružio vrijeme kad je to bilo potrebno onda je to kasnije nemoguće nadomjestiti zato sam se uvijek trudio što je više moguće vremena provesti s njim u pravom trenutku.

Svi mi imamo neku manu. Što biste vi izdvojili kao svoju najveću manu? Mane, pa više bih rekao slabosti... nisam spreman odustati kad nešto odlučim napraviti. Moglo bi se reći da je to ponekad vrlina, ali ja ne odustajem iako sve oko mene govori da od toga ništa. Prema tome mana mi je što se ne znam zaustaviti. Čovjek koji puno radi kao vi sigurno ponekad zamišlja da pobjegne na pusti otok. Koga biste poveli sa sobom i što biste ponijeli? Ja ustvari često bježim na otoke. Veliki broj mojih djela nastalo je na otoku Lošinju, a odem i na Hvar i Šoltu. Provedem oko dva mjeseca godišnje na otocima. Kad god idem povedem svoju ženu jer s njom najviše volim provesti svoje vrijeme. Tad volim čitati knjige koje tokom godine nisam stigao pročitati. ustvari, spajam ugodno i korisno, opuštanje, koncentriranost na ono što radim. Umjetnici se vole povući na osamu kako bi u miru i tišini mogli izraziti svoje emocije. Što vas najlakše izbaci iz takta? Izbaci me grubost, ljudi skloni konfliktima. Ne shvaćam ljude koji su destruktivni prema sebi i drugima, koji su skloni alkoholu ili se drogiraju, koji ne poštuju sebe ili druge. Svaki bi čovjek trebao, u onim okolnostima koje su mu dane roñenjem, izvući svoj maksimum i činiti dobro sebi i Svaki bi čovjek trebao, u onim okolnostima koje su mu dane roñenjem, izvući svoj maksimum drugima. Danas se puno govori o zdravom životu. Možete li i vi za sebe reći da živite zdravo? Za sebe mogu reći da sam skloniji zdravijem životu od većine ljudi. Od svoje 18 godine ne jedem

meso kopnenih životinja, alkohol nisam pio do svoje 30 godine, a danas volim popiti malo vina. Smatram da moj način života koji je sjedalački traži da pazim na svoje zdravlje. Ljudi koji žele biti dugo vremena uspješni ne mogu raditi ako nisu zdravi suprotno vjerovanju da su ljudi umjetnici boemi. Vrlo je važno da čovjek nije radoholičar i rob svog posla. Smisao života je sklad osobnog i duhovnog života. Treba se posvetiti obitelji, prijateljima...

“Ovo je neobična priča o čovjeku koji je bio toliko glup da je morao iznova osvajati ženu koju je već jednom osvojio. Taj čovjek je moj tata i on se dugo nije razumio u tajne mamina srca. Pričat ću vam i o svojoj djevojci Bernardi i o tome kako je lijepo kad te netko voli i kad ti nekoga voliš. “

Ili—ili Kava ili Čaj Subota ili Nedjelja Planine ili More Zeleno ili Plavo Čokolada ili Vanilija, Mjesec ili Sunce Slatko ili Slano Pop ili Rock Kino ili Kazalište (svakako) A kako stojite s vicevima? Znam ih puno, ali nisu za djecu. Nemojte me tjerati da vas kasnije moraju cenzurirati. Zahvaljujući vašim odgovorima čitatelji Klena dobiti će potpunu sliku o vama, a što biste vi željeli poručiti našim čitateljima? Vašim čitateljima bih preporučao da ne prestanu čitati. Čitanje nas čini sretnijima. A svoj djeci koji su na prekretnici budućnosti želim preporučiti da slijede svoje srce kad izabiru svoje buduće zanimanje. Vrlo je važno izabrati ono što voliš i što te zanima, a onda ozbiljno i samokritički preispitati svoje talente i sposobnosti, priznati si kolike su tvoje mogućnosti. Puno vam hvala što ste s nama podijelili dio svoje intime, želimo vam puno uspjeha u vašem životu i budućem radu. Zahvaljujem vam na odličnim Razgovarala Ivana Kruhoberec Napisala Božica Srednoselec

Ovu knjigu piše dječak Zvonimir, a počeo je od svog šestog roñendana. Namjera mu je napisati memoare. Priča je protkana humorom, a jedna od tema je naravno i ljubav... „Ta ljubav je zaista čudna pojava. Posve mi je izmjenila život i više ništa nije kao prije. “ Provjerite što to nije kao prije...

“Najvažnija stvar na svijetu je prijateljstvo. Kad stekneš dobrog prijatelja, život ti postane lakši i ljepši “

“Ja sam jadno biće bez seksualnog iskustva, okružen djevojkama koje su prema nama vršnjacima potpuno nezainteresirane. “

Izvannastavne aktivnosti

U ovom broju nastavljamo predstavljati naše izvannastavne aktivnosti. Evo nekih...

Lutkari

Zbor

Jedna od najstarijih izvannastavnih aktivnosti u našoj školi je svakako Školski pjevački zbor. Osnovan je dolaskom učiteljice glazbene kulture Marije Mežnarić u našu školu prije 33 godine. Nekad je brojio više od 60 članova učenika 5. – 8. razreda. Danas je taj broj puno manji. Pjevanjem se sada bavi oko 20 učenika naše škole. Svake srijede sedmi sat uvježbavaju se nimalo lagane kompozicije koje svake godine uveličavaju božićnu priredbu, priredbu za Dan škole ili pak priredbu na kraju školske godine. Nekada kad je zbor brojio više članova sudjelovali su na smotrama pjevačkih zborova osnovnih škola i postizali brojna priznanja. Danas im je glavni motiv što bolje otpjevati, dobro se zabaviti i lijepo se družiti. Svi vi koji volite pjevati, a ove godine niste iskoristili priliku i upisali se u Školsko pjevački zbor svakako to učinite druge Paula Škvarić

Lutkari su još jedna grupa u našoj školi koja ima dugu tradiciju. Postoje već više od dvadeset godina. Grupu od osam učenika trećeg razreda vodi učiteljica Dragica Konjević. Učenici uz pomoć učiteljice sami izrañuju lutke. Prve lutke koje su izrañivali bile su štapne plošne lutke, kasnije su izrañivali ginjole, lutke u koje se umeće ruka, a sada izrañuju i javajke, lutke ne štapu koje su podrijetlom iz Jave. Svake godine sudjeluju na Lidranu i ostalim natjecanjima te postižu zapažene rezultate. Posebno su ponosni na činjenicu da je ovo prva generacija učenika koji su uključeni u rad s lutkama od prvog razreda. Osim planova za sudjelovanje u daljnjim natjecanjima i priredbama, lutkari planiraju i rad s marionetama za koji je potrebno više iskustva, no ne sumnjamo da naši lutkari tome nisu dorasli. Monika Cuković i Roberta Habuš

Školska prometna jedinica Školska prometna jedinica izvannastavna je aktivnost u kojoj učenici imaju veliku odgovornost. Naime, oni dva puta dnevno, ujutro prije nastave i kasnije nakon nastave, upravljaju prometom u centu Klenovnika kako bi osigurali bezbrižan prelazak kolnika našim učenicima putnicima. U Školsku prometnu jedinicu koju vodi učiteljica Tehničkog odgoja Violeta Oreški uključena su 24 učenika od 6. do 8. razreda koji ozbiljno shvaćaju svoju zadaću i marljivo uče prometna pravila i propise. Ne bi bilo pošteno ne spomenuti i njihove uspjehe. Sudjeluju na mnogim natjecanjima i nerijetko osvajaju zapažene rezultate. Andreja Šprem

ŠŠD „KLEN“ Školsko športsko društvo „Klen“, svima poznato po kratici ŠŠD, već godinama promovira školski sport na našoj školi i sudjeluje na natjecanjima kao član Školskog športskog saveza Varaždinske županije.

našu školu na brojnim meñuopćinskim kao i županijskim natjecanjima o čemu svjedoče diplome i priznanja postavljene po zidovima škole. Ove školske godine naše učenice, odbojkašice, osvojile su 3.mjesto na Županijskom natjecanju u Cestici!!! Bravo odbojkašice! Svi rezultati natjecanja, i meñuopćinskih i županijskuh, učenicima su dostupni na stranici www.sssvz.hr!! Ove godine u veljači domaćini smo Županijskog natjecanja u stolnom tenisu! Držimo palčeve našim dečkima! Da naši mlañi učenici (1. – 4- razred) ne budu zakinuti po pitanju sporta, od ove školske godine vježbaju, uče i kroz igru znanja pokazuju u UNIVERZALNOJ ŠPORTSKOJ ŠKOLI! Voditeljica svih aktivnosti je učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture Josipa Polančec.

Grupe unutar društva osnivaju se prema interesu učenika pa tako uglavnom vježbamo i igramo nogomet, odbojku, rukomet, stolni tenis te od ove školske godine i badminton. Takoñer smo prijašnjih godina nastupali na krosu i atletici. U rad našeg ŠŠDa mogu se uključiti učenici od 5. do 8. razreda osnovne škole. Trenutno je aktivno 40tak članova. U okviru ŠŠDa povremeno djeluje i plesna grupa čiji nastupi uveseljavaju školske priredbe! Učenici uključeni u rad ŠŠDa predstavljali su

Matea Friščić Karate klub. U kategoriji mlañi kadeti do 36 kg osvojili su jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Mlañi kadeti do 41 kg osvojili su dvije zlatne, dvije srebrne i jednu brončanu medalju. Borci iz kategorije do 45 kg osvojili su tri zlatne, a oni iz kategorije do 52 kg dvije srebrne i tri brončane medalje. Najuspješniji član Kluba je Ivan Husnjak koji je 2008. i 2009. bio državni prvak u borbama mlañih kadeta. Već tri godine zaredom poglašen je sportašem Općine Klenovnik i u užem je popisu za karate reprezentaciju Republike Hrvatske.

Izvanškolska aktivnost: Karate klub Klenovnik

Karate klub Klenovnik je osnovan 2006. godine i član je Hrvatskog karate saveza. . Do sada su osvojili mnoge nagrade na natjecanjima diljem Hrvatske. Članovi Kluba su osnovnoškolci koji treniraju u dvorani naše škole gdje je i sjedište Kluba.. Klub ima dva trenera. To su Darko Stančić i Davor Dubovečak kojima pomaže i jedan stariji učenik. Prošla 2009. godina bila je jako uspješna za

Maja Friščić

Suvremen način života ostavlja sve više i više tragova na nama, na našem organizmu i zdravlju.Važno je spomenuti kako se pojam zdravlje ne odnosi samo na odsustvo bolesti već, pojednostavljeno rečeno, na naše fizičko, psihičko kao i na socijalno stanje. Sve navedeno meñusobno je povezano kao što je povezano i sa pravilnom prehranom. Kroz čitavo školsko razdoblje vaš organizam raste i razvija se. Jedan od važnih čimbenika rasta i razvoja je

pravilna prehrana koja utječe ne samo na pravilan rast i razvoj organizma već i na vaše zdravlje, na sposobnost učenja i na vaš izgled. upravo

„Kako jedeš tako misliš, kako misliš tako živiš !“

Glavni sastojci hrane su: • bjelančevine - potrebne za izgradnju i održavanje mišića, krvi, kože, kosti i ostalih tkiva i organa u tijelu. • ugljikohidrati - potrebni su prije svega kao izvor energije. o masti - osim kao izvor energije služe i kao skladište energije te za izgradnju nekih vrsta tkiva. • vitamini i minerali - neophodni za pravilan rad i funkcioniranje organizma.

5 je temeljnih grupa hrane: • Voće – svježe, suženo i konzervirano voće • Povrće – svježe, smrznuto ili konzervirano povrće i mahunarke • Proizvodi od žita– kruh, žitarice, tjestenina, riža i rezanci • Mliječni proizvodi – mlijeko, jogurt, sir, pojačano sojino mlijeko • Meso i zamjena za meso – meso, riba, perad, jaja, orašasti plodovi i mahunarke • dodaci poput sladoleda, čipsa, čokolada, slatkih keksi i alkohola. Ključ zdrave prehrane je uravnotežena prehrana. Važno je uključiti različitu hranu, na osnovu temeljnih grupa hrane, u odgovarajućim količinama. Najbitnije je znati koja hrana čini temeljnu grupu hrane, a koja hrana je dodatak.

Zašto nam je uopće potrebna hrana? Da bi funkcionirao, naš organizam treba „nahraniti“. Da bi funkionirao dobro, treba ga pravilno „nahraniti“. To je kao na primjer s automibilima!! Ukoliko automobil zathjeva diesel, ne možemo mu uliti benzin. Zato je važno hraniti se pravilno, odnosno zdravo!!

Pravilna prehrana je način prehrane kojim se u organizam unose sve tvari potrebne za rast, razvoj te održavanje normalne funkcije tkiva i organa!!! Na taj način se mogu spriječiti mnoge bolesti (gojaznost, dijabetes, osteoporozu, alergiju) i osigurati vaš potpuni fizički i psihički razvoj!

Kako bi nam sve to bilo jasnije nutricionisti su već davnih dana uzeli simbol PIRAMIDE kako bi nam objasnili odreñene prehrambene zakonitosti !! Novost je piramida koja nam dolazi iz Amerike. Nazvana je MOJA PIRAMIDA (www. Mypyramid.gov).Novost u toj piramidi je poruka da nismo svi jednaki i da pojedine skupine namirnica nemaju jednaka nutritivna svojstva. Posebo je važno da niste isti vi, učenici, i odrasle osobe!! Kao što vidite na slici još je na nešto, konačno, skrenuta pažnja, a to je Tjelesna Aktivnost! U današnje vrijeme, kad sve više sjedimo i sve manje se krećemo tjelesna aktivnost u kombinaciji s pravilnom prehranom osnovni je recept za zdravi život!!! Najjednostavnije rečeno, koliko hranom unseš, toliko bi trebao tjelesnom aktivnošću potrošiti! Vježbajte danas, za zdravo sutra!!

1. Važna je uravnotežena prehrana sastavljena od raznovrsnih namirnica Niti jedna namirnica ne sadrži sve sastojke hrane posebno ne sve minerale i vitamine.

8. Meso, perad, riba, jaja i mahunarke Osiguravaju dovoljan unos bjelančevina, željeza i vitamina, važnih za rast i razvoj tvog organizma. 9. Nemoj pretjerivati s masti Odaberi manje masnu hranu. Iako su važan izvor energije, povećan unos masti u organizam može štetno utjecati na zdravlje.

2. Uvijek pojedi doručak Doručak bogat ugljikohidratima osigurati će ti energiju za početak radnog dana.

10. Pazi na količinu slastica i zašećerenih napitaka koje unosiš u organizam

3. Ne preskači glavne obroke Rasporedi obroke kroz dan u 3 glavna i 2 ili više meñuobroka.

4. Pazi što jedeš izmeñu obroka Ako osjećaš glad izmeñu glavnih obroka umjesto grickalica, čokolade, kolača ili keksa pojedi

11. Umjereno soli hranu Unos velikih količina soli u naš organizam povećava rizik za razvoj nekih kroničnih bolesti.

5. Jedi proizvode bogate ugljikohidratima (rižu, žitarice,krumpir, integralnu tjesteninu ili kruh) Ugljikohidrati su važan izvor energije i najmanje 50% svakodnevne energije koju unosimo u naš organizam putem hrane treba biti iz navedenih namirnica. Biraj namirnice od punog zrna žitarice koji sadrže i prehrambena vlakna, minerale i vitamine.

12. Pij dovoljno tekućine (najmanje 5 čaša vode dnevno) Više od 50 % tjelesne težine čini voda. Unesi u svoj organizam dovoljno tekućine, osobito kod visokih temperatura okoline ili kod pojačane tjelesne aktivnosti.

6. Jedi povrće i voće Voće i povrće su namirnice koje sadrže velike količine vitamina i minerala te prehrambenih vlakana. Pojedi uz svaki obrok nekakvo voće ili povrće.

13. Tjelesna aktivnost Osim zdrave prehrane za tvoje je zdravlje važna i svakodnevna tjelesna aktivnost. Možeš se redovito baviti nekim sportom (nogometom, plivanjem i sl.), ali i otići u školu pješice ili biciklom!!

7. Pij dovoljno mlijeka i jedi mliječne proizvode (jogurt, vrhnje, sir) Mliječni proizvodi važni su jer sadrže KALCIJ potreban za izgradnju i očuvanje kosti.

Učiteljica Josipa Polančec

Dragi čitatelji Klena! Predpostavljamo da znate da su se prošle godine održale prve karaoke u povijesti naše škole. Cijeli taj šou ne bi se mogao održati bez našeg dragog ravnatelja Mije Barišića! Pri organizaciji sudjelovali su učenici i učitelji naše škole. A kad smo sve organizirali, karaoke ne bi mogle početi bez stručnog žirija u sastavu: Maestro Vladimir Geček, profesorica Sandra Kraš i doktor Vlatko Pavlić - oni su imali težak zadatak, ali uspješno su ga obavili...

KRUG NATJECANJA-FINALE

2. KRUG KARAOKA Održan je 13. 02. 2009.godine. Sudjelovali su učenici 4., 5., i 7 razreda. Evo da vam predstavimo pobjednike: 1.Magdalena Kišiček sa pjesmom

Finalu su prethodila tri izlučna kruga natjecanja u kojima je nastupilo ukupno 34 učenika a iz svakog kruga najbolja 4 učenika su prošla u završnicu natjecanjaU FINALE! Na žiriju je bila teška odluka... Ovo su pobjednici: 1. Magdalena Kišiček 2. Patricia Križanec 3. Doris Videc 4. Maja Friščić

Ja samo pjevam 2.Maja Friščić sa pjesmom

Krivi spoj 3.Bruno Vuglovečki sa pjesmom

Jedina Stručni žiri: Sandra Kraš, Vladimir Geček i Vlatko Pavlić

4.Valentina Ribić sa pjesmom

Kolačići Prva četiri mjesta su dobila nagradu a Magdalena je dobila i besplatan maturalac…

1. KRUG KARAOKA U prvom krugu su se natjecali učenici 1., 2. i 3. razreda. Bilo je 12 natjecatelja, a na žiriju je bila teška odluka da odluče tko je najbolji i tko će se probiti do finala...Pa evo da vam predstavimo pobjednike: 1. Doris Videc sa pjesmom

3. KRUG NATJECANJA

Danima ,godinama,satima 2.Patricia Križanec sa pjesmom

Što sam ja,što si ti 3.Karlo Sonjarić sa pjesmom

Ja sam mali Mate 4.Mateo Videc sa pjesmom

Ledena

Održan je 20.02.2009.godine. Sudjelovali su učenici osmih razreda, a svoje mjesto u finalu osigurali su: 1. Lidija Fotez 2. Miroslav Picek 3. Irena Vuglovečki 4. Edita Majić

Ne smijemo zaboraviti goste a to su bili: župan Zvonimir Sabati i izvoñači iz škole pjevanja profesorice Sandre Kraš, a to su: Domagoj Habek iz Ivanca i Lucija Job iz Višnjice... Ivana Kruhoberec i Marija Čoklec

Pripremila: Tajana Šprem

Obuća: starke, vansice, martensice, bajkerske čizme, starke Što nositi: uske traperice, na majice s printevima, minice u petu kombinaciji s tajicama, čarapama na pruge ili onima škotskog uzorka, vojničke hlače, pamučne majice s Modni detalji: remeni kapuljačom, bajkerske kožne sa zakovicama, grijači jakne. za ruke, rukavice bez prstiju, otkačene šalmarame, bedževi, kožne narukvice sa zakovicama.

Frizura: e dopušteno je sv e ns ja ni e • prirodn • lude boje izure • asimetrične fr • više nijansi

Dear readers! Just for you, we’ve found an interesting song written by „African Shakespeare“. We hope that you will like it as much as we do.

Kad bismo hrvatske izraze, imena ili riječi doslovno prevodili na engleski jezik to bi ovako izgledalo.

Pričam sam sa sobom. – I am talking alone with a room. Tko te šljivi. – Who plums you. Nosi se. – Carry yourself

Dear white fella,

Tko te šiša. – Who cuts your hair Couple things you should

Što ti pada na pamet – What is

know:

falling on your brain

When I was born, I black

Samoubojica – Only killer

What kind of stones are never found

Napet sam – I am on five

in the ocean?

Iz čista mira – From clean peace

Dry.

Pop - pjevač – Priest- singer

What do lazy dogs do for fun?

Sve je gore I gore – everything is

When I scared, I black

Chase parked cars.

up and up

When I sick, I black

What do sea monsters eat?

Neda Ukraden – No Yes Stolen

And when I die, I still black.

Fish and ships.

Tihomir - Silentpeace

What month has 28 days?

Matko Jelavić - Well who is the

All of them.

little lion.

When you born, you pink

What is in the middle of Paris?

Alija Izetbegović – But I And

When you grow up, you white

The letter R.

brother – in – law

When you go in sun, you red

What goes up but never goes down?

When I grow up, I black When I go in sun, I black When I cold, I black

You white fella,

When you cold, you blue

Your age!

When you scared, you yellow, When you sick, you green And when you die, you grey AND THEN YOU HAVE THE NERVE TO CALL ME COLOURED!

Učenici dodatne nastave engleskoga jezika

Zanimljivosti o Njemačkoj a po broju arski najjača, od sp go je ka toji Njemač ka zemlja. Sas ps ro eu a eć jv stanovnika na znih država. se od 16 save

Berlinski zid: Nakon 2. svjetskog rata Njemačka je podijeljena na dva dijela. Godine 1961. podignut je zid i nitko ga nije smio prijeći. Tko je pokušao bio je ubijen. Zid je srušen 1989. godine Prva knjig a Godine 14 55. u gr ad u tiskarskog Mirzu izu mitelj stroja J ohannes tiskao je p G ut rvu knjigu tenberg na svijetu— Bibliju.

Poznati Nijemci nekoliko poznate osobe. Evo e og mn ču tje po ke Iz Njemač njih: tematičar znati znanstvenik i ma Albert Einstein, po Bach, skladatelj Johann Sebastian n, skladatelj Ludwig van Beethove Mozart, skladatelj Wolfgang Amadeus dječjih bajki Braća Grimm, pisci za djecu Erich Kastner, pisac

Dvorci iz bajki U Njemačkoj ima mnoga “dvoraca iz bajki” kao npr. Frankensteinov dvor ac koji je pripada o plemićkoj obitelji Frankenste in. U Bavarskoj najro mantičniji je dvorac Newschwans tein (Nova labuña hr id) kojeg je dao sagraditi nesretno za ljubljeni kralj Ludwig. Ovaj dvorac se može vidjeti u Dis neyevu filmu Snjegulj ica i sedam patuljaka.

Križaljke, zadaci, izreke... Upiši slova koja nedostaju!

Pravilno poredaj slova da dobiješ riječi

IZREKE, POSLOVICE… • Wenn ein Blinder den anderen den Weg weist, so

fallen sie beide in die Grube. • Liebe und Non hat kein Gebot. • Wer den Bosen schont, schadet dem Frommen. • Was sich liebt, das Neckt sich. • Wer nich hat, dem fehlt auch nich. Učenici dodatne nastave njemačkoga jezika

Jasen v hoste Išel sam v jutre v školu. Lafki veter je pemale puhal. Mala steza bila je kak debali tepih s

kaj

kakvimi

Zagladel Ivona L

ukavski,

zrak.

Drievlje ja vač na pol gole.

raz. ever, 3. Danijel S

2. raz.

sam

farbama.

Kak je berža došla jasen v hostu!

pone

žiri,

kestonji, pureki i kaj kakvim molim semenki. Veter je počel puhati i debale kaplje dežña namečila su šumetljavi tepih z vieja. Vaj vidim da ja prava jasen stigla v sa hosta. Patrik Čiček, 4. raz 3. raz. Škrnjug, Lana Sred Katarina noselec 3 . raz.

Tuñi kruh Ed da sum se redila ouča dojde - sreča! Ouča edide mome soza v ječje. Teške je tak živeti… ali tak je je.

DOLAZI NAM SVETI NIKOLA Doñi djedice crveno bijeli, Opet mi srce razveseli. ðaka s poklonom obraduj ti, I nikad mu jedinicu ne spominji! Bilo ti ugodno na dugom putu, Rado bih za poklon malu loptu žutu. Zato jelena potjeraj brzo svog, Onda se pridruži želji srca mog! Nikola, naš dobri Nikice, Ipak pripazi na svoje darove Krampusa tjeraj malo podalje O, mogao bi djecu on da pokrade. Lagana ti torba sigurno nije, Ali neka, bar doći ćeš što prije!!!

Brat, moma i ja živime za petek - soze sreče! Nedjelja crkveni teški zvoun edzveni, z tešku moku oučo gledim. Zake je tak ne znum ni soma znom jedine da se moma skrije i plače soma.

. Jonke, 3 Dražen

raz.

Teške je tuñi kruh i kak se veli“imu sedem koura“, ne znum a je to sudbina ili pekoura! A ouče se znova stalne veselime i srečne živime. Teški je tuñi kruh zate ga ne zamiječeme. Nejte ga ni vi.

Valentina Ribić 8.a

Tama ra Di

vjak,

3. raz .

Kak je lefke i lijepe dok te saki dijen ouča gledi. Magdalena Oreški, 8.b

STIHI ZAGERJA

Zagerje našea, pišea nam stihea! I dok vunje veter fijučea, V duomu Zagerca i Zagerkea Tuoplj juogenj grijea! Jeasen u Zagerje, došla jea pe sve. Bećari duobre vuolje, k susedu Emil J

U pilnicu pebeglji… da sea stepea

ug, 1 r a

S štearu kaplju mošta.

A i kestonjea sea skuhale i ljeape bu pasale. ižan r a Kr d n a S

A, na bačve… kre njih pona Zdela crveanih jabuki i zeleanih vuški.

r ec, 2.

az.

Voda u petoku mearzla je kak’ i veter! A, najljepšea je seasti si veačer, na muokru zemlju i zeleanu travu, dok ti veter fučea kre glavea, gledeti neabe. Vidiš kak zvezdea se još uvek „nedaju spat“ I pestonea ti tople ed njih.

Lorena G olub, 1 ra z.

I veter sea čini teplješim!!! I glas ti počnea peviedati „stare pričea mladeg Zagerja“! Tajana Šprem, 8.b

raz. Sara Kruhoberec, 1

z. avski, 2. ra Tamara Luk

Maja Sev er, 1 raz.

Lana Lamot, 2. raz.

ČUDNO ALI ISTINITO

SUDOKU

1. Postoji jedan australski vodopad koji ide

Popunite prazna polja brojevima od 1 do 9 tako da se

prema gore umjesto prema dolje.

u svakom redu, stupcu i odjeljku ne ponavlja isti broj!

2. čovjek koji na zemlji teži 45 kg. Na Zemlji , na Marsu bi težio 17 kg.

3. Pauci imaju bezbojnu krv. 4. Rajčice spadaju u grupu voća. 5. Ljudske oči naprave oko 80 pokreta u

5 2

sekundi.

6. Mravi mogu eksplodirati sami od sebe. 7. Tijekom dana čovjek može udahnuti oko 2500 puta

8 9

8. Ako čovjek trči dok pada kiša smočit će se 50% više nego kad mirno stoji.

9. Slonovi ne mogu skakati. 10.Mont Everest raste više od 3 milimetara

svake godine.

11.Oblak može težiti više od 450 tona. 12.Med se ne može pokvariti 13.Svaki put kad čovjek govori koristi 72 različita mišića.

14.Svakome tko ju gleda duga izgleda drugačije 15. Jednu četvrtinu jabuke čini zrak

6 1

3 4

2 6

5 8

9 3

6 9 3 2 5

Iz pribrojnika treba izbaciti ukupno četiri znamenke tako da se dobije zadani zbroj Koje su to znamenke? 333 444 555 +666

Okretni vic - Koja se životinja nakon smrti okrene barem 300 puta? - ?!? - Janje! Plavušine brige Priča plavuša prijateljici: Razumijem kako roda donosi dijete, ali da pauk odnosi auto... to i ne ide u glavu. Tko bolje vidi Plavuša u sumrak kuca po stupu javne rasvjere. Naiñe policajac i pita je zašto to radi. Pa tražim stan, a ovdje piše da se iznajmljuje. Onda kucajte još – reče joj policajac. – Gori im svjetlo, doma su!

548

Imam velika usta, glasan sam, ali nikoga ne ogovaram, iako imam posla sa svakakvim prljavštinama. Tko sam ja?

Tko bez jednog slova ostaje SAM? Lovi noću i uvijek je mudra u bajkama . Što pripada tebi, a drugi to rabe više od tebe? Hrani se sama sobom, i kad se izjede, onda umire! Markova majka ima troje djece. Prvi se zove Ponedjeljak, drugi Utorak,a treći? Što je teže: 1kg sijena ili 1 kg željeza?

Paula Škvarić Veronika Kralj Lucija Kralj

poruka. OVAN

BIK BLIZANCI U ovoj godini Krajnje je čeka te puno Neće biti vrijeme da se učenja. Primi posebnih makneš od se posla odmah, da ti kasnije iznenañenja u računala. Komunicirati ne ne bude žao. Pripazi na tvom životu. Uživaj u društvu moraš samo online. Face to prijatelje koji te ogovaraju. prijatelja i ne zaboravi na face je bolje od Facebooka obaveze. DJEVICA

RAK Smiješi ti se nova ljubav. Pažljivo pogledaj oko sebe, nikad ne znaš tko te gleda i želi tvoju pažnju. Ostavi igrice i izañi iz kuće.

VAGA I u ovoj godini ćeš biti neodlučan/na. Najprije se dogovori sam sa sobom što želiš, a onda to traži od drugih. Više šetaj i jedi zdravu hranu.

LAV Nemoj rasipati vrijeme na one koji ga ne zaslužuju već se okreni svojim pravim prijateljima, nećeš požaliti.

ŠKORPION

Uključio si se u zanimljive projekte, no budi ustrajan i nemoj odustati. Svaki trud se isplati na više načina.

STRIJELAC

Ne moraš Vrijeme je da baš sve naučiš nešto kritizirati! novo, uključi Prije ćeš se u novu nekog privući pozitivnim nego aktivnost ili pronañi novi hobi. negativnim komentarima. Možeš sresti zanimljive ljude, Razmisli o tome da pokloniš a možda i ljubav. osmijeh. Mrštenje stvara bore. VODENJAK

JARAC

Okreni se pozitivnim Pripazi na stvarima u džeparac, ne životu i ne moraš imati sve što imaju i mari previše za kritike i drugi, štedi! Mogla bi te ogovaranja. Nije sve tako iznenaditi jedna ljubavna SMS crno.

RIBE Svojom snalažljivošću uspješno ćeš proplivati kroz sve probleme koje ti nosi nova godina. Opusti se i uživaj. Marina Vuglovečki

1. razred Karlo Božinić Josip Brlečić Josip Bunić Lovro Bunić Tea Car Dario Fruk Matteo Fruk Nikola Gladović Sara Gladović

Lorena Golub Jana Janžek Emil Jug Helena Kralj Lea Kralj Katarina Krog Nikolin Kruhoberec Sara Kruhoberec Petra Lazar

Tihana Lukavski Bartol Oreški Josip Oreški Elizabeta Pintarić Petra Plahinek Maja Sever Lucija Tocko

Učiteljica: Štefica Oštarjaš

8. a Josipa Brlečić Marko Brlečić Petra Bunić Ivica Čelig Vlado Divjak Blaženka Eršetić Vedran Evačić Ladislav Gladović Ivan Husnjak Magdalena Kišiček

8. b Mladen Belščak Alen Bunić Marija Čoklec Damir Gladović Jurica Hum Andrej Hunjet Nikola Kolarek Karlo Kolarić Josip Kralj Ivana Kruhoberec

Nikola Lazar Sanja Lazar Tamara Ljubić Valentina Oreški Valentina Ribić Neven Srednoselec Bruno Vuglovečki Razrednica: Karmelka Car

Magdalena Oreški Tamara Rešetar Božica Srednoselec Nikolina Šarko Paula Škvarić Tajana Šprem Marija Vuglovečki Razrednica: Snježana Kruhoberec

Autorice: Lucija i Veronika Kralj

Hej Zrinka,Drizela,što radite?!!!

Donjele smo mobitele kako bi putem SMS poruka dobivale odgovore za današnji test!

To je VARANJE !!

Na satu... Tko to šalje poruke na satu ?

Ovaj mi smo ...

A tako znači ! Varate na testu !

Oh,ne!

Možemo objasnit' ...

Ne trebaju mi nikakva objašnjenja! Odmah vam pišem jedinice!

Vidite! Varanje se nikad ne isplati! Mi smo dobile 5!

Ma nemoj mi reći.

Predstavljamo web stranicu škole

http://www.os-grofa-jdraskovica-klenovnik.skole.hr/skola

U današnje vrijeme u kojem se informacije šire velikom brzinom putem Interneta malotko ne poseže za tim medijem u svakodnevnoj upotrebi. Ta činjenica kao i infomatičko znanje naših učenika potaknulo nas je da osvježimo i obnovimo našu web stranicu. Evo što tamo možete naći:

U planu nam je pokrenuti i forum na kojem će učenici i roditelji moći raspravljati o zanimljivim temama.

Dok u rukama držite novi broj Klena , ne zaboravite da možete pročitati i cijeli prvi broj na mrežnim stranicama.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit, sed diem nonummy nibh euismod tincidunt ut lacreet dolore magna aliguam erat volutpat. Ut wisis enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tution ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Duis autem dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit au gue duis dolore te feugat nulla facilisi. Ut wisi enim ad minim veniam, quis nostrud exerci taion ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex en commodo consequat. Duis te feugifacilisi per suscipit lobortis nisl ut aliquip ex en commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adip iscing elit, sed diem nonummy nibh euismod tincidunt ut lacreet dolore magna aliguam erat volutpat. Ut wisis enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tution ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Duis autem dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit au gue duis dolore te feugat nulla facilisi. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit, sed diem nonummy nibh euismod tincidunt ut lacreet dolore magna aliguam erat volutpat. Ut wisis enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tution ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Duis autem dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praeent luptatum zzril delenit au gue duis dolore te feugat nulla facilisi. Facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit au gue duis dolore te feugat nulla facilisi. Ut wisi enim ad minim veniam, quis nostrud exerci taion ullamcorper suscipit lobortis ni. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit, sed diem nonummy nibh euismod tincidunt ut lacreet dolore magna aliguam erat volutpat. Ut wisis enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tution ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Duis autem dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla sl ut aliquip ex en commodo consequat. Duis te feugifacilisi.per suscipit lobortis nisl ut aliquip ex en commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit, sed diem nonummy nibh euismod tincidunt ut lacreet dolore magna aliguam erat volutpat. Ut wisis enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tution ullamcorper suscipit lobortis isl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Duis autem dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit au gue duis dolore te feugat nulla facilisi.ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit, sed diem nonummy nibh euismod tincidunt ut lacreet dolore magna aliguam erat volutpat. Ut wisis enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tution ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis te feugifacilisi. Duis autem dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit au gue duis dolore te feugat nulla facilisi.