Drenjulica2007 by Karmen Toić Dlačić

e s e r t e s a l u j n «Dre e l u j n e r d u s j na njo » e n e j r č i e l e b

«DRENJULICA» List učenika Osnovne škole «Fran Franković» Rijeka, školska godina 2006./2007. Broj 7 Za list odgovara: Marko Starčević, ravnatelj Uredništvo: Majda Dobovičnik, Marina Frlan-Jugo Lektori: Majda Dobovičnik, Marina Frlan-Jugo Likovni urednik: Renata Majcan Računalna obrada i prijelom: Karmen Toić Dlačić Skeniranje i obrada crteža i fotografija: Mirjana Plejić Naslovnica: idejno rješenje: Renata Majcan realizacija: Karmen Toić Dlačić Učenici - novinari: Patricija Perković, Barbara Kovačić, Sara Ristić, Iva Kapetanović, Tereza Ljutić Tisak: Lambert d. o. o. Rijeka Naklada: 650

Dragi čitatelju! S mirisom proljeća približava se kraj još jedne školske godine, uobičajene po mnogočemu, no za nas posebno drage jer slavimo dvadeset godina postojanja naše škole. Prelistajte stranice „Drenjulice“ i prisjetite se naših početaka i svega onoga što smo postigli svojim vrijednim, predanim i upornim radom po čemu je naša škola postala prepoznatljiva i po čemu će je pamtiti mnoge generacije naših učenika. Svim učenicima, učiteljima i djelatnicima čestitamo dvadesetu obljetnicu postojanja i djelovanja. Uredništvo SADRŽAJ Naša škola

Riječ ravnatelja

Dvadeset godina škole

6 -11

Imena naselja kriju priču

12 - 14

U primorskom kraju

Grupa povjesničara

16 -19

Ovogodišnja događanja u školi

20 - 23

Lijepo je biti zaljubljen

24 - 26

Tanja i Ante

Čemu se radujemo

Pjesma je zlato moje

Županijska natjecanja

30 - 32

Dobro došli u školsku knjižnicu

Produženi boravak

Posebni razredni odjel

Izvješća s izleta i terenskih nastava

36 - 41

Interview - Stipe Bilić

Interview - Leo Cuculić

Uspjesi naših odbojkašica

Podmladak CK

Ovisnosti

Interview s Isusom Kristom

47 - 48

English, english/Deutsch, deutsch

Zabavne stranice - čakavčići starijih razreda

Popis djelatnika kroz 20 godina

51 - 55

NAŠA ŠKOLA Dobrodošao u naš dječji svijet jer svaki naš dan ispunit ćeš ti! Naša je škola mašte tvornica duga puna boja

Mi smo generacija drugačija, zabavnija i zato Osmjehni se i pruži mi ruku upoznat ćeš dječji svijet dječji svijet drugačiji je jer u njemu stanuje smijeh.

Autor teksta i glazbe: Literarno-glazbena radionica Mentori: Snježana Šerić, prof. i Anita Stupac, prof. Školska godina: 2006./2007.

Riječ ravnatelja Kličem životu uz građane Drenove, za sve odgovorne koji su prije 20 godina pokrenuli izgradnju ove Škole i odjenuli je u skute velikoga Frana Frankovića. Valja im zahvaliti u ime djece koja se rađaju ili će se roditi. Kao najveći kapital jedne nacije! Djeca u znanju, život naš u saznanju kako je nebitno piše li se ne ću skupa ili odvojeno. Jer neću je uvijek ne ću. Važnija je paradigma da se hoću piše skupa. Jer, hoću uvijek postaje napor do cilja koji se kad-tad ostvari. Npr. hoću li tragati za dobrotom i promijeniti sebe? Hoću li izbaciti iz sebe

Valentina Šipuš, 8. b

zlo i hodati s osmijehom? Pa onda, hoćemo li izgraditi sportska igrališta i dvorane na Drenovi? Hoću!?, ostaje gramatika i paradigma hrvatskog jezika. Trajno zajedno. Trajno skupa se živi i piše. Za razliku od saborskih klupa gdje se deklaracije i zakoni donose u važnosti prvog lica jednine. I onih drugih, učeničkih klupa gdje isti ti zakoni ne znaju kamo bi s djecom s posebnim potrebama. Ili s učiteljima koji s tom djecom rade. Jer važnije je zaposliti 4.000 državnih službenika ne-

go isti broj pedagoga, psihologa, defektologa? Znajte, baš HOĆU to reći!

Srdačno Vaš ravnatelj

Ivan Šutić, 8. b

mr.sc. Marko Starčević

20 godina škole „Naselje Drenova u posljednjih desetak godina značajno se povećava. Društvena i individualna stambena izgradnja na ovim prostorima izmijenila je sliku naselja i povećala broj stanovnika. Stara školska zgrada nije zadovoljavala osnovne potrebe odgoja i obrazovanja djece. Svakodnevno s tog područja putuje u Osnovnu školu „Kozala“ oko 400 djece. Ovo su bili presudni razlozi da je došlo do gradnje škole u Drenovi. Izgradnja je započela u listopadu 1986. Ovo je značajan događaj kojem su se posebno radovali učenici, roditelji i nastavnici.“

Ovako je u to vrijeme pisao Novi list. I konačno 19. rujna 1987. godine otvorena je nova školska zgrada koja s ponosom, danas, 2007. slavi svoju dvadesetu obljetnicu. Prvog dana nastave , 9. rujna 1987.,u novoj osnovnoj školi vladala je gužva jer mnogobrojni učenici, njih 1040 koliko ih je bilo upisano u školskoj godini 1987./88., nastavnici i ro-

ditelji željeli su upoznati nove prostore u kojima će njihova djeca, na zadovoljstvo sviju, provesti najveći dio radnoga dana. Svečano otvaranje škole održalo se uz prigodni program pod pokroviteljstvom tadašnje Skupštine općine Rijeka. Svečani čin otvaranja obavio je predstavnik Općine Zdravko Saršon, a za prvog ravnatelja postavljen je Jakov Curać.

Ime škole - Fran

Franković

FRAN FRANKOVIĆ OD SVOG OSNIVANJA 1987. GODINE NAŠA ŠKOLA NOSI IME FRANAN FRANKOVIŽA. BIO JE PROFESOR, PEDAGOŠKI DJELATNIK, RAVNATELJ PRVE HRVATSKE UČITELJSKE ŠKOLE U KASTVU I IZVRSNI POZNAVATELJ HRVATSKOGA JEZIKA, RODJEN JE U DRENOVI 27. RUJNA 1849. GODINE. FRAN FRANKOVIĆ

BIO JE PROFESOR, PEDAGOŠKI DJELANIK, RAVNATELJ PRVE HRVATSKE UČITELJSKE ŠKOLE U KASTVU I IZVRSNI POZNAVATELJ HRVATSKOGA JEZIKA, ROĐEN JE U DRENOVI 27. RUJNA 1849. GODINE.

OD SVOG OSNIVANJA 1987. GODINE NAŠA ŠKOLA NOSI IME FRANA FRANKOVIĆA.

KOJ UČITELJSKOJ ŠKOLI GDJE JE PREDAVAO ILIRSKI JEZIK KAKO SE TADA NAZIVAO HRVATSKI

Preseljenje u Kastav PUČKU JE ŠKOLU POLAZIO U DRENOVI GIMNAZIJU U RIJECI A FILOZOFKI FAKULTET U PRAGZ I BEČU PO ZAVRŠETKU STUDIJA SLUŽBOVAO JE U RIJEČKOJ GIMNAZIJI A ZATIM ODLAZI U KOPAR I ZAPOČINJE S RADOM U MUŠKOJ UČITELJSKOJ ŠKOLI GDJE JE PREDAVAO ILIRSKI JEZIK KAKO SE TADA NAZIVAO HRVATSKI PUČKU JE ŠKOLU POLAZIO U DRENOVI, GIMNAZIJU U RIJECI, A FILOZOFSKI FAKULTET U PRAGU I BEČU. PO ZAVRŠETKU STUDIJA SLUŽBOVAO JE U RIJEČKOJ GIMNAZIJI , A ZATIM ODLAZI U KOPAR I ZAPOČINJE S RADOM U MUŠ-

Prva početnica NAPISAO JE I PRVU HRVATSKU POČETNICU KOJA JE OBJAVLJENA 1889. GODINE A BAVIO SE I PREVOTJENJEM S NJEMAČKOGA JEZIKA BIO JE I JEDAN OD OSNIVAČA PUČKE ČITAONICE U DRENOVI 1908. GODINE U NJEGOVOJ

NAPISAO JE I PRVU HRVATSKU POČETNICU KOJA JE OBJAVLJENA 1889. GODINE, A BAVIO SE I PREVOĐENJEM S NJEMAČKOGA JEZIKA. BIO JE I JEDAN OD OSNIVAČA PUČKE ČITAONICE U DRENOVI 1908. GODINE. U NJEGOVOJ

Prva početnica KUĆI U DRENOVI NA ADRESI TONIĆI 8 1924. GODINE OTVORENA JE HRVATSKA PUČKA ŠKOLA ODGOJIO JE GENERACIJE I GENERACIJE DJAKA I UČITELJA A SVOJIM UČENICIMA NIJE PRENOSIO SAMO SUHOPARNO ZNANJE VEĆ IH JE PRIPREMAO I ZA RAD MEDJU NARODOM KOJI SE BORIO ZA SVOJA NACIONALNA PRAVA

KUĆI U DRENOVI NA ADRESI TONIĆI 8 1924. GODINE OTVORENA JE HRVATSKA PUČKA ŠKOLA. ODGOJIO JE GENERACIJE I GENERACIJE ĐAKA I UČITELJA , A SVOJIM UČENICIMA NIJE PRENOSIO SAMO SUHOPARNO ZNANJE , VEĆ IH JE PRIPREMAO I ZA RAD MEĐU NARODOM KOJI SE BORIO ZA SVOJA NACIONALNA PRAVA. USADIO JE U SVOJE UČENIKE LJUBAV PREMA VLASTITOM NARODU. BIO JE VRSTAN STRUČNJAK I PEDAGOG I VEOMA OBLJUBLJEN MEĐU UČENICIMA I KOLEGAMA.

USADIO JE U SVOJE UČENIKE LJUBAV PREMA VLASTITIOM NARODU BIO JE VRSTAN STRUČNJAK I PEDAGOG I VEOMA BLJUBLJEN MEDJU UČENICIMA I KOLEGAMA

FRANA FRANKOVIĆA JOŠ SU ZA ŽIVOTA ZVALI OCEM UČITELJSTVA ISTRE MOŽE LI BITI VEĆE POHVALE I ZAHVALE ZA NEČIJI RAD I TO U VRIJEME BORBE ZA HRVATSKI JEZIK ZA OTVARANJE ŠKOLA ZA PRAVA NARODA KOJI SE POČEO BUDITI POD PRITISKOM TALIJANIZACIJE PRVO UČITELJSKO MJESTO DOBIO JE BAŠ NA RIJEČKOJ GIMNAZIJI 1876.

FRANA FRANKOVIĆA JOŠ SU ZA ŽIVOTA ZVALI OCEM UČITELJSTVA ISTRE. MOŽE LI BITI VEĆE POHVALE I ZAHVALE ZA NEČIJI RAD? I TO U VRIJEME BORBE ZA HRVATSKI JEZIK, ZA OTVARANJE ŠKOLA, ZA PRAVA NARODA KOJI SE POČEO BUDITI POD PRITISKOM TALIJANIZACIJE. PRVO UČITELJSKO MJESTO DOBIO JE BAŠ NA RIJEČKOJ GIMNAZIJI 1876. U GLAGOLJAŠKOJ RADIONICI SUDJELOVALI SU UČENICI PETOG B ANDREA BLESIĆ RUŽICA LONČAR DAVID MIKOVIĆ DOROTEA SAMARŽIJA MILAN ŠUPICA MARTINA TOMAC ANTONELLA VLAŠE Mentor: Helena Jedriško U GLAGOLJAŠKOJ RADIONICI SUDJELOVALI SU UČENICI PETOG B : ANDREA BLESIĆ, RUŽICA LONČAR, DAVID MIKOVIĆ, DOROTEA SAMARŽIJA, MILAN ŠUPICA, MARTINA TOMAC, ANTONELLA VLAŠE Mentor: Helena Jedriško

Prepoznatljiva škola Tijekom dvadeset godina škola je po mnogočemu postala prepoznatljiva. Mnoge generacije učenika s veseljem su uređivale okoliš škole, postignuti su vrijedni rezultati u radu, na općinskim, županijskim i državnim natjecanjima. Svojim kreativnim sposobnostima i znanjem mnogi su učenici postigli zavidne rezultate te osvajali nagrade i medalje na mnogim športskim natjecanjima, a najviše u odbojci po kojoj je ova škola postala prepoznatljiva u Županiji. Za sudjelovanje na mnogobrojnim natjecanjima i susretima, gdje postižemo zapažene uspjehe,

Inovativna škola Škola je 1992. uvela eksperimentalni program „Inovativna škola“ te se zbog specifičnosti u realizaciji odgojno – obrazovnog procesa ubraja među najkvalitetnije škole u Republici Hrvatskoj. Cilj je bio stvoriti školu po mjeri djeteta i razvijati ga u svim njegovim aspektima te uvođenje HNOS- a u školskoj godini 2006./07. za djelatnike ove škole nije nikakva novina.

HNOS nije donio nikakvo pobo ljšanje u samome učenju i razumijevanju gradiva. Sve se više predmeta radi u grupama i profesori više ne predaju gradivo kako treba. Htjela bih da se sve vrati na staro. Nezadovoljstvo iskazuju i roditelji i učenici. Torba nam uopće nije lakša, nagomilava nam se gradivo jer ga ne razumijemo. Potpuno sam protiv HNOS-a. HNOS je znatno sažeo udžbenike, ali mnogi to zbog neučenja čak i ne primjećuju, a opet se tuže.

primili smo i velik broj zahvalnica. Naša je škola i prva u Hrvatskoj u kojoj je održan seminar „Teorija kontrole u razredu“ u školskoj godini 1990./91. Polaznici seminara upoznali su se sa sasvim novim, humanijim i pozitivnijim pristupom rada u školi i odnosima s učenicima. Voditelji seminara i kreatori Naša je škola prva u Hrvatskoj u kojoj je održan seminar „Teorija kontrole u razredu“

ma i Anton Štemberger, članovi Instituta za realitetnu terapiju u Los Angelesu. Seminari nisu bila predavanja već su učitelji aktivno sudjelovali u radu. Na osnovi Teorije kontrole koju je razvio osnivač Instituta za realitetnu terapiju dr, William Glasser razrađen je novi pristup rada u školi.

ovog programa su poznati riječki stručnjaci Jagoda Tonšić – Kre-

Pitali smo učenike petih i sedmih razreda što misle o HNOS-u. Njihova su mišljenja u rasponu od pohvalnih do izrazito negativnih.

SEDMI RAZREDI O HNOS-u - sve je ostalo isto - blok-satovi nikako nisu dobri - dobro je to što radimo u grupama - mislim da nam je gore nego prošle godine - torbe su nam postale lakše zbog blok-satova - češće idemo na terensku nastavu - učenici su poboljšali ocjene i ponašanje - osjećaju se promjene nabolje - treba uvesti pravilo da se kontrolni ne pišu ponedjeljkom - osjeća se promjena nagore - trebali bismo nositi manje knjiga - HNOS nije nikakvo poboljšanje, da ga nema bilo bi bolje i lakše - blok-satovi su prenaporni, iako nosimo manje knjiga - bezveze izmišljaju nove načine, a najbolji su oni stari - HNOS nije donio dobre rezultate - ove godine je bolji odnos između nastavnika i učenika - lakše se uči, zanimljivije je i više idemo izvan škole - ne sviđa mi se zbog puno terenske nastave

PETI RAZREDI O HNOS-u - puno mi je lakša torba - manje se uči, lakše je raditi - treba se više raditi - bolje je jer ne radimo sami, već u grupi - torba mi je teža - moram više učiti - puno bolje radimo - trebalo bi biti manje školskih sati u jednom danu, a praznici bi trebali biti duži - profesori previše popuštaju - čini mi se da nam je puno lakše otkad postoji HNOS - problem je u knjigama koje su dosadne - teška torba i bolovi u leđima - nije se ništa promijenilo - lakše je učiti - obećanja HNOS-a se baš i ne ostvaruju - HNOS mi kvari raspoloženje jer iz nekih predmeta želim naučiti više - ne sviđa mi se rad u grupama jer zbog jednog učenika svi ispaštaju - mislim da je HNOS čista bezvezarija - govorili su da će nam biti lakše, a teško nam je - rad u grupama je bezveze jer svatko to može učiniti i sam

Školski projekti 1997. godine Ministarstvo prosvjete i športa ponudilo je našoj školi suradnju s Hrvatskom osnovnom školom iz Santova u Mađarskoj. Posjetili su nas tijekom ovih deset godina nekoliko puta, a Naša je škola ostvarila suradnju s hrvatskom osnovnom školom iz Santova u Mađarskoj.

i mi smo njima uzvraćali susrete u Santovo i Budimpeštu. Na zajedničkim ugodnim i lijepim susretima izmjenjivali smo mnogobrojna iskustva u odgojno-obrazovnom radu, a mnogi su učenici stekli drage prijatelje.

Jedna smo od prvih škola u kojoj su se u školskoj godini 2001./02. provodili hvale vrijedni projekti, a jedan od njih je i program prevencije anoreksije i bulimije. Osnovni je cilj projekta bio prevencija u borbi protiv mršavljenja, odnosno edukacija mladih u vidu adekvatne prehrane. Projekt je vodio prof.dr. Mladen Peršić, voditelj Udruge za pomoć osobama oboljelih od anoreksije i bulimije, a riječ je o prvoj ustanovi takvog tipa ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Uz cijeli niz projekata, iz godine u godinu prepoznatljivi smo i po tome što je školsko zvono zamijenila glazba, a ono po čemu je ova škola jedinstvena u Primorsko goranskoj županiji jest i razred za

učenike s većim teškoćama u razvoju koji pohađaju poseban prilagođeni program, individualan za svakog učenika od 1. do 8. razreda. Za mnoge promjene i novine koje se provode u školi možemo zahvaliti našem sadašnjem ravnatelju mr. Marku Starčeviću, ljubitelju lijepe pisane riječi koji je promocijama svojih zbirki pjesama priredio nekoliko ugodnih književnih večeri i druženja uz stihove i glazbu.

Školsko je zvono zamijenila glazba, a jedinstveni smo u primorsko-goranskoj županiji I po razredu za učenike s većim teškoćama u razvoju.

Sjećanje na naše početke Zamoljen sam da napišem nekoliko crtica sjećanja na dane kada je stvarana i građena Naša škola. No, da se predstavim, ja sam profesor Jakov Curać i prvi ravnatelj Jakov Curać, bivši ravOsnovne škole natelj ' ' F r a n Franković''. Prigoda je. da se obnove sjećanja iz vremena prije nas, a kao zahvala i poštovanje za sve što baštinimo u stečevini prošlih generacija. Osnovna škola Drenova pod nazivom ''Pučka škola'' osnovana je davne 1852 godine. Prvi učitelj bio je Franjo Kukuljan, a velike zasluge za otvorenje i rad škole imao je Ivan Cvetko, drenovski župnik. Tih godina sagrađena je škol-

ska zgrada koja i danas postoji. Povijesni događaji koji su prohujali ovim prostorima značajno su utjecali na život pučanstva i same škole. Mijenjali su se vladari, uvodili tuđi jezici, a svemu tome velikim domoljubljem, mukotrpnim radom i brigom za djecu i obitelj, odolijevali su naši pradjedovi, djedovi i bake. Za sva stradavanja i patnje, za ponos i dostojanstvo u očuvanju ognjišta i domaće besede, veliko hvala. Prije dvadeset godina uz dane otvaranja škole tiskana je knjiga ''Drenova, školstvo i povijesni razvoj'', preporučujemo onima koji žele znati više. Pučka škola Drenova razvija se i napreduje u stotinjak godina svojeg postojanja, uz Mjesnu čitaonicu značajno doprinosi učenju i odgoju djece i pučanstva. Godine 1951. Osnovna škola ''Drenova'' postaje područna škola Osnovne škole ''Kozala'' i to ostaje

sve do godine 1987. od kada djeluje kao Osnovna škola ''Fran Franković''. Naselje Drenova brojem stanovnika, a time i učenika, značajno se povećava. Učenici od 5. do 8. razreda nastavu pohađaju u OŠ ''Kozala'' u svakoj školskoj godini od 1980/81 broj učenika se povećava za jedno razredno odjeljenje. Školske godine 1986/87. u prostorima stare školske zgrade veličine 500 metara kvadratnih nastavu pohađa 526 učenika smještenih u 17 odjeljenja i svakodnevno još u Osnovnu školu Kozala putuje više od 400 učenika. Nastaju brojne teškoće za učenike i roditelje u prijevozu, a posebno u zimskim mjesecima. Ovo su bili presudni razlozi da je došlo do gradnje nove školske zgrade na Drenovi, koja je započela u mjesecu listopadu 1986. godine. Roditelji, učenici i nastavnici s velikim oduševljenjem pozdravili su gradnju.

Gradonačelnik Rijeke tada je bio gospodin Zdravko Saršon koji je uz profesora Fabijana Longina značajno pomogao u osiguranju novčanih sredstava. Istaknuti građani Drenove svojim utjecajem podupirali su gradnju. Posebno ističem gospodu:Mladena Črnjara, Vlatka Šuperinu, Milivoja Brozinu, Ivana Perkovića, Marijana Pustijanca, Miljenka Glavana, Ernesta Cukrova, Zdenka Pleše, Ivana Oreškovića i druge. Naše učiteljice: Branka, Veljka, Vesna, Milka, Marija i ostale, dovode svoje učenike na gradilište i zajedno se raduju prateći gradnju. Gradnja nove školske zgrade napreduje predviđenom dinamikom i sve se više ističu buduće učionice. Kako organizirati rad nove škole, koje će ime nositi, bila su pitanja koja je trebalo rješavati. To je povjereno stručno-pedagoškoj službi Osnovne škole ''Kozala''. Za ime bilo je više prijedloga i mogućnosti, a utjecaj pri izboru imao je širi krug od same škole i Drenove. Osjećale su se potrebe da se sa više dužnog uvažavanja i poštovanja prisjećamo naših velikana koji su značajno utjecali na školstvo i sveukupni život na ovim prostorima. Izbor je, uz puno odobravanja i podršku, bio za profesora Frana Frankovića, oca hrvatskih učitelja, rođenog na Drenovi godine 1849.,koji je tu umro i sahranjen 1924. Njegov grob nalazi se na samom početku Starog groblja na Drenovi kojeg danas mnogi s poštovanjem posjećuju. Ispunjeni su brojni građevinski, upravno-pravni i pedagoški uvjeti za početak rada. Dan svečanog početka rada škole bio je u subotu 19. rujna 1987. godine. Brojni roditelji, učenici, građani i uzvanici s ponosom i zadovoljstvom obilaze prostore škole.

Školska zgrada zablistala je novom opremom, novim sjajem i sve je popraćeno prigodnim kulturno-zabavnim programom. Na svečanom ukrasnom platnu natpis kao poruka glasio je: “Škola je oko, ruka, snaga, razum i krilo domovine'' . U prekrasnoj novoj školskoj zgradi radosni nastavni rad započeo je u ponedjeljak 21. rujna 1987. godine. Nastavnici razredne nastave sa svojim učenicima i glavno osoblje prešli su iz stare zgrade u novu, a nastavnici predmetne nastave, kao i drugi djelatnici, prelaze iz OŠ ''Kozala''. Došli su oni koji su to željeli i oni koji su po radnom stažu bili mlađi.

Stvoreno je stručno i kvalitetno Učiteljsko vijeće koje je preuzelo brigu za odgoj i obrazovanje 1026 učenika smještenih u 33 razredna odjeljenja. Lijep, ugodan i funkcionalan školski prostor, velika i dobro opremljena sportska dvorana, školska knjižnica, igrališta, zelene površine, moderna školska kuhinja uz dobre roditelje i učenike bili su veliki izazov za sve nas. Krenuli smo s puno ljubavi i učiteljskog ponosa, a u svemu nas je pratila sreća i božji blagoslov. I već u prvim mjesecima rada osjetilo se da je u našim nastavnicima, stručnoj službi, učenicima i roditeljima postoji velika snaga i vrijednost za dobar i kvalitetan rad. To se ubrzo i potvrdilo. Postali smo moderna, napredna i

uzorna škola, a radost života učenja i rada osjetio se u svim prostorima i programima rada škole. Nažalost, došao je rat. Okrutan i nemilosrdan sukob, značajno je poremetio život i rad sviju. U školu dolazi dosta izbjegle djece iz prostora ratnih stradavanja. U jednom razdoblju bilo ih je 187. Sjećam se stare bake Slavonke, dovela je dva uplašena dječaka i rekla: '' Znate ovaj nam je dobar ko' kruh, a onaj'', pokazuje na uplašenu dječju glavicu, ''ljut i jako živ. Bogom Vas molim, čuvajte ih''. Među brojnim koji su se našli u krilu naše škole, sjećam se jednog visokog, tihog i mirnog dječaka, koji je danas veliki svjetski tenisač, Ivana Ljubičića. Škola nastavlja i dalje svoj uspješan put i postiže zapažene rezultate u sveukupnom odgojnoobrazovnom radu. Prolaze godine, jedna generacija učenika odlazi, druga stasa za školu, pa tako iz početka od prvog, petog do osmog razreda i nakupi se 40 godina rada s djecom. Na glavi sijede vlasi, na licu bore, ali u očima uvijek sjaj sjećanja na dane stvaranja i rada naše drage škole. Prigoda je da se prisjetimo brižnih, dobrih i vrijednih učitelja koji su odgojili i učili našu djecu na Drenovi i da im izrazimo veliku zahvalnost i poštovanje, a posebno pokojnima Boži i Mariji Črnjar. A Vama, drage kolegice i kolege koji i danas odgajate i učite djecu na Drenovi, želim puno strpljenja i puno ljubavi za djecu i posao koji obavljate. Da ih sigurno i uspješno vodite na putu odrastanja i učenja i da zajedno osjetite radost i ljepotu života. I sutra, kada ih sretnete kao odrasle i sretne ljude, koji su i sami postali roditelji, osjetit ćete radost i ponos učiteljskog poziva.

Imena naselja kriju u sebi priču Ovogodišnju aktivnost čakavčići starijih razreda vezali su uz naše naselje. Proučavali smo toponime (nazive ulica i dijelova naselja Drenova), saznavali kako je Drenova izgledala i kako se na njoj živjelo pred 50-ak i više godina, te koje su starosjedilačke obitelji. Da bismo dobili odgovore na naša mnogobrojna pitanja, razgovarali smo sa svojim djedovima i bakama, starijim susjedima te proučili knjigu “Drenova, školstvo i povijesni razvoj” . Naučili smo da nazivi naselja skrivaju u sebi mnogobrojne priče.

Drenova

Naziv Drenova pojavio se u 19. st. kao skupni naziv za niz manjih naselja na području između Brda i Boka. Već smo od ranije znali podrijetlo imena našeg kraja – Drenova je nazvana po biljci dren, drijenak – grmolikoj biljci koja se ističe ranom cvatnjom, Škola na Tuniću a kasnim plodovima crvene boje i oporog okusa. Pretpostavlja se da je dre-

ća. Kasnije je izgrađena nova škonjula, kako ovu la na TUNIĆU, Drenova je dobila ime po biljci biljku nazivaju ali je spaljena u drijen, drijenak koju starosjedioci, bila Drugom svjetsstarosjedioci nazivaju drenjula. obilno zastupljekom ratu. Na na u ovom kraju. Tuniću je bila Također nam je bilo poznato da izgrađena samo školska zgrada, a je Drenova podijeljena na Gornju privatnih kuća nije bilo do sedami Donju. desetih godina 1924. godine veći 20. st. Djeca iz Postoje Gornja i Donja Drenova, dio, Donja Drenoobitelji koje su zbog granice koja je ovdje imale čitadinanva pripala je Italipostavljena. Donja Drenova je cu (talijansko ji, a manji dio, pripadala Italiji, a Gornja Gornja Drenova državljanstvo) Jugoslaviji. Jugoslaviji. Grapohađala su nica je bila na mjestu današnjeg školu na Donjoj Drenovi. raskršća kod dječjeg vrtića o če- Utvrdili smo da je najstarije dremu još svjedoči kamena kućica novsko groblje nestalo pod najnoza stražara. Granica je bila dobro vijim stambenim zgradama, a da zaštićena žičanom ogradom u se na Starom, ili kako ga još zovu visini četiri metra. Njezinoj ozbilj- Dolnjem groblju, počelo pokapati nosti pridonosili su žandari, gra- oko 1915. (grob Pijerine Pilepić). S ničari, financi (financijska polici- najstarijeg groblja ehsumirane su ja) i pregledačica (osoba koja je pregledavala putnike). Taj dio i danas Drenovčani nazivaju GRANICA. Zbog ovakve podjele Drenova je imala dvije crkve, dvije škole i dva groblja. Od 1852. do 1924. postojala je samo škola na Cvetkovom tr- samo kosti Ivana Cvetka i njegove gu,a 1924. otvo- sestre Antonie i prenesene u grob rena je škola u župnika Giuseppea Mariotinia. kući F. Frankovi- Zbog granice se oko 1940. godine

moralo stvoriti novo groblje, tzv. Gornje groblje. Crkva sv. Jurja građena je tijekom 1935. i 36. Postoje dva tumačenja kako je odabrano ime: 1. da je nazvana po obitelji JUROVI koja je obitavala na BRDU; 2. da se nisu mogli složiti po kojem će ju svecu nazvati pa je netko rekao da, što se njega tiče, može biti i Jure (pogrdno ime). U to je vrijeme na Drenovi bilo puno zelenih površina, a malo kuća. Nisu postojale ulice u današnjem smislu. Najveća naselja imala su 10-15 obitelji, a svaka je obitelj bila prepoznatljiva po obiteljskom imenu (npr. Terci, Macani, Linotovi, Pustići, Mimičini, Benaši,...). Većina naselja se sasto-

jala tek od nekoliko kuća. Gušće su bili naseljeni predjeli s lijeve strane ceste (gledano prema centru grada), na sunčanoj strani. Tako je PODBREG bio, vjerojatno, najmnogoljudnije naselje. Neke vrlo stare kuće još su uvijek sačuvane. Na Podbregu postoji kuća stara 300 godina. Bila je u vlasništvu obitelji Superina, čiji potomci i danas u njoj žive. Jedan dio kuće se srušio pa je obnovljen, ali dio je vrlo star. Ljudi su uglavnom bili težaci, tj. živjeli su od poljoprivrede. Tek rijetki stanovnici G. Drenove bili su zaposleni u tvornicama u Rijeci. Svaka obitelj imala je blago (krave, koze i kokoši). Ovce, magarce i konje nisu imali. Vodom su se opskrbljivali iz zajedničkih

Veza s prirodom Nazivi lokaliteta: Brdo, Podbreg,

Većina lokaliteta na Drenovi nosi naziv po geografskom obilježju što nam pokazuje vezu naših predaka i prirode. Tako su sasvim jasni nazivi: BRDO (uzvisina), PODBREG (nalazi se ispod brijega Brdo), KABLARSKI BREG (uzvisina iznad naselja Kablari), BRCA (uzvisina uz “Stari cimiter”, lijevo od bunkera), VRHAK (vršić, mala uzvisina), DRAGE (udolina uz “Dolnji cimiter”), RUPE (podnožje Velog vrha), LOKVA (velika udolina u kojoj se zadržavala voda), RAVAN (ravnica),

Slikovitost naziva Da su naši pretci bili maštoviti, dokazuju nazivi koji slikovito prikazuju izgled mjesta. Današnja KUĆINA ulica nazvana je po kući koja je bila dvojni objekt, dakle duplo veća od ostalih pa su je nazvali uvećanicom. Danas je ta kuća renovirana. BOK je rubno područje Drenove, sa stra-

Kablarski breg, Brca, Vrhak, Drage, Rupe, Lokva, Ravan, Griža, Pešćevac, Pleš, Proslop, Balkon, Kačjak, Orešje, Tancurica

GRIŽA (stijenjak, uzvisina s golim stijenama i rijetkim raslinjem, teško prohodan teren), PEŠĆEVAC (od pešćeve = šljunak, sitno kamenje, teren pokriven šljunkom, neplodan i u početku nenaseljen), PLEŠ (pleš = golet, plešiv = ćelav; teren koji nije pokriven raslinjem, tako se naziva teren u blizini lovačke ne, na boku ovog brdovitog kraja, a KABLARI su smješteni u udolini koja podsije- Gornja Drenova ća na kabao. U početku smo mislili da su tu obitavali majstori koji su izrađivali posude od drveta, ali kako nismo za to našli potvrdu, vjerojatnija je pretpostavka da je mjesto dobilo naziv po svom smještaju u udolini.

“komunjskih” šterni kojih je bilo

Jedna od starijih kuća

ukupno 5. Na Podbregu je najstarija šterna napravljena 1888. godine. Kamen za njezino «grlo» vukli su više od 100 metara. Umjesto organa vlasti postojao je župan koji je bio zadužen za rješavanje sporova raznih vrsta.

kućice), PROSLOP (procijep između Velog vrha i Lubanja), na kojeg se najbolje pruža pogled s predjela zvanog BALKON (izgleda poput balkona). KAČJAK (od kačka = zmija) je teren na kojem je bilo puno zmija, a OREŠJE (od oreh = orah) vjerojatno označava prostor na kojem su rasli orasi, iako za to nismo mogli dobiti potvrdu jer se nitko toga ne sjeća. Između Mugarića i Pešćevca bivala je jedna betonirana površina na kojoj su ljudi plesali (tancali) pa to mjesto nazivaju TANCURICA. KABLARI su bili jedno od mnogoljudnijih drenovskih naselja. Tu je obitavalo, po našim saznanjima, desetak obitelji: Markotovi, Žečevi, Tončevi, Škvaževi, Poborovi, Vicini, Antoniševi, Patersko, Matezinovi, Zlatotovi i Marčevi. Iz obiteljskih je imena vidljivo da su obiteljski nazivi nastajali uglav-

nom na temelju vlastitog imena (Markotovi od Marko, Vicini od Vice), vjerojatno osnivača obitelji, ponekad po prezimenu (Škvaževi) ili po nadimku (naziv Patersko nastao je prema pater – fratar).

Svaka obitelj imala je blago. U selu je postojala “komunjska” šterna. Muškarci su redovito boćali “pul murve”, zapravo na cesti. Kažu da je postojao čovjek PJERO koji je primjenjivao narodnu

medicinu – liječio je zube ugrijanim ugljenom. Najstarija kuća na Podbregu

Izgubljeni toponimi Naziv današnje Ulice GROMAČA nekada se nazivao Savetove gromače. Gromača je suhozid koji dijeli zemlju na male parcele i označuje kraj posjeda. Savetove gromače protezale su se na području današnjih ulica Brca, Gromača, Frkaševo i Žminjska. Na tom području danas je samo nekoliko ostataka nekadašnjih gromača. Danas više nema toponima TERČEVO SELO. Tako nazvan predio

Izgubljeni toponimi: Savetove gromače, Terčevo selo, Sudinjino selo

protezao se između današnjeg Drenovskog puta i novoizgrađene prometnice. Obitelj zvana Terci posjedovala je kuću koja se danas nalazi u neposrednoj blizini Župnog ureda, ispod samostana.

Vjerojatno je cijeli predio između današnjih prometnica bio njihovo vlasništvo. Na tom su se prostoru nalazile tri ili četiri kuće, jedna gostionica i velik jog za boćanje. SUDINJINO SELO nalazilo se uz veliki zavoj nove ceste za Škurinje (nepravilan naziv jer starosjedioci znaju da se radi o jednoj sjenovitoj udolini pa je ispravno Škurinja), gdje se odvaja cesta za predio Bok. Sudinjino selo sačinjavalo je tek nekoliko kuća.

nja u stvarnim nazivima. Prva kuća na raskršću kod dječjeg vrtića, (nasuprot Cvjetarne Bonsai), zvaPešćevca. Tu su nekad na je bile prodavaonica i poš- Nedovoljno istraženi lokaliteti: MACAta. Uz kuću bila su i povi- Lubanj, Mugarić, Proslop, Balkon, NI. Ispod šenja na koja su mleka- Vintonjine. Velog rice odlagale svoje ko- Ni jedna ispitana osoba nije znala vrha su ševe da se odmore na pomoći oko naziva. VINTOputu prema gradu. Danas je tu autobusna stanica i če- NJINE. Ni jedna ispitana osoba kaonica na kojoj piše Slogarići nije nam znala pomoći oko ovih vrh, što nema nikakvog utemelje- naziva.

Nedovoljno istraženi lokaliteti Za LUBANJ se misli da je nazvan po lubanjama koje su se tu odlagale prije Prvog svjetskog rata. Navodno su tamo pronađene kosti, ali taj naziv još golica našu maštu. Za neke toponime nismo mogli pronaći tumačenje pa nam preostaje temeljitije istraživanje. MUGARIĆ je prostor između Orešja i

Izuzetci Izuzetak je naselje BENAŠI koje je dobilo ime po plemenskom imenu, tj. po prezimenu Benaš. To je bilo naselje od 5 kuća. 2005. srušena je kuća uz samu glavnu cestu i na njezinom mjestu izgrađena

nova stambena zgrada. Stara je kuća bila vlasništvo obitelji Francetić. U toj kući bila je trgovina, pekara i mesnica, a vlasnik se zvao Janko. Kruh se mogao kupiti u pekari, ali su ga raznosili i po Donjoj Drenovi. Prodavali su i vlastiti med – na čempresu uz

Istraživanje, koje smo proveli, otkrilo nam je niz zanimljivosti o našem nevelikom naselju i potaklo nas da zaronimo još dublje u povijest skrivenu u nazivima. Ako smo ponešto pogrešno shvatili ili napisali, nastojat ćemo ispraviti u daljnjem radu.

Nadamo se vašoj dobronamjernoj kritici i svesrdnoj pomoći.

Marija i Fran Franković

Zaključak

kuću visjele su košnice. Jedino ta obitelj nije držala blago. U susjedstvu je bila i prva postolarija na Drenovi čiji je vlasnik bio Fran Srok. TONIĆI su rodno mjesto F. Frankovića. To je bilo naselje od desetak kuća, a naziv je vjerojatno vezan uz vlastito ime.

RIJEKA

NAŠI NONOTI I MI

Kroz Rijeku teče Rječina sva uzburkana i zaigrana.

Kad su naši nonoti mići bili, sami su postoli delali, z balun od kalceti se igrali, mašti više imeli i fanj su bili pametneji. Mi sada postoli kupujemo, a, ako su grdi, va smeti ih hitamo. Na kompjutori se igramo, zbog njih niš ne vadimo pa jedinice dobivamo.

HAIKU U primorskom kraju plava boja u očima spava. Ivan Seletković 5. a

Korzo je prepuno neumornih šetača. Na Trsatu je kula stara, na njoj zastava vijori… Rijeka je miran I veseo grad.

ZIMA

Lina Saršon, 4. b

Jesen je prošla, zima nam došla, drveća gola s vjetrom se bore, more pjeni i rasipa valove.

Nonoti su naši teško delali, kravi na pašu su vodili i stare knjigi rabili.

Zvijezde svjetlucaju dok mjesec se puni. A Kvarner tiho sniva,sniva…

Antonija Bokulić, 4. b

Kad kravi mi vidimo, od njih bežimo, najnoveje knjigi imamo i celi se dan odmaramo.

Manuela Rajkovača, 7. b

RIJEKA Kroz Rijeku Teče Rječina Sva vesela i Zaigrana.

Nonoti i mi baš se i ne razumemo, ma se sejedin volimo.

Rivu zapljuskuje Jadransko more. Svo slano i Plimno.

Grupni rad: Tara Maula, Damjan Francetić, Dorijan Fabijanić, Dominik Pleša, Borna Lončarić

Kroz Korzo Teče vrijeme Slatko i zaigrano. Gabrijela Stanarević, 6. c

Marijana Rakitić, 4. b

Grupa povjesničara

Aktivnosti Grupe povjesničara ove su godine vrlo raznolike. Nastavljamo s proučevanjem i suradnom s nacionalnim manjinama grada Rijeke, pa smo

potkraj rujna posjetili Etno – smotru. Na njoj je svojim pjesmama i plesovima nastupilo dvadesetak manjinskih udruga našeg grada i njihovi gosti iz matičnih zemalja. Povjesničari su s većinom razgovarali i fotografirali se. Proučavamo povijest našeg grada, pa smo u studenom posjetili Pomorski i povijesni muzej. Mnogo smo radili na projektu za Županijsko natjecanje – nazvali smo ga “Zdravstvo u Rijeci od srednjeg vijeka do kraja 19.st.”. Bili smo u Sveučilišnoj knjižnici,

fotografirali mjesta gdje su se nekad nalazile zdravstvene ustanove. U drugom polugodištu posvetili smo se bogatom arhivu naše škole. Naučili smo postupati sa starim dokumentima i knjigama, čitati (ili bolje odgonetavati) zapise i popise. Mislimo da je tu za nas još mnogo posla.

Naše povjesničarke na zadatku

Što smo pronašli u školskom arhivu Naš je školski arhiv vrlo bogat. U njemu se nalaze imenici, matične knjige i drugi spisi još od osnutka škole 1852. godine. Naišli smo na zapise na njemačkom i talijanskom jeziku, no zadržali smo se ipak na onome što je napisano hrvatski. Zadivio nas je krasopis i pažnja kojom su dokumenti ispisani. Pažljivo smo prolistali te požutjele i već krhke svjedoke davnih učitelja i učenika te smo odabrali nekoliko crtica koje su nam bile zanimljive.

Matična knjiga Ova najstarija Matična knjiga sadrži popis učenika, njihovog uspjeha i druge zanimljive zabilješke od 1858. do 1872. godine. Škola je tada imala prvi, drugi i treći razred. U nju je upisano 645 učenika. Dvoje je umrlo tijekom pohađanja škole. Opći uspjeh se ocjenjivao sljedećim ocjenama: pervi red s odlikom (danas 5) pervi red (danas 4) drugi red (danas 3) treći red (danas 2) Posebno se ocjenjivalo vladanje i redovito polaženje škole. Pod rednim brojem 4. upisan je i Fran (Franjo) Franković.

Popisi učenika Svake je godine prvi drenovski učitelj Franjo Kukuljan popisivao učenike koji školu pohađaju. Posebno je bilježio koje su vjere (vidimo da su svi bili katolici) te koliko uredno pohađaju školu. Na slici vidimo da je 1859. školu trebalo polaziti 37 dječaka i 21 djevojčica. Čak šesnaestero djece školu nije pohađalo. Zašto? Otkrili smo, vidjet ćete. Osim ovakvih, učitelj je godišnje izrađivao i popise gdje su točno navedene adrese, dob, učenika, imena roditelja i njihova zanimanja. Tako smo pronašli popis iz

1863. Pomoću njega se može lijepo vidjeti čime su se Drenovčani bavili. Za njih 33 piše da su „poljodelci“, 27 je „piljača“ , 10 zidara, 4 su udovice, jedan roditelj

Zapisnik okružnih pismah pučke učione u Drenovi od 12. Travnja 1953. U ovu je knjigu učitelj Kukuljan marljivo prepisivao sve bitne spise koji su mu pristizali. Radilo se o raznim naredbama školskih vlasti, propisima i pravilnicima. U knjigu su svoja zapažanja zapisivali i školski nadzornici koji su dolazili provjeriti rad naše škole. U „Privremenoj naredbi“ iz 1853. koju je u ime „svietlog bana“ potpisao podban Benko Lentulaj čitamo sljedeće: „...zato treba svimi samo mogućimi silami tamo težiti, da se uklone prepone školskoga polazka; izmed ovih pako osobitu pozornost zaslužuje: što većinom po selih svako marvinče ima svoga posebnog pastira; odkale biva da detca nesamo ostaju bez blagodati javnog školskog obučavanja, nego se takodjer stranom, u samoći, stranom pako u družtvu glupih i surovih svojih drugovah upoznavaju, dapače i tvore razne opačine dosta putah na pogibelj domaćeg i družtvenog života...“

U ovom dokumentu smo još pronašli da se preporučuje odvojiti u posebne razrede dječake i djevojčice te da će se za one roditelje koji svoju djecu ne šalju u školu odrediti kazna u novcu ili čak zatvor.

je nezaposlen, a jedno dijete nema roditelje. Možemo zaključiti da je Drenova bila pravo seosko mjesto u kome su ljudi teško radili i vrlo skromno živjeli.

Popisi udžbenika za siromašnu djecu U školskim dokumentimo smo svake godine naišli na popis potrebnih udžbenika za siromašnu

djecu. Prosječno je svako peto dijete smatrano siromašnim te mu je država darovala školske

knjige. Tako smo doznali i koje su se knjige koristile u nastavi. Popis iz 1865. nabraja:

a) za prvi razred - „Hervatska početnica“ i „Katolički katekizam“ b) za drugi razred – „Perva slovnička čitanka“, „Sillabario e lettura per la prima classe“ c) za treći razred - „Druga slovnička čitanka“, „Računska vežbenica za seoske učione“, „Katolički katekizam“, „Libro di lettura per la 3. classe“, „Introduzione di gramattica per la III.classe“. Iz dokumneta se vidi da je tada školu polazilo 44 učenika te da se već od drugog razreda učio talijanski jezik.

Naredba dvorskog dikasterija o jeziku u školama iz 1861. Uvlačenje stranih jezika (mađarskog, njemačkog, talijanskog) u hrvatske škole u 19. st. je jedan od najvećih problema, posebno u našem gradu. U spisima iz 1861. pronašli smo jedan list pisan na obje strane prekrasnim rukopisom koji govori o naredbi Vlasti o korištenju jezika. Između ostalog, čitamo da treba:

„…onako urediti , da odgajivanje diece u takovih zavodih nipošto nebude protivno narodnomu duhu i jeziku, što se osobito na slični zavod u Rieki uporaviti imade… U pogledu ovih učionicah valja bez dvojbe ono u istoj naravi stvari ležeće

načelo, da se perva i najnuždnija obka podieliti može jedino sredstvom materinskog jezika.“

Blagajnička knjižica pučke čitaonice u Drenovi Crna knjižica, zapravo bilježnica u raspadajućem stanju, je dragocjen izvor podataka o radu drenovske čitaonice koju je 1908. osnovao prof. Fran Franković. Vidi se da je čitaonica imala mnogo čla-

nova, da su uz nju djelovali pjevački zbor i tamburaški orkestar (spominje se trošak prijevoza tambura iz Bakra na Drenovu), da je čitaonica organizirala zabave i plesove od kojih je ponešto zara-

đivala, npr. od prodaje cigareta na zabavi.) Na jednom je mjestu, godine 1924., zabilježeno 25 lira koje je čitaonica platila za misu zadušnicu za Frana Frankovića.

Dragocjeni spisi čuvaju se u ovakvim koricama Mislimo da ćemo još mnogo toga zanimljivog pronaći u našem školskom arhivu. Lijepo je, ali i pomalo tužno čitati imena i ocjene djece koja su davno živjela. Neki od nas su njihovi potomci.

Ovogodišnja

događanja u školi KRU

MOJ OJ O Um BITE o j o O LJI j obi OJ osta J t O elji k ne, o M U ru H s više LJ I KRU kupu tavimo g h jedem o s vi m a za jemo a mi jesto . i d t u r i j u e v p si sa gi da Ako kr ekar ra Najv . p o t e š s m n e i, ali iše v a. . Kru uha rašna ek muti n neg o p b l o o i d v n m O ekad h najokus jesti uvij o, uvijek a , k ga m m k a u ruh i mi ća m ma s l an , ai j l r e i i i r r s o i . t a m š i. Je Slatk dem i. Bez kr Kad se p i se svi čeg im dođu đ o ga e u kad svak ha ne b če kruh a njea. m i gosti j , i i n smo c dan. Iren mo s mog ijela a dijeli L l i , u živje kić, ičić 2. c o Jo v 2. c k r a M

BITE

Osuda pustu Kriv si aš je moja mačka na cestu šla, a pas pobigal. Kriv si aš se moj nonić z lopatom udril. Kriv si zač va frižideru ni mlika, ča je za marendu burek. Kriv si ča dica teku po školskom hodniku, preskakuju škaline, na poneštru se dižu. Kriv si ča dečki po razredu teču i se knjige na tlo hite. Kriv si ča dica ne znaju pokucat na vrata nego ih otpiraju. Kriv si aš dica učiteljicu jade! Kriv si aš dica va škole stalno ćakulaju! Kriv si za jedinicu iz matematike. Puste, zač imamo puno zadaće? Zač olovke nisu čarobne i same ne pišu

zadaće? Puste kriv si aš mi se na bicikli guma prošupljila. Kriv si aš me brat gnjavi. Zač mi je brat igračke razbil i tri olovke polomil? Puste, zač sniga ovo leto ni? Zač se ne moremo na snigu igrat i grude hitat? Puste, kriv si aš na svitu puno bolesti je! Kriv si za šporak zrak i okoliš! Kriv si za pozabljene hartice pod stolon, na igralištu i našem okolišu. Kriv si za smete na livadama, va šumama i šporkicu va moru! Za kaznu ćemo te zapalit i na se brige pozabit! Čakavska grupa mlađih razreda

Sv. Nik ola d

D ob ani ilj kr ež u en ha iu lis to pa du

Dogodo vštine

zabora v

Uskršn ji zeko sad je skočio I nožic es uskršn voje smočio, ja da bi ih jaja ponio djeci d onio. Sreo je lisicu, psića i kunu, a ovci o duzeo n jenu vunu. Upozn ao je li jepu zečicu Iidarov ao joj s vjećicu . Upozn ao darova je mudru sov o joj lo u, vu putova o je po , moru, prešao veliku goru.

ono s

ljivog z eke

jec iD

ren o ve

Pojeo j ep naranč uno in I to je b ih kora ila pra va noćna mora. Potpun oj i na Us e poludio krs zab oravio. Lucija Cr Mateo ljenko i Novos elac, 5. c

8. mart

Bož ićn Us 15. i konc ura e p dnj rosin rt ca isD VD Dre nov

Karaoke Ususret Valentinovu, 13. veljače 2007. u školi su održane karaoke za učenike od petog do osmog razreda, a organizirala ih je profesorica glazbene kulture Anita Stupac koja je s učiteljicom razredne nastave Đurđicom Zoretić te našim gostima Tanjom i Antom, sudionicima treće sezone BB, činila ocjenjivački sud koji je trebao donije- ti odluku tko je najbolji od 22 pjevača.

VALENTINOVO

Natjecatelji:

1. 2. 3. 4.

vić, 7. c Dragana Stojano d Ana Antolović, 6. a 8. , nić do Ursula Ra i Valentina Galia Andrea Lukić, 7.

Ti si našu ljubav u kap kiše pretvorila! Svaka kap na tebe miriše! Svaki zalazak sunca tvoje lice otkriva! Svaka zvijezda što sja tvoja su oka dva! Mjesec kada sja o tebi maštam ja! Zauvijek na tebe mislit ću ja i na tvoja oka dva Jer to veliko dva smo ti i ja! Ivan Lozo, 5. b

na 8. a 5. Binka Osmani, 6. b , 7. b 6. Manuela Rajkovača b Antonia Čuklin, 6.

7. 8. Mihaela Kralj, 8. a 5. b 9. Dorotea Samaržija, nije pjevala – 10. Tereza Ljutić, 8. b zbog bolesti 11. Lorena Levak, 6. b , 6. c 12. Zdenka Mištrafović a 7. Tomislav Čaval,

13. b 14. Arisa Šerifović, 8. a 7. 15. Milica Lakobrija, b 16. Kelly Sabolović, 5. a 6. 17. Antonia Babić, 18. Beti Šuperina, 7. b 19. Marko Linić, 5. c c 20. Maja Vignjević, 5. b 8. 21. Sara Ristić, ido, 8. c 22.

Dajana Dž

Među natjecateljima vladalo je veliko uzbuđenje. Vrlo su ozbiljno shvatili svoje pripreme za nastup, mnogi su se lijepo i moderno odjenuli. Voditeljica programa bila je Mihaela Kralj ( 8.a ), hostesa Nina Savić ( 8. c ), a ton-majstor bio je Matija Frančula ( 8. b ). Program je započeo nastupom pjevačkog zbora koji je otpjevao pjesmu '' Valentinovo '' uz solo

, 8. b jutić L a z Tere jalnog dijela uslijedilo je proglašenje rezultata na temelju glasovanja ocjenjivačkog suda i 25 glapratnju Kelly Sabolović ( 5. b ). sova publike. Prvo mjesto osvojila U revijalnom dijelu je Dajana Džido, programa nastupila drugo Manuela je plesna grupa Rajkovača, treće ''Leone'' i Tanja s Ana Antolović, pjesmom četvrto Sara Ris''Da znaš'' i ''Ja satić i peto Dorotea mo pjevam ''. Samaržija. Svi Naša Mihaela Kralj natjecatelji dobili vjerno je odglumila su priznanja, a Violetu iz BB kuće dok je Davorin nagrade samo pet najboljih dok je Radaković (7. a) pri Dajana Džido dobila i tortu. premio kratki skeč inspiriran gleNovinarska grupa danjem Big Brothera. Nakon revi-

Lijepo je biti zaljubljen. Lijep je taj osjećaj ! Erik Vidaković, 2. a

Ljubav Ako te ljubav jako strese, ne možeš ni o čemu drugom razmišljati. Kad se zaljubiš, odmah pocrveniš. Duje Katalinić, 2. a Što je ljubav ? Ne znam. A kad se budem zaljubio, saznat ću i ja.

Marija, 4. a

Karlo Pavlović, 2. a Ljubav je nježna i lijepa. Ona je romantična. U ljubavi se svi vole. U njoj ima radosti. Ona nam pomaže da se ne svađamo. Postoje razne ljubavi.

Zaljubljen sam u jednu curu. Neću reći ime. Ipak to uvijek netko otkrije! Najčešće je to moja sestra. Leon, 4. a

Marko, 4. a

Ljubav je…ne znam, kad ugledaš nekoga, a srce ti počne lupati tako da ostaneš bez daha. Marija, 4. a

Vjeverica i lješnjak Zaljubila se vjeverica u lješnjak na grani. Gledajući jedno u drugo brzo su im prolazili dani.

Lješnjak od ljubavi nije znao što bi, pa vjeverici sebe pokloni. Vedran Mihailović 2. b

Možda je ljubav iz srca kad on ispred mene muca? Dolores, 4. a Kako ću ti reći da sam zaljubljen u tebe, kad ti nisi zaljubljena u mene! Stjepan, 4. a

Daleka

ljubav

IMA JE DA N D EČKO LIJEP E, PLA V E KOSE O ČI S U MU I KRIS P L A VE. TALNE POPU T RO S E. KAD G A VID MISLE IM , SRC ĆI NA E MI S NJEG TANE A JA P IAKO ROVO JE OD DI M D MENE NADA ANE. M SE DALE DA SR KO, EST Ć U GA JEDNOM. GLAS MU J E POPU A SRC T MED E POP A, UT LE IAKO DA . J E SA MO SL O N JE IKA, MO J P O NO S I DIKA . AKO M E IKAD ČUJ E AKO M E IKAD VIDI, NEKA ZN A D VOLIM A GA SR CEM S VIM Draga na Sto janović , 7. c

Borna Perković, 7. a

ni riba P na lnti

Galebovi zvije

O št ri ć,

6. b

J os

c ć, 8. vori t S i pa

zda

Pod mjesečino

m na plaži, Sjede dvije pt ice. Gledaju u ptic u u nebu U sjajnu zvije zdu koja Pada na zem lju. Ljudi gledaju, čas u ptice, Čas u zvijezd u. Gledaju i dive se Zvijezdinoj lje poti I divljenju gale bova. Dragana Stoja

To ni

.a ć, 5

nović, 7. c

Ljubavni SMS Ti si moje svjetlo u tami Moja voda u pustinji Srce koje u meni kuca Lopta kojom na gol pucam. Ti si moj izlaz iz ralja morskog psa Kapetan mog broda vječnosti Riječ nježnosti Ruka u nevolji.

Ti si ogledalo u kojem se gledam Moj computer Moja enciklopedija u koju katkad zavirim Moja duša prepuna ljubavi. Da to si ti. Moja ljubav. Ivan Dujlović, 6. d

Ljubavni trokut Teško je naći odgovor o svojstvima ljubavi. Ona jednostavno nema pravila i nema granica. Ljubav su stoljećima pokušavali objasniti mnogi psiholozi i stručnjaci, ali nisu uspjeli. Kao što neki govore da ljudi u prosjeku iskorištavaju samo 1% svoga razuma, možemo li reći da je tako i s ljubavi. Kao što dobro ne poznajemo sve tajne svemira, zapitajmo se poznajemo li ama baš svaki kutak svog srca. Nije li ljudska osoba nama nepoznata? U knjizi "Mali princ" spominje se da je bitno ljudskom oku nevidljivo. Zamislimo se koliko samo Doria Gregorić, 6. a primamo ili dajemo taj djelić beskonačnosti? A to je ljubav. Ljubav se brzo širi. Zaljubljivanje je spontano. Ono je prema nekim načelima društva i stvoreno za dvoje. Svi mi trebamo ljubav i ponekad nam se čini da na ovom svijetu nema nikoga za nas, da smo sami. Međutim, kada se u nekoga zaljubimo, psihički se od njega ne odvajamo, naš duh i misli stalno traže tu osobu. Svatko želi imati savršenu ljubav. Tako, na primjer, to vide dva muškarca u jednoj ženi, ili obratno. Činjenica je ipak da ljubav nikoga ne obećava nekome, zbog toga dolazi do ljubavnih razočarenja. Na ljubav se nikoga ne može prisiliti. Ljubavni trokuti su najčešće tajni, a kada se spoznaju, dolazi do velikih razočarenja, često i tragedija, i sve tri strane pate. Događaju se nenadano, kada je srce neodlučno, a osjećaji se miješaju. Ljubavni trokuti se mogu dogoditi i u braku, tako da je treća osoba izvan bračne zajednice ljubavnik/ ljubavnica. Neke su kulture u prošlosti, pa čak i danas, odobravale ljubavne trokute, dok druge to stanje smatraju grešnim i osuđuju ga (kršćanstvo, islam ...). U pripovijetki “Alkar” je ljubav između Rašice i Marte rezultirala patnjom njenog budućeg zaručnika Salka, Rašičinog sina. Salko je toliko volio Martu da nije mogao pojmiti da će njezino srce otvoriti svoja vrata Rašici. Ljubav je poput kocke, prevrtljiva i nepredvidiva. No, iz takvih ljubavnih gubitaka, čovjek izlazi s poukom koju zasigurno pamti čitav život. Uostalom, možda je baš ovaj čas uz tebe tvo- Nika Pavlović, 8. c ja srodna duša, čeka da joj otvoriš srce. Stipe Bilić , 8. b

Interview Razgovarali smo s Tanjom i Antom, sudionicima BB kuće čija se ljubav nastavila i izvan kuće. Novinarke: Sara Ristić, Iva Kapetanović, Lana Žaper, Patricija Perković i Barbara Kovačić, 8. b

1. Zbog čega si ušla u BB kuću i što te na to navelo? Ušla sam u kuću jer volim pjevati pa sam željela da me ljudi zapaze i čuju kako pjevam. 2. Je li se tvoj život poslije BB promijenio? Nije, osim što ljudi malo previše gnjave, a na to nisam navikla. 3. S kojim si stanarima ostala u kontaktu? Najviše s Tomislavom i Yameisy.

žila? Tada nisam još shvatila što su mi htjele reći, ali kada sam pogledala snimku kod kuće i malo razmislila, sigurno bih burno reagirala.

Tanja

5. Planiraš li još uvijek snimiti CD i baviti se pjevanjem? Naravno da da.

4. Kako si se osjećala kada su ti Lea i Violeta nakon osvojene nagrade za najljepšu BB stanarku rekle da nisi to zaslu-

6. Jesi li požalila zbog nečega? Nisam zbog ničega, dapače sve bih ponovila.

1. Što te je navelo da se prijaviš u BB kuću? Naveo me je izazov. Želio sam znati kako je biti bez mobitela, televizoAnte ra, sata... Zapravo kako je to biti zatvoren tri mjeseca u četiri zida.

na ulici i mislim da je to pozitivno. 3. S kojim si stanarima ostao u kontaktu? Sa svima osim s Leom i Violetom.

2. Je li se tvoj život poslije BB promijenio? Da, svi me znaju, pozdravljaju

4. Zašto si radio neobične stvari poput spavanja u tuš kabini...? Htio sam nasmijati TV gledatelje. 5. Jesu li se tvoja mišljenja promijenila o nekim stanarima nakon gledanja snimaka iz kuće? Da, razočarala me Violeta.

7. Čime se trenutačno baviš i koji su ti planovi za budućnost? Vodim karaoke u jednom discu u Dubrovniku i bit ću voditeljica na radiju. Voljela bih postati pjevačica. 8. Koji ti je životni moto, uzor? Životni moto: Živi i pusti druge da žive. Uzor mi je moja sestra blizanka. 9. Kamo bi voljela otputovati? U Las Vegas. 10. Da uloviš zlatnu ribicu, koju bi želju zaželjela? Moje su želje već ispunjene.

6. Koji je tvoj životni moto, tvoj uzor u životu? Moj moto je: Živi i pusti druge da žive. Sam sam sebi uzor. 7. Da možeš s kojom bi slavnom osobom zaglavio u liftu? S Tanjom. 8. Kamo bi volio otputovati? Svijet je lijep, na bilo koje mjesto. 9. Da uloviš zlatnu ribicu, koju bi želju zaželio? Da mogu letjeti.

Čemu se radujemo? ČEMU SE RADUJEM ? HURA ZA NAŠE KOCKASTE NOGOMETAŠE ! HURA ZA NAŠE SPORTAŠE ! HURA ZA TVORNICE KOJE NAM SLASTICE RADE ! HURA ZA EGIPĆANE KOJI SU ČUDA RADILI I LIJEPE PIRAMIDE SAGRADILI ! HURA ZA UČITELJICU KOJA NAS UČI , IAKO SE PONEKAD ČINI DA NAS MUČI ! MISLAV RENDULIĆ , 3. A

ČK A IG RA u. e. gračk o krp i l t a t a … l s i je o , rep, e ude u p v r a k l Mam ,g od na noge sam i kafe , a l h a e u p t i l b O o tr ena ali sm pe načinj l e ić d U d kr a Žuž j i o c e j u L Tako zreda a ! r a h c i i r lađ vjeve upa m r g a vsk Ča k a

Petra Gojak, 3. b

MAČAK U mojoj ulici lutao je mačak. Uzeo sam ga. Crno-bijele je boje. Nazvao sam ga Markus. Kad igram nogomet, skače na moju loptu. Ne volim kad skače na moju loptu! Andrej Popović, 1. c

Moja b ak a Baka je z o a tr m ju ene divn se uvije Sretno o stvore zora i k šali i t ro p d nje. Ona re p je is r a m m a s e u smij vara u d la a ta s m re a e p o tr h b . Sve p ju ru zaba pojurila r et vu. Jednog rzo sam B . o e k O ic la č o n ti P a p . je a la h a n tr iska i sit dić kru proma nježno i na. Lice am koma ala s D . v la e joj je lije e e š z s a U e tr s lo . e ji r . p in O h po, či su joj ku se ne to a p d le r o k je . z rupne, p Kosa jo pro o po la tk ri la o s tv j a la o je g v ei kratka, v sam e su plava. alovita, kruha. On pree je ic e rv m u m r a e dna i mam sam im am ih. No am s B s a la d k a a a tr K a je . dobra. O kovati le. Prom n a me u am doruč or tom, poštenje z s ro la p ra z či da do o ro k m i otvo m a s brola kinula. M je r p id e r v il n , a im u z la b ri im svim srcem k so a ju n o v je s N u lj . u a dima. P došla rekrasn m oljupcim rvica a mi pokazuje Bila je p m . u a i zagrlj š c jo ti p je lo lj u ta s b ajiveliku av. .O Moja ba a v a c u itl s je v k je s a i o v m k je ruje u m . Nešto bila su ta vrata m en e! O n nahranila li je a S š a m i ot v m t. te a s ra . a a p p a a to ar a ti fo kruh e z u la š ti umo k a u s o m S ji rz o n B jom sam nulo. azati m sretan ! lim je pok e Ž . je m a s la a k Armin K a ušmić 3 čević, 3. ćanima. .d Elena Miš

Pjesma

je, zlato moje…..

Djede, što je pjesma? Pjesma je, zl ato moje, Te riječi divn e tvoje Što poput rije ke žubore I svijetu zbore . Maja Rašević

, 6. b

Djede, što je pjesma? Pjesma je, dije te, svakomu dru go: galebu let, leptiru cvijet, a šumi lišće što šapuće. Tina Gojak, 6

Djede, što je pjesma? Pjesma je cv rkut ptica I taj lijepi izra z Tvoga lica. Stipo Lauš, 6

Toni Oštarić,

6. b

Dragana Maru šić, 6. d

Djede, što je pjesma? Dragi sinko, p jesma je Poput boli Kao kad tvoja baka noću moli. Pjesma je po put leptira Koji svako src e dira. Antonia Čuklin , 6. b

Djede, što je pjesma? Pjesma je jed ro, Koje sunce ve dro, Nosi daleko, daleko.

Djede, što je pjesma? Pjesme su, d ijete, riječi mora be z dna. Pjesme su na jljepši dijelovi sna.

Djede, što je pjesma? Pjesma je smijeh,sinko, tvoj zvonki glasić, što se širi našim domom i grije srce moje.

Djede, što je pjesma? Pjesma je mo re I njegove dub ine. Pjesme su lje tne zore Iznad zelene doline. Alojzije Lacko

vić, 6. b

List života Novi život, prazna stranica. Neispisana bjelina. Na mom papiru, mrlja od tinte. I smiješak sudbine.

Nina Dorčić, 6. b Ena Džinić, 7. a; jedan od radova poslanih na natječaj Goranovo proljeće

Lidrano 2007. Ove godine sudjelovali smo na Lidranu u kategoriji Dramsko-scenski izraz te nakon Gradske razine natjecanja prošli i na Županijskoj na kojoj smo posebno pohvaljeni uz još dvije škole. U predstavi Vladarica bura sudjelovali su učenici: Toni Čuklin(4. b), Antonia Čuklin,(6. b), Maja Rašević(6. b), Doris Mihić (6. b), Nina Dorčić (6. b), Adriana Štefan (6. c), Valentina Galina (8. a), Ursula Radonić (8. a), Nikolina Filjević (8. a), Josipa Žagrović (8. a), Sara Ristić (8. a), a vodila ih je učiteljica Snježana Šerić.

Nevidljivi Leonard Gledali smo predstavu Nevidljivi Leonard, Norme Šerment, u izvođenju Male scene iz Zagreba. Priča je to o trinaestogodišnjoj djevojčici Maji koja je stalno sama. U samoći izmišlja prijatelja gospodina Leonarda. S njim provodi večeri plešući i razgovarajući. Kada roditelji saznaju za gospodina Leonarda, prvi se put počnu brinuti za Maju, ali ne na pravi način, već je odvode psihijatru. U

međuvremenu prapri-

Maja

upoznaje vog

jatelja u dječaku Davoru i uz njega zaboravlja gospodina Leonarda. Roditelji ipak ne shvaćaju Majin problem i dalje je nastavljaju zanemarivati. Ali, Maja više nije sama, sada ima pravog prijatelja. Predstava kroz svoj sadržaj govori roditeljima da djeci treba puno ljubavi i pažnje i da bi im što više vremena trebali posvetiti. Tina Gojak i Ivan Dujlović, 6. d

3. mjesto na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika Patrik Krpan, učenik 8. a razreda osvojio je 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika. Svoju ljubav prema hrvatskom jeziku pokazuje i u vrlo nadahnutom pisanju poetskih i proznih uradaka. Pročitajte jedan od njih

Putovanje vremeplovom “Danas je za mene poseban dan”, rekao sam sebi u bradu. Trebao sam ići na izložbu inovacija. Krenuo sam na autobus, ukrcao se i sretno stigao pred zgradu u

kojoj su se predstavljali razni izumi. Kada sam ušao u veliku prostoriju, bio sam oduševljen. Roboti na kotačićima kretali su se sobom, posuđe se samo pralo, a

svjetlo se palilo na pljesak. Pažnju mi je privukao čudesan stroj. Prišao sam bliže i shvatio sam da se radi o vremeplovu. Toliko me oduševio da sam ga htio

dotaknuti. Ispružio sam ruku, no spotaknuo sam se i slučajno gurnuo jednu polugu. Sve je oko mene nestalo, a prostorija je promijenila izgled. Na vremeplovu je pisalo 1970. Shvativši što se dogodilo, izašao sam na ulicu. Prošao sam pored skupine djece mojih godina. Nosili su iznošene traperice i tenisice. Gledali su u mene kao da mi zavide. Čuo sam kako su dobacivali za mnom nešto o tome da nosim Nike tenisice. U blizini je bila kuća moga djeda gdje mi je otac odrastao. Pozvonio sam na vrata i ugledao dječaka sličnog meni. Bio je to moj otac, još kao dijete. Kako me tada još nije poznavao, ispričao sam se i zamolio ga da mi opiše život ovdašnje djece za jedan dječji časopis. Počeli smo razgovarati. Rekao mi je kako se čudi mojim tenisicama, jer malo je njih imalo takve. On je nosio “šangajke”, a uz to je u ormaru imao sve nepoznate marke, među njima i Borovo. Rekao mi je da se ovdje

ne može kupiti moderna odjeća i da djeca s roditeljima odlaze u Trst ako žele imati prave marke. Sjetio sam se kako u mojem susjedstvu nose marke Puma, Nike, Adidas i ostale. U svim trgovinama mogu se kupiti poznate marke za pristojnu cijenu. Pitao sam ga gdje izlazi i do kad ostaje vani. Odgovorio mi je da s društvom često odlazi u kino kako bi se zabavili, ali to je bio jedini način da se pogleda novi film. Napamet mi je palo kako tada nije bilo videoteka. Nastavio je kako se mora vratiti kući kad se dogovori s roditeljima jer se oni brinu ako zakasni. Shvatio sam koliko možemo biti sretni što imamo mobitele i da to moramo cijeniti. Pitao sam ga o školovanju. Rekao mi je da mu nije teško učiti, ali neke radove treba tipkati na pi saću mašinu što zadaje muke. Posebno je istaknuo da ga razljuti kada stisne dvije tipke odjednom pa mora ispravljati korektorom. Obećao sam si da se više neću nervirati kada na računalu pogri-

ješim jedno slovo. Pokazao mi je i svoju kolekciju glazbenih ploča. Slušao je The Beatlese, Rolling Stonese, Led Zeppelin i neke domaće izvođače. Rekao je kako je do tih ploča teško doći pa, kad mu roditelji daju novac za marendu, cijeli dan gladuje da sačuva to malo novca. Puno sam mu zahvalio i otišao u staru zgradu iz koje sam došao. Prisjetio sam se se svega što mi je rekao. Vidio sam da nema računala, videoigrica, mobitela i ostale tehnologije, ali opet je ostavio dojam da je sretan i da mu ništa ne nedostaje. Zatvorio sam oči i povukao polugu. Vrativši se iz prošlosti, krenuo sam kući. Tog popodneva sjedio sam za računalom. Tata mi je prigovorio da predugo igram i rekao kako se on zabavljao i bez tehnologije. “Sve znam, tata”, izletjelo mi je i ugasio sam računalo.

Patrik Krpan, 8. a

2. mjesto na Županijskom natjecanju iz informatike

Vedran Vedran Mikov, Tina Gojak i Anita Šapić, učenici šestih razreda, sudjelovali su na natjecanju iz informatike. Natjecali su se u programskom jeziku Basic. Njihova je mentorica profesorica Karmen Toić Dlačić. Na županijskom su natjecanju postigli odlične rezulta-

te: Vedran je bio 2., Tina 6., a Anita – 10. Na državnoj listi Vedran je bio 18. Za osvojeno 2. mjesto dobio je nagradu, a svi sudionici dobili su zahvalnice. Jedan od zadataka bio je napraviti program koji izračunava broj bijelih šahovskih polja.

Zadatak: Mirko i Slavko žele igrati šah, ali ne samo da ne znaju pravila, nego ne znaju ni brojati. Kako je poznato da je prilikom igranja šaha najvažnije koliko ima bijelih polja na šahovskoj ploči, tvoj je zadatak pomoći dvojici prijatelja i napisati program koji će za neku šahovsku ploču odrediti koliko ona ima bijelih polja, ako je poznato da je polje koje se nalazi u gornjem lijevom kutu ploče uvijek bijelo. Npr. šahovska ploča koja ima 3 retka i 5 stupaca izgleda ovako:

Rad “Određivanje lišajske podvrste kemijskom metodom” upućen je na prosudbu Državnom povjerenstvu za natjecanje i smotru mladih biologa

U ožujku 2007. sudjelovali smo na Županijskom natjecanju mladih biologa. U kategoriji istraživačkih radova natjecale su se učenice sedmog razreda Sara Maula i Dragana Stojanović, a u kategoriji znanja Marina Rumora, učenica

osmog razreda. Njihove su mentorice nastavnice biologije prof. Đurđa Milić i prof. Danica Sinožić. Marina je zauzela zavidno 6. mjesto, što je više nego odličan rezultat! Ispitna su pitanja bila teška! Sara i Dragana predstavile

su rad «Određivanje lišajske podvrste kemijskom metodom». Rad je ocijenjen zanimljivim i kvalite tnim te je upućen na prosudbu Državnom povjerenstvu za natjecanje i smotru mladih biologa.

Kroz p Školstv ov o neka učenika ijest jako su d i dana se mije , stav r s oditelja njali sta Društvo prema vovi uč je p r ij š e e k stjecan je znan puno više po olovanju, a na nika prema š štovalo koli, m ročito o ja bilo obitelji, eđusob dn u je privil a an odn egija b čitelje, kao on os učenika i pameta ostali su za os izm učitelja ogatih. e koji p vršavali n, mor eđu . V ao si tr r e nego š s iš n v e o o je s š e k u p o s č je to ima le poha voje zn ju dan ti naporan fi enje s nekoli a zaintere đ n a je li su s drug ko as zič s učiti, o iranih i nezain . Međutim, o ki rad. To je razreda osno amo članovi ima, a nih koji vn e š k učiteljim teresira duvijek ole. Ak imućnih n mijenja o nisi b ju odno pomažu slabij ih, sposobnih je u školi b a davalo pun io o im il si i nespo učenici sobnih, o marljivih i veće značen dobivali učitelja prem učenicima i je onih ko lijenih a učen Danas onih ko šibom p ji u icima. je o Učitelji ji to ne žele vole i onih ko čenika, današn sve to potpu prstima. . Tako s ji joj osn u n ne vo o p r d ij đ ruga e bili p o vn dodani. uno str er se vremen le Više se oj školi ima čije, no kod u o om ži pa s ravnate više ra ne kaž u zloče zreda, čenja se , na lju na n ja v a sti razgovo p ž š skreću r. Dana ibom, već loš redm eti su d alost, nije niš pažnju r ta u im s na seb možda gačije djeca s promije ocjena e, im n na razli e stignu pratiti a odvraćaju vojim ponaša ma, te se on enovani, a n nilo. U nje e čit . e p potrebn e načine pris Može se reć ažnju s učen m, koje nek jako zločeste ki su i i da je a tupaju ja o je zn d pošalje i n ij s ve e b uv uč a tvoj tru d će se nje. Ako ne z enicima i njih ijek bilo, pa im većih školsk aš primjeren ih zada o, ovim pr naš niš nagrad rade on a i dan tak ob iti ta, as ib Ono što ez škola i ne i steći ćeš već ne možeš na lemima. Svi m , različitih učit a koje ka i s e o međuso je sigurno toč kvog znanja. položaj u druš taviti školovan gu ići u više š lja koji no dan tv k je bnom ole u , . Fizičk a s, po povlašte i rad i d a ako si bio m , no no kao štovanju i ra a bilo je i prije a arljiv, lj e je po bogata z : dobar treban djeca u umijevanju. o d te n os učite ga Stoga, prijašnji lja i b m razd obljima olje je biti p učenika zasn . iva se n ametan a te se osjećati Leo Gu lan i Bo rna Per ković, 7 .a

Dobro došli u školsku knjižnicu Od knjiga do multimedijskog centra: tako se može ukratko opisati razvoj naše školske knjižnice

Stvaralačka radionica Stvaramo priču, 2004.

u posljednja dva desetljeća. Danas je knjižnica suvremeno opremljena, ima preko 10 000 jedinica knjižnične građe, uglavnom knjiga, ali sve više i drugih izvora znanja, a namijenjena je prvenstveno učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, te potpora ostalim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Njome se koristi preko 700 učenika i učitelja. Uz posudbu lektirnih i stručnih knjiga, udžbenika i priručnika, knjižnica pruža i razne druge sadržaje. U knjižnici učenici mogu : posuditi slikovnice i knjige za dje-

stručne časopise, koristiti referentnu zbirku, učiti, pisati zadaću ili samostalni rad, koristiti računalo i Internet, audio-vizualnu i elektroničku građu, gledati televiziju, družiti se u stvaralačkim radionicama, upoznati se s piscima za djecu i mlade, slušati predavanja, i još mnogo toga. Suvremena djelatnost školske knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja, pa se provodi edukacija za korištenje izvorima znanja i potiče samostalnost u uporabi različitih izvora informacija, kako bi se učenici osposobili za cjeloživotno učenje.U knjižnici djeluje grupa mladih knjižničara, povremeno se održavaju edukacijske i stvaralačke radionice, priređuju

Anto Gardaš nakon književnog susreta potpisuje knjige učenicima, 2003.

Dobrodošli u školsku knjižnicu! Knjižničarka

Susret sa Sanjom Pilić, 2006.

izložbe i održavaju ostale aktivnosti za poticanje čitanja, među kojima predstavljanje knjiga i književni susreti. Tako su naši gosti bili mnogi pisci za djecu i mlade : Zvonimir Balog, Maja BrajkoLivaković,Anto Gardaš, Miro Gavran, Mladen Kušec, Matko Marušić, Sanja Pilić, Božidar Prosenjak i drugi.

Mladen Kušec s učenicima, 2005.

cu i mlade, čitati znanstvenopopularnu literaturu, prelistavati i čitati zanimljive knjige, dječje i

učenja sve više postaje imperativ našeg doba. U tome nezaobilaznu ulogu ima i multimedijski centar školske knjižnice : umrežena računala spojena na Internet i mogućnost LCD projekcije značajno doprinose zanimljivosti nastave.

Današnje generacije učenika odrastaju okružene digitalnim medijima pa multimedijski model

Antonia Babić, 6. a

Produženi boravak Škola pruža uslugu produženog boravka i to u dvije grupe; jedna za I. i III. Razrede, a druga za II. i IV. Razrede.

Produženi boravak organiziran je prije i poslije nastave do 17.00 sati. U sklopu toga organizirani su ručak i marenda. U program rada produženog boravka uključeno je

učenje, pisanje domaćih zadaća, razne kreativne i sportske aktivnosti, te likovne i glazbene radionice.

PRO razred

Igrayne Tataj (Leptir—Suho lišće)

Uskršnji aranžman (PRO stariji)

Drvce ljubavi

Proljetno drvce

Pokloni učiteljima RV...povodom 8. marta

Izvješća sa izleta i terenskih nastava Izlet petih razreda

8. ožujka 2007. godine 49 učenika petih razreda OŠ “Fran Franković”, u pratnji triju nastavnika: Lj. Badurine, B. Drljače i I. Štimca, krenulo je autobusom Marin Toursa na izlet u Begovo Razdolje i Fužine. Za vrijeme vožnje djeca su se zabavljala razgovorom i raznim

igrama. Stigavši u Begovo Razdolje, smjestili su se u blizini hotela Jastreb, gdje su pojeli sendviče i popili sok. Nakon kratkog odmora krenuli su u obilazak mjesta. Poslije razgledavanja i fotografiranja ukrcali su se u autobus i krenuli dalje. Vozeći se u pravcu Fužina djeca su se divila okolišu. Zaustavili su se i posjetili špilju Vrelo. U špilji su razgledali potok i razne oblike siga koje nalikuju ljudima i životinjama. Odlazeći iz špilje nastavili su put prema Fužinama. U Fužinama su

organizirali nogometni turnir na obližnjem betonskom igralištu. Učenici A razreda zasluženo su zauzeli prvo, B drugo, a C treće mjesto. Izlet su ubrzo pokvarile velike kapi kiše. Djeca su se brzo spremila i otrčala u autobus. Prilikom spremanja došlo je do gubitka mobitela koji je, zahvaljujući profesorici Badurini, pronađen. Umorni i zadovoljni vratili su se u Rijeku u 16,00 sati. Mateo Novoselac, 5. c

Terenska nastava u Skrad—Zeleni vir - Vražji prolaz Učenici šestih razreda u listopadu su ostvarili terensku nastavu u Skrad-Zeleni vir-Vražji prolaz. Kao rezultat rada u radionicama: Voditelj: Informatika Hrvatski jezik Njemački jezik Tehnička kultura Likovna kultura Zemljopis Priroda Engleski jezik

K. Toić Dlačić S. Šerić M. Mašić M. Pešut R. Majcan J. Jurjević D. Sinožić M. Leben

TERENSKA NASTAVA U SMILJAN - sedmi razredi

11. listopada 2006. 60 učenika sedmih razreda ostvarilo je terensku nastavu koja je obuhvaćala rad iz predmeta hrvatski jezik, povijest, biologija i likovna kultura u Senju, Kutarevu i Smiljanu. U pratnji su bile razrednice Marica Domančić, Daniela Jugo – Superina i Marina Frlan – Jugo, te nastavnica hrvatskog jezika Helena Jedriško i nastavnica biologije Danica Sinožić. S Drenove se krenulo u 7 i 30 jednim autobusom. Prvo zaustavljanje bilo je kratko u Senju, a

zatim smo produžili preko Vratnika prema Kutarevu. Put se odužio zbog raščišćavanja pos ljedica prometne nezgode tako da smo u Kutarevo stigli s malim zakašnjenjem. O medvjedima i njihovom načinu života govorila nam je volonterka Nina. Tu su učenici rješavali zadatke vezane za predmet biologiju. Put smo nastavili prema Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle. U Smiljanu smo prisustvovali demonstraciji rada

nekih Teslinih izuma, a učenici su rješavali zadatke vezane uz povijest, te su crtali odabrani objekt iz

zabavnog parka. Na povratku smo se kratko zaustavili u Karlobagu i produžili u Senj gdje je naš cilj bio park Art i crkvica zavjetnih

darova. U Artu učenici su odslušali kratko predavanje o se njskim književnicima, koje je održala prof. Frlan – Jugo, a zatim uz stručno vodstvo razgledali crkvicu te makete jedrenjaka koje se u njoj nalaze. Put je bez zaustavljanja nastavljen za Rijeku kamo smo stigli u 8 i 30. Tijekom cijelog puta učenici su vodili bi lješke o viđenom u svrhu stvaranja putopisa.

Terenska nastava osmih razreda u Smiljan Za učenike osmih razreda organizirana je 18. listopada 2006. terenska nastava u Liku, točnije u selo Smiljan povodom 150. godine rođenja Nikole Tesle. Tijekom putovanja posjetili su Novi Vinodolski gdje su razgledali Narodni muzej i galeriju, Gradsku vijećnicu i etnogra -

fsku zbirku gdje se čuvaju predmeti koji svjedoče o načinu života i rada stanovnika Vinodola. Prošetali su Senjom te se zadržali u Otočcu gdje su razgledali zavičajnu zbirku Like. Dolaskom u Smiljan upoznaju rodnu kuću Nikole Tesle u kojoj su smješteni

neki njegovi izumi, izložba njegovog djelovanja i života. Svoje dojmove prenijeli su na papir. Uživajte u čitanju njihovih putopisa! Novinarska grupa

Put u

Smiljan

Osvanulo je prekrasno jutro, ako se to uopće može zvati jutrom. Sunčeve zrake ljubomorno su prodirale, a u zraku se još osjećao svjež dah protekle noći. Drenova kao da je još snivala. U gluhoj tišini oglasio se tu i tamo podmukli lavež pasa, pjevci iz drenovskih vrtova su kukurikali i najavljivali još jedno jutro, još jedan radni dan. Okupili smo se svi oko kružnog toka pokraj naše škole i nestrpljivo iščekivali autobus. Kada je napoko stigao, znali smo da nas vodi u izvor genijalnosti, u malo, nezamjetno selo Smiljan. Vatra radosti igrala je u našim srcima. Putujući prolazili smo kroz samo središte grada Rijeke. Tamo smo kroz prozor autobusa promatrali scenu svakidašnje Rijeke. U školama se već oglasilo prvo zvono, a mi smo bezbrižni i veseli, usred radnog tjedna, žalili one koji sada moraju u školu. Nadam se da će se jednoga dana i njima to ostvariti. Putovali smo Jadranskom magistralom, koja se poput srebrene zmije pružala uz more, veliko i puno tajni. Sunčeve zrake bljeskale su se u prečistom moru, kao da žele pokazati koliko li je skladna priroda, kako se ljepota ljepotom na ljepoti gradi. Maleni ribarski čamci otisnuli su se na pučinu, a u daljini su se bijelili naši otoci kojima je ljuta bura pokidala sve haljine te se sada nisu mogli odje-

nuti. Stali smo u Novom Vinodolskom, ljupkom primorskom gradiću. Ljudi vele da je on bijel od kamena, crven od trešanja i plav od mora. Ondje je rođen i ban – pučanin Ivan Mažuranić, djed našeg hrvatskog Andersena, spisateljice Ivane Brlić – Mažuranić. Tamo smo posjetili Narodnu galeriju i muzej te župnu crkvu Sv. Filipa i Jakova, čiji se zvonik bijelio izdaleka. Na njemu je i sat koji je, čini se ,prestao odbrojavati vrijeme Vinodolčanima. Novi Vinodolski je bio utvrđen, ali su njegovi bedemi i utvrde srušeni kada se znalo da nisu na meti proždrljivog tuđinskog oka. Bilo kako bilo, odlučili smo krenuti dalje. Stali smo u Senju, a zatim smo se po-

put "marljivih penjača" uspeli na Vratnik... Još smo jednom okom pozdravili to plavo Jadransko more, otoke i marljive ribare koji su još uvijek molili Boga i čekali sretni zgoditak. Uronili smo u potpuno

lu, a maleno sramežljivo sunce sakrilo se iza tih zavjesa kao da se cijela Lika okomila na njega, ni krivog niti dužnog. Posjetili smo Otočac koji se poput golubića smjestio u dolini rijeke Gacke.Tim područjem su u prošlosti koračale stope brojnih naroda i plemena: Lapadi, Liburni, a zatim i Rimljani. Na to su se područje u 7. stoljeću doselili i Hrvati. Vitke jele, koje mi prolaze pred očima ,kao da šapuću priču o tužnoj povijesti Like, a svježa zemlja još pamti junake koji su prolili krv za korist i slobodu svoje domovine. Prešavši nekoliko ličkih mjestašca i sela stigli smo u Smiljan, malo i nezamjetno selo, ali ipak poznato u cijelom svijetu. U njemu se rodio Nikola Tesla, znanstvenik i čovjek koji je zadužio cijelo čovječanstvo. Da njega nije bilo, svijet bi danas sigurno izgledao drugačije. Posjetili smo njegovu rodnu kuću i upoznali se sa nekim njegovim veličanstvenim izumima, mišljenjima i idejama. Tesla nije bio sebičan. On je poput izvora koji je dopustio da se žedni napajaju na njegovom

kontrasnu sliku od prethodne, u carstvu uzvisina, gustih jela i borova, sočnih zelenih pašnjaka i šarenih krava, slatkih seoskih kućica sa strmim krovovima, bistrih rječica i izvora.

Pogledom sam

upijao svaki detalj, svaki cvjetić na livadi. Pogledavši prema nebu, zamjetio sam gustu , ali ipak prozirnu mag-

vrelu. Želio je da korištenjem prirodnih zakonitosti pridonese uzdizanju ljudskog standarda i olakša im svakodnevnicu. Uz Teslinu kuću nalazi se pravoslavna crkva.

Promartao sam je. Pomislio sam kako je Tesla zasigurno čuo srebrena zvona Božjeg glasa koji mu je objavio njegovu važnu zadaću. Tesla nije bio posve prihvaćen u društvu, više je bio samozatajan, a drugi su to ljubomorno gledali i nastojali ga potpuno uništiti. Ljudi ne prihvaćaju drukčijeg od samih sebe, a bitno je ljudskom oku nevidljivo. No, Tesla je bio ustrajan i nepobjediv, unatoč kritikama sa strane, jasno je vidio svoj cilj i

konačno je došao do njega. Tesla je jedan od tisuću ljudi na kojeg bi se mogli ugledati, svjesni da se u životu nikada ne gasi vatra nade i da je ljubav i ustrajnost jača od svih zala i prepreka na životnom putu. Ozareni i obogaćeni još jednim iskustvom krenuli smo autobusom u Rijeku. Sunce je zalazilo na počinak. More se uznemirilo, a vitke jele i pašnjaci odaše mu pozdrav. I sve kao da je šapu-

Put u Smiljan Stigli smo u Smiljan. U blizini mali potok, umalo presušio. Ušli smo u rodnu kuću hrvatskoga genija, jednog od najvažnijih ljudi koji su omogućili razvoj svijeta, Nikole Tesle. Kuća je bila preuređena u muzej sadržavajući sve njegove velike izume. Strujni transformator, magnetsko polje, turbina, samo su neki od njegovih pronalazaka. Njegova povijest opisana je u crti vremena na zidu. Smiljan je sitno selo, s nekoliko razbacanih kućica i pravoslavnom crkvom. Ljudi nije bilo vani, vjerojatno

Put u Smiljan Sve je tiho i spokojno, maglovito. Stižemo u Otočac koji je sunčan, radostan. Ulice pune automobila i ljudi koji kao mravci nekud žure i ne obaziru se na druge. U davnoj prošlosti ovaj grad su naseljavali Japodi za koje su vezani mnogi misteriji. Zanimljivo je da su Turci napadali Otočac, ali ga nikada nisu osvojili. Isto tako ovaj grad je imao kazalište puno prije Rijeke i Zagreba. Dolazi vrijeme kada moramo opet krenuti. Krećemo se sve južnije. Opet se izmjenjuju polja i šume i tu i tamo pokoja kućica koja kao da se skriva od pogleda, a druga se pak ponosno pokazuje. Stižemo na konačni cilj,

talo večernje molitve pred počinak, prije još jedne mirne tamne noći. Ribarske lampice još su svjetlile na barkama. Tihi zvon moga srca me uspavljivao, a lijepe i vedre misli i uspomene vrludale su mojom glavom poput izgubljenih riba. Njihova tjelešca kao da su se žarila nekom bliskom toplinom Stipe Bilić, 8. b; rad koji je sudjelovao na Lidranu dovoljstva, zato što jedan Hrvat može uvelike promijeniti svijet. Padala je noć i nismo mogli ostati u rodnom mjestu ovog slavnog izumitelja. Vraćali smo se auto cestom do Senja, bez prolaska kroz Novi Vinodolski i Otočac. Zastali smo u Senju, gradu na Jadranskoj obali, da se malo odmorimo. Istim putem po Jadranskoj magistrali vratili smo se u Rijeku. Zanimljivo je to da smo u jedan dan vidjeli sve izume na kojima je Tesla proveo život.

zato što je Smiljan postao važno turističko mjesto. Kroz cijelo selo pratio nas je osjećaj ponosa i zaselo Smiljan. Mali prostor na kojem se spajaju budućnost i prošlost, staro i novo, obično i neobično. Okružuje nas zelenilo: livade, polja, brda, šume. Mali park u blizini u kojem smo opet postali mala djeca, zaigrana. Zatim crkva i kuća Nikole Tesle koja se izvana savršeno uklapa u seosku idilu, ali iznutra... prava oaza elektrotehnike: televizije, računala, projekcije, sve ono o čemu je Nikola Tesla sanjao. Ući u kuću bilo je kao ući u njegov život, u njegove misli i doživljaje, vidjeti ljepotu i misterij onoga što je stvorio. Kako je on uspio sve to postići, a rodio se u selu, u prosječnoj obitelji. Sve bolesti koje je preživio, iako su liječnici dizali ruke od njega, nisu

Matija Frančula, 8. b. ga spriječile da učini što je naumio. Zaista predivno. Na kraju došlo je vrijeme da krenemo kući. Oko autoceste samo šume i gdjekoje manje naselje ili grad. S prijevoja Vratnik vidio se prekrasan zalazak sunca. Miješanje žute, plave, crvene, ružičaste, ljubičaste i narančaste boje. Nijedno slikarsko djelo nije tako lijepo i neobično kao taj zalazak. Uskoro pada noć i umorni stižemo na Drenovu. Pozdravljamo se i odlazimo kući noseći u sebi najljepše slike koje smo toga dana vidjeli. Barbara Kovačić, 8. b

Zagreb—terenska nastava sedmih razreda

marta, na dar dobile Lovačku kuharicu. Nakon zadataka iz biologije, učenici su se raštrkali gradom u potrazi za odgovorima iz hrvatskog jezika. Podijeljeni u grupe trebali su pronaći spomenike značajnih hrvatskih pisaca. Nakon obavljenog zadatka mogli su preostalo vrijeme posvetiti svojim

Terensku nastavu u Zagrebu ostvarilo je 47 učenika sedmih razreda u pratnji čak šest učiteljica (Frlan – Jugo, Jugo – Superina, Sinožić, Dobovičnik, Tuhtan i Benazić.) U Zagreb smo stigli u 10, 30 i odmah se uputili prema

zgradi Hrvatskog sabora na Markovom trgu. Nakon što smo prošli mjere osiguranja na ulazu, uz stručno vodstvo razgledali smo glavne prostorije: dvoranu za primanje visokih družnosnika i diplomata, glavnu vijećnicu i pokrajnje prostorije. Na galeriji smo poslušali voditeljicu koja nam je go-

vorila o djelovanju i ovlastima Sabora, te o njegovoj povijesti. Predviđeno vrijeme bilo je prekratko za sva pitanja koja su postavljali zainteresirani učenici. Po izlasku iz Sabora dio učenika preuzele su učiteljice Tuhtan i Benazić te se zajedno s njima uputile u Tvornicu ulja “Zvijezda” gdje su se učenici upoznali s proizvodnim procesom. Na završetku obilaska učenici su, osim brojnim novim spoznajama, darivani i prigodnim poklonima. Ostatak grupe je po kišnom vremenu krenuo na šetnju Tuškancem prema Lovačkom muzeju smještenom u Nazorovoj ulici. Voditelji muzeja podrobno i na izuzetno zanimljiv način nastojali su približiti učenicima svijet životinja, kao i ulogu lovca u očuvanju prirodne ravnoteže. I ovdje su učenici darivani, posebice djevojčice koje su, povodom 8.

osobnim interesima. Iz Zagreba smo krenuli u 17, 30. Terenskom nastavom bili su zadovoljni i učenici i nastavnice. Zadatke smo uspješno izvršili, a uspjeli smo se i zabaviti. Naučili smo mnogo o našem glavnom gradu. Svuda smo naišli na ljubazne i susretljive ljude koji su

nam svesrdno pomagali u izvršavanju zadataka.

na roma inog ata. o n e Š vr , lik iz enita ićeva uva Kam p u r K č Dora ovo zlato r a t a l Z

Petar P re trgu i už radović smješte iv n koji se tu a u pogledu na je na istoimen om c van Cvje prodaju, po čem vjetne aranžma n tnim. u je ova j trg i pro e z-

Spomenik Tinu Ujeviću u Varšavskoj ulici, smješten između prodavaonica, ugostiteljskih objekata, kina i obližnjeg kazališta, kao da se čudi svako dnevnoj žurbi.

a jedi n r šeno s Kule Lot t š u p o o n š d o o v Mat šetalištu p irkivanja. Gusta m zad Antun mayerovo osi naša n s d s o o p r o St strpljiv čak i

Aug u ogl a s t Šeno šava a Gorn nje u stoji na j e «Da g i Do Vlaško slonjen n n j moji vas vidim jeg gra ulici, na a stup d h tek a «spo za , , ka stov jeste l i što o da na ju» a?». god s nauč pita ili iz

Zrinjevac je najstarije zagrebačko šetalište. Tu se nalaze biste hrvatskih zaslužnika koji gledaju prema zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Iza njihovih leđa šume vodoskoci, uzdiže se Glazbeni paviljon, a sve uokviruju veličanstvene platane. Josip Juraj Strossmayer, biskup đakovački, u Zagrebu ima nekoliko spomenika, a jedan je na Strossmayerovom trgu koji je zapravo nastavak Zrinjevca.

Interview - Stipe Bilić Stipe Bilić je učenik 8. b razreda OŠ ''Fran Franković''. Uporedo pohađa prvi razred Srednje glazbene škole, klasa klavir.Nagrade koje je do sada osvojio: 2003. - prvo mjesto na Regionalnom natjecanju i treća mjesto na Državnom natjecanju 2004. - prvo mjesto na natjecanju ''Daleki akordi'' (međunarodno natjecanje) 2005. - prvo mjesto na Regionalnom i treće mjesto na Državnom natjecanju 2006. - drugo mjesto na natjecanju Zlatko Grgošević 2007. - prvo mjesto na Regionalnom natjecanju 2007. - prvo mjesto na Državnom natjecanju učenik osmog razreda. 4. TKO JE TVOJ GLAZBENI UZOR? Ima ih mnogo, ali najdraži mi je Wolfang Amadeus Mozart.

1. KADA SI SE POČEO BAVITI GLAZBOM I ŠTO TE NA TO NAVELO? Počeo sam se baviti glazbom s pet godina kada sam dobio sintesajzer. Pokušavao sam svirati skladbu koju bih negdje čuo te su moji roditelji primijetili moj talent i upisao sam glazbenu školu. 2. GDJE SI IMAO PRVI JAVNI NASTUP? Na priredbi kada se otvarao jedan vrić. 3. KOLIKO TI GLAZBA ODUZIMA VREMENA? Preko tjedna najviše do tri sata dnevno. Možda bi i više, ali moram učiti i za osnovnu školu u kojoj sam

5. KAKAV JE OSJEĆAJ OSVOJITI TAKO MNOGOBROJNE NAGRADE? Osjećaj je predivan, zapravo to se baš i ne može opisati, ali to je znak da se tvoj trud i rad isplatio tijekom cijele godine. I to ti je još jedan poticaj da i dalje tako nastaviš i trudiš se još više. 6. JESI LI ZBOG NEČEG POŽALIO? Ponekad, ali znao sam da će to tako biti i bio sam spreman na to. Kad nešto voliš, ništa ti nije teško. 7. JESI LI POŽELIO SVIRATI NEKI DRUGI INSTRUMENT? Da, poželio sam profesionalno svirati orgulje, ali u Rijeci nema tih uvjeta.

8. DA SE NE BAVIŠ GLAZBOM, ČIME BI SE HTIO BAVITI? Plivanjem, učio bih jezike i još mnogo toga. 9. KAKVI SU TI PLANOVI ZA BUDUĆNOST? Upisati Muzičku akademiju u Zagrebu, nakon toga predavati klavir ili biti pijanist. 10. KOJU BI ZEMLJU HTIO POSJETITI? Možda Austriju, Egipat, Veliku Britaniju. Novinarska grupa

Interview - Leo Cuculić 1. Kada si počeo plivati? Na Kantridu sam počeo ići u 1. razredu, ali sam prije toga išao 3 godine na plivanje u Hotel Opatija. Natječem se tek od 2. razreda. 2. Što je bio povod da se baviš plivanjem? Moja mama je bila plivačica i plivački sudac. Ja sam oduvijek s njom dolazio na bazen i bilo mi je normalno da počnem trenirati plivanje. 3. Je li to naporan sport? Koliko treniraš?

Vaterpolo Treniram vaterpolo u bazenu na Kantridi. Bacamo loptu i plivamo. Neki put se potopimo. Brzo izronimo. Rado plivam. Preporučujem i svojim prijateljima da plivaju. Tomislalv Marić, 1. c Svaki sport je naporan ako se njime ozbiljno baviš. Treniram svaki dan 90 min. Preplivamo po treningu od 3-6 km. Neki treninzi su lagani, neki teški, a kada je teško, uvijek je tu trener i prijatelji koji mi pomognu da izdržim i zbog kojih rado dolazim na bazen. 4. Čega si se sve odrekao?

napraviti, ali se trudim sve uspjeti. Neki nastavnici mi koji put oproste neizvršen zadatak, a neki ne. 8. Tko ti je uzor? Uzor mi je Michael Phelps jer je najsvestraniji plivač današnjice. Koju god disciplinu pliva, osvoji medalju na velikom natjecanju, a takva svestranost je danas u sportu jako rijetka. 9. Razmišljaš li o budućnosti? Razmišljam. Znam da s plivanjem ne mogu puno zaraditi i živjeti od toga. Plivat ću dok budem mogao, a poslije ću vidjeti što će biti. Nadam se da ću biti trener u Primorju. 10. Imaš li koju neispunjenu želju? Jako bih volio da mi se ispuni želja da s reprezentacijom sudjelujen na nekom velikom natjecanju (Olimpijske igre, Svjetsko i Europsko prvenstvo). 11. Koji ti se još sport sviđa? Da se ne baviš plivanjem, kojim bi se sportom bavio? Sviđa mi se rukomet zato što je brz, dinamičan, timski, treba puno snage,.... Da se ne bavim plivanjem, bavio bih se rukometom. 12. Smatraš li da bi plivanje trebalo postati popularan sport u Hrvatskoj kao što su npr. nogomet, rukomet? Trebalo bi! I plivači se jako trude i

Odrekao sam se izlaska poslije škole na igralište. 5. Bi li se htio naći u Hrvatskoj reprezentaciji?

Ne. Već puno godina treniram i bazen mi se već uvukao pod kožu. Možda za jedno 10 godina, ali sada ne!

Svake zime skijam. Jurim niz strme padine. Izvodim spustove uz nijedno padanje. Bjelina oko mene je prekrasna! Luka Banović, 1. c Nogometaš: nemam ga, ne pratim baš previše nogomet. Rukometaš: Balić i Džomba. Plivači: Miloš Milošević, Michael Phelps, Ian Thorpe, Grant Hackett, Pieter van den Hoogenband, Brendan Hansen i Ed Morses. 14. Ima li u klubu u kojem treniraš i djevojaka koje ostvaruju tako dobre rezultate kao i ti? Ima i boljih! Juniorska ekipa Primorja proglašena je najboljom ženskom ekipom u Županiji, a članica te ekipe je i bivša učenica naše škole Dina Tomašić. Većina uspješnih pripada starijem uzrastu od moga, npr. Željana Knežević i Iva Givičić, koje su kandidatkinje za nastup na Europskom prvenstvu. U mojoj kategoriji za sada je najuspješnija Ana Vrsalović, koja je mlađa od mene. 15. Da imaš priliku da ti zlatna ribica ostvari tri želje, koje bi to bile? Prva: da se upoznam s najboljim plivačima današnjice, druga: da odem studirati u Ameriku i da me trenira najbolji trener i treća: još tri želje. :O) 16. Koju bi zemlju htio posjetiti? Najprije Ameriku, pa sve zemlje Europe i na kraju Japan i Australiju.

Naravno da bih. Još uvijek ima boljih od mene koji će prije ući u reprezentaciju, ali to mi je sljedeći cilj. 6. Bi li ikad prekinuo s plivanjem? Možda zbog puno obveza?

Skijanje

- neko drugo pitanje za kraj?!

Doria Gregorić, 6. a

7. Stižeš li sve naučiti?

puno se toga odriču, a u mlađim kategorijama imaju i više treninga od ekipnih sportova, pa je nepravedno da se njihov trud ne cijeni dovoljno.

Nekad da, nekad ne. Kada imam puno obveza u školi, neke ne stignem

13. Tko ti je najdraži nogometaš, rukometaš i plivač?

Novinarska grupa

Uspjesi naših odbojkašica Kao i svake godine naša škola se prijavila na gradsko natjecanje u odbojci. Ovogodišnja školska ekipa postigla je izvrsne rezultate. Na gradskom natjecanju bile su prve i osvojile tako priželjkivano zlato dok su na županijskom natjecanju bile treće. Odbojkašice su vrlo zadovoljne svojim uspjehom iako nisu prošle dalje. Igračice školske ekipe su: Nina Savić (kapetan), Marina Rumora, Mihaela Kralj, Valentina Galina, Tereza Ljutić, Bernarda Janeš, Ivana Kusturin, Barbara Kovačić, Andrea Lukić, Ana Mari-

ja Rakitić, Ivona Budimir, Ani Merkl i Jelena Pavličić koje pod budnim okom prati njihova vjerna trenerica Radmila Pešut. Ovo su njihovi dojmovi i osjećaji

nakon osvojenih medalja: Nina Savić: ''Bila sam presretna

''Svi smo bili sretni, uzbuđeni, zadovoljni, ponosni...'' Osim, kao školska ekipa, ova se ekipa (u malo izmijenjenom sastavu) natječe i u mlađoj kadetskoj kategoriji za ŽOK ''Drenova''. I u ovom natjecanju postižu odlične rezultate. Novinarska grupa

zato što mi je to prva medalja koju sam osvojila i osvojila sam je za svoju školu.'' Valentina Galina: ''Kad sam dobila medalju bila sam ponosna! Ona me motivira da i dalje treniram i to još više i bolje.'' Tereza Ljutić: ''Na početku nisam mogla doći k sebi, ali poslije sam bila veoma sretna jer sam tada znala da se sav naš trud i upornost isplatila.'' Bernarda Janeš:

Dotaknula me ljubav Ove godine upisala sam se u Kick-boxing klub Sv. Matej. Tamo sam upoznala nove prijatelje. Treninzi su bili odlični do te večeri kada se na vratima pojavio ON. Cijeli trening gledala sam samo u njega, a mojoj sreći nije bilo kraja kada je trener rekao da se borimo u paru. Po načinu borbe bilo mi je jasno da se ja njemu sviđam. Od tada smo izmijenili puno SMS-poruka kako i zajedničke treninge. Otkad me dotakla ljubav, treninzi mi više nisu teški i čekam ih s veseljem. Ana Antolović, 6. d

Podmladak Crvenog križa

Podmladak Crvenog križa u OŠ „ Fran Franković“Rijeka djeluje od 1995. godine. Od tada je voditelj PCK učiteljica Ivanka Vulić i vodi ga do danas. Tijekom tih godina u školi je aktivnost učenika u CK rasla i učenici su bili sve aktivniji i zainteresiraniji za rad u CK. Mnogoi su sudjelovali u raznim akcijama koje je organizirala učiteljica Vulić samoinicijativno na nivou škole , ali su učenici sudjelovali i u akcijama koje je provodila s učenicima, a bile su inicirane od Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. U organizaciji voditeljice CK u školi su organizirane dvije Parlaonice za učenike 7. i 8. razreda. Tema prve bila je Kako doći odjeven u školu. Tom prigodom imali smo i goste koji su pratili što učenici govore.Između ostalih gošća nam je bila i učiteljica OŠ „Milan Brozović“ iz Kastva Violeta Muhvić, nekadašnja miss. Tema druge Parlaonice bila je „ Anoreksija i bulimija „. Tu su nam bili gosti dr Mladem Perišić i prof. Alessandra Pokrajac koji su u to vrijeme s učenicima 7. razreda naše škole provodili radionice o anorksiji i bulimiji. Zanimljivo je bilo slušati što su o toj temi govorili učenici. Parlaonice su bile vrlo zanimljive učenicima i rado su sudjelovali u njima. Svake godine učenike se animira za natjecanje iz poznavanje Crvenog križa.Najbolji uspjeh je bio osvajanje 2. mjesta na Gradskom natjecanju.U pripremanju učenika za natjecanje sudjeluju učiteljice Daniela Jugo-

Superina i Karmen Benazić. Osim toga učenici naše škole su nekoliko godina odlazili i na ljetnu školu Crvenog križa koju svake godine organizira Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka na nekom drugo mjestu u županiji. Tada učenici steknu dosta znanja o CK i na neki način se vežu za CK . Tako su postali vrijedni članovi Terenske jedinice „ Ante Švalba“ Rijeka. Danijela Šarić i danas je kao odrasla djevojka vrijedna članica Terenske jedinice GDCK Rijeka. Naše učenice Ines Sanković i Dina Gaši bile su u ekipi na Međunarodnom susretu članova CK u Mađarskoj gdje su stekle vrlo lijepa iskustva o radu CK. Od članarine CK koja ostaje u školi kupljene su mnoge knjige za lektiru za mlađe razrede,lopte i drugi rekviziti za rad u sportsoj dvorani, ali se pomagalo i učenicima kojima je pomoć bila potrebna. Ideja o sadnji 28 sadnica oleandra oko školske zgrade bila je lijepo zamišljena i realizirana . Sadnice su kupljene od članarine CK. Razredni odjeli su dobili zadatak da se o sadnicama brinu . Što se budu bolje brinuli oleandri će ljepše i raznobojnije cvasti. Najvažniju aktivnost Mjesnog društva Crvenog križa Drenova “Solidarnost na djelu” aktivisti odrade uz veliku pomoć učenika OŠ „ Fran Franković“. Svake godine, već duži niz godina , u toj akciji sudjeluje 40-ak učenika podjeljenih u 9 grupa koji na području Drenove prodaju bonove solidarnosti. Na taj način učenici prikupe znatna sredsva za CK na čemu su aktivisti MDCK Drenova neizmjerno zahvalni. U aktivnostima MOCK Drenova sudjelujemo drugu godinu , na poziv voditeljice DDK GDCK Rijeka Antice Matković, prigodom Svjetskog dana dobrovoljnih darivatelja krivi. Tada 20-ak učenika osmih razreda bude nazočno Akciji darivanja krvi . Liječnik, koji je na Akciji, na vrlo

zanimljiv način učenike upoznaje s procesom darivanja krvi . Tada učenici vide proces darivanja krvi nekoliko dobrovoljnih darivatelja . Možda ih to potakne da i oni uskoro postanu članovi DDK. Kada je solidarnost u pitanju, u našoj školi je to već dobro uhodana priča. Prikupljamo novčana sredstva za humanitarne potrebe . Tako smo sudjelovali u novčanoj pomoći za stradale u Tsunamiu , a bilo je i drugih novčanih pomoći onima kojima je bilo potrebno. Za vrijeme Akcije „Solidarnost na djelu“ postavimo štand na kojem učenici rado prodaju bonove Solidarnosti za koje se voditeljica CK zadužla u GDCK Rijeka. Učenici, učitelji, roditelji i svi oni koji tih dana dolaze u školu rado kupe i po nekoliko bonova koje im učenici ponude. U školi se provode raznorazne aktivnosti koje organizira PCK. U sklopu obilježavanja Dana pješačenja učenici naše škole i učitelji jedne subote su pješačili od Opatije do Lovrana. CK vodi brigu i o zaštiti okoliša

pa sudjelujemo u uređenju školskog okoliša. Nedavno je dr Jagoda Dabo održala predavanje za roditelje 7. i 8. razreda o preveciji od svih ovisnosti. Već su planirane i neke nove i zanimljive aktivnosti ,ali o tome u sljedećem broju. Voditeljica Podmlatka CK Ivanka Vulić

Ovisnost o drogama Droga, to opojno sredstvo za kojeg su liječnici mislili da će služiti čovječanstvu, danas dobiva sas vim suprotno značenje. Umjesto Franko Stjepić, 5. a da služi u liječničke svrhe i spašava živote, ono ih oduzima. Drogiranje najčešće počinje u tinejdžerskim godinama kada se djeca nalaze na raskrižju, ranjiva su i neodlučna. Tada ih dileri uvjeravaju da je najbezbolnije rješenje njihovih problema upravo droga. Mnogi krenu iz znatiželje i zbog pritiska društva, no najčešće je po srijedi unutrašnja bol. To može biti gubitak ili rastava roditelja, poteškoće u školi, osjećaj manje vrijednosti i brojni drugi problemi. Kada su već uvučeni u svijet droge, mnogi na

početku ne shvaćaju opasnost, ali s vremenom i to shvate, no tada su već blizu propasti. U tom mračnom svijetu nađu tračak nade da će riješiti te ovisnosti, no pošto od takvih ljudi već odustane i rodbina i prijatelji, taj se tračak gasi. Iako se je ovisnosti jako teško riješiti, to se ipak može. Postoje brojne klinike za liječenje, ali da bi došli do tamo oni moraju imati potporu rodbine i prijatelja jer se na taj korak teško odlučiti. Oni su bez te potpore puno ranjiviji i jednostavno svoj život podaju drogi bez nade za spasenje. Put do izlječenja dalek je i težak. Ovisnici većinom, barem po nekoliko puta, bježe iz klinika, ali tada su njihovi najbliži oni koji moraju odigrati ključnu ulogu. Oni ne smiju posustati i trebaju ih odmah vratiti u kliniku gdje većinom sve počinje iz početka jer su za to vrijeme sigurno uzeli novu dozu droge. Kada se sve faze liječenja završe,

tada ''bivši'' ovisnik mora biti ustrajan u svojoj odluci. Postoje brojni slučajevi rješavanja ovisnosti o drogama, ali nažalost, po statistici, brojniji su oni koji završavaju tragičnim posljedicama. Brojnim plakatima i educiranjem mladih ljudi o štetnosti i posljedicama droge nastoji se smanjiti broj žrtava. Policijske službe rade na iskorjenjivanju dilera, ali to je dugotrajan i težak posao koji možda nikada neće biti dovršen. Dok se ne nađe pouzdano rješenje, kojeg danas nema, dilera i njihovih žrtava će još uvijek biti, a droga će nažalost uništiti živote još mnogih ljudi. Ne samo ovisnika, već i njihovih bližnjih. Za sad je najbolje rješenje da mlade nastavimo educirati o tom problemu kako bi, i prije nego li se negdje susretnu s nekakvim dilerom, u sebi odlučno drogi rekli NE!.

Knjigu Kad pobijedi ljubav, Maje Brajko-Livaković preporučila bih prvenstveno svojim vršnjacima, ali i starijima. Knjiga nam na pravi način pokazuje kako je lako ući u svijet droge i ovisnosti. Mislim da je ova knjiga puno prije trebala ući u popis lektire jer bi generacijama i generacijama otvorila oči kako se treba ponašati kada se počnemo kretati na mjestima gdje pa žnje nikad dosta. Na slikoviti način nam je prikazano kako droga uništava i gasi ljudske živote. Mislim da se ovisnost može usporediti s gorenjem nečega u plamenu, a to nešto na kraju postaje prah. Ovdje je prikazano kako i kada se problemi jave, ne treba bježati od

njih, nego ih treba zajedno s dragim osobama pokušati riješiti. Droga je najgori naš neprijatelj kojega se trebamo kloniti jer onaj tko uđe u taj svijet, ne izlazi tako lako. Meni se knjiga jako svidjela i smatram da svatko tko želi na jedan slikovit način, primjeren nama, doznati nešto više o ovi snosti i problemima vezanim za ovisnost, treba uzeti ovu knjigu i pozorno je pročitati. Kao glavni lik ove knjige ja bih uzela Doru. Ona je bila u tim trenucima, kada je polusvjesno ulazila u svijet ovisnosti, veoma odrasla jer je ipak ona sama pokušala riješiti pro blem kojemu se prići ponekad boje i odrasli.Tek sada shvaćam

mali uvod na početku knjige. Shvatila sam da je književnica ovu knjigu posvetila jednom Mirku koji je iz sličnih ili možda istih razloga kao i Reed umro. Knjiga je aktualna za ovo naše vrijeme jer dotiče u cijelosti temu ovisnosti o kojoj se danas jako puno čita, piše i govori. Sara Radić, 8.a

Ivona Jerković, 8.c

Marko Fabijančić, 5. a

Interview s Isusom Kristom Svi Sveti. Na taj dan svake godine maHelena Kusturin, 5. c ma, tata, brat i ja idemo u Liku baki i djedu. Brat, tata i ja smo upravo došli s nedjeljne mise kad je mama zaurlala: ˝Ajmo, spremajte se! Već je krajnje vrijeme da krenemo kod dede!˝ Na brzinu smo nešto pojeli i krenuli prema Lici. Već smo bili negdje blizu Kupjaka. Brat mi je baš predložio koju ćemo igru igrati kad dođemo, kad ono tras. Sudar. U samom djeliću sekunde ja sam uspjela pasti u komu. Tama. Odjednom ta se tama počela pretvarati u svjetlost. Odjednom ugledam Njega. Otkud on sad tu? Isus: ˝Doveo sam te do ovdje da mi kažeš želiš li ti ustvari živjeti. Koji je smisao tvog života?˝ Ja: ˝Zaboga, Isuse, kako me ti to možeš pitati? Živim da bih mogla gledati mamu i tatu kako su sretni i ponosni što imaju mene za kćer. I imam dobrog brata s kojim se uvijek volim igrati. Ne želim umrijeti!˝ Isus: ˝Tvoji roditelji već su na nebu, zašto ne želiš k njima?˝ Ja: ˝Naravno, odvedi me k njima! Je li i moj brat s njima?˝ Isus: ˝Ne. Tvoga brata još ne trebam za vječni život.˝ Tada me poveo kroz tu svjetlost u vječnost. Dok sam se penjala zlatnim stubama raja, zasta-

la sam. Ugledala sam bolnički krevet na kojem leži jedna djevojčica i pored nje njezina obitelj sva uplakana i žalosna. Ja: ˝Isuse, tko su ti brižni ljudi i tko je ta jadna mala djevojčica?˝ Isus: ˝Ta mala jadna djevojčica si ti, a to je tvoja obitelj. Jesi li sigurna da želiš ići sa mnom?˝ Ja: ˝Ne. Ne želim da toliko pate! Vrati me k njima. Ja i ti ćemo se ponovno sresti, a uostalom, ja moram još puno toga naučiti. Pa ja još ne znam niti plesati!˝ Isus: ˝Želiš li me prije toga pitati nešto?˝ Ja: ˝Može. Ako ti nije teško, odgovoriti mi.˝ Sjeli smo ispred vrata raja i ja sam ga počela ispitivati. Ja: ˝Jesi li se ikada pokajao za to što si zbog naroda završio na križu?˝ Isus: ˝Naravno da nisam. Ja sam zato poslan na Zemlju. Došao sam na Zemlju kako bih ispravio Adamovu i Evinu misiju. Oni su zapravo prvi poslani da spase čovječanstvo. Ali eto... ovako je ispalo i uopće ne žalim zbog toga.˝ Ja: ˝Ja želim vjerovati da si ti stvorio svijet, ali u školi mi pune glavu time da je za nastanak Zemlje zaslužna samo priroda i slučajnost. U što da vjerujem?˝ Isus: ˝Vjeruj u ono što ti srce govori. To je jedina istina, a ja ne mogu ništa proPetra Kokotović, 5. c tiv toga.˝ Ja: ˝Što si

zadnje pomislio i osjetio na križu? ˝ Isus: ˝Zadnje što sam osjetio bilo je zadovoljstvo. Bio sam zadovoljan što se moja misija ispunila i bio sam sretan što idem na drugi svijet jer sam ga Magdalena Peranić, tada i 7. b otvorio za sve ostale.˝ Ja: ˝Isuse, je li istina da si ti kriv za sve loše što nam se događa?˝ Isus: ˝Ja sam zaslužan za sve ono dobro što se događa, a za ono loše ste zaslužni vi ljudi. Sve su to trenuci vaše nepažnje i nemarnosti koji neki put zaista mogu biti kobni.˝ Ja: ˝Mislim da bih se trebala vratiti. Jako mi je drago što sam te uspjela upoznati i ponovno se vratiti u život.˝ Isus: ˝Hajde, idi i uživaj u svakom trenutku svog života! Sada si uvidjela kako može biti kratak.˝ Ja: ˝Obećajem. Bok i pozdravi mi mamu i tatu!˝ Spustila sam se na Zemlju i ugledala svjetlo, ali ne onako kristalno i bistro kao u raju. Ipak, bila sam sretna što vidim svoju brižnu obitelj. Od tada nastojim iskoristiti svaki dio svog života. Ja mogu s ponosom reći da imam najljepšu uspomenu – VIDJELA SAM ISUSA KRISTA ! ! ! Ursula Radonić, 8. a

˝Mala, imam dobar zadatak za tebe.˝ Riječi su koje su me probudile iz ˝slučajnog˝ sna kojim sam se bavila tada na poslu. ˝Što, kako, šta ste rekli, šefe? Kakav zadatak?˝, pitam, i dobih odgovor: ˝Intervjuirat ćeš Njega.˝ ˝Koga?˝ ˝Njega.˝ ˝Molim?˝ ˝Njega!˝, kaže već pomalo nervozno. ˝Tko vam je taj?˝ ˝Ma NJEGA, NJEGA, šefovog SINA!˝ ˝A tog njega... Sad kužim. A... tko je taj?˝, upitam ja još pomalo sneno. ˝ISUS!!!˝ ˝Pa što niste rekli?!˝ Šef me bijesno pogleda, pa krene put svojeg ureda. Prolazeći kroz vrata dovikne: ˝Dogovorio sam ti sastanak danas poslijepodne u Contu...˝ ˝Uuu, kolači...˝, prekinem ga. ˝Hotel, NE SLASTIČARNA. I smijem li ja DO KRAJA IZREĆI MISAO?˝, nastavi, ˝A ako zabrljaš... OTPUŠTENA SI!˝ ˝Kud su mene našli, jednostavno ne razumijem...˝, govorila sam sebi u bradu čekajući gosta, usput jedući kremšnite koje sam kupila kako bih... Ni ne znam zaš-

to. ˝Dobar dan!˝, dovikne mi netko iza leđa. Ne razmišljajući o pozdravitelju, uzvratila sam poziv i nastavila pogledavati prema ulazu, još uvijek čekajući. ˝Dakle, kako ćemo početi?˝, upita me pozdravitelj, sada sjedeći nasuprot meni u staroj i istrošenoj plavoj trenerci, prekriženih nogu i podbočene glave. ˝Što? Kako ćemo početi?˝ ˝Pa intervju, naravno!˝, kaže muškarac. ˝A, to ste Vi! Oprostite, nisam vas prepoznala bez one brade, niste u onim nekim haljama i... Jeste li vi to pocrnjeli?˝ ˝Ma ne, u redu je˝, odvrati mi zbunjeno i smiješeći mi se. ˝Dakle, moje prvo pitanje: Jeste li oduvijek znali svoju zadaću na Zemlji?˝, upitam, uzimajući torbu u ruke i tražeći kemijsku koja bi, možda, za divno čudo, čak i radila. ˝Nisam oduvijek. Saznao sam o tome u nekoj sedmoj, osmoj godini. Ne sjećam se više, bilo je to pred jako puno vremena.˝ ˝Što se tiče godina, u Novom Zavjetu je skok od vaše 13. do 30. godine. Što Vam se dogodilo da ste bili toliko odsutni, što se događalo u Vašem životu, što ste radili?˝

˝Većinom sam prihvaćao istinu, razumijete me? Nije lako kada vam kao malome djetetu kažu da ćete umrijeti zbog nedostatka vjere ljudi koje time trebate spasiti.˝ ˝To je komplicirano.˝ ˝Nije uopće.˝ ˝Meni je. No dobro, da se vratimo na pitanja. Zašto ste se uopće žrtvovali?˝ ˝Da spasim sve ono dobro što je moj Otac stvorio, da spasim biljke, životinje, ljude. Da, čak i one ne toliko dobre. Svi zaslužuju priliku.˝ ˝Da, a zašto je Bog stvo...?˝ ˝Ja sam žedan, jeste vi?˝, prekine me. ˝Nisam, hvala. Samo da dovršim pitanje: Zašto je svijet st...?˝ ˝Meni je vruće, vama? Da otvorim prozor ili nešto?˝, prekine me i drugi put, na što je meni prekipjelo: ˝ZAŠTO SMO MI TU?!?!˝ ˝Zaboga, koliko je sati, moram ići, bilo mi je drago!˝, izrekavši te zadnje riječi, potrčao je prema izlazu, a ja sam ostala s polupojedenom kremšnitom u jednoj i poluupotrebljivom kemijskom u drugoj ruci, a jedino što mi u tom trenu pada na pamet je: ˝Šef će me ubiti...˝ Nika Pavlović, 8. c

Isusova školska knjižica Isus, učenik škole u Nazaretu, vraća se kući sa školskom knjižicom. Iskreno rečeno, knjižica i nije nešto! Njegova Majka je pogleda i ne reče ništa, ali je u svom srcu o svemu tome razmišljala. Međutim, ostala je ona najteža stvar: pokazati je Josipu! Pošiljatelj: Škola “Šimun iz Nazareta“ Primatelj: Josip i Marija David Predmet: Isusova školska knjižica Matematika: Ne zna gotovo ništa, osim množiti kruh i ribe. Zbrajanje mu je nepoznato: tvrdi da su on i Otac jedno. Pisanje: Nikad ne nosi bilježnicu ni olovku i primoran je pisati po pijesku. Geografija: Potpuno mu nedostaje smisao za orijentaciju: tvrdi da postoji samo jedan put koji vodi njegovom Ocu. Kemija: Ne radi domaću zadaću, a kada se učitelj okrene, pretvara vodu u vino i nasmijava svoje razredne kolege. Fizika: Umjesto da nauči plivati, kao svi ostali, on hoda po vodi. Usmeno izražavanje: Ima poteškoća u jasnom izražavanju, koristi parabole. Urednost: Sve svoje školske stvari je izgubio, čak bez srama govori da za jastuk uzima kamen.

English, english We love foreign languages. Our group learns English with our teacher Mrs Ljiljana Badurina. Most of us learn German too. When we have lessons we listen, read, learn new words, talk, write, plan our next work.

Here you can see our posters. They are connected with some special days. Usually, we have good ideas. Sometimes we use the internet.

We hope that you like our work. And now, you try to solve something and have fun.

GUESS THE WORDS: KOBO

_____________________________

HCAERTE

_____________________________

OLCOSH

_____________________________

KBACLBDAOR _____________________________ AHRIC

_____________________________

YTSOIRH

_____________________________

Students from the group: Petra Protega Jelena Pavličić Andrea Šoljić Dorotea Samaržija

Lucija Crljenko Maja Vignjević Nino Popović Mateo Novoselac

Deutsch, deutsch Nicht nur Englisch sondern auch Deutsch wird in unserer Schule in allen «C – Klassen» fleißig gelernt. So hatten unsere Schülerinnen aus der 8.C Klasse beim regionalen Wettbewerb viel Erfolg. In der primorsko - goranska Gespannschaft sind: Ivona - die achte(8.); Nika - die elfte (11.) und Linda - die neunzehnte (19.) Nika war auch sehr erfolgreich beim regionalen Wettbewerb in Englisch - die vierzehnte (14.) und in Physik - die fünfzehnte (15.) W i r g r a t u l i e r e n !!

Zabavne stranice - čakavčići starijih razreda VODORAVNO 1. Ime oca Frana Frankovića, 2. Drugi naziv za Staro groblje na kojem je pokopan i F. Franković, 3. Koliko godina postoji naša škola, 4. Kako se zvao čovjek po kojem je nazvana ulica u kojoj je smještena naša škola, 5. Naziv za matematiku u vrijeme kad je F. Franković polazio školu, 6. Naš školski list, 7. Prvi ravnatelj OŠ «Fran Franković», 8. Knjiga koju je napisao F. Franković, 9. Grad u Sloveniji u kojem je Franković učiteljevao, 10. Državna ustanova koja se danas nalazi u zgradi bivše škole, 11. Grad, administrativno sjedište kojem je pripadala i Drenova, u kojem je F. Franković učiteljevao, 12. Lokacija na kojoj je na Gornjoj Drenovi izgrađena školska zgrada, 13. Naziv naselja u kojem je rođen Fran Franković.

10.

11.

12.

13.

Rješenja križaljke: Franjo, 2. Donje groblje, 3. Dvadeset, 4. Ivan Žorž, 5. Cifroračunanje, 6. Drenjulica, 7. Jakov Curać, 8. Početnica, 9. Kopar, 10. Pošta, 11. Kastav, 12. Tunić, 13. Tonići. Rješenja osmosmjerke: MIŠTRA, MEŠTAR, PIKABIT, VEJE, BRACIOLET, ŠTRIGA, MAJEVICA, LAPIŠ, ULIKA, VAZAN, ŽVEJARIN. Rješenja rebusa: GROMAČA, PIJAT, LIST, ZEMLJOPIS

Osmosmjerku sastavili: Ivan Seletković, 5. a i Borna Lončarić, 5. c. Tijekom protekle dvije školske godine provodili smo anketu ČA JE ČA. Sada smo vam pripremili i mali test. Riječi iz naše ankete naći ćete u osmosmjerci, no morat ćete se potruditi jer se u tablici kriju čakavske riječi, a mi smo vam zadali njihove standardne istoznačnice. Dobru zabavu! UČITELJ, UČITELJICA, ORMAR, SUHO LIŠĆE, NARUKVICA, VJEŠTICA, JORGOVAN, OLOVKA, MASLINA, BUDILICA

Popis djelatnika kroz dvadeset godina IME I PREZIME

RADNO MJESTO

POČETAK RADA

PRESTANAK RADA

Juranović Marija

učitelj zemljopisa

1.9.1987.

7.11.1989.

Musulin Vesna

tajnik škole

1.9.1987.

Perše Milka

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

31.8.1991.

Merkl Libuška

PVK kuharica

1.9.1987.

19.9.1997.

Maletić Marija

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Rus Blaženka

učitelj francuskog i hrvatskog jezika

1.9.1987.

31.8.1997.

Žic Ivanka

učitelj njemačkog jezika

1.9.1987.

31.8.1989.

Mićić Enica

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

4.10.1992.

Orlović Nikola

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

5.10.1991.

Traub Branka

računovođa škole

1.9.1987.

17.6.1994.

Ljubanović Nedjeljka

učitelj glazbene kulture

1.9.1987.

30.12.2005.

Majcan Renata

učitelj likovne kulture

1.9.1987.

Valušek ud. Mišon Snježana

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

28.3.1994.

Polić ud. Bišćan Vesna

učitelj fizike

1.9.1987.

31.01.1994.

Nađ Gordana

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Zafirova Anka

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Rankov Bojana

učitelj povijesti

1.9.1987.

31.8.1993.

Rakočević Veljka

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

14.5.1991.

Vilić Antoneta

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Mataić Genoveva

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

12.10.2003.

Studenac Nada

učitelj TZK

1.9.1987.

31.8.1996.

Vulić Ivanka

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Vukas Jovanka

čistačica

1.9.1987.

Tuhtan Senada

učitelj matematike i fizike

1.9.1987.

Švrljuga ud. Sablić Ivana

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Božinović Vesna

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Bačić Vinka

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Bilić-Centić Tomislav

učitelj tehničke kulture i ravantelj škole

1.9.1987.

Baljak Davorka

čistačica

1.9.1987.

Leben Marina

učitelj engleskog jezika

1.9.1987.

Bandera ud. Uremović Anamarija

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Janeš Vesna

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

31.8.1995.

Dužević Dubravka

učitelj produženog boravka

1.9.1987.

13.9.1992.

Jajac Nevenka

učitelj matamatike

1.9.1987.

14.9.1988.

Bareta Gordana

kuharica

1.9.1987.

22.9.1996.

Glumac Jovanka

kuharica

1.9.1987.

4.6.1992.

Zoretić Đurđica

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

Dobovičnik Majda

učitelj hrvatskog jezika

1.9.1987.

Renier Branka

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

26.12.1995. 27.1.1992.

20.2.2004.

Manojlović Anka

učitelj biologije i prve pomoći

1.9.1987.

Celent Anka

čistačica

1.9.1987.

31.10.1995.

27.10.1988

Hržić Marija

učitelj domaćinstva i tehničke kulture

1.9.1987.

7.3.1994.

Malečkar Stanka

čistačica

1.9.1987.

1.9.1991.

Rabar ud.Osip Zorica

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

8.12.1991.

Smilović Đurđa

učitelj hrvatskog jezika

1.9.1987.

7.3.1993.

Ban Eugen

učitelj tehničke kulture

1.9.1987.

20.8.2006.

Ćoza Gordana

pedagog škole

1.9.1987.

9.2.1995.

Štimac Željka

stručni suradnik - knjižničar

1.9.1987.

31.1.1996.

Balas Anastazija

učitelj razredne nastave

1.9.1987.

31.8.1990.

52 Rizner Nada

učitelj njemačkog jezika

1.9.1987.

31.8.1991.

Jurman Ljiljana

učitelj hrvatskog jezika

1.9.1987.

3.9.1996.

Vukelić Marijana Sikavica Rosanda

učitelj engleskog jezika čistačica

1.9.1987. 7.9.1987.

31.8.1990. 19.4.1988.

Božić Dubravka

učitelj biologije

Galović Dragan

učitelj hrvatskog jezika

10.9.1987.

Žic Nataša

učitelj razredne nastave

12.9.1987.

Reš Dušan

učitelj kemije-biologija

14.9.1987.

20.9.1992. 31.8.1988.

1987.

Lakoš Neven

učitelj likovne kulture

14.10.1987.

Domić ud. Stanić Jasna

učitelj razredne nastave

8.9.1987.

Klanac Branko

domar-ložač-kućni majstor

22.9.1987.

Gogić Živka

čistačica

1.10.1987.

Tomović Sonja

učitelj razredne nastave

Jelinić ud.Brusić Anka

čistačica

1987.

s prekidima do

1991. 30..9.1988. 2.12.1987

12.4.1993. s prekidima do

1.10.1987.

1991. 27.12.1997.

Vučković Željko

učitelj TZK

1.10.1987.

25.3.1990.

Zloković Jasminka

učitelj povijesti

5.10.1987.

22.10.1987.

Cukrov Dijana

blagajnik-administrator

1.9.1987.

15.2.1993.

Kulaš Ljiljana

učitelj povijesti

23.10.1987.

18.11.1987.

Pešut Marino

učitelj tehničke kulture

1.11.1987.

Kovačević Dina

učitelj zemljopisa

Ninić Slaviša

učitelj glazbene kulture

1987.

s prekidima do

1.11.1987.

1990. 31.8.1988.

Momčilović Olanda

stručni suradnik - psiholog

3.11.1987.

21.2.1993.

Ikica Snježana

učitelj razredne nastave

4.2.1988.

8.4.1988.

Curać Jakov

ravnatelj škole

1.3.1988.

Pešut Radmila

učitelj razredne nastave

5.9.1988.

s prekidima do

1.3.1995.

1988.

s prekidima do

Rokić Katija

učitelj biologije i prve pomoći

Matijević-Laginja Gordana

učitelj likovne kulture

7.10.1988.

1993.

Domančić Marica

učitelj matematike i fizike

10.10.1988.

Sinožić Danica

učitelj prirode i biologije

3.10.1988.

Zukić Nisveta

učitelj zemljopisa

25.10.1988.

Bilić-Centić Svijetlana

učitelj razredne nastave

1988.

s prekidima do

2003.

Bađuk Miljenka

učitelj razredne nastave

1988.

s prekidima do

1989.

s prekidima do

31.8.1994.

30.6.1989.

Naglić Manja

učitelj engleskog jezika

1988.

Brdar-Labus Milka

učitelj hrvatskog jezika

6.2.1989.

13.01.1992.

1989. 31.8.1990.

Kresnik Damir

učitelj zemljopisa i povijesti

4.9.1989.

Šprljan Nikola

učitelj matematike i fizike

1.9.1989.

Badjuk Zoran

učitelj glazbene kulture

25.9.1989.

Klanac Vesela

čistačica

1.2.1990.

Cvitan ud. Ban Sanja

učitelj razredne nastave

5.2.1990.

Maoduš Aleksandra

učitelj razredne nastave

5.2.1990.

20.4.1990.

Gračan Snježana

učitelj matematike

14.2.1990.

30.6.1990.

1.3.1990.

8.9.1991. s prekidima do

Mladen Marić

učitelj TZK

Vitulić Myrta

učitelj njemačkog jezika

Željko Željeznjak

učitelj povijesti i zemljopisa

3.9.1990.

5.2.1997.

Marković Aida

učitelj matematike

10.9.1990.

4.8.1991.

Kovačić Dragutin

učitelj zemljopisa

10.9.1990.

30.12.1993.

Karuza ud. Drnić Irena

učitelj razredne nastave

Kirac Ivan

učitelj biologije i prve pomoći

12.9.1990.

27.3.1991.

Podgoršek Vanda

učitelj engleskog jezika

17.9.1990.

8.2.1993.

Hadžibegović Vesna

učitelj engleskog jezika

23.10.1990.

16.7.1991.

1990.

Dešman Darija

učitelj engleskog jezika

18.10.1990.

Ferk Nedeljka

stručni suradnik -psiholog

23.10.1990.

10.9.1995. s prekidima do

s prekidima do

1991.

1996.

26.1.1991. s prekidima do

Muzička Dolores

učitelj razredne nastave

12.3.1991.

22.3.1991.

Juričić Ilinka

učitelj razredne nastave

9.4.1991.

12.4.1991.

Glavan Tamara

učitelj razredne nastave

1991.

Strenja-Grubešić Ines

učitelj biologije i prirode

30.9.1991.

s prekidima do

1992. 6.11.1991.

53 Pernjak Sandra

učitelj razredne nastave

1991.

Sikavica ud. Blašković Vedrana

učitelj RKT vjeronauka

1.10.1991.

s prekidima do

1994. 31.8.2004.

Vuleta Ana

učitelj RKT vjeronauka

1.10.1991.

dr.Špehar Milan

učitelj RKT vjeronauka

1991.

Križan Nada

učitelj njemačkog jezika

1.11.1991.

Strgačić Đurđica

učitelj glazbenog odgoja

12.11.1991.

31.8.1993.

Šlosar Irena

učitelj hrvatskog jezika

13.1.1992.

31.8.1992.

Gordana Majnarić

učitelj matematike

1992.

31.8.1992. s prekidima do

s prekidima do

1994.

1993.

Orelj Miloš

učitelj pravoslavnog vjeronauka

21.11.1991.

31.8.1993.

Vranić Ivana

učitelj engleskog jezika

31.1.1992.

30.6.1992.

Znaor Jasenka

učitelj razredne nastave

14.5.1992.

30.6.1992.

Koraljka Renier

učitelj hrvatskog jezika

14.9.1992.

26.12.1993.

Miljatović Zdenka

učitelj engleskog jezika

2.12.1992.

31.10.1993.

Jakić Šime

učitelj biologije

18.1.1993.

Srdoc Bojan

učitelj engleskog jezika

1993.

Prena Gjoni

učitelj RKT vjeronauka

1.2.1993.

31.8.1993.

Pavleković Marijana

blagajnik-administrator

12.2.1993.

31.10.1993.

Đikić Adnan

islamski vjeroučitelj

1.2.1993.

Cvitanović Anka

čistačica

24.5.1993.

Drljača Branko

učitelj matematike i fizike

13.9.1993.

Zanelli-Novosel Telma

učitelj engleskog jezika

20.9.1993.

Jugo- Superina Daniela

učitelj povijesti

21.9.1993.

Maslać Stoja

učitelj RKT vjeronauka

14.9.1993.

Araminac ud.Šerić Snježana

učitelj hrvatskog jezika

11.10.1993.

Kuščević Nataša

učitelj prirode i razredne

1993.

17.10.1993. s prekidima do

1994.

4.10.1993. 9.09.1998. s prekidima do

1998.

Mikić Vjera

čistačica

8.11.1993.

5.06.1995.

Ojdanić Amela

učitelj engleskog jezika

13.10.1993.

18.9.1994.

Haller Nina

učitelj glazbene kulture

8.11.1993.

31.8.1995.

Kustić Mirjana

blagajnik-administrator i računovođa

13.12.1993.

5.6.2005.

Fazlagić Ibrahim

učitelj zemljopisa

17.1994.

Čavrak ud. Iljkić Sandra

učitelj razredne nastave

Toić Marina

učitelj RKT vjeronauka

24.1.1994.

31. 8.1995.

Barać Ljiljana

učitelj matematike

31.1.1994.

31.8.1994.

1994.

30.12.2000. s prekidima do

Preradović Dragica

čistačica

16.5.1994.

30.6.1994.

Mihić Helena

učitelj razredne nastave

1.6.1994.

7.7.1998.

Badurina Ljiljana

učitelj engleskog jezika

15.9.1994.

Andrijević Sanja

učitelj hrvatskog jezika

15.9.1994.

22.7.1996.

Vesna Benić

učitelj engleskog jezika

11.10.1994.

19.2.1995.

Vesna Devčić

učitelj kemije

21.10.1994.

31.10.1994.

Stipić Kornelija

učitelj kemije

2.11.1994.

23.12.1994.

Jedretić Ivana

učitelj RKT vjeronauka

1.11.1994.

19.10.2000.

Toljanić Dijana

stručni suradnik-defektolog

1.3.1995.

17.11.1996.

22.2.1995.

Kalajžić Jagoda

učitelj hrvatskog i engleskog jezika

Herceg Jadranka

učitelj likovne kulture

17.2.1995.

31.8.1995.

Bahtijarević Fatima

učitelj TZK

12.5.1995.

18.6.1995.

Božić Ljubica

učitelj RKT vjeronauka

1.9.1995.

31.8.1996.

Tojaga Nada

čistačica

14.8.1995.

7.2.2000.

Barbarić-Čop Sanja

učitelj biologije i kemije

11.9.1995.

27.10.1996.

Jović Marko

učitelj TZK

11.9.1995.

7.9.1997.

Kuzmić Ljiljana

čistačica

24.10.1995.

Jurčić Dijana

učitelj razredne nastave

Matijević Branka

čistačica

1.11.1995.

Mijatović Slavica

stručni suradnik - knjižničar

1.1.1996.

Pupačić Marija

kuharica

8.1.1996.

Štimac Ivan

učitelj TZK

17.9.1996.

Pribanić Mirjana

učitelj razredne nastave

1995.

1996.

31.10.1995. s prekidima do

1996.

s prekidima do

1997.

Dajana Fak

čistačica

3.10.1996.

Badurina Željka

čistačica

28.10.1996.

Benazić Karmen

učitelj fizike i kemije

1.11.1996.

Babić Marija

kuharica

13.12.1996.

26.11.1996

Ostojić Milka

čistačica

Sandra Jurić

učitelj razredne nastave

1996.

Cvrtila ud. Domijan Renata

stručni suradnik-defektolog

1996.

Bilić-Centić Mirko

učitelj TZK

22.1.1997.

4.4.1997.

13.1¸.1997.

31.8.1997.

Dragoslavić Marijana

učitelj RKT vjeronauka

Novarlić Irena

učitelj razredne nastave

Gregov Aleksandra

učitelj povijesti i zemljopisa

26.11.1996.

13.12.1996. 1999. s prekidima do

2002.

1997.

2004.

18.2.1997.

31.8.1997.

Milanović Boris

domar-ložač-kućni majstor

17.2.1997.

14.3.1997.

Špehar Mladen

učitelj RKT vjeronauka

3.3.1997.

31.8.1997.

Frlan-Jugo Marina

učitelj hrvatskog jezika

15.9.1997.

Kuštera ud.Matanović Sanja

čistačica

2.9.1997.

Gorski Stela

učitelj prirode

15.9.1997.

Kuvačić Damir

učitelj TZK

19.9.1997.

Zelić Gordana

čistačica

26.9.1997.

Janeš ud. Reš Brigita

učitelj razredne nastave

20.10.1997.

31.8.1998.

Kamber Mara

učitelj RKT vjeronauka

15.9.1997.

Bandera Sandra

učitelj razredne nastave

1997.

s prekidima do

1998.

Frković Mirjana

učitelj razredne nastave

1997.

s prekidima do

1998.

1997.

s prekidima do

Grubišić Linda

učitelj njemačkog jezika

Marković Aida

učitelj matematike

Šogolj Ziba Miletić Neda

učitelj metematike i fizike učitelj zemljopisa

Durbešić Jasna

čistačica

1998.

Branković Dušica

stručni suradnik-psiholog

1998.

Dekanić Katica

učitelj tehničke kulture

20.4.1998. 24.4.1998.

31.12.2004.

13.1.1998. 1998.

1998. 13.2.1998.

s prekidima do

16.3.1998.

1998. 30.4.1998. 1999.

s prekidima do

1999. 10.7.1998.

Koritnik Mario

učitelj informatike

Miš-Čak Kata

tajnik škole

1998.

s prekidima do

1999.

Škorić Darko

domar- kućni majstor

1998.

s prekidima do

1999.

Bašić Zrinka

učitelj zemljopisa

1998.

s prekidima do

1999.

1998.

s prekidima do

Lerga Ive

učitelj povijesti i zemljopisa

Lidija Hreljac

učitelj matematike i fizike

16.11.1998. 14.1.1999.

Kalember ud. Bakarčić Stela

defektolog-soc.pedagog

Dujić Ljubica

čistačica

14.1.1999.

Ušljebrka Tamara

učitelj razredne nastave

20.1.1999.

Ležaić Jasenka

učitelj razredne nastave

27.1.1999.

Požega Vesna

čistačica

22.5.1998.

2001. 9.2.1999. 5.8.2001.

s prekidima do

28.5.1999.

27.1.1999.

s prekidima do

29.10.1999.

s prekidima do

Ivandić Brankica

učitelj razredne nastave

2.2.1999.

Cupać Roksanda

učitelj razredne nastave

22.2.1999.

Memišev Ana

čistačica

24.2.1999.

Jajac Aleksandra

učitelj razredne nastave

22.2.1999.

8.3.1999. 21.5.1999. 26.2.1999. s prekidima do

17.6.1999. 5.3.1999.

Fuzul Marta

učitelj RKT vjeronauka

6.9.1999.

31.8.2006.

Perković Sušanj Jadranka

učitelj povijesti

20.4.1999.

28.7.1999.

Oštrić Marta

učitelj hrvatskog jezika

1999.

s prekidima do

2001.

Babić Žic Snježana

učitelj prirode

15.9.1999.

14.9.2000.

Švorinić Branko

učitelj povijesti

20.9.1999.

6.9.2001.

Starčević Marko

ravnatelj

1.9.1999.

Šegota Dolores

učitelj tehničke kulture

1999.

s prekidima do

2004.

Badurina Ivana

v.d. ravnatelj škole

9.4.1999.

31.8.1999.

Kukec Katja

učitelj tjel.-zdrav.kulture

16.11.1999.

12.12.1999.

Bikić-Zvonarić Belkisa

učitelj engleskog jezika

1.12.1999.

Sablich Smiljana

čistačica

1999.

s prekidima do

2005.

Smolčić Ivana

učitelj hrvatskog jezika

17.1.2000.

26.5.2000.

Šuleski Borislav

učitelj engleskog jezika

19.1.2000.

4.5.2000.

Valjak Vladimira

učitelj zemljopisa

8.5.2000.

31.8.2000.

Lučić Nensi

učitelj matematike

11.5.2000.

19.5.2000.

Katušin Tanja

učitelj zemljopisa-kemije-eng.j. i RN

2000.

Oškera Ljubica

učitelj kemije

2000.

Jurjević Josip

učitelj zemljopisa

1.1.2001.

Milić Đurđa

učitelj prirode i biologije

11.9.2001.

Popić Pero

učitelj RKT vjeronauka

11.9.2001.

Malbaša ud. Kovačić Nera

učitelj povijesti

24.9.2001. 23.1.2002.

s prekidima do

2005. 2001.

21.10.2001.

Štitić Ana

računovođa škole

Rudenjak ud. Fistonić Barbara

stručni suradnik-defektolog

28.1.2002.

Štefan Danijela

čistačica

29.4.2002.

Jendričko Marica

učitelj RKT vjeronauka

1.9.2002.

Štefan Loreta

čistačica

17.9.2002.

Majeron Marija

čistačica

27.1.2003.

17.2.2003.

Štimec Mislav

učitelj RKT vjeronauka

7.2.2003.

4.9.2003.

Odorčić Violeta

učitelj matematike i informatike

3.3.2003.

23.4.2003.

Jereminov Saša

učitelj povijesti

10.11.2003.

25.4.2004.

Brkičić Perica

učitelj RKT vjeronauka

12.1.2004.

20.1.2004.

Host Danijela

učitelj RKT vjeronauka

21.1.20'04.

31.8.2006.

Stegić Coglievina Dolores

učitelj defektolog u PRO

1.3.2004.

18.4. 2004.

Krnpotić Maša

učitelj RKT vjeronauka

8.3.2004.

2.4.2004.

Kvasina Oliver

učitelj zemljopisa

1.4.2004.

31.8.2006.

Orbanić Daniela

učitelj RKT vjeronauka

1.9.2004.

Trtanj Ivona

učitelj produženog boravka

2.9.2004.

Korušac Igor

učitelj biologije i kemije

1.9.2004.

Tomašević Krasojević Dubravka

učitelj razredne nastave i PB

Žutelija Biljana

učitelj informatike

Peračković Angela

učitelj razredne nastave u PB

6.9.2005.

Spinčić Mihaela

učitelj RKT vjeronauka

19.9.2005.

2004.

s prekidima do 21.6.2002. 31.8.2003. s prekidima do

31.8.2006. s prekidima do 5.7.2005. s prekidima do

19.10.2004.

2005. 30.11.2004. 31.8.2006.

Borić Irma

učitelj engleskog jezika

2005.

s prekidima do

2006.

Kostelac Barbara

učitelj razredne nastave

2005.

s prekidima do

2007..

Jokić Nataša

učitelj hrvatskog jezika

7.11.2005.

2.12.2005.

Mašić Marijeta

učitelj njemačkog jezika

22.11.2005.

14.1.2007.

Krstović Morana

učitelj engleskog jezika

15.11.2005.

2.12.2005.

Stupac Anita

učitelj glazbene kulture

16.1.2006.

Sonja Sablich

čistačica

Kelava Roberta

učitelj RKT vjeronauka

2006.

s prekidima do

2007.

1.9.2006.

Stubičar Jelka

učitelj RKT vjeronauka

1.9.2006.

Jedriško Helena

učitelj hrvatskog jezika

4.9.2006.

Toić Dlačić Karmen

učitelj informatike

5.9.2006.

Troskot Ana

učitelj zemljopisa

4.9.2006.

Perić

učitelj RKT vjeronauka

109.2006.

8.10.2006.

Smilović Flavia

učitelj engleskog jezika

5.9.2006.

Plejić Mirjana

učitelj informatike od I.-IV.r.

25.9.2006.

Ibrić Denijal

učitelj zemljopisa

10.10.2006.

Girotto Radojčić Itarina

učitelj prirode i biologije

13.11.2006.

3.12.2006.

Pavelić Ljiljana

učitelj RKT vjeronauka

28.11.2006.

31.12.2006.

Žic Matija

učitelj razredne nastave

12.2.2007.

Crnić Mira

čistačica

7.03.2007.

9.3.2007