U plesovima Španjolske, izmjenične vibracije plesačevih stopala, igra ruku kastanjetama ili pucketanje prstiju, udaranje dlana o dlan i po tijelu te živi uzvici govore o potpunoj angažiranosti izvođača u ritmičkom zbivanju. I u našim plesovima imamo slučajeva jedinstva zvuka i pokreta, u nekim plesovima Dalmacije. U njima ozvučje plesnog ritma proizlazi iz topota plesačeva koraka ili zveketa nakita. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 34, 793 MAL k
Zvučni ritam je obogaćen zveketom nakita od kamena, kosti, drveta, sjemenki i metala. Ogrlice, grivne, pojasevi i privjesci davali su nove zvučne boje pretvarajući se u primitivne muzičke instrumente. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 33, 793 MAL k
Sl. 34. CIRKUS Georges Seurat (1859. - 1891.) platno, 1890/91., 186 x 151,1 cm, Parigi, Musée du Louvre Iz knjige Hautecoeur, Louis. Georges Seurat : Gli impressionisti. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1972., str. 67, 75 = 50 HAU g/N
Uzvici, pocikivanja i juškanje u živahnim je narodnim plesovima izražavanje raspojasane radosti i doprinos stupnjevanju raspoloženja. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 33, 793 MAL k
Sachs misli da se ples ni formalno ni sadržajno nije obogatio od kamenog doba, pa se iz toga zaključuje da se povijest stvaralačkog plesa odigravala u prethistoriji. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 47, 793 MAL k
U dugoj tradiciji plesova neki se folklorni plesovi, iz različitih razloga, u modificiranoj varijanti prenose iz naroda u "više slojeve društva", postaju općeprihvaćeni, i izdvajaju se u novu kategoriju pod nazivom "društveni plesovi". U početku u tu kategoriju pripadaju razni dvorski plesovi, a tek preseljenjem valcera iz folklora među plemstvo, što je zbog međusobne bliskosti plesača i plesačice bio svojevrstan skandal, započinje era modernih društvenih plesova. Moderni društveni plesovi, uz rijetke izuzetke plesova u paru, bazirani su na popularnoj glazbi. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples
Oblici društvenih plesova mijenjali su se prema vremenu i sredini. Nekad je u njima prevladavala motorika gibanja, negdje su bili stroži, organiziraniji te predstavljali ritmizirano društveno ophođenje, estetiziranu društvenost. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 42, 793 MAL k
Kànkān, fr. cancan, (doslovice u dječjem tepanju „patka“) posljednji društveni popularni ples nastao u Europi, u pariškim kavanama oko 1840. godine. (nakon njega svi društveni plesovi dolaze s Kube, iz Južne Amerike ili iz SAD-a; prvi pravi gradski ples, grub i razularen (visoko dizanje nogu, podizanje suknje); mjera 4/4, naizmjenično se drže plesač i plesačica; danas ga plešu isključivo profesionalne plesačice; kankanovati plesati kankan. Iz rječnika Klaić, Bratoljub. Novi rječnik stranih riječi. Zagreb : Školska knjiga, 2012., str. 504., 03 KLA n/N
22