__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

Monografija 30. obljetnica OŠ Fran Franković, Rijeka


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 2

Uredništvo

Glavni i odgovorni: mr. sc. Marko Starčević, prof. Glavne urednice: Majda Dobovičnik, Karmen Toić Dlačić Uredništvo: Učiteljsko vijeće Škole Lektori: Snježana Araminac-Šerić, Marina Frlan-Jugo, Nataša Sveticki, Majda Dobovičnik Likovna urednica: Renata Majcan Dizajn i grafička priprema: Karmen Toić Dlačić, Majda Dobovičnik Obrada fotografija: Daria Baranašić Fotografije korištene iz arhiva i spomenice Škole. U monografiji korišteni likovni radovi učenika Škole.

Školska godina 2016./2017.


HIMNA ŠKOLE

Stranica 3

Himna Škole pod nazivom Naša škola nastala je kao produkt stvaralačke radionice u kojoj su učenici, uz pomoć svojih mentorica učiteljice Hrvatskog jezika Snježane Šerić i učiteljice Glazbene kulture Anite Stupac Butorac, napisali tekst, a

zatim i glazbu. Učenici su pjesmu snimili u tonskom studiju Davida Trkulje. Uskoro postaje omiljena među učenicima, a izvodi se na svakoj važnijoj priredbi Škole.

Dobro došao u naš dječji svijet jer svaki naš dan ispunit ćeš ti! Naša je škola mašte tvornica, duga puna boja, svemir tajni pun. Mi smo generacija drugačija, zabavnija i zato: osmjehni se i pruži mi ruku - upoznat ćeš dječji svijet. Dječji svijet drugačiji je jer u njemu stanuje smijeh. Autor teksta i glazbe: Literarno -glazbena radionica Mentori: Snježana Šerić, prof. i Anita Stupac, prof. Školska godina: 2006./2007.


RIJEČ RAVNATELJA


RIJEČ RAVNATELJA

Stranica 5

U jednoj, ne tako dugoj, ali bremenitoj obljetnici, imam privi-

Od nepreciznog glagola znati, trebalo je doći do razumjeti,

legiju da dvije trećine života ustanove Fran Franković spada-

kako se u vlastitim konačnostima ne bi prisjećali pedagoškog

ju pod moje vodstvo. Sjećam se prve sjednice Učiteljskog vijeća

individualizma i hvaljenja velebnih uspjeha naših učenika.

1. rujna 1999. i gotovo rasporeda gdje je tko s (i)jedio; djevojke

Jer njihovih uspjeha ne bi bilo bez njihovih roditelja, bez

i mladići tada, žene i muškarčine sada!? Poigravam se vremen-

razrednika i mentora i tako dolazimo do pedagoškog tima

skom fiziologijom i pedagogijom. Sjećam se načina pripreme za

koji se ima čime ponositi. No, ponos je neizmjerljiv kada vas

tu sjednicu. Glavna misao dopala me je na vrhu Čelimba-

učenici prestignu u znanju, ali je još veći kada vam pomog-

še:“Neka ova filharrmonija ne svira samo klasiku, nego i ča-ča

nu, s pozicija magistara građevine, strojarstva, ureda pročel-

-ča“. Mislim da nitko nije tada shvatio što pjesnik želi reći.

nika na realizaciji projekata obnove Škole i kažu: „Tu sam

Ćutio sam u sebi pedagošku i općeljudsku slobodu koju bi tre-

ja išao u školu, ovo je moja škola“. Tko je zaslužan za razvi-

balo osigurati i učiteljima i tehničkom osoblju, ali i učenicima i

janje takvih osjećaja?

roditeljima, pa sve skupa usmjeriti dobroj interpersonalnoj suradnji. Kako? – trebalo je odgovoriti, prvenstveno sebi. Tražih dobru literaturu, (m)učenu, znanstvenu, športsku, religijsku, razumije se, prvenstveno pedagošku, sociološku i psihološku. Ali, pod težinom literature ne bijaše odgovora. Potražih drugi put.

Iz prijašnjih vremena, dolaze slike Marije Francetić koja dijete bi, ali se u ženu pretvori istog trena kada skinu sa sebe talijansku zastavu. Dolaze slike osnivača škole Fran Franković koji se usudiše 1987. godine dati ime školi domaćeg Drenovčana!!! Hvala im na povijesnoj hrabrosti. U sadašnjim vremenima, strepnje nad roditeljskom i službenom

Projekcija mojeg pjesničkog razmišljanja i govora, vezana uz

politikom da se ne ukine još poneki sat materinjeg jezika i

pedagogiju odgoja i obrazovanja nije kompatibilna (namjerna

matematike, kako bi se tobože rasteretilo djecu? I pitanje:

tuđica koja pritisnu materinju podnošljivost) uz procese i nas-

Koliko smo onda svi skupa spremni za STEM obrazovanje i

tajanja školskog menadžmenta.

radikalne promjene koje se danas nazivaju Kurikularna

Voditi i upravljati, postulati su suvremene pedagogije u cjelokupnom nastavnom procesu, što uključuje u svim varijantama učenike, roditelje i sve djelatnike škole.

reforma??

Ravnatelj: Mr. sc. Marko Starčević


FRAN FRANKOVIĆ


FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 7

FRAN FRANKOVIĆ - VELIKI UČITELJ ČIJE IME NOSIMO U Opatiji je u ljeto 1908. održana skupština Hrvatskog učiteljskog društva Narodna prosvjeta za Istru. Istoimeni časopis ovako opisuje zbivanja:

“Dolazi i naš obljubljeni otac, ravnatelj Franković, sa poštovanjem pristupaju njemu učitelji i učiteljice, sa ljubavlju stiskaju mu desnicu… diže se Car Emin, da govori o daljnjoj izobrazbi mladih učitelja. Obraća se najprije riječima zahvalnosti i priznanja ka gosp. ravnatelju Frankoviću, koji je pomogao uzgajati skoro sve sadašnje učiteljstvo Istre, koji je jedini učiteljstvu našem znao uliti u srca onaj pravi narodni duh, da ga nismo na koparskom učiteljištu imali, bili bi pravi sirotani.” Fran Franković tako je još za života nazvan ocem istarskih učitelja, u vrijeme kad je borba za hrvatski jezik u školama bila na vrhuncu. Stoga je njegovo ime zapravo bilo jedini mogući izbor za odabir imena drenovske škole. Franković je rođen 27. rujna 1849. na Drenovi (Podbreg) u jednostavnoj seljačkoj obitelji. Otac Franjo bio je piljač. Dječak je najprije završio Pučku školu na Drenovi pa riječku gimnaziju. Fakultetsko obrazovanje stekao je u Beču, Pragu i Zagrebu te je postao profesor hrvatskog jezika.

Matična knjiga Pučke učione u Drenovi (uz Frankovićevo ime stoji: Zbog odličnog ponašanja i napredovanja u častnu knjigu upisan. Zbog odličnog napredovanja nadaren jest.)

CRTICA

Otprilike u vrijeme kad je Fran Franković polazio riječku gimnaziju, u njoj su se školovali i Vjekoslav Spinčić, Matko Mandić i Matko Laginja, budući preporoditeljski Istarski trolist. Pretpostavljamo da su već tada četvorica mladića gradila svoje političke stavove, odnosno da su raspravljali o teškom položaju Hrvata u Istri i Primorju te mogućim načinima kako takve prilike popraviti.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 8

Franković svoje učiteljevanje započinje 1876. u riječkoj gimnaziji, a od 1880. poučava buduće učitelje u hrvatskom odjelu carske i kraljevske muške Učiteljske škole u Kopru. Učio je i odgajao generacije i generacije učitelja, čija svjedočenja kažu da je Franković bio blag, ali i vrlo ljut kad bi griješili u govoru i pisanju. Hrvatski jezik je predavao sa zanosom pa je svaku grešku smatrao uvredom. Veliko Frankovićevo postignuće je i autorstvo prve Hrvatske početnice za opće pučke škole. Prvo izdanje je iz 1889., a početnica se koristila više od

dvadeset godina za učenje čitanja i pisanja. Hrvatski đaci i profesori u Kopru bili su izloženi stalnim vrijeđanjima i napadima Talijana. Zato su školske vlasti odlučile premjestiti hrvatski odjel u Kastav. Od 1906. do umirovljenja 1910. godine Franković je ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu, gdje, osim hrvatskog jezika, predaje i njemački jezik, povijest i geografiju. U to vrijeme, bliže rodnom kraju, pomaže i svojim Drenovčanima te utemeljuje Pučku čitaonicu 1908. godine.

CRTICA Naša sloga, preporodni list istarskih Hrvata, 1897. godine zabilježila je i ovo: «Dne 3.t.mj. vraćao se gosp. profesor Franković sa šetnje kući. U prvoj ulici kod nekog Lampića opazio je 7 - 8 muškaraca i ženu. Kada je prošao jedno 15 koračaja, udari mu kamen u glavu tolikom silom da mu je klobuk odmah na tle pao. Pobrav klobuk, vrati se naprav onim junakom, ali se ovi naglo odalečiše.»

U mirovini živi u Rijeci, gdje se aktivno uključuje u rad Narodne čitaonice u Rijeci. Jedno joj je vrijeme bio i predsjednik. Kad je u vrijeme D'Annunzijeve okupacije čitaonica zatvorena, Franković se našao na udaru premetačina i drugih grubosti. Moždani udar 1920. prikovao ga je za krevet, borio se s oskudicom i napokon preselio u rodnu kuću na Drenovi.

Umro je 27. srpnja 1924. te je pokopan na drenovskom groblju, tada u drugoj državi, Italiji. Samo mjesec dana kasnije u njegovu kuću ulaze prvi đaci, u hrvatsku školu na Gornjoj Drenovi. Time je krug zatvoren na jedini pravedan način.


FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 9

Brinemo se o Frankovićevom grobu

Pored Frankovićevog pisaćeg stola u Zavičajnom muzeju Drenova

Često posjećujemo Frankovićevu rodnu kuću u Tonićima (Podbreg). Gospođa Evica nas uvijek rado ugosti i pripovijeda što je o Frankoviću čula u mladosti. Mislimo da bi spomen-ploču trebalo hitno obnoviti jer je jedva čitljiva.


DRENOVSKI VREMEPLOV


DRENOVSKI VREMEPLOV

Stranica 11

KRATKA POVIJEST DRENOVE PRVI TRAGOVI Drenova nije vrlo staro naselje poput Kastva, Bakra i Zameta. Pred nekoliko stoljeća bila je relativno rijetko naseljeno zaleđe Rijeke. I samo ime mjesta spominje se tek u 19. stoljeću. No naziv za stanovnika – Drenovčan – jest starije. Nazivali su tako one koji su živjeli u malim zaseocima Kablari, Podbreg, Brdina, Klanjci… Ime su zasigurno dobili po stablu drena, kojim je ovo područje nekoć obilovalo. A možda i, ako se malo poigramo maštom, zbog izdržljivosti ljudi koji su, radeći teške poslove poput

sječe drva, biti žilavi kao dren. Dalje u prošlost vodi nas podatak riječkog povjesničara Giovannija Koblera te, neobično, zapis u bilježnici drenovskog trgovca Francesca Stefana s kraja 19. stoljeća. Obojica su spomenula kapelu Svih svetih na Obršu prema Podbregu te da je postojala već u 16. stoljeću. Stoga se može zaključiti da su već tada postojala naselja na drenovskom području. Kapela postoji i danas te se nalazi u sklopu Centralnog

Kapela Svih svetih nekad i danas

gradskog groblja.

Zapis Francesca Stefana u bilježnici Strazza crediti: 1890. 15/8 Našlo seje koliko crekvica od Sisvetih 3 sto i 15 let, pisao Fran Stefan

Da su na području Drenove postojali i veći

lo na svom posjedu. Posjedu je pripadala kuća,

zemljišni posjedi, svjedoči kapela Majke Božje

vinograd i šuma zvana Paškvinovac. Monsig-

Karmelske. Ona se nalazila na mjestu starog

nor Gabrijel Bratina pronašao je mjedenu ploči-

Župnog stana uz današnju istoimenu crkvu.

cu koja je bila postavljena pod kamen temeljac

Podigla ju je 1628. godine riječka obitelj Petralo-

kapelice.

Mjedena pločica iz temelja kapele Majke Božje Karmelske


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 12

KRATKA POVIJEST DRENOVE Devetnaesto stoljeće Povijest gotovo da šuti o Drenovi sve do prve polovice 19. stoljeća, kad se prvi put izrijekom spominje ime Drenove za područje oko novoizgrađene crkve Majke Božje Karmelske. Zasigurno zbog porasta broja stanovnika, na Drenovi je 1836. osnovana župa i župni dvor,

a 1837. na Drenovu dolazi prvi župnik Ivan Cvetko. Ubrzo je izgrađen, njegovim zalaganjem, župni stan. Kako je kapela bila ruševna, nova crkva počela se graditi 1847. godine, a sasvim je završena i posvećena 1863. godine. U otprilike isto vrijeme podignuta je pored crkve školska zgrada.

Crkva Majke Božje Karmelske prije Drugog svjetskog rata

Paltarice – možda je među njima i pokoja Drenovčanka?

Druga polovica 19. stoljeća bila je za Rijeku zlatno doba gospodarskog napretka, što je utjecalo i na Drenovčane. Umjesto poljoprivrede i drva, od čega su mahom živjeli, Drenovčani postaju lučki

i tvornički radnici. Čak se i brojne žene zapošljavaju u Paltu (tvornici duhana), pa ih zovu paltarice.


DRENOVSKI VREMEPLOV

Stranica 13

Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. Rijeka i okolica pripojene su Mađarskoj. Drenova 1872. postaje općina, a Drenovčani i službeno građani Rijeke. Na Drenovi započinje dugo razdoblje talijanizacije, koje je najočitije u školi te u potalijančivanju imena i prezimena. No, i hrvatski narodni preporod imao je što za reći. Najviše su očuvanju i njegovanju hrvatskog jezika i svijesti doprinijeli rođeni Drenovčani učitelj Fran Franković te pjesnik i novinar Ivo Grohovac Riječanin.

Fran Franković utemeljitelj je Pučke čitaonice u Drenovi, koja je osnovana 1908. godine. Čitaonica je bila središte kulturnih aktivnosti, a djelovala je u jednoj prostoriji kuće Vinka Štefana na Lokvi. U Pravilima čitaonice stoji da je svrha čitaonice zabava i pouka, koje se postižu čitanjem časopisa, smotri i knjiga, poučnim predavanjima, razgovorom, predstavama i glazbom. Dio knjiga poklonio je sam profesor Franković, a dio njegova učiteljska škola u Kopru. U čitaonici se uskoro stvara dramska grupa i pjevački zbor.

Ivo Grohovac je podlistkom Ivićina i Jožićina u listu Riječki glasnik na čakavskom narječju objašnjavao političke i društvene prilike. Ivićina i Jožićina, pisani u formi dijaloga, bili su iznimno čitani i popularni. Antun Gustav Matoš je 1909. posjetio Rijeku i potom za ovaj Grohovčev rad napisao: To vrijedi više za buđenje riječke svijesti od tisuće uvodnih diplomatskih članaka. Naši ljudi najviše razumiju domaćeg čovjeka.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 14

KRATKA POVIJEST DRENOVE Bure i oluje - dva svjetska rata i između njih Prvi svjetski rat (1914. – 1918.) povlači na bojišta gotovo sve vojno sposobne muškarce AustroUgarske Monarhije. Vojnici s Drenove upućeni su u rovove Galicije, Soče, Piave... Tadašnji drenovski župnik Mate Polić zapisao je u župnoj knjizi imena 214 Drenovčana koji su unovačeni te 22 poginula. Na Drenovi ostaju mahom žene, djeca i starci, koji se bore s velikom oskudicom i glađu. Prve poratne godine Rijeci i Drenovi nisu donijele mir. Najprije je uslijedila okupacija saveznika Antante, pa D'Annunzio i njegova vlast. Italija i novoosnovano Kraljevstvo SHS sklopili su pot-

kraj 1920. Rapalski ugovor kojim su određene nove granice te je stvorena Slobodna Država Rijeka u koju je uključena čitava Drenova. U nešto više od tri godine postojanja, riječku državu razdirali su sukobi fašista i autonomaša. Agonija je okončana Rimskim sporazumom početkom 1924. godine. Rijeka je priključena Italiji, a granica je povučena posred Drenove. Drenovčani su žalosno podijeljeni između dviju država. Gornja Drenova priključena je općini Kastav. Većina Drenovčana nastavila je raditi u Rijeci, djeca su svakodnevno prelazila granicu na putu do škole, čak su se i mrtvi s Gornje Drenove pokapali u drugoj državi.

Talijansko-jugoslavenska granica na Drenovi


DRENOVSKI VREMEPLOV

Stranica 15

Ipak, Gornja Drenova se ne miri s postojećim sta-

središte plesova, zabave i druženja, naročito u

njem. Odgovor je bogat kulturni život. Osnovan

vrijeme karnevala. Gradi se škola na Tuniću

je Tamburaški zbor Drenovčan, dva plesna orke-

(1930.) i crkva sv. Jurja (posvećena 1939.). Tada

stra (Jazzband i Morena), nogometni klub... Sa-

je Gornja Drenova dobila i zasebnu župu, a us-

mi, svojim sredstvima i radom, Drenovčani 1928.

koro i groblje (1940.).

dovršavaju Narodni dom na Lokvi, koji postaje

Graditelji Narodnog doma na Lokvi nazvali su svoje društvo Složni drugovi (1928.)

Gradnja crkve sv. Jurja na Gornjoj Drenovi


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 16

KRATKA POVIJEST DRENOVE Bure i oluje - dva svjetska rata i između njih

Piramida na Lubanju – spomen na borbe u sklopu Riječke bitke 1945.

Drugi svjetski rat Drenovi donosi nova stradanja i patnje. Najprije, prema Rimskim ugovorima u svibnju 1941. čitava Drenova pripada Italiji. Drenovčani se mahom pridružuju antifašističkom pokretu, a u svibnju 1942. prva veća grupa s Drenove odlazi u šumu, u partizane. Kapitulacija Italije ujesen 1943. ne donosi olakšanje, naprotiv. Njemačka okupacija značila je palež kuća, zamiranje društvenog i svakog javnog života. Riječka

bitka na samom kraju rata dovela je bojišnicu na samu Drenovu – na Veli vrh i Lubanj. Brojke kažu da je s područja Drenove u ratu poginulo 45 mještana, što je velik broj za mjesto od nešto preko tisuću stanovnika. Njihova se imena nalaze na spomeniku na Lokvi, a po njima su nazvane i mnoge današnje ulice (npr. braća Hlača, Stanko Franković, Ivan Žorž, Ružica Mihić, Bruno Francetić, Orlando Kučić).

Drenova nekad… i

...danas...

KRATKA POVIJEST DRENOVE Od seoskog do gradskog načina života Prve godine nakon rata u ponovno

nekoliko

godina

da

električna

sjedinjenoj Drenovi bile su teške, pu-

energija dođe do Gornje Drenove,

ne oskudice. Nastala je tzv. druga

koju je Donja Drenova imala već

Jugoslavija. Novi politički i društve-

oko 1930. godine. Potkraj 1968. na-

ni sustav ponovno od ljudi traži pri-

pokon je asfaltirana i glavna cesta

lagodbu. Na rad u Rijeku ide se pje-

kroz Drenovu. Sedamdesetih godi-

šice, a prvi javni prijevoz bio je ka-

na 20. stoljeća počinje novo doba –

mion koji je od 1950. godine vozio

stanogradnja dovodi na Drenovu

do Rijeke jednom dnevno. Trebalo je

tisuće novih stanovnika.


DRENOVSKI VREMEPLOV

Stranica 17

Drenova je 1971. imala 1367 stanovnika, a 1987. već preko 8000. Seoski način života polako nestaje, gradi se nova škola, market, vrtić, ambulanta. Vodovodna mreža dovršena je 1982. godine. Novo groblje, danas Centralno groblje Drenova, otvoreno je 1984. godine. Osamostaljenje Hrvatske i Domovinski rat otvaraju novo poglavlje u drenovskoj povijesti. Stotine Drenovčana odlaze na ratišta, s kojih se devetorica nisu vratila. Nakon rata Drenova se dalje razvija. Izgrađena je nova cesta od Škurinja do Centralnog groblja Drenova, autobusna linija br. 5 produžila je svoju trasu do Drenove, grade se

novi stanovi na Donjoj Drenovi. Kulturni život dobiva novu dimenziju začetkom Zavičajnog muzeja Drenova 2011. godine. Za očuvanje baštine i razvoj identiteta Drenove, uz Mjesni odbor Drenova, velik značaj imaju udruge Bez granica i Dren, Gradska knjižnica Rijeka – ogranak Drenova, DVD Drenova i njegov mješoviti pjevački zbor, drenovski boćari i boćarice, Klub umirovljenika Drenova, karnevalska udruga Stare Gedore i mnogi drugi. Dani Drenove, koji se održavaju u prvoj polovici srpnja, sadrže mnoštvo različitih manifestacija te privlače brojne posjetitelje.

Izložba Nonićeva tiramola u Zavičajnom muzeju Drenova 2013. godine

Drenova je danas miran gradski kvart, izvan velikih gužvi. Slovi kao ugodno mjesto za život pod motom Zelena pluća grada.

Dani Drenove na Cvetkovom trgu


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 19

Školstvo do 1918. godine Iako je još carica Marija Terezija u 18. stoljeću do-

su 1844. započeli sami graditi školsku zgradu.

nijela propis da sva djeca trebaju ići u školu, tre-

Stara škola bila je mnogo manja nego što je da-

balo je puno vremena da ova odredba zaživi, na-

nas. Imala je samo jednu učionicu i stan za uči-

ročito u manjim mjestima. Nije bilo dovoljno uči-

telja. Gradnja je potrajala do 1852. godine, kada

telja, školskih zgrada ni novca za njihovo osniva-

je vrata za 42 prvaša otvorila Pučka učiona u

nje.

Drenovi. Učenici su imali od 5 do 13 godina i svi

Ivan Cvetko, prvi drenovski župnik, ubrzo po dolasku 1838. godine okupio je djecu u župnom stanu te ih počeo podučavati čitanju i pisanju. Poduzetni Cvetko probudio je Drenovčane koji

su bili u istom razredu. Škola je bila tzv. trivijalka – trorazredna škola. Nastava i svi dokumenti vođeni su na hrvatskom jeziku. Prvi učitelj i upravitelj bio je Franjo Kukuljan, koji je ostao na Drenovi 22 godine. Župnik Ivan Cvetko

CRTICA U našoj školi se čuva prva Matična knjiga i neka vrsta imenika koji je učitelj Kukuljan očito sam izradio. Predmeti koje su djeca učila su: nauk verozakona, poznavanje slovak i slovkanje, čitanje, pisanje, glavoračunstvo, cifroračunstvo, naričanje, slovnica hrvatska i pismovnik.

Prva Matica za pučku školu u Drenovi (matična knjiga) od šk.god. 1858./59.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 20

Prilike

se

značajno

mijenjaju

s

Hrvatsko-

ugarskom nagodbom 1868. godine, kada je Rijeka pripojena Mađarskoj. Službeni jezik postaje talijanski pa se od 1872. škola zove Civica scuola popolare di Drenova. Nastava je u početku bila idalje na hrvatskom, ali se sve žešće nameće učenje talijanskog jezika. Konačno, početkom 20. stoljeća većina nastave je na talijanskom, hrvatski jezik

obavezno se uči i mađarski jezik. Potkraj 19. stoljeća škola je od trorazredne postala peterorazredna, a već 1900. godine i šesterorazredna. Povećava se i broj djece pa se uvodi nastava u dvije smjene. Dogradnja škole 1912./13. godine udvostručila je školsku zgradu da bi bila dovoljno prostrana za tadašnjih 170 učenika.

je samo predmet i nastavni jezik vjeronauka, a Drenovski učenici i učiteljica Natalija Linić, šk. god. 1900./1901.

CRTICA Od 1872. u školi je bila i nedjeljna nastava. Nju su pohađali učenici stariji od 12 godina koji nisu ranije išli u redovnu školu, ali i oni koji su htjeli ponoviti i utvrditi znanja.

Nacrt za proširenje Stare škole


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 21

Međuratno doba – dvije škole

Nakon podjele Drenove između Italije i Kraljevine Jugoslavije 1924. godine, iz škole na Donjoj Drenovi potpuno je izbačen hrvatski jezik. U sklopu škole otvoren je vrtić, a 1936. škola dobiva ime Raimondo Franchetti, prema talijanskom istraživaču Afrike. Dio učitelja dolazio je iz Italije.

CRTICA

Škola na Donjoj Drenovi

Četvrti i peti razred škole na Donjoj Drenovi s učiteljem Marcellom Serenom (1937.)

Kako djeca s Gornje Drenove ne bi morala ići u školu preko državne granice, već 1924. u rodnoj kući Frana Frankovića na Podbregu počela je s radom osnovna škola. Nova školska zgrada podignuta je na Tuniću 1930. godine. Bila je vrlo lijepo uređena i opremljena, čak je imala dvoranu za priredbe i tjelesni odgoj. Učitelji na Gornjoj Drenovi bili su: Ante Dukić, Antun Žeželić, Dragica Lenac – Kučić, Ivo Ribarić i Vila Molnar. Školu su pohađala i djeca iz Škurinje. Prosječno je bilo četrdesetak učenika. Mnogi učenici s Gornje Drenove išli su i dalje u talijansku školu u Donjoj Drenovi. Postoje različita tumačenja za to, od prisile talijanskih poslodavaca u Rijeci na roditelje do stava da će učenicima za budući posao više trebati talijanski od hrvatskoga jezika.

Mlada učiteljica Dragica Lenac-Kučić jedna je od najzaslužnijih za izgradnju škole na Tuniću. Bila je sa Zameta i svakodnevno je pješačila u i iz škole. Često je spominjala da je talijanski žandari pri prijelazu granice vrijeđaju i nepotrebno zadržavaju.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 22

Spomen-ploča na rodnoj kući Frana Frankovića – napomena pri dnu: Ovdje je od 1924. – 1930. radila Osnovna škola Drenova

Tijekom Drugog svjetskog rata škola na Donjoj Drenovi je radila do njemačke okupacije ujesen 1943. godine. Tada se u školsku zgradu uselila njemačka vojska. Škola na Tuniću je spaljena sa svim dokumentima, čime smo izgubili vrijedne podatke i fotografije.

Škola na Gornjoj Drenovi (Tunić)


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 23

Nakon rata – najprije osnovna pa područna škola Vrlo brzo nakon kraja ratnih zbivanja započinje s radom Državna narodna osnovna škola u Drenovi. Već 26. lipnja 1945. učenici sjedaju u školske klupe i u njima ostaju čitavog ljeta kako bi bar malo nadoknadili izgubljeno. Ujesen je započela nova školska godina za 103 učenika u pet razreda. Školska zgrada je temeljito obnovljena tijekom 1946. i 1947. jer je bila dosta oštećena za boravka njemačke vojske, ali i uslijed bombardiranja tijekom Riječke bitke u proljeće 1945. godine. Prvi upravitelj je bio učitelj Josip Tibljaš. Učitelji se prilično često mijenjaju i čim im se pruži prilika, prebacuju se u gradske škole. Glad i oskudi-

dobivaju hranu, ali i odjeću i obuću. Škola 1950. mijenja ime u VIII. osnovna škola Rijeka. Jedina učiteljica i upraviteljica škole postala je Dragica Filipović, Slovenka koja je na Drenovu došla iz Boke Kotorske. Dvije je godine sama poučavala dva kombinirana razreda od pedesetak učenika u dvije smjene. Škola postaje šestorazredna 1952. te joj je dodijeljen učitelj Božo Črnjar, koji će u školi ostati sljedećih dvadeset godina. Već 1953. ime škole se ponovno mijenja u VII. narodna osnovna škola Rijeka, a godinu kasnije dolazi još jedna učiteljica, Marija Črnjar.

ca su obilježile prve poratne godine. Djeca u školi

Izlet u Opatiju, 13. lipnja 1951.

Učenici pred školom s učiteljicom Filipović i učiteljem Črnjarom (1956.)

CRTICA Prosvjetni inspektor je u Zapisniku o pregledu škole 1950. ovako napisao: «Učenici – čisti, uredni, no slabo snabdjeveni odjećom, pogotovo obućom (…) potrebno je osigurati izvanredno snabdjevanje obućom, jer uslijed udaljenosti od škole do 3 km, pješačenjem mnogo deru obuću.»


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 24

Kako je učenika iz godine u godinu bilo sve manje, 1957. ukinuti su 5. i 6. razred, a učenici su nastavljali školovanje u Osnovnoj školi Kozala,

kamo je kratko premješten i učitelj Božo Črnjar. Od 1959. godine škola je područno odjeljenje OŠ Kozala.

CRTICA Izvadak iz Spomenice škole 1956. godine: U školskoj radionici s učiteljem Črnjarom (1957.)

Prvi i drugi razred s učiteljima Marijom i Božom Črnjar (šk. god. 1965./66.)

Ove godine bila je vrlo jaka zima, t.j. velika hladnoća (do -10 stupnjeva) pojačana velikom burom. U školskim hodinicima bilo je -4 Celzijusa. Zbog ove jake zime bilo je nemoguće ugrijati učionice, te smo pretrpjeli mnogo mraza (…) Od 10.2. do 14.2. i od 20.2. do 23.2. nije se održala obuka zbog velike hladnoće. (Dragica Filipović)

Škola u snježnom ugođaju (1959.)

Iz školske Spomenice vidljivo je da se velika paž-

žavale za djecu i odrasle. U školskom prostoru

nja pridavala suradnji s roditeljima te osuvreme-

od 1961. počinje s radom vrtić. Upraviteljica

njivanju nastave u kojoj se koristio radio i film,

Filipović 1963. godine odlazi u mirovinu, a up-

priređivali brojni izleti, posjeti kinu i kazalištu.

ravitelj postaje Božo Črnjar.

Upraviteljica Filipović je 1958. ovako zapisala: Učiteljice su primjenjivale raznovrsne oblike slobodnog, individualnog i grupnog rada učenika. .. Učili su misliti i zaključivati na temelju zapažanja i pokusa. Prvašići 1971. godine i nova mlada učiteljica Sonja Baćac

Od 1960. jedna prostorija služila je za filmske projekcije koje su se jednom tjedno odr-

Kako je na Drenovi (Škudarevo) 1967. podignuto deset zgrada za nužni smještaj obitelji iz riječkog Starog grada, broj učenika se počeo povećavati. Već šk. god. 1968./69. područna škola ima četiri čista, umjesto dva kombinirana razreda. Od 1970. u školi je organiziran produženi boravak.


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 25

U rujnu 1978. održana je velika proslava 125 godina školstva na Drenovi te 70. godišnjica osnivanja Pučke čitaonice na Drenovi. Tom je prilikom škola dobila Zlatni grb općine Rijeka. Izgradnja novog stambenog naselja na Donjoj Drenovi, ali i stalna izgradnja privatnih kuća na čitavom drenovskom području, potkraj sedamdesetih godina višestruko povećava broj učenika. Svaki se mogući prostor unutar škole pretvara u učionicu, a upravitelj Črnjar pokušava

kod mjerodavnih ubrzati odluku o gradnji nove škole. Od 1981. godine voditeljica područne škole postaje učiteljica Veljka Rakočević, a Božo Črnjar, nakon dvadeset godina rada na Drenovi, odlazi u mirovinu. Treća smjena uvedena je 1986. godine, kad škola broji 525 učenika i 17 odjeljenja. Ipak, nova škola je u izgradnji, formira se novi kolektiv. Pred očima učenika i učitelja brzo niče toliko željena nova škola.

CRTICA Izvadak iz Spomenice škole 1980. godine: Uporno nastojimo da se pokrene izgradnja neophodne nove školske zgrade (nove osmogodišnje škole) koja je i zacrtana urbanističkim planom, a naša stara školska zgrada ne može zadovoljiti prostorno sve većim potrebama. (Božo Črnjar) Izvadak iz Spomenice škole 1981. godine: Društvena zajednica nije u mogućnosti da sada izdvoji veća financijska sredstva za bržu izgradnju škola u Rijeci (…) Mi ćemo uporno tražiti da se ovo pitanje povoljno riješi. (Božo Črnjar)


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 26

Nova škola u novoj zgradi – OŠ Fran Franković Školska zgrada potpuno je dovršena u manje od godinu dana. U rujnu 1987. godine započela je s radom Osnovna škola Drenova s 950 učenika.

Svačenost otvaranja škole – rujan 1987.

Prvi direktor (ravnatelj) bio je Jakov Curać, dotadašnji direktor OŠ Kozala. Od 8. veljače 1988. škola nosi ime velikog učitelja, Drenovčana Frana Frankovića.


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 27

Djelatnici su vrlo brzo počeli s inovacijama u nastavi, intenzivnim stručnim usavršavanjem te provođenjem timskog rada i projekata. Seminar Teorija kontrole u razredu održan je tijekom

šk. god. 1990./91. Predavači i voditelji radionica bili su psiholozi Jagoda Krema i Anton Štemberger.

Vijest u Novom listu 1991.

Novi list, 1. listopada 1992.

Domovinski rat doveo je u drenovske školske klupe stotine djece prognanika i izbjeglica. Sakuplja se pomoć za postradala područja. Nova

opasnost postaje oružje, naročito nakon eksplozije skladišta na Katarini ujesen 1991. godine.

CRTICA Izvadak iz Spomenice škole (šk.god. 1991./92.): Došlo je do eksplozije skladišta oružja u vojarni Katarina i na Grobniku. Ogromne količine ratnog materijala, oružja i municije razbacane su u širem prostoru. Učenici svojom znatiželjom i nebrigom odraslih dolaze do eksploziva, streljiva pa i oružja. Ranjavanje našeg učenika osmog razreda Gorana Gregorića sve nas je uplašilo i zaprepastilo. Poduzeto je sve da se to ne ponovi. Ostali smo zaprepašteni kolike količine streljiva i drugog ratnog materijala posjeduju naši učenici. To je otkriveno i spriječeno uz veliku pomoć svih roditelja, civilne i vojne policije.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 28

Od šk. god. 1993./94. Fran Franković je jedna od dviju škola u Hrvatskoj u kojima se provodi projekt Europskog vijeća Inovativna škola. Predavačku nastavu zamjenjuje suradničko učenje, projekti, demonstracije, diskusije, grupni rad... Ukrat-

ko, kreativna nastava koja potpuno aktivira učenike. Učitelji su s veseljem prihvatili mnogo veće obveze pripremanja za nastavni rad, subote i nedjelje provodili su u stručnom usavršavanju. Rezultati su bili izvrsni.

Projekt Ulica (šk. god. 1994./95.) Seminar Inovativne škole, rujan 1993.


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 29

Ravnatelj Curać 1995. godine odlazi u mirovinu. Naslijedio ga je dotadašnji učitelj tehničke kulture Tomislav Bilić. Od šk. god. 1996./1997.

započinje suradnja i učenička razmjena s hrvatskom osnovnom školom u Santovu u Mađarskoj.

Gosti iz Mađarske dolaze, 1997.

Uzvratni posjet Mađarskoj, 1998.

Nakon kratkog razdoblja kad je školu vodila vršiteljica dužnosti ravnatelja Ivana Badurina, 1999. godine ravnatelj je postao mr. sc. Marko

Starčević. On je ravnatelj i danas, već u petom mandatu.

Dramsko uprizorenje života i rada Frana Frankovića

Velika obljetnica, 150 godina školstva na Drenovi, obilježena je 2002. godine. Jubilarna Dre-

Vrijedan dar Hrvatske osnovne škole Santovo

njulica, naš školski list i predstava o Franu Frankoviću bili su pritom posebno zapaženi.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 30

Suradnja i učenička razmjena s hrvatskim razrednim odjela pri Realgymnasium Eisanstadt u austrijskom Gradišću započela je 2007. godine. U razmjeni su prvenstveno sudjelovali učenici koji

uče njemački jezik, ali i čitava škola. Projekt je vrlo uspješno tijekom šest godina vodila učiteljica Nada Križan.

Tijekom razmjene učenje je igra

Gimnazija u Eisenstadtu

Gosti iz Gradišća i njihovi domaćini u Opatiji 2009. godine


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 31

Prodajna izložba posebnog razrednog odjela na Korzu – lipanj 2014.

Posebnu brigu škola vodi o učenicima s teškoćama u razvoju pa je 1995. postala punkt za dodatnu defektološku pomoć učenicima iz 10 osnovnih škola. Dva posebna razredna odjela za djecu s teškoćama osnovana su 2006. godine.

Luka Banović

Vrijedan rad učenika i učitelja odražava se u veliki uspjesima na natjecanjima u znanju, sportu i umjetničkim izričajima. Najveće uspjehe postigao je učenik Luka Banović. Luka je bio na brojnim državnim natjecanjima, a čak je četiri godine zaredom (2011.-2014.) bio državni prvak iz geografije.

Briga o školskoj zgradi i okolišu još je jedan važan element koji pridonosi odgoju učenika i ugodnom ozračju.

Sadnja drena – jesen 2012.

Dren ujesen 2016.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 32

U ljeto 2016. škola je dobila nove prozore, prozorske okvire i vrata.

Ulaz u školu s novim vratima i prozorima – jesen 2016.


ŠKOLA, UČITELJI I UČENICI KROZ TRI STOLJEĆA

Stranica 33

Svjetski dan mira 2013. – milenijska fotografija (foto: Marino Pešut)

Svi učenici, učitelji, djelatnici i roditelji, tisuće i tisuće ljudi... Svi su oni ugradili veći ili manji djelić sebe u našu drenovsku školu. Puno veselja i poneka briga, fontane smijeha i pokoja suza nataložili su se kroz stoljeća u samim njezinim temeljima te su ih učinili granitnim osloncem za sve generacije koje slijede.


STARA ŠKOLA DRENOVA (Područna škola OŠ Kozala)


STARA ŠKOLA DRENOVA Stranica 35

Kako je Područna škola Drenova prerasla u OŠ Drenova? Drenovska škola bila je Područna škola OŠ Kozala dugi niz godina. Kako ove, 2017. godine OŠ Fran Franković obilježava svoju 30. godišnjicu, a PŠ Drenova je njena preteča, prigodno je prisjetiti se života i rada te škole. Kroz vremenski presjek pratit ćemo učiteljice koji su u njoj radile i nastavile rad u novosonvanoj OŠ Fran Franković. U početku je PŠ Drenova bila škola s malim brojem učenika raspoređenih u četiri razreda. Kako je rasla stambena izgradnja na području Drenove sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća, tako se gotovo svake školske godine povećavao broj učenika u PŠ Drenova. Svi podatci o radu nalaze se u Spomenici škole, koju je pedantno vodio

voditelj škole, učitelj Božo Črnjar, sve do odlaska u mirovinu. Učitelj Božo, koji je sa svojom suprugom Marijom Črnjar, jednom od prvih učiteljica PŠ Drenova, odgojio mnoge drenovske generacije, bio je sinonim škole. Nakon njegova odlaska u mirovinu, vođenje PŠ Drenova, pa tako i zapise u Spomenici, kao svjedoku vremena, preuzela je učiteljica Veljka Rakočević. Sve do šk. god. 1976./77. PŠ Drenova imala je po jedno odjeljenje od 1. do 4. razreda i dvije grupe produženog boravka. U školi je do tada radilo 6 učitelja. Škola je imala kuhinju u kojoj je radila kuharica Libuška Merkl s pomoćnicom Nedom Antunac. Školske prostore čistila je spremačica Stanka Malečkar.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 36

Školske godine 1976./77. po prvi puta formiraju se dva prva razreda, a drugi, treći i četvrti razred imaju i nadalje po jedno odjeljenje, ali s velikim brojem učenika, npr. u trećem razredu bilo je 37 učenika. Voditelj PŠ Drenova, učitelj Božo Črnjar, tada je vodio 1.a razred. S njim su, uz druge učiteljice, radile i učiteljice Marija Maletić i Genoveva Mataić. Učitelj Božo je u Spomenicu Naredna školska godina, 1977./78. započela je s dva paralelna odjeljenja od 1. do 4 . razreda. Ukupan broj učenika u PŠ Drenova narastao je na 190 jer su se u naselju Drenova intenzivno izgrađivali stambeni objekti. U školu dolaze i nove učiteljice. To su Veljka Rakočević u 1.a razred i Vesna Janeš u 3.b razred. U školi rade i nadalje dvije grupe produženog boravka za koje je kuharica Libuška Merkl s pomoćnicom Nedom Antunac pripremala vrlo kvalitetne marende i ručkove. Mnogi se i danas s veseljem sjećaju ukusnih ručkova i poslastica iz kuhinje tete Libe. Budući da je došlo do povećanja razrednih odjela, bilo je neminovno započeti rad u dvije smjene. Svi „a” razredi bili su u „A“ smjeni, a svi „b“ razredi u „B“ smjeni. Smjene su se izmjenjivale svakog tjedna, ujutro i poslijepodne. Rad u školi je bio vrlo intenzivan. Učenici i učitelji sudjelovali su u obilježavanju raznih prigodnih svečanosti tog vremena, a najznačajniji su 125. godišnjica postojanja škole na Drenovi i 70. godišnjica Narodne čitaonice. Povodom tog jubileja školi je dodijeljen Zlatni grb općine Rijeka za uspješan rad u odgoju i obrazovanju.

škole zapisao kako je u razrednim odjelima maksimalan broj učenika te da je u takvim razrednim odjelima rad vrlo otežan i zaključio da je neophodna dogradnja školskih prostora i izgradnja nove osnovne škole na području Drenove. Tada je u školi bilo ukupno 145 učenika.


STARA ŠKOLA DRENOVA Stranica 37

Školske godine 1978./79. nije došlo do znatnijeg povećanja učenika pa ni razrednih odjeljenja. U Spomenicu škole učitelj Božo Črnjar zapisao je zaduženja učitelja u izvannastavnim aktivnostima, a za uspješnu suradnju Drušvo „Naša djeca“ općine Rijeka nagradilo je školu TV prijemnikom. Kako je učitelj Božo bio i „kroničar“ Drenove, zapisao je i nove civilizacijske pomake.

Tako je zabilježio da će uskoro u školi poteći pitka voda iz vodovoda i da je naselje Drenova dobilo novih 250 telefonskih priključaka. Izgradnja novih trokatnica i doseljavanje novih stanara nagovijestila je povećan broj učenika pa je izgradnja nove školske zgrade neizbježna.

Školska godina 1979./80. ostala je na razini dva paralelna odjeljenja od 1. do 4. razreda, ali je važno naznačiti da su razredi bili vrlo brojni. Ukupan broj učenika narastao je na 240 . Te školske godine u PŠ Drenova dolazi raditi Anka Zafirova u 3.b razred, a Gordana Nađ u Produženi boravak. U školu dolaze raditi i učiteljice iz matične škole: za engleski jezik u četvrtom razredu Marina Leben, za njemački jezik Ivanka Žic, a za glazbenu kulturu Dolores Dominis. Školu je često posjećivala i pomagala učiteljima oko nastalih pedagoških problema pedagoginja Dragica Beban i direktor škole Jakov Curać. Škola je opremljena nastavnim sredstvima i pomagalima pomoću kojih su učitelji osuvremenjivali rad u nastavi. Nastava se odvijala bez većih poteškoća u dvije smjene.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 38

Školska godina 1980./81. započela je povećanjem paralelnih odjeljenja prvih razreda. Škola ima tri prva i tri druga razreda, a ostali razredi i nadalje imaju po dvije paralelke. U školi idalje djeluju dvije grupe PB. Budući da je učitelj Božo Črnjar radio zadnju godinu pred odlazak u mirovinu, preuzeo je rad u jednoj grupi PB, a u školu su došle nove učiteljice: Milka Perše u 1.b i Vinka Bačić u 1.a razred. Te godine došla je i učiteljica Vesna Božinović u 1.c razred. Budući

Školska godina 1981./82. započela je pod vodstvom učiteljice Veljke Rakočević. Ukupno je bio upisan 361 učenik. Razredi od 1. do 3. imaju po tri paralelna odjeljenja, a četvrti razredi su ostali na dvije paralelke. Ove školske godine u školu dolaze novi učiteljii: Branka Renier u 3.b, Nikola Orlović u 3.c, Antoneta Vilić u 2.a, a Gordana Nađ preuzima 4. b razred. U dvije grupe PB dolaze učiteljice Nada Studenac i Ivanka Vulić. Budući da je učitelj Božo Črnjar otišao u mirovinu, a stanovao je u školskom prostoru, taj je prostor nastanio učitelj Nikola Orlović i preuzeo brigu oko centralnog grijanja škole. Dolaskom novih članova u kolektiv i povećanjem kolektiva, život i rad u školi postao je življi, aktivniji. U školi su djelovale razne grupe slobodnih aktivnosti, a najviše živosti unijela je folklorna grupa koju je vodila učiteljica Nada Studenac. Škola je vrlo dobro surađivala s Mjesnom zajednicom Drenova. Te školske godine, 3. svibnja 1982.,

da više nije bilo prostora za odvijanje redovne nastave, dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu pretvorena je u učionicu, iako su uvjeti rada u njoj bili neadekvatni. PŠ Drenova je vrlo dobro surađivala s matičnom školom Kozala. Učitelji su sudjelovali jednom mjesečno na stručnim aktivima, a pedagoginja Dragica Beban održavala je predavanja o korištenju audio-vizualnih sredstava kako bi se u nastavu uvele inovacije.

učenici i učitelji Škole s mnogim mještanima MZ upriličili su svečani doček Savezne štafete mladosti.


STARA ŠKOLA DRENOVA Stranica 39

Školska godina 1982./83. započela je s tri paralelna odjeljenja od 1. do 4. razreda, što znači da je PŠ Drenova imala 12 odjeljenja mlađih razreda u kojima je bilo 388 učenika. Život i rad škole, osim redovnog odgojno-obrazovnog procesa, odvijao se kroz mnoge izvannastavne aktivnosti pa je tako PŠ Drenova svim svojim aktivnostima pre-

lazila naveliko okvire područne škole. Učenici škole postali su štediše Jugobanke, a ona je školu nagradila novčanim iznosom za koji su kupljene knjige za školsku knjižnicu kako bi se povećalo knjižni fond i da bi učenici mogli posuđivati knjige za čitanje.

Školska godina 1983./84. bila je, s obzirom na dolazak novih učenika, stagnirajuća. U školi je 394 učenika u 12 razrednih odjela. Sve su učiteljice nastavile voditi svoje razrede, a prve razrede preuzeli su Nikola Orlović, Vinka Bačić i Branka Renier. Učiteljice Studenac i Vulić vode grupe PB. Nastavni rad se odvija u dvije smjene u petodnevnom radnom tjednu. Subotom su učenici dolazili u školu na prikazivanje filmova, za što je bio zadužen učitelj Orlović, te je tako i filmska edukacija učenika bila na zavidnoj razini. U nastavnom procesu pedagošku potporu i dragocjenu pomoć pružala je pedagoginja Škole Branka Fabijanić. Škola je provodila razne akcije: skupljanje starog papira, „Solidarnost na djelu“ i slično.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 40

Školska godina 1984./85. započela je radom u 13 odjeljenja. Prvi razredi su dobili četvrtu paralelku, što znači da je u školu došla i nova učiteljica Ivana Švrljuga, koja je preuzela 1.a razred. U 13 razrednih odjela raspoređeno je 436 učenika. Razredni odjeli su vrlo brojni, svi broje preko 30 učenika. Budući da je učiteljica Nada Studenac prešla u matičnu školu kao učiteljica TZKa, a Ivanka Vulić je na porodiljnom dopustu, PB

Školska godina 1985./86. započela je radom u 15 razredenih odjela. Svi razredi osim četvrtih imaju četiri paralelke. U školi je ukupno 477 učenika. Prve razrede preuzele su učiteljice Veljka Rakočević, Vesna Janeš, Anka Zafirova i Ivanka Vulić. Učiteljica Enica Mičić pruzela je 3.d razred, a u PB došla je učiteljica Snježana Valušek. U školi je život i rad dinamičan. Mnogi značajni datumi obilježavaju se akademijama u školi i u prostoru MZ Drenova. Naši učenici sudjeluju na mnogim manifestacijama, natjecanjima i humanitarnim akcijama. Učenici i učitelji pratili su i društvena događanja. Za izuzetna dostignuća u farmaciji (medicini) poslali su čestitku dr. Slobodanu Đokiću u Plivu za otkrivanje antibiotika

vode učiteljice Enica Mičić i Dubravka Dužević. Suradnja škole i MZ Drenova odvija se na obostrano zadovoljstvo. Sastanci i druženja postali su tradicija, a sve u svrhu poboljšanja uvjeta rada u školi. Na sastancima su znali biti i visoki predstavnici društveno-političkih organizacija, Komiteta za odgoj i obrazovanje, direktor škole Jakov Curać, pedagoginja Škole Branka Fabijanić i svi učitelji PŠ Drenova.

Sumamed, na čemu im je zahvalio toplim riječima. Učitelji i učenici bili su aktivni sudionici u manifestaciji pod imenom „Spomenica rada i drugarstva“. Pioniri su veselim pjesmama i prigodnim recitacijama dočekali i ispratili Spomenicu koja je prenosila dalje pozitivne misli učenika i učitelja Škole. Budući da je brojnost učenika u PŠ sve veća i organizacija rada sve teža, formiran je Odbor za izgradnju škole koji je uputio dopis Predsjedništvu Skupštine općine Rijeka o problematici odgoja i obrazovanja djece na području MZ Drenova. Skupština općine Rijeka donosi odluku o početku gradnje OŠ Drenova početkom šk. god. 1986./87. što je obradovalo sve u Školi.


STARA ŠKOLA DRENOVA Stranica 41

Školska 1986./87. bila je godina u kojoj je PŠ Drenova radila u 17 razrednih odjela, u koja je raspoređeno 527 učenika. Gotovo toliki broj učenika od 5. do 8. razreda s Drenove putuje autobusima u OŠ Kozala. Prvi razredi imali su pet paralelnih odjeljenja. Te godine u školu se zapošljava Anamarija Bandera (Uremović) i vodi 1.e razred. Kako je učiteljica Snježana Valušek preuzela 1.d razred, u PB dolazi učiteljica Anastazija Balas. Zbog pomanjkanja prostora za rad svih razrednih odjela, jedan razred je morao raditi u međusmjeni i to je bio 2.a razred. Iako u nepovoljnim radnim uvjetima, učenici i učitelji postizali su u svom radu zavidne rezultate. Učenici četvrtih razreda uspostavili su prijateljsku suradnju s učenicima iz Stare Gradiške, koje su posjetili u pratnji svojih učiteljica i pedagoginje Branke Fabijanić. Ipak, najvažniji događaj te školske godi-

ne bio je posjet učenika gradilištu nove škole. Novinar Novoga lista uz fotografiju na kojoj su učenici drugih razreda na gradilištu zapisao je: “Rijetko koji učenici imaju priliku gledati kako nastaje njihova škola od temelja do krova“. Na sjednici Skupštine SIZ-a od 26. veljače 1987. donesena je odluka o osnivanju OŠ Drenova. Temeljem te odluke formirana je komisija za izbor radnika koji će raditi u OŠ Drenova. Istom odlukom za v. d. direktora OŠ Drenova imenovan je Jakov Curać, direktor OŠ Kozala. 18. lipnja 1987. održana je sjednica Nastavničkog vijeća nove OŠ Drenova. Sve kolege koji su prešli iz OŠ Kozala u OŠ Drenova i učitelje iz PŠ Drenova koji su sada sastavni dio OŠ Drenova, pozdravila je voditeljica PŠ Drenova Veljka Rakočević riječima:

„Drage kolege! San će postati java. Otvorit će se vrata nove , moderne škole, s prekrasnim pogledom na more. Jako smo sretni i drago nam je da ste došli u našu sredinu. Nadamo se da ćemo ovako sjedinjeni uspješno podnijeti sve terete, radovati se radnim uspjesima. Toliko od NAS, koji od danas postajemo MI- zajedno s vama.“ Nakon sjednice djelatnici OŠ Drenova obišli su nove školske prostore.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 42

OŠ Drenova je nedugo nakon osnutka preimenovana i dobila je ime po Drenovčanu Franu Frankoviću, značajnom prosvjetnom radniku rođe-

nom na Drenovi. Škola s ponosom nosi njegovo ime.

Kao svjedok naglog rasta PŠ Drenova, mogu posvjedočiti da je rad i atmosfera u školi nadilazila okvire običnog službovanja svih djelatnika. Djelatnici PŠ Drenova jednostavno su školu osjećali kao dio koji im pripada i živjeli je na jedan poseban način. Vladala je vesela i vedra atmosfera i zajedništvo među svim djelatnicima škole. U školu, s takvom pozitivnom klimom, vrlo rado su dolazili iz matične škole, direktor Jakov Curać, pedagoginja škole Branka Fabijanić kao i ostali djelatnici. Svi djelatnici PŠ Drenova postali su djelatnici novoosnovane OŠ Drenova i svoj pozitivan duh i atmosferu zajedništva prenijeli u novu školu. Kako sam aktivna sudionica obilježavanja 30. obljetnice OŠ Fran Franković, mogu reći da takva klima i dandanas vlada u školi i ponosim se time. Svi učitelji koji su kroz OŠ Fran Franković prošli, kraće se ili duže vrijeme zadržali u njoj, o školi pričaju samo lijepo i pozitivno. U školu se ne dolazi s grčem. U njoj se radi, veseli, smije, druži i pomaže, uvažava, poštuje i…

„ U zvončiću pjesme i sjećanja, tko god da je radio ili učio u našoj Školi ostaje s nama za navik !“ Jedna od prvih učiteljica drenovske škole Ivanka Vulić


STARA Å KOLA DRENOVA Stranica 43


NOVA ŠKOLA OŠ FRAN FRANKOVIĆ


NOVA ŠKOLA OŠ FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 45


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 46

Sjećanja našeg prvog ravnatelja Probirući po sjećanjima proteklih trideset i više godina, s

stradanjima. U nastavi je radilo i sedam izbjeglih učitelja.

ponosom ističem vrijednosti našeg zajedničkog rada. U

Svi oni doživjeli su strašne traume i stradanja, a u našoj

razumijevanju, uzajamnom poštovanju i velikoj ljubavi pre-

sredini našli su pažnju, ljubav i razumijevanje.

ma učenicima i poslu kojeg obavljamo, uspjeli smo prevladati sve izazove i teškoće te postići veoma vrijedne uspjehe. Brojnošću naših učenika, Drenova više od tisuću, Kozala dvije tisuće, bili smo među najvećim školama u našem gradu. U svim radnim prostorima i brojnim svakodnevnim aktivnostima, osjećala se radost života, rada i uspjeha. Često isticana rečenica: „Neka nas veže ljudska toplina“, bila je i ostala poticaj da jedan segment bude posvećen onima koji su u zasluženoj mirovini i onima koji nisu više među nama.

Danas imam osjećaj kao da je na prekrasnom prostoru oduvijek postojala škola. Sve je tako lijepo, puno prekrasnog bilja…Jedna smjena završava, a druga počinje s radom…Puno smijeha, radosti i dječje igre. Prigoda je da se prisjetimo i svih onih koji su pomogli i bili sudionici stvaranja ove prekrasne škole. Put stvaranja bio je dug i težak. Od potreba za novom školskom zgradom do svečanog otvaranja 19. rujna 1987. održani su brojni pripremni radovi i bila je velika čast i privilegija biti sudionikom svega toga. Nesebičnim radom, toplim ljud-

Ne mogu zaboraviti vrijednost rada naše drage Libe čije su

skim odnosima, uz puno razumijevanja i poštovanja, pos-

vrijedne i marljive ruke nahranile tisuće naših učenika, a

tavili smo visoku razinu želja za uspjehom, što smo i os-

posebno naših Roma. Koliko je puta naša tajnica Vesna ku-

tvarili. No u jednom razdoblju, promjenom ravnatelja i

povala dječju robu za naše romske učenike. Uz sveukupnu

odlaskom pedagoga, došlo je do brojnih poteškoća koje su

brigu za školski pribor i prehranu, zadržali smo brojne uče-

zaustavile dobar i kvalitetan hod naprijed. Počeli smo se

nike Rome u školskom sustavu i pomogli im da završe os-

opterećivati sami sa sobom što je značajno utjecalo na

novnu školu. Na području Drenove odavno postoji romsko

život i rad Škole. Srećom, to sivo razdoblje nije bilo dugog

naselje s velikim brojem djece što nas je posebno obvezalo

vijeka i ubrzo se sve vratilo na put radnog i životnog za-

na brigu o njima.

dovoljstva i sreće, kojim uspješno korača i danas.

Ovi i brojni drugi primjeri činili su nas, a čine i danas, malo

Kada je u pitanju naša Škola, osobno sam veoma emoti-

drugačijim, zapravo boljim od drugih. Vjerujem da smo i

van i danas, sjećam se brojnih detalja iz vremena stvaranja

danas jedina škola koja u našem gradu, osim marendi, prip-

i početaka rada.

rema i zdrav topli obrok, ručak za svoje učenike. Ističem i brigu za brojne izbjeglice tijekom ratnih godina. U jednom trenutku u našoj školi bilo je 187 učenika koji su pristigli iz raznih krajeva naše domovine zahvaćenih ratnim

Bila mi je čast se prisjetiti se, bar nakratko, nekih detalja, što bi vam moglo poslužiti u obilježavanju tridesete obljetnice svima nama drage Škole. Srdačno Vas pozdravljam i želim Vam sve najbolje!

Jakov Curać, prof.


NOVA ŠKOLA OŠ FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 47

Još uvijek su nam u sjećanju i njegove riječi koje je napisao prije 10 godina, kada smo obilježavali našu 20. obljetnicu. “...U prekrasnoj novoj školskoj zgradi radosni nastavni rad započeo je u ponedjeljak, 21. rujna 1987. godine. Nastavnici razredne nastave sa svojim učenicima i glavno osoblje prešli su iz stare zgrade u novu, a nastavnici predmetne nastave, kao i drugi djelatnici, prelaze iz OŠ ''Kozala''. Došli su oni koji su to željeli i oni koji su po radnom stažu bili mlađi…”


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 48

“...Stvoreno je stručno i kvalitetno Učiteljsko vijeće koje je preuzelo brigu za odgoj i obrazovanje 1026 učenika smještenih u 33 razredna odjeljenja. Lijep, ugodan i funkcionalan školski prostor, velika i dobro opremljena sportska dvorana, školska knjižnica, igrališta, zelene površine, moderna školska kuhinja uz dobre roditelje i učenike bili su veliki izazov za sve nas…”

“...Krenuli smo s puno ljubavi i učiteljskog ponosa, a u svemu nas je pratila sreća i božji blagoslov. I već u prvim mjesecima rada osjetilo se da u našim nastavnicima, stručnoj službi, učenicima i roditeljima postoji velika snaga i vrijednost za dobar i kvalitetan rad. To se ubrzo i potvrdilo. Postali smo moderna, napredna i uzorna škola, a radost života, učenja i rada osjetio se u svim prostorima i programima rada škole.…”


NOVA ŠKOLA OŠ FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 49

“...Na glavi sijede vlasi, na licu bore, ali u očima uvijek sjaj sjećanja na dane stvaranja i rada naše drage škole. Prigoda je da se prisjetimo brižnih, dobrih i vrijednih učitelja koji su odgojili i učili našu djecu na Drenovi i da im izrazimo veliku zahvalnost i poštovanje, a posebno pokojnima Boži i Mariji Črnjar. A Vama, drage kolegice i kolege koji i danas odgajate i učite djecu na Drenovi, želim puno strpljenja i puno ljubavi za djecu i posao koji obavljate. Da ih sigurno i uspješno vodite na putu odrastanja i učenja i da zajedno osjetite radost i ljepotu života…”


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 50

Prva osnovna škola u Hrvatskoj u kojoj je provedeno permanentno usavršavanje za suvremeniji pristup rada u školi U školskoj godini 1990./91. organiziran je seminar nazvan „Teorija kontrole u razredu.“ Naša je škola postala tako prva osnovna škola u Hrvatskoj u kojoj se provodio ovakav oblik permanentnog usavršavanja i osposobljavanja nastavnika i stručnih suradnika za sasvim nov i daleko suvremeniji pristup radu u školi i rješavanju eventualnih problema. Seminar je bio podijeljen u tri cjeline i bio značajan prilog stručno – metodičkom osposobljavanju. Organiziranju seminara značajan doprinos dala je gospođa Gordana Ćoza, pedagoginja Škole. Kreatori ovog programa bili su poznati riječki stručnjaci, profesori psihologije, gospođa Jagoda Tomšić – Krema i Anton Štemberger, članovi Instituta za realizaciju terapije u Los Angelesu. Osim učitelja Škole, seminaru su bili nazočni i predsjednica Aktiva pedagoga Zdenka Vranić, voditelj riječke referade Zavoda za školstvo Stjepan Staničić, a kao moderatori bili su prisutni Jugoslav Tadić i Rade Jakić. Onaj tko se prijavio, obavezao se da će prisustvovati u cjelokupnom radu. Sudionici gotovo uopće nisu slušali usmena izlaganja. To je bilo svedeno na svega desetak minuta, a sve ostalo proteklo je u aktivnom sudjelovanju sudioni-

ka. Prvi dio seminara nosio je naziv „Unutarnja kontrola u razredu“ i upućivao je sudionike na područje snaga važnih za razumijevanje svakog susreta s učenicima, pa su tako analizirani neki segmenti poput osnovnih duševnih potreba učenika i učitelja i ponašanja kao našeg vlastitog izbora.

Nakon dva mjeseca, za koja su nastavnici trebali aplicirati svoja stečena znanja u nastavi, održan je drugi dio seminara „Timsko (suradno) učenje.“


NOVA ŠKOLA OŠ FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 51

Na osnovi Teorije kontrole koju je razvio osnivač Instituta za realitetnu terapiju doktor William Glasser, razrađen je novi pristup rada u školi. Kroz prožimanje timskog načina učenja, sudionici su upoznati sa sasvim novim pristupom učenicima, a razmatrani su i mogući tipovi konflikata i načini njihovih rješavanja. Cilj je bio naći put kojim učenike treba navesti da preuzimaju odgovornost za svoje postupke.

Naziv trećeg dijela je „Kvalitetna škola“ koji je sintetizirao prethodne susrete učenika. Sudionicima je prezentiran Glasserov model kvalitetne škole i primjena teorije kontrole u razredu. Za polaznike ovo je bilo nešto novo čime su bili oduševljeni. Na seminarima stvarao se pozitivan naboj te prihvaćalo nešto humanije, drugačije i pozitivnije u radu s učenicima. Bez sumnje ovim seminarom utrt je put prevladavanju tradicionalnog modela tadašnje škole.

Tadašnja padagoginja škole Gordana Ćoza naglasila je: „Zainteresirani smo za nastavak, daljnje usavršavanje, a u planu nam je da zajedno s našim voditeljima radimo na načinima uspješne komunikacije s roditeljima, ali i da škola ostane neka vrsta poligona za eksperimentalno bavljenje ovakvom idejom. Uz to, namjeravamo oformiti i udruženje nastavnika koji primjenjuju realitetnu terapiju, a iskreno se nadamo da će stečen certifikat uistinu u nekoj budućoj školi biti priznat.“

Zahvaljujući društvenim promjenama, okretanju ka zapadno – europskim spoznajama i iskustvima, svjetskim dostignućima, ali i svakako stručnim stvaranjima koje ih prate, dolazi do velikih promjena u školstvu, a primjer za to su događaji u jednoj riječkoj osnovnoj školi – Osnovnoj školi Fran Franković, jednoj od dviju škola u Hrvatskoj koje su dobile odobrenje Ministarstva za realizaciju projekata inovacijske škole. Stjepan Staničić, voditelj tadašnje riječke referade Zavoda za školstvo, inače stručni koordinator inovacijske škole, istaknuo je da je vrije


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 52

me da Rijeka dobije školu po europskim mjerilima u koju će dolaziti učitelji iz inozemstva kao i učitelji iz čitave regije s ciljem da uče. Stručnjaci koji su sudjelovali u projektu inovacijske škole isticali su da je od izuzetnog značaja stvaranje kreativne klime u školskom kolektivu što će po-

moći da inovacijska škola bude okrenuta kreativnosti učenika i omogućavanju njihove inicijative. Bit će to škola „po mjeri učenika“. Organizacija će biti fleksibilna, bez svega što čini današnju klasičnu školu, bez zvona, frontalnog rada, predavačke nastave.

Zašto je odabir pao na Osnovnu školu Fran Franković? Upravo ovu školu temeljito su upoznali savjetnici Zavoda za školstvo i stekli odličan uvid u kadrovske i materijalne uvjete. Učitelji su dali svoj pristanak jer radi se o duhom mladoj školi, pedagoški oblikovanoj i izuzetno dobro vođenoj na planu organizacije rada i stručnih suradnika s kvalitetnim učiteljima i svim objektivnim pretpostavkama za realizaciju takvog projekta. Škola je, u to vrijeme, određena i kao metodički centar za stručno usavršavanje pedagoga. U kolovozu 1993. u Begovom Razdolju

organiziran je seminar za učitelje, kao daljnje stručno usavršavanje, pod naslovom „Odgoj za mir i nenasilje“. Vodili su ga ugledni stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva. Naravno bilo je veoma korisno i ugodno. Također, i početkom rujna organiziran je seminar za učitelje, a bile su to stručne pripreme za uvođenje inovativnog programa. U studenom organiziran je seminar za ravnatelje osnovnih i srednjih škola. Seminar je nazvan „Zdrav život u školi“, a zasnovan je na ideji zdravlja za sve.


NOVA ŠKOLA OŠ FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 53

Razgovaralo se o prevenciji ovisnosti, o realizaciji tjelesnih, mentalnih i etičkih potencijala, o razvoju komunikacijskih vještina, o osposobljavanju za nenasilno rješavanje konflikata, te o donošenju odluka i snalaženju u problematičnim situacijama. Sve se odvijalo pod pokroviteljstvom Soros – Foundation iz New Yorka. U školskoj godini 1993/94. postajemo škola u kojoj se umjesto školskog zvona čuje ugodna glazba što traje sve do danas.

Tadašnji ravnatelj Jakov Curać rekao je: „Željeli smo napraviti školu po mjeri djeteta, školu u kojoj će se oni prije svega ugodno osjećati i u koju će rado zalaziti.“ Te školske godine školu je posjetio gradonačelnik Slavko Linić kako bi se uvjerio u projekt Inovacijske škole jer se škola ubrajala u realizaciji odgojno – obrazovnog procesa u najkvalitetnije škole u Hrvatskoj.

1995. program se i dalje nastavlja, iako je ravnatelj Jakov Curać otišao u zasluženu mirovinu, a dužnost ravnatelja 27. siječnja 1995. preuzima Tomislav Bilić – Centić. Školu je uz sporazumni raskid radnog odnosa napustila pedagoginja Gordana Ćoza. U svibnju je održan seminar na temu

pokraj Mrkoplja gdje je organiziran trodnevni

„Kreativnost i ocjenjivanje učenika“, a preda-

2002. u školi počinje i program Prevencije anoreksije i bulimije, a osnovni je cilj bila edukacija mladih u vidu adekvatne prehrane. Voditelj programa bio je prof. dr. Mladen Peršić .

vači su bili Milan Matijević i Ladislav Bognar. Dolaskom novog ravnatelja mr. sc. Marka Starčevića permanentno usavršavanje učitelja i dalje se nastavlja. U ožujku 2000. godine odlaze u Tuk

seminar na temu : „Prevencija ovisnosti o pušenju“. Učitelji su posjetili Matić – poljanu. U školskoj godini 2002/ 2003. 27. rujna obilježili smo uz Dan škole i 150. obljetnicu školstva na Drenovi.

„Željeli smo napraviti školu po mjeri djeteta, školu u kojoj će se oni prije svega ugodno osjećati i u koju će rado zalaziti.“


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 54

Rat... Škola i učitelji u školskoj godini 1991/92. prip-

nja i nestručnog rukovanja minsko – eksploziv-

remljeni su i za odlazak u skloništa jer je rat, ne

nim sredstvima. Ali, znatiželja jednog našeg

direktno, ostavio traga i u našoj sredini. Osjeća se

učenika dovodi do tragedije.

zbunjenost, ali i uznemirenost. Na jednoj od sjednica 1991. tema je bila Naš grad i škola u ratnim uvjetima. Kolektiv je učinio sve što je u mogućnosti da se dobro organiziraju i da prebrode sve ono što ih očekuje u tim teškim trenutcima. Eksplozijom skladišta vojarne na Katarini mnogi su došli do ogromne količine ratnog materijala, oružja i municije. Tih dana upućivani su mnogobrojni apeli i ukazivanja na opasnost posjedova-

U blizini naše škole pri demontiranju tromblonske mine od eksplozije teško je ranjen naš učenik Goran Gregović koji je tada polazio 8. razred što je većinu veoma uplašilo, a i zaprepastilo. U to vrijeme sakupljali smo i humanitarnu pomoć koja je upućena u Gospić i Otočac, a pomagali smo i našim gardistima, pripadnicima 128. brigade na ličkom ratištu.


NOVA ŠKOLA OŠ FRAN FRANKOVIĆ

Stranica 55

Boravak u Italiji Učenici trećih i četvrtih razreda, njih 43, mahom

kojom su ih obasipali domaćini. Razvila su se

izbjeglice i prognanici kao i oni lošijeg socijalnog

velika prijateljstva.

statusa, boravili su posredstvom riječkog Crvenog križa i gospođe Nadje Šebelja, a pod vodstvom učiteljica Radmile Pešut (3. razredi) i Gordane Nađ (4. razredi) od 15. siječnja do 26. veljače 1994. godine u talijanskom gradiću Guansatepokrajina Como. Učiteljice i učenici bili su smješteni u domove djece domaćina. U tom periodu od pet tjedana učenici su sa svojim učiteljicama u jutarnjim satima pohađali redovnu nastavu na hrvatskom jeziku u Scuola elementare statale „S. Giovanni Bosco“ gdje su im bile osigurane dvije učionice,jedna za učenike trećih,a druga za učenike čevrtih razreda. U popodnevnim satima sudjelovali su s djecom domaćinima u javnom i društvenom životu kako škole, tako i mjesta Guansate (priredbe, maskembal, sportska natjecanja). Ljubazni domaćini organizirali su i nekoliko izleta u okolna mjesta, kao i veće gradove (Como, Milano) gdje su naši učenici i učenici domaćini posjetili kulturne i povijesne znamenitosti tih gradova. Naši učenici uživali su u pažnji i ljubavi

Pet tjedana je brzo prošlo. Došlo je vrijeme povratka. Rastanak je bio vrlo emotivan, s puno suza. Po povratku u Rijeku nastavljen je kontakt s talijanskim prijateljima kako na nivou škola, tako i između naše i talijanske djece. Nakon višemjesečnog dopisivanja i povremenih individualnih posjeta, u svibnju je došlo i do prvog zajedničkog posjeta talijanskih domaćina Rijeci. Priređeno je ugodno i srdačno druženje osnovaca i njihovih roditelja. Uz razgledavanje škole i naselja, gosti iz Italije posjetili su obitelji i domove učenika koje su ugostili. Za prijatelje iz Italije organiziran je i izlet na otok Krk, a priređeno je i zajedničko sudjelovanje na misi na Gornjoj Drenovi. Misu je predvodio velečasni Milan Špehar na talijanskom jeziku. U dvodnevnom druženju obnovljena su sjećanja i prijateljstva, ali i nastavljena kvalitetna suradnja riječkih i talijanskih osnovaca i njihovih obitelji.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST Å KOLE


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 57

KUD Kulturno-umjetničko društvo Osnovne škole Fran Franković obuhvaća grupe izvannastavnih aktivnosti koje kod učenika potiču, njeguju i razvijaju stvaralačke i umjetničke sposobnosti. Rad u grupama odvija se kontinuirano cijele nastavne godine pod vodstvom razrednih i predmetnih učitelja. Članovi KUD-a pripremaju i ostvaruju prigodne programe kojima se u školi obilježavaju značajni kulturni, povijesni i društveni događaji. KUD, naravno, djeluje od samih početaka škole. 19 rujna 1987. godine upriličen je prigodni program povodom Svečanog otvaranja škole. Na početku svake školske godine upriliči se Svečani prijem prvašića na kojem nove učenike dočeka

vesela himna naše škole, kratak program lutkara i recitatora te ples. Dan škole obilježava se u rujnu, točnije 27. rujna, na rođendan učitelja Frana Frankovića po kojem je škola dobila ime. Devedesetih godina Dan škole se obilježavao u svibnju i vezao se uz Dan državnosti. Dan škole popraćen je raznim aktivnostima kao što su zajednički izleti, projekti, sportske igre i školska priredba na kojoj učenici sa svojim učiteljima prezentiraju roditeljima i građanstvu svoj godišnji rad. Zvučne emisije znale su obradovati učenike škole, a popratile su sve važnije datume i događanja tijekom školske godine.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 58

Dobra suradnja ostvaruje se s Mjesnim odborom Drenova, pogotovo u prosincu u organizaciji dočeka svetog Nikole. Uz prigodni program sveti Nikola dolazi za učenike nižih razreda, ali i za djecu predškolske dobi s područja Drenove. U prosincu pred sam kraj polugodišta svi posebno iščekuju božićni program. Svake druge godine Božićni koncert obilježava se u crkvi Gospe Karmelske na Donjoj Drenovi. Dobra suradnja sa župom i župnikom ostvaruje se i u listopadu kada se u školi obilježavaju Dani zahvalnosti za plodove zemlje i Dan kruha koji je popraćen prigodnim kratkim programom i blagoslovom.

Siječanj i veljača posebno su veseli zbog maškaranog plesa učenika nižih razreda. Povodom Valentinova u veljači se slušaju i čitaju prigodne pjesme te se organiziraju večeri ljubavne poezije. Značenje blagdana Uskrsa često se obilježi prigodnom meditacijom ili književnim susretom. Na kraju svake školske godine svečanim programom ispraćamo generacije osmaša. Učenici se posebno znaju radovati parlaonicama, karaokama i drugim sličnim neformalnim susretima u holu škole.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 59

Učiteljica glazbene kulture prof. Anita Stupac – Butorac veoma stručno vodi školski zbor, a zbog svog pristupa i raznovrsnog repertoara učenici rado prisustvuju probama pa nerijetko pjevaju po školskim hodnicima. Zbor odlikuje čistoća glasova i veoma dobra uvježbanost. Također u našoj školi djeluje i klapa „Dominus“ koju čine učenice viših razreda. I zbor i klapa iza sebe imaju vrlo zapažene nastupe i nagrade na državnoj razini. Posebna pozornost poklanja se obilježava-

obogaćuju svoja saznanja i razvijaju kreativ-

nju godišnjica velikih pisaca, slikara i glazbenika.

vić razvija i njeguje kreativnost i talentiranost

U suradnji sa školskom knjižnicom ugošćujemo

djece, potiče ekološku svijest, odgovornost pre-

poznate hrvatske književnike te kulturne i javne

ma radu, zajednici i samima sebi, a sve to kroz

djelatnike. Učenici u inspirativnom razgovoru

ugodno druženje.

nost. Budući da nastojimo pratiti i aktualizirati važne nadnevke, upriličuju se posjeti muzejima, kazalištima, kino-dvoranama, galerijama, crkvama i knjižnicama. KUD su od 1987. godine do danas vodile učiteljice Hrvatskoga jezika Majda Dobovičnik, Snježana Šerić i Marina Frlan – Jugo. Kulturno-umjetničko društvo OŠ Fran Franko-


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 60

Trideset godina u svijetu knjiga, informacija i znanja u školskoj knjižnici Fond, oprema i namjena Knjižnica Osnovne škole Fran Franković nastala je 1987. godine, kada je osnovan početni knjižni fond s nešto više od 2 000 svezaka, dijelom prenesen iz OŠ Kozala, Područne škole Drenova. Knjižnica je smještena na katu, u središnjem dijelu zgrade, u prostoriji veličine 80 m2, gdje su knjižnica i čitaonica smještene zajedno. Može se smatrati novom knjižnicom uglavnom uređenom prema Standardu za rad školskih knjižnica kao

bibliotečno-informacijskih centara iz 1986. godine. Opremljena je standardnom opremom, a 2006. godine preuređena je u multimedijalni centar i opremljena računalima spojenim na internet te LCD projektorom, što je omogućilo individualno korištenje računala učenicima a učiteljima održavanje nastave uz primjenu suvremenih tehnologija.

Mjesec hrvatske knjige: Upali lampicu i čitaj!, 2015.

Vježbe pretraživanja, 2014.

Naslovnica slikovnice Cesta, 2014.

Plakat mlade knjižničarke, 2010.

Namijenjena je prvenstveno učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, te potpora ostalim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Njome se trenutno koristi oko 650 učenika, učitelja i drugih korisnika.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 61

Najstarija inventarna knjiga Područne škole Drenova je iz 1969. godine, a posljednja iz 2014. U knjižnici su vođeni abecedni, stručni i naslovni katalozi na listićima, a posudba se odvijala pomoću kartoteke. Od 2015. godine inventarizacija,

katalogizacija i posudba odvijaju se u računalnom programu ZaKi, a korisnicima je dostupan online knjižnični katalog. Od 2007. godine knjižnica razne sadržaje objavljuje na internetu, na mrežnoj stranici Škole.

Spisateljica Sanja Pilić potpisuje knjige učenicima, 2006.

Stranica iz slikovnice Cesta, nagrađene na natječaju Moja prva knjiga, 2014.

Stvaralačka radionica izrade straničnika, 1998.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 62

Broj knjiga i broj korisnika se stalno mijenjao, kao i čitalačke navike.

Knjižnični fond podijeljen je na učenički i učitelj-

ma, te za stručno usavršavanje nastavnika. .

ski. Knjižnica trenutno ima preko 7 000 svezaka

Fond se tijekom godina obnavljao sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Rijeke i Škole, te donacijama izdavača i pojedinaca, a posebno se ističu donacije Pomlatka Crvenog križa Škole, kojima je od 1997. do sada nabavljeno više kompleta lektirnih knjiga.

knjiga, audio-vizualnu, multimedijsku i elektroničku građu, periodiku te udžbenike i priručnike. Knjižnični fond koristi se u redovnom nastavnom procesu i neposrednom radu s učenici-

Broj nabavljenih knjiga po godinama

Broj posuđenih knjiga po učeniku po školskim godinama


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 63

Sadržaji i usluge Uz posudbu lektirnih i stručnih knjiga, udžbenika i priručnika, knjižnica pruža i razne druge sadržaje. U knjižnici učenici mogu: posuditi slikovnice i knjige za djecu i mlade, čitati znanstveno-popularnu literaturu, prelistavati i čitati zanimljive knjige, dječje i stručne časopise, koristiti

referentnu zbirku, učiti, pisati zadaću ili samostalni rad, koristiti računalo i internet, gledati televiziju ili film, slušati priče i glazbu, družiti se u stvaralačkim radionicama, upoznati se s piscima za djecu i mlade, slušati predavanja, i drugo.

Naslovnica slikovnice Izgubljena u šumi, 2013.

Stvaralačka radionica Stvaramo priču, 2004.

Suradnja s Gradskom knjižnicom Rijeka, Ogrankom Drenova: Radionica Referentna zbirka, 2012.

Analiza statističkih podataka o nabavi i posudbi te analiza rezultata anketa provedenih među učenicima pokazuju da, unatoč nekim u odnosu na Standard pozitivnim pokazateljima, učenički knjižnični fond ne zadovoljava u potpunosti potrebe i želje učenika. Međutim, unatoč svemu, učenički knjižnični fond nezaobilazan je dio cjelokupnog odgojno–obrazovnog procesa u školi.

Suvremena djelatnost školske knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja, pa se obavlja edukacija za korištenje izvorima znanja i potiče samostalnost u uporabi različitih izvora informacija, kako bi se učenici osposobili za cjeloživotno učenje. Naslovnica slikovnice Vilinska potraga za blagom, 2009.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 64

Aktivnosti Među mnogobrojnim aktivnostima školske knjižnice posebna pažnja poklanja se provođenju programa informacijske pismenosti i poticanju čitanja Stoga je naša školska knjižnica tijekom godina bila mjesto mnogobrojnih edukacijskih i stvaralačkih radionica, izložbi, predstava, projekata, predstavljanja knjiga i književnih susreta.

U knjižnici se provode brojne aktivnosti za poticanje čitanja: sudjelujemo u obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige, Međunarodnog dana dječje knjige, Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica te drugim prigodnim događanjima.

Strip mlade knjižničarke Šuma Striborova, 2011.

Pisac Mladen Kušec u razgovoru s učenicima, 2005.

Plakat Koko u Parizu, rad Grupe mladih knjižničara, 2013.

Naši gosti bili su brojni pisci za djecu i mlade : Dubravko Jelačić-Bužimski, Zvonimir Milčec, Enes Kišević, Tito Bilopavlović, Zvonimir Balog, Maja Brajko-Livaković, Anto Gardaš, Miro Gavran, Mladen Kušec, Matko Marušić, Sanja Pilić, Božidar Prosenjak, Nada Mihoković-Kumrić, Melita Rundek, Jadranko Bitenc,i drugi.

Straničnici izrađeni u radionici u Mjesecu hrvatske knjige, 2014.

U knjižnici kontinuirano djeluje Grupa mladih knjižničara, u kojoj se njeguje praktični i kreativni rad. Između ostalog, više puta sudjelovali smo na državnom natječaju Moja prva knjiga, za što je mlada knjižničarka 2014. osvojila posebnu nagradu, te smo dobili i priznanja za poticanje i ohrabrivanje dječjeg likovnog i literarnog stvaralaštva.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 65

Zanimljivosti Najviše knjižnične građe, ukupno preko 10 000 jedinica, knjižnica je imala 2005. godine. Najviše korisnika učenika, 1100, bilo je školske godine 1990./1991., kada je posuđeno i najviše knjiga, 16 knjiga po učeniku. Najviše svezaka knjiga, 2027, nabavljeno je 1989. godine, dok je najmanje knjiga nabavljeno 2013., samo 23 sveska. Učenici s knjižničarkom ispred svog likovnog rada Sretna obitelj, 2010.

Najznačajnije promjene u radu knjižnice bile su 2006. godine, kada je opremljena s 10 računala spojenih na internet, pisačima i LCD projektorom, čime je, uz već postojeću opremu, stvoren multimedijalni centar, te 2015. godine, od kada se cjelokupno poslovanje obavlja u računalnom knjižničnom programu ZaKi.

Mlade knjižničarke predaju svoj likovni rad Sanji Pilić, 2006.

Danas živimo u vremenu digitalnih tehnologija i mnogobrojnih novih izvora znanja, u kojem knjiga nije više jedini, ali je i dalje nezaobilazni izvor znanja i užitka u čitanju, a knjižnica nije samo mjesto posudbe knjiga već i mnogobrojnih drugih aktivnosti. Likovni rad mlade knjižničarke inspiriran pjesmom Sanjam kako idem pored tebe, 2007.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 66

Slikovnice U okviru redovne nastave Hrvatskog jezika nastale su dvije slikovnice koje su u cjelini učenički rad. Školske godine 2011./2012. učenici sedmih razreda su, nakon terenske nastave u Kastvu, stvarali priče utemeljene na krajoliku i legendama našega zavičaja. Najboljih devet priča je ilustrirano te objedinjeno u zbirku pod naslovom Kastavske priče. Svi tekstovi su prevedeni na čakavsko narječje, a njihovi sažetci su napisani engleskim i njemačkim jezikom.

Nakon dvije godine, tijekom školske 2013./2014., na sličan je način nastala Priča jednog drena, slikovnica i bojanka koja je, uz financijsku pomoć Jane, vode s porukom, objavljena u dva dvojezična izdanja: hrvatski standard – čakavsko narječje te u englesko – njemačkoj varijanti. Mentorica obaju projekata bila je Marina Frlan – Jugo, prof. u suradnji s likovnom pedagoginjom Renatom Majcan te mentoricama za prijevode na engleski – Ljiljanom Badurinom, prof. i njemački jezik – nastavnicom Nadom Križan.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST Å KOLE

Stranica 67


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 68

Čakavčići Nevera

Od samog početka djelovanja OŠ Fran Franković, između ostalih izvannastavnih aktivnosti, učenicima je ponuđeno njegovanje zavičajnog govora u okviru grupe Čakavčići. Djelovanje Čakavčića utemeljeno je na načelu zavičajnosti s ciljem očuvanja jezika, običaja i kulture kraja u kojem škola djeluje. U početku je grupu vodila učiteljica Branka Renier, nakon nje Marina Frlan – Jugo, učiteljica Hrvatskoga jezika, a sada ju vodi učiteljica Gordana Nađ.

Vela nevera puše s Kvarnera. Ona diže vele vale i prevrće brode male . Grupa ne okuplja Kada nan jugo zapuše, kavskoga narječja, u kuće gredu se duše. Bura bove diže brodi su rivi se bliže . Stari ribar va more hita mrižu valovi se do kuća uz rivu dižu . Bura i jugo se bore beli se baš celo more . Bonacu čekamo si pa da budemo vani ! Kada pride sunčan dan , si će poteć van ! Tin Petković 4. razred

samo izvorne govornike čaveć i one koji taj idiom žele

naučiti. Radi se o skupini učenika različitog uzrasta i širokih interesa pa su i oblici njihovog djelovanja raznoliki. U okviru čakavske grupe razvija se usmeno i pisano izražavanje. Literarni radovi članova grupe redovito se objaljuju u Čakavčićima pul Ronjgi, zbirci dječjih literarnih radova, u izdanju Ustanove Ivan Matetić Ronjgov. U nekoliko navrata radovi naših učenika su nagrađeni i pohvaljeni. 2003. godine Damjan Francetić dobio je treću nagradu za literarni uradak „Va škole“, a 2016. godine Fabijan Škarić nagrađen je trećom nagradom za pjesmu „Moj kompjuter“.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 69

Mlađi uzrast čakavčića od 2003. godine provodi projekt Da se ne pozabi čakavska beseda u okviru kojeg istražuju narodne običaje, izrađuju slikovnice, likovne radove - volte i primorske kuće, plakate... Ta mala istraživanja o narodnim običajima, o igrama naših starih, dječje igre s pjevanjem, literarno stvaralaštvo, recitiranje, pjevanje, ... doprinos su očuvanju naše prošlosti. Od prikupljenih dijalektalnih riječi složen je Slikovni rječnik, a najmanji su izradili Čakavsku slovaricu. Posebno priznanje časopisa Modre laste 2008. godine Mali čakavčići dobili su za uspješno sudjelovanje u stvaralačkom Natječaju za tematski i dijalektalni poster Reci po domaći, za svoju

poneštru. Učenici starijih razreda prikupljali su podatke o nekadašnjem načinu života i pretvarali te podatke u scenske igre te na taj način djelovali poučno. Također su proučavali toponimiju Drenove, te među učenicima starijih razreda provodili istraživanje o poznavanju čakavskih riječi. Prikupljene odgovore objavljivali su na panou pri čemu su davali cjelovito tumačenje riječi i tako na zabavan način poučavali svoje vršnjake. Na kraju školske godine su rezultati projekta redovito objavljivani u školskom listu Drenjulica.

Moj kompjuter Moj kompjuter je siv i ne da mi mir. Volin igrice, ma najviše nogometne! Petar me zove van: „ Pridi, sunčan je dan!“ Sada ću na kompjuteru mom dat gol. Pričekaj malo kumpanju moj! Finil san igrat igricu. Moren se igrat van na suncu! Gasin kompjuter i gren van. Neću više igrat igrice, aš sunčan je dan! Fabijan Škarić 3. razred

More Nemirni valići, lete po nebu galebići. Gnjurac z vode pozdravja me. Sja sunce, more nemirno svetluca se. Kada dojde leto, va moru ću se kupat . Va drvenoj barci vozit ću se. Slat ću van z mora bušiće. Imamo blago ko drugi retko vide! Turisti rado pridu na naše more. Naše more, Jadransko , jako je bistro. Tako je čisto! Svetionik svetli, brodi plove. More stvara uspomene nove! Fabijan Škarić 4. razred


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 70

Proliće Prišlo je proliće. Rožice su zi zemlje prišle van. Sunce riva črne oblake . Tići su počeli kantat pod poneštru. Delaju gnjazla. Deca hode van. Zimaju bale i igraju rukomet. Pčele zuje. Prolitni orkestar se čuje. Si se vesele proliću! Antea Basan 3. razred

Volin Volin poć va školu. Volin učit i zadaće pisat. Volin se igrat i poć van. Volin leptire i rožice. Volin proliće ko kuca na vrata.

Korina Jakovljević 1. razred

Članovi Čakavčića redovito sudjeluju u svim kulturno-umjetničkim zbivanjima u školi. U raznim prigodama recitiraju radove objavljene u Čakavčićima pul Ronjgi i sudjeluju u dramskim igrama koje prikazuju život na Drenovi. Uz to, Čakavčići proučavaju djela značajnih čakavskih pjesnika koje pozivaju u goste i priređuju druženja s njima. Školu su posjetili pjesnik Dinko Slany i mlada spisateljica Tatjana Udović. 2004. godine obilježena je stota obljetnica rođenja Draga Gervaisa kroz prigodnu izložbu i scenski prikaz njegovog života. Polaznici Čakavčića rado predstavljaju svoj rad i šire znanje u posjetima izvan škole pa su od 2004. do 2006. bili redoviti gosti susjednih knjiž-

nica – u Viškovu i u centru grada, u Dječjem odjelu GKR gdje su se s čakavčićima iz drugih škola natjecali u kvizovima i sudjelovali u drugim radionicama pod nazivom ČA? ČA? ČA? Bila je to prigoda za zabavno druženje s poznatim glazbenicima Marijom Batifjakom i Draženom Turinom – Šajetom te pjesnikinjom Vesnom Miculinić Prešnjak. Rezultat mnogobrojnih aktivnosti je školski list Libar ČA koji izlazi od 2003. godine, a od 2016. može se naći na web stranicama naše škole. Mali čakavčići, kao i lanterna s naslovnice školskog lista, snažno i ustrajno svijetle i čuvaju domaći ČA od zaborava.

Bura Jedan dan se bura razjadila . Zaprla je se poneštre . Puhala je , puhala ... Zaprla je škole i zrušila je stabla na ceste . Bez razmišjanja se zatekla i zaprla jude va kuće . Si su se jadili .Dica se nisu mogla vani igrat . Stalno je puhala i ni prestala ! Celi je dan dešpete delala . Po noći se razjadila ! Ma se i Mesec razjadil ! Rekal joj je da prestane ,aš ni mogal spat ni zasjat . I magla se je pobunila ! Rekla je : „ Ću te pokrit.“ Bura ju je otpuhala . Se je oblake rashitala ! Prišlo je sunce. Razjadilo se ! Potiralo je buru ! Finila je i pasala ća ! Arijana Grginčić, 4 . razred


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 71

Plovidba razredima

Valentinovo va našen razredu

Kada smo prvi put prišli va školu bili smo na maloj barčici . Va prven razredu bilo je lepo .Bilo je puno novih kumpanji i dobrih ocjena . Si su imeli petice !Bili su kuntentni i veseli . Va drugen razredu , barčica je postala barka .Si su bili pametneji . Prišle su ocjene , više ni bilo pečata . Ocjene su hodile gore , dole ... Šli smo i na izlete . Prišal je i treći razred i brodić je bil malo veći od barke . Postali smo dobri kumpanji i kumpanjice .Ocjene su se digle i nisu loše . Ma bilo nan je teže za učit . Sada smo va četvrten razredu na velom brodu .Meni va četvrten razredu ni grdo , ma bin rado šla nazad va prvi razred. S nami je plovila i naša učiteljica . Kroz razrede san shvatila da je najlepše vreme va školskim klupami . Va ča će se brod pretvorit va petom razredu ? To ćemo videt ! Arijana Grginčić, 4. razred

Va našen razredu ni mira. Si su se namurali. Misle na jedno, a delaju drugo. Matematiku znopak računaju, hrvatski znopak napišu... Jedan dan činilo mi se da dvojke i trojke teku i skaču po razredu. Valentinovo je pasalo! Bilo je vrime da se ćapamo dela! Moj razred je jako zabavan! Va školi ima smiha, igre, veselja i zabave z dodatkon učenja!

Finila je škola . Šal san doma . Hodel san ,a auti su vozili i zujali . Domislel san se da nisan šal na Čakavčiće . Obrnul san se i potekal nazad va školu . Prišal san va razred . Si su kantali Ča je ča .I ja san zakantal Ča je ča , reći ću van ja ... Lovre Kovačić, 4. razred

Tu san se rodil i prve korake storil. Tu je lipo plavo more zelene šume. Judi imaju užance i čuje se naš lipi ČA. Tu je moj kamik moj mili i najlipši zavič Moreno Mrvoš 3. razred

Laura Bilović, 4. razred

Čakavska grupa

Moj zavičaj

Igre mojega nonota Kada je moj nono bil mići ni bilo kot danas. Va njegovo vreme ni bilo kompjutora, tableta ni mobitela. Deca su se igrala vanka pred kućun na špekuje i na skrivanca . Evo kako su se igrale špekuje: s petun od postol se storila škajka va mele. Saki bi zel svoju špekuju i hital ki će bliže šajki . Najbliži bi bil pobjednik, a drugi su morali zbijat špekuje. Deca su se isto volela igrat z balun ka je bila storena od krp pa se zvala krpenjača. Luka Matijević, 2. razred


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 72

Zbor i klapa U našoj školi djeluje pjevački zbor koji čine učenici 3., 4. i 5. razreda te, ovisno o interesima, i učenici viših razreda. Učenici razvijaju pozitivan stav prema različitim glazbenim smjerovima, ali i prijateljske odnose unutar zbora. Uče se toleranciji, međusobnom uvažavanju i poštovanju. Tijekom godine učenici se također upoznaju s pojmom partitura i dionica, s notnim pismom te usvajaju osnove vokalne tehnike s ciljem razvijanja intonacije i ovladavanja vještinom višeglasnog pjevanja. Učenici se osposobljavaju za nastupanje

i prezentiranje u okviru škole i izvan nje. Pjevački zbor nastupa na svim priredbama škole (Prijam prvaša, Dan škole, Dani kruha, sv. Nikola, Božićni koncerti, Valentinovo, Svečana podjela svjedodžbi učenicima osmih razreda…) i izvan škole ( Županijski susret zborova „Glazbene dječje čarolije“, Glazbene svečanosti hrvatske mladeži u Varaždinu, Proljeće u Ronjgima…) . Od 2006. godine pjevački zbor vodi učiteljica Anita Stupac Butorac.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 73

Sudjelovanja na natjecanjima Pjevački zbor škole povremeno sudjeluje na Državnom natjecanju ( Glazbenim svečanostima hrvatske mladeži) u Varaždinu pod vodstvom učiteljice Anite Stupac Butorac. Ovisno o sastavu i uzrastu zbora, pjevači su se do sada natjecali u

A kategoriji jednoglasnog i dvoglasnog pjevanja te B kategoriji troglasnog pjevanja. Sa svakog natjecanja zboraši su se vraćali okrunjeni srebrom ili zlatom .

2010. god ine Mali pjevački nim sveč zbor prv anostima i put n u kategorij da Tokić i A u sasta astupa na 53. gla , Mia Čela zbevu: Ivan p, Ana R šević, Em Marinov afaela Pu a Pavić, L ić lj , Aiek, Mario ovro Mate Radić, Kr Gojak, N šić, Dom istina Gla in a e n Ivov ik an, Erik G na, Tomis a Puljek, lavan, Do Christina lav Marić ra Čorak , Dino Pr ljan, Dom , pić, Mia inik Pera Kolanović Lovro Rukavinić, Jelen Zvone, D , D a Ljuboti orian Ku ora Stein na, Lea V hauser, K Kocijan, rdoljak, Iv kuristina To Iva Marij ana mac, Den anović, A Klara Ho i Džafić, rea Kadr dak i Ivo L aura ija Kartal, na Vunić Lucija Pa . vličić, Predstav ili su se s ljedećim repertoar Josip Kap om: lan: Medv jed razmiš lja S.Majure c/Z.Balo g: Zaljublj eni mrava Engleska c popijevk a/Z.Grgo šević: Os I.L.Kalin vanu dan ski/ G.V (kanon) itez: Krije s n ic a Klavirsku pratnju p jevačima vić. je svirala prof. Dan iela Marin Na svom oprvom n atjecanju vajaju 2. s osvojen mjesto i s ih 89,2 bo rebrnu p da pjevač laketu. i os-


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 74

ma hrnim svečanosti be az gl . 54 a n luje og i dvoglasnog ački zbor sudje riji jednoglasn go te 2011. Mali pjev ka A u u ap, Ivan i u Varaždin Tokić, Mia Čel a id A k, lje vatske mladež u P Ferila avu: Ana Rafae a Khan, Dorotea on Iv c, le re P a pjevanja u sast ara arin Stela Oštarić, L arijanović, Kat j, M ga a u Iv Ž , ić lo ar ov K in Mar Ivošević, ivić, Lovarinović, Nina ja Kartal, Lea Ž ri ad K a re A zović, David M ć, či Krisulj, Lucija Pavli t, Dora Čorak, ja og R Šo a a n n A A , k, ić n lje Dži enika Pu ino Prpić, a Trošelj, Dom ristina Radić, D h C , ić ar M ro Matešić, En v la is ni rik Glavan, Tom Dorian Kukulja ć, ri d in C a in tina Glavan, E ić, Reg a, Mia Kolanov Lovro Rukavin Karla Kresnik. 2013. P om: jevački avio repertoar Zbor se predst zbor st svečan arije ostima h ka rvatske g uzrasta su puta n k: Dva đa li h U v la a djeluje is t mladež om je T na i u Var sastavu če u B kateg ho o a : Iris A ždinu. 56. glazbenim riji trog : Heigh ey or M . L r l/ Zbor s il l a G h a či s lavan, F. Churc e po pr Kristin , Regina Cind nog pjevanja vi . Nastu a Glav Kadrija rić, Mi i ov sn a ti p a us n K P i : Č , l ac i a Z e ov s r e ot l t u a G a jn p, Lara l, I u epa Ha Pero Kresni Džinić san, N k, Dori vana Kesten , i , E n ja I rik a v n M ona Kh Ivošev Kukulja ilković anon) ić, Are a , n om n xxx: Kukavica (k S or , , t zb M I e a , v l ić i l a a Mari a Oštar Prelec, aniela Marinov janović a Kolanović, ić, Eva Dino P irala je prof. D Karla sv , Sara M ju O tn r ž ra p m p b i u ć, And olt, Lu enika P Klavirsk a š i c. ć ra r c , to i u i u ja A B ja ljek, Ka na Puk na a Stupac Ena Tr tarina lin, An Pavličić, Kat dirigirala Anit ošelj, D zlatnu i o R a a st r je e i m R l n ji 2. a a ja ć f aniela va Žmega Vlaisav , Anamarija Š aela Puljek, D jevački zbor os p č om d i bo S 91 a o bina Ž okić, A ljević, oS ukupn megač Robert ida To . a P k o i Z . ć d tu , u ke b vods pla er, Lea Živić, L re Mal tvom Anite S ea ovac p t u p a c redstav Butora c i l i uz kla i su se I.J. Ske sljedeć virsku nder/ im rep pratnju G.Vite e r Laut oarom z: Dohv : Španjo a t i m i , lska/ N tata, m jesec . Lubof f : A I.M. Ro la nani ta nana njgov: Rika je b i li grad S. Port erfield : Lauda te Dom S 91, 20 inum bodov a pjeva čki zbo r osvaja zlatnu plaketu i 3. mje sto.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 75

2016. Mali pjevači zbor škole na 59. glazbenim svečanostima hrvatske mladeži u Varaždinu, u kategoriji A, nastupa u sastavu: Roberta Ćejić, Nika Fišić, Aurora Valinčić, Kristijan Aleksić, Matea Blažević, Sara Grlić, Ema Mehanović, Marina Zeko, Antea Basan, Lena Dobre, Ana Ilijanić, Sara Ivošević, Tara Jaška, Dunja Krvavica, Karol Pogorilić, Klara Puvača, Ema Seifert, Marta Csizmadia, Brigita Dangubić, Maja Hancko, Lucija Ivanović, Jelena Kelava, Nora Belas, Lucija Ćuto, Antonia Klopan, Lucija Levak, Iva Lučić, Sara Mokole i Katja Repka. Pod vodstvom dirigentice Anite Stupac Butorac, a uz klavirsku pratnju bivšeg zboraša škole Dine Prpića zbor se predstavio repertoarom: J.E. Martini/ J.Žganjer: O, reci mila majčice R. Rodgers/ O. Hammerstein: Edelweiss xxx: Laku noć (kanon) Đ. Dekleva Radaković: Tić-Kosić U konkurenciji od 15 zborova na nivou države s 90, 80 bodova Pjevački zbor naše škole osvaja zlatnu plaketu i 2. mjesto.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 76

Pjevački zbor škole redovito sudjeluje u zborskoj radionici manifestacije Proljeće u Ronjgima koja se održava u proljeće svake godine. Manifestacija je to koja kroz umjetničkostvaralačke radionice njeguje kulturnu baštinu našeg zavičaja. Godine 2016. naš je zbor, uz Aleksandra Valenčića, glaz-

benika, skladatelja i aranžera bio gostom Proljeća kao jedan

e Kvarn

rić

2007. godine naša je škola imala svoju prvu predstavnicu na Dječjem festivalu Kvarnerić (festivalu koji njeguje dječje stvaralaštvo na području naše županije). Eva Ožbolt, učenica 2. razreda, pjevala je pjesmu Sunce i oblačić koja je nastala u glazbeno-literarnoj radionici škole, uz mentorstvo učiteljica Snježane Šerić i Anite Stupac. Eva je nagrađena za najsimpatičniji nastup i za najbolji sklad teksta i glazbe. 2016. godine na 15. Kvarneriću našu je školu predstavila učenica osmog razreda Medea Market Sindik. Uz nju su nastupile i učenice Eni Perica, Laura Srdoč, Ela Trbović i Petra Tomljanović koje su svojim plesom obogatile Medein scenski nastup. Kvarnerić se odvijao tijekom dviju festivalskih večeri od kojih je prva održana u HKD-u na Sušaku (7. 10), a druga u Domu kulture u Ravnoj

od najuspješnijih zborova naše županije. Zbor je sudjelovao u zborskoj radionici u okviru koje su se uvježbavale skladbe Dušana Prašelja, Ivana Matetića Ronjgova i Ivana Zajca, a u popodnevnom svečanom programu zbor je za uzvanike otpjevao program s Državnog natjecanja pjevačkih zborova u Varaždinu.

Gori (8. 10.). Organizacija i ozračje Kvarnerića razvijaju pozitivne stavove prema zavičaju, izvornom glazbenom i literarnom izričaju rodnoga kraja te prema stvaralaštvu općenito. Svi sudionici festivala bivaju nagrađeni, a Kvarnerić nose u lijepom sjećanju zbog druženja i sklapanja novih prijateljstava. Naša Medea osvojila je žiri, ali i velik dio publike u Rijeci od koje je u prvoj festivalskoj večeri dobila drugu nagradu. Žiri sastavljen od glazbenih stručnjaka proglasio je Medeu najboljom interpretatoricom u kategoriji djece iznad 11 godina te joj dodijelio 1. nagradu stručnog žirija. Također je proglašena najboljom kantautoricom ovogodišnjeg festivala. Medea Market- Sindik predstavila se pjesmom Žukva za koju je napisala glazbu i tekst uz pomoć mentorica Anite Stupac Butorac i Marine Frlan – Jugo.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 77

Klapa Dominus Školska dječja klapa ''Dominus'' nastala je 2014. godine. Klapa djeluje pod vodstvom učiteljice glazbene kulture Anite Stupac Butorac. Njezin je sastav svake godine drugačiji zbog odlaska osmaša u srednje škole. Klapa njeguje prvenstveno a capella pjevanje i narodnu dalmatinsku pjesmu. Od samog osnutka klapa odlazi na natjecanje dječjih klapa u Zadar gdje postiže zapažene rezultate. U lipnju 2015. klapa je sudjelovala na susretu odraslih klapa u Ronjgima. U travnju 2016. klapa sudjeluje na otvaranju Vjeronaučne olimpijade u kongresnoj dvorani hotela Adriatic u Opatiji. U travnju 2016. sudjeluju na koncertu Klapa Kamelija i gosti. Dječja klapa ''Dominus'' prvi put se natječe 23.svibnja 2014. g. na 6. Festivalu dječjih klapa u Zadru. Tada su u klapi pjevali sljedeći učenici: Regina Cindrić, Iva Marijanović, Lara Džinić, Roberta Zuber, Dora Čorak, Lea Živić, Nina Ivošević, Mia Kolanović, Kristina Glavan, Erik Glavan i Lovro Rukavina. Na natjecanju su se predstavili skladbama: Zaspalo je siroče i Šetala se Jelica i Ive. Školska dječja klapa ''Dominus'' sudjelovala je 22. svibnja 2015. na 7. Festivalu dječjih klapa u Zadru. Natjecanje je održano u Hrvatskom narodnom kazalištu u dvjema kategorijama:

do 14 i do 16 godina. Predstavnice naše škole nastupile su u kategoriji do 16 godina i između četiriju klapa, po prosudbi stručnih ocjenjivača, osvojile su Srebrni brodić izvevši dvije narodne pjesme: Jabuka je moja i Znaš neviro. Stručni ocjenjivači su bili Ivo Nižić, prof., Tomislav Pehar, prof., Ante Radoš, prof., Nela Šarić, prof. i Bojan Pogrmilović, prof. Festival je otvorio njegov kum Zlatan Stipišić Gibonni. Članice klape Dominus: sopran – Iva Marijanović soprani – Ena Trošelj Zejnepa Hasan Elena Novaković alti – Ana Rafaela Puljek Domenika Puljek Ana Šojat Školska dječja klapa ''Dominus'' sudjelovala je i na 8. Festivalu dječjih klapa u Zadru 3. lipnja 2016. Djevojke su se na natjecanju predstavile s dvjema narodnim pjesmama: Šetala se Jelica i Ive i Ja sam, majko, cura fina. Klapa trenutno broji 8 članica od 5. do 8. razreda. One su : Iva Marijanović, Lucija Voloder, Luna Žuža, Antonia Klopan, Mirjam Puljek, Ana Rafaela Puljek, Aida Tokić i Petra Tomljanović. U svojoj kategoriji djevojke su zauzele 2. mjesto i osvojile Srebrni brodić.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 78

Društvo naša djeca Od samog osnutka u našoj školi djeluje udruga Društvo „Naša djeca“ kojoj je sjedište u gradu Rijeci, a dio je Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske. Skraćeni naziv je DND, a škole su uključene preko koordinatora koji se biraju iz učiteljskog kadra. DND djeluje za opće dobro, promiče,organizira, te vodi akcije i aktivnosti namijenjene dobrobiti

djece na temelju utvrđenih ciljeva i djelatnosti propisanih Statutom Društva i Plana i programa škole. Sve aktivnosti DND odnose se na djecu sukladno odredbama Konvencije UN-a o pravima djeteta, a prema svojim mogućnostima surađuje s udrugama i ustanovama koje imaju slične programe.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 79

DND naše škole sve ove godine u suradnji s gradskim DND ostvaruje svoje ciljeve kroz sljedeće djelatnosti: 

zagovara i podiže svijest o važnosti Konvencije UN-a o pravima djeteta kroz sudjelovanje naših učenika u radu Dječjeg foruma, a u cilju upoznavanja djece s istima

provodi aktivnosti na području zaštite i promocije zdravlja djeteta,zdrave prehrane i zdravih stilova života, te ekološkog osvješćivanja kroz Školu za mlade čuvare okoliša (MČO) u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ. Svim polaznicima Škole dodjeljuju se diplome. organizira tradicionalne i nove društvene akcije među kojima su: Dječji tjedan (naši učenici postižu zavidne rezultate u natjecanjima u vožnji bicikla,rola, romobila i uličnoj utrci), Europski tjedan kretanja, Dani zahvalnosti za plodove zemlje - Dani kruha, Dječje prosinačke svečanosti, radionice: Šufit (kazalište za mlade), Arabeska (baletno-ritmička skupina DND-a Rijeka) i Pinelić (likovna radionica) i akcija Prijatelj prijatelju obilježava Dan voda i Dan planeta Zemlje uz izložbe i predavanja u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo sudjeluje u foto izložbi Djeca u pokretu uključuje se u akcije drugih udruga humanitarnog karaktera omogućava besplatne poduke za učenike slabijeg materijalnog statusa redovito sudjeluje u natjecanju Nekonvencionalni načini prehrane u cilju promicanja znanja o preživljavanju u ekstremnim uvjetima života i propagiranju zdrave prehrane. Naša škola se može pohvaliti brojnim priznanjima,nagradama i osvojenim prvim mjestima na ovom natjecanju u kategoriji učenika nižih razreda.

    

Koordinatorica za DND u našoj školi je učiteljica Đurđica Zoretić.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 80

Suradnja lokalne zajednice i osnovne škole Od samog osnutka u našoj školi djeluje udruga Društvo „Naša djeca“ kojoj je sjedište u gradu Rijeci, a dio je Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske. Skraćeni naziv je DND, a škole su uključene preko koordinatora koji se biraju iz učiteljskog kadra. DND djeluje za opće dobro, promiče, organizira, te vodi akcije i aktivnosti namijenjene dobrobiti djece na temelju utvrđenih ciljeva i djelatnosti propisanih Statutom Društva i Plana i programa škole. Sve aktivnosti DND odnose se na djecu sukladno odredbama Konvencije UN-a o pravima djeteta, a prema svojim Mjesni odbor Drenova razvio se iz nekadašnje Mjesne zajednice Drenova. Mjesni odbor je oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihovog svakodnevnog i neposrednog interesa za život i rad. Vijeće Mjesnoga odbora (VMO) utvrđuje probleme i potrebe građana na svom području i prioritete njihovog rješavanja. Rješava ih uz pomoć radnih tijela Odbora, uz pomoć udruga, komunalnih društava, nadležnih odjela gradske uprave, drugih pravnih subjekata i građana. VMO Drenova, i u sadašnjem, i u bivšim sazivima, znalo je prepoznati i nadležnim gradskim službama prezentirati probleme i potrebe škole i učenika. Tako je npr. zalaganjem VMO-a, a na inicijativu roditelja učenika i zaposlenika škole, u Ulici braće Hlača postavljen semafor. Sredinom mjeseca rujna 2016. godine na školskom igralištu izvršena je zamjena postojeće, derutne umjetne trave novim travnjakom, što je omogućeno dogovorom Vijeća MO Drenova i Odjela za komunalni sustav da se za tu svrhu utroše preos-

tala sredstva iz komunalnih prioriteta Mjesnoga odbora. Suradnja sa školom se nastavlja kroz prioritete MO Drenova za 2017. godinu: planirana je izgradnja i uređenje rotora i parkirališta kraj postojećeg igrališta za što je u 2016. godini izrađen glavni i izvedbeni projekt. Prema mogućnostima surađuje s udrugama i ustanovama koje imaju slične programe. Ako predsjednika Vijeća Mjesnoga odbora Drenova ili tajnicu Mjesnoga odbora upitate što ističu u suradnji s OŠ Fran Franković i lokalnom samoupravom, prije svega će reći da je to proslava Svetoga Nikole. I zaista, u 30 godina rada škole, svaki se taj, djeci dragi blagdan, proslavlja u prostoru škole, a učenici priređuju prigodni program. No, ako suradnju škole i lokalne samouprave sagledamo šire, onda je to mnogo, mnogo više. Vijeće MO već deset godina izdaje Drenovski list u kojem profesori i učenici škole svojim prilozima upoznaju Drenovčane sa svojim izvannastavnim aktivnostima. Od 39 izdanih brojeva, u 11 su objavljeni tekstovi vezani za rad škole. Autorice tih priloga su profesorice Snježana Šerić, Marina Frlan - Jugo, Nada Križan i Anita Stupac Butorac. U dva broja, u rubrici “Kantunić Osnovne škole Fran Franković”, učenici su svojim proznim i lirskim uratcima opisali svoj doživljaj Božića, odnosno karnevalske tradicije. Nije na odmet spomenuti i veliku pomoć učenika u distribuciji lista.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 81

Suradnja s lokalnim udrugama Škola također aktivno sudjeluje u akcijama drenovskih udruga “Dren” i “Bez granica”. Tako su se 2012. godine, u akciju sadnje drena u organizaciji udruge “Dren”, uključili i učenici škole posadivši 6 sadnica pokraj škole. Mnogim Drenovčanima ostala je u sjećanju “Noć

muzeja 2013.” u organizaciji udruge “Bez granica” kad su, u suradnji sa svojim nastavnicima mentorima Dariom Baranašić, Danielom Jugo Superina i Nerom Malbašom - Kovačić, sudjelovali učenici škole. Drenovski sedmaši i osmaši svoj program ostvarili su u formi vrlo zanimljivog interaktivnog kviza, u kojem su se pitalice i odgovori odnosili na neke od najvažnijih ljudi i događaja iz drenovske i riječke povijesti. Mnogi učenici članovi su Vatrogasne mladeži Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Drenova u kojem stječu osnovna znanja o protupožarnoj zaštiti.

Suradnja škole i DVD-a Drenova posebno se iskazuje zajedničkim priredbama Mješovitoga pjevačkoga zbora DVD-a Drenova i školskih sekcija vezanih za kulturu. Nezaboravan je, na primjer, ostao koncert u prosincu 2006., održan u prostoru škole na kojem je nastupio Stipe Bilić, tada učenik škole, a danas cijenjeni klavirist koji je nedavno održao samostalni koncert u zagrebačkoj dvorani Lisinski. Uz njega je 2006. godine nastupio školski zbor, tamburaški sastav “Zametski koren” i zbor DVD-a Drenova. Učenici škole su u dva navrata bili gosti na predstavljanju rada MO Drenova u Filodramatici, na manifestaciji pod nazivom Drenova na Korzu. Nastojanja lokalne samouprave i djelatnika škole se prožimaju na razvoju ekološke svijesti, njegovanja tradicije te naročito na području kulture i sporta. Raduje nas što iz škole izlaze budući aktivni sudionici društvenih aktivnosti u našem naselju.

Christian Grailach


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 82

Crveni križ

POSJETA JAPANSKOG CRVENOG KRIŽA KAWASAKI Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka na inicijativu Grada Rijeke upriličilo je prijem za delegaciju prijatelja iz japanskog grada Kawasaki 2000. godine, u čijem sastavu su uglavnom bili aktivisti Japanskog Crvenog križa. Kako bi prezentirali rad Crvenog križa u programu je uz Ekonomsku školu „Mije Mirkovića“, obzirom na provođenje svih redovnih, kao i izvanrednih aktivnosti Crvenog križa, organizirana i posjeta Osnovnoj školi Fran Franković kojom prilikom je prezentiran uspješan rad s mladima Crvenog križa u školi.“

Pomladak Crvenog križa u školi djeluje dugi niz godina. Gotovo od samog početka PCK vodi učiteljica Ivanka Vulić. PCK Škole je sastavni dio Gradskog društva Crvenog križa Rijeka i jedno je od najbrojnijih i vrlo aktivnih članova GDCK Rijeka. Pomladak Crvenog križa obuhvaća sve razrede od 1. do 8. Članom se postaje dragovoljno, a članarina je 6,00 kn. S obzirom na to, raduje me činjenica da svake školske godine imamo velik broj članova PCK. Veseli me također i to da sve akcije koje organiziram, a humanitarnog su karaktera, podržavaju svi učenici i učitelji u školi. Tijekom dvadesetogodišnjeg rada bilo je puno akcija. Između ostalih organizirano je nekoliko Parlaonica u školi na različite teme u kojima su sudjelovali uglavnom učenici sedmih i osmih razreda. U Parlaonice su pozivane osobe različitih struka, ovisno o temi (frizeri, miss ljepote, psiholozi...) Tako su o anoreksiji i bulimiji u Parlaonici sudjelovali profesorica Alessandra Pokrajac, Karin Kuljanić i dr. Mladen Peršić iz Dječje bolnice Kantrida, koji su s učenicima sedmih razreda provodili edukaciju o anoreksiji i bulimiji. Nakon završenog edukacijskog ciklusa, organizirana je parlaonica u kojoj su sudjelovali educirani učenici sedmih razreda i osmaši kao kontrolna grupa. Parlaonica je bila izuzetno uspješna. Osim toga organizirane su i večeri poezije (čitanje stihova uz svjetlo svijeća). Stihove su čitali učenici, učitelji i ravnatelj škole. PCK je sudjelovao u mnogim akcijama prikupljanja

novčanih sredstava za različite humanitarne akcije: prirodne katastrofe (Haiti), pomoć mnogim oboljelim osobama, osobito djeci. Organizirane su posjete centrima koji okupljaju osobe kojima je potrebna pomoć (Dom sv. Ana na Turniću, Centar slabovidnih osoba Homer, Centar za rehabilitaciju na Brašćinama i na Pulcu). Osim prigodnih košarica s darovima u Centru za rehabilitaciju na Pulcu i u Domu sv. Ana, učenici su izveli i prigodan božićni program koji su pripremile vjeroučiteljice Roberta Kelava i Maja Barbarić. Članovi PCK sudjelovali su i u obilježavanju Dana pješačenja. Pješačilo se od Voloskog do Lovrana kao i stazama Gorskog kotara pod nazivom Putevima lišajeva, uz stručno vodstvo učiteljice biologije Danice Pucić. Voditeljica PCK organizirala je prijame prvaša u PCK, uz prigodan program, kada je to bilo u školi. Na jedno primanje naših prvaša u PCK došla je velika delegacija iz GDCK Rijeka. Naša voditeljica bila je i jedna od inicijatora primanja prvaša grada Rijeke u PCK u Dvorani mladosti na Trsatu kako je to i danas. Vrlo aktivno je sudjelovala kao voditelj PCK u OŠ Fran Franković u radu GDCK Rijeka, ali i MD CK Drenova čiji je predstavnik bila u Skupštini GDCK Rijeka, ali i član Odbora GDCK Rijeka u dva mandata (dr. Milan Gudelj i dr. Suzana Janković). Naši članovi PCK bili su uzorni članovi Terenske jedinice Vladimir Švalba GDCK. Mnogi članovi PCK sudjelovali su u kampovima Pomlatka HCK čak i na međunarodnoj razini .


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 83

Od članarine PCK pomažemo našim učenicima i njihovim obiteljima kojima je to bilo potrebno, bilo u organizaciji odlaska na jednodnevni izlet s razredom ili na ekskurziju osmih razreda ili za neke druge humanitarne potrebe. Jednako radosni smo kada učenici mlađih razreda čitaju lektirne naslove koji su kupljeni od dijela članarine PCK. Gotovo svake godine prigodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige školskoj knjižnici poklanjamo poneki naslov. Kupljeni su i sportski rekviziti za učenike mlađih razreda ( lopte, vijače...). Da bi Škola bila u cvjetnom

okruženju, od članarine PCK kupljene su i posađene sadnice oleandra (svaki razredni odjel jedna sadnica) na travnatim gredicama ispred škole. Prigodom obilježavanja Dana škole 2015. godine organizirana je sadnja drva magnolije Franke na zelenoj površini kružnog toka. To je bio dar grada Rijeke, odjela za Ekologiju. U dogovoru s gospođom Ivanom Parac sadnicu su posadili radnici Parkova i nasada uz njenu nazočnost kao i svih učenika i učitelja naše škole. PCK je pripomogao i Dječjoj klapi u školi prilikom nabavke haljina za članice klape.

Evo kratkih izvadaka iz zapisa GDCK Rijeka o radu CK u OŠ Fran Franković Rijeka:

„Gđa. Ivanka Vulić, kao Povjerenik Crvenog križa u školi, godinama aktivno sudjeluje u provođenju Programa rada Gradskog društva Crvenog križa Rijeka i to posebno u programu za mlade koji se organiziraju u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima kao i u osnovnim Društvima mladih Crvenog križa. Na početku svake školske godine izrađuje se Program rada koji obuhvaća zdravstveno-socijalne aktivnosti, aktivnosti zaštite okoliša i širenje znanja o Crvenom križu, a u kojima sudjeluju učenici Osnovne škole Fran Franković i iz kojih posebno izdvajamo: NATJECANJE MLADIH HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA Ekipa Osnovne škole „Fran Franković“ RIjeka sudjelovala je na Gradskim, Međužupanijskim i Državnim natjecanjima na kojima je postigla zapažene rezultate pokazujući naučeno znanje i vještine kroz teoretski i praktični rad, a posebno 2004. godine kada su osvojili 2. mjesto na Gradskom natjecanju.

PRIJAM PRVAŠIĆA U ORGANIZACIJU POMLATKA HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA Svečani prijam učenika prvih razreda osnovnih škola u pomladak CK je tradicionalna i jedna od najljepših i najbrojnijih aktivnosti u Programu Tjedna CK,, jedinstven među Društvima Crvenog križa u Hrvatskoj. U humanu obitelj CK Rijeka primaju se svi prvašići iz 34 osnovne škole s područja grada Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice te općina Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo u Dvorani mladosti na Trsatu na prijedlog nekoliko učiteljica grada Rijeke među kojima je učiteljica Ivanka Vulić. Aktivnost prijama prvaša u članstvo je tijekom Domovinskog rata bila u fazi mirovanja, ali je ponovno pokrenuta 1996. godine kada je u sklopu Tjedna CK 13. svibnja ponovno organizirana, a kao domaćin i mjesto prijama bila je upravo OŠ Fran Franković, a sve povodom 115. obljetnice CK na riječkom području.

AKCIJA „SOLIDARNOST NA DJELU“ Akcija „Solidarnost na djelu“ organizira se shodno Odluci o zajedničkim akcijama Hrvatskog Crvenog križa kao zajednička akcija svih društava Hrvatskog Crvenog križa u kojoj se prikupljaju novčana sredstva, odjeća i obuća, te mjeri tlak građanima. Godinama je sedamdeset posto prikupljenih sredstava u akciji namijenjeno za osobe u stanju socijalnozdravstvenih potreba. OŠ Fran Franković svake godine redovito sudjeluje u Akciji „Solidarnost na djelu“ i svojim novčanim prilozima pomaže onima kojima je pomoć potrebna.

PRIKUPLJANJE ČLANARINE HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA Tijekom cijele godine, prema Odluci Hrvatskog Crvenog križa prikuplja se članarina Hrvatskog Crvenog križa koja za članove u OŠ iznosi 6,00 kuna godišnje. Sredstva prikupljena od članarine raspoređuju se na način da 70 % od prikupljenog iznosa ostaje za potrebe škole, 28% za potrebe rada Crvenog križa, a 2% se uplaćuje Hrvatskom Crvenog križa. Tako su sredstva u 2016. godini iz postotka članarine za potrebe škole utrošena za podmirenje dijela troškova izleta učenika mlađih razreda i ekskurzije učenika viših razreda.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 84

Suradnja s Hrvatskom osnovnom školom iz Santova u Mađarskoj Ministarstvo prosvjete i športa ponudilo je našoj

stekla nove prijatelje. Suradnja se nastavlja. Oni

školi suradnju sa školom iz Santova. Oni su kod

su prisustvovali obilježavanju našeg Dana dr-

nas boravili u svibnju 1997. godine. Ugostili smo

žavnosti u desetoj obljetnici škole.

njihove učenike i učitelje, te proveli vrlo ugodne trenutke i izmijenili razna iskustva, a djeca su

1998. učenici i učitelji naše škole uzvraćaju posjet Osnovnoj školi u Santovu.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 85

Učenici iz Mađarske školu su ponovo posjetili 2002. godine. Bio je to treći uzvratni susret te ih je tom prilikom primio i član Poglavarstva grada

Rijeke Ivan Lenac i pročelnica za školstvo Branka Renko – Silov.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 86

Međunarodna razmjena učenika sa Saveznom gimnazijom iz Željeznog u Austriji Naša je škola u periodu od 2007. do 2012. godine imala uspješnu suradnju sa Saveznom gimnazijom iz Željeznog u Austriji. Međunarodna razmjena učenika obuhvaćala je uvijek učenice i učenike 3. F ili 4.F razreda partnerske škole koji uče gradišćanskohrvatski jezik te učenice i učenike 7. i 8.C razreda naše škole koji uče njemački kao prvi strani jezik. Suradnju je inicirala prof. Sabine Nagy, a naše je Učiteljsko vijeće prijedlog prihvatilo. Ukupno je održano 6 susreta učenika u trajanju od po tjedan dana, dakle 2 u školskoj godini svake druge godine; prvi uvijek u Željeznom uoči božićnih praznika, a uzvratni kod nas krajem školske godine.

Razmjene su bile vrlo uspješne i višestruko korisne. Učenici su uzajamno stekli nove prijatelje, upoznali nove obitelji, bili i gosti i domaćini, došli u doticaj s drugom kulturom, sveprisutnim stranim jezikom, običajima, drugačijom nastavom. Sudjelovali su u radu raznih radionica, mješovitih grupa, istraživali na terenu, snalazili se u novim i ponekad neobičnim zadatcima, zabavljali se. Interdisciplinarno su suradnički rješavali postavljene zadatke govoreći pritom hrvatski, njemački, gradišćanskohrvatski, engleski. Aktivno je u razmjenama sudjelovalo pedesetak naših učenika, a oni koji nisu mogli putovati i biti domaćini, priključivali su se nastavi i izletima samo u proljeće.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 87

Teme i sadržaji koji su se obrađivali tijekom susreta: Studeni 2007. „Rund um Mittelalter“ - „Život u srednjem vijeku“ Uz niz tematskih radionica učenici su posjetili i Beč, Schönbrunn, zoološki vrt, Hundertwasserovu kuću, Tehnički muzej, Ringstraße, Stephansdom, Christkindlmarkt.

Lipanj 2008. „Kvarner - život uz more i kamen“ Uz radionice o maslinama, maslinovom ulju, mediteranskom bilju i prirodnoj kozmetici našim smo gostima pokazali Rijeku, Kastav, Mošćenice, Krk, Košljun, Jurandvor i Bašćansku ploču, razne zavičajne zbirke te kip Apoksiomena u Guvernerovoj palači.

Studeni 2009. „Die große Haydnwoche“ - “ Život i stvaralaštvo Josepha Haydna“ U središtu zanimanja bio je život i glazba J. Haydna te velika izložba u dvorcu Esterhasy Haydn-Explosiv povodom 200.obljetnice smrti, njegova rodna kuća, Bergkirche i katedrala. U Beču smo posjetili dvorac Schönbrunn gdje su učenici učili plesati kvadrilju, zoološki vrt, sveučilište sa svjetski poznatom starom knjižnicom, parlament, vijećnicu, Steffl, Hofburg.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 88

Teme i sadržaji koji su se obrađivali tijekom susreta: Lipanj 2010. „Rijeka i okolica - prošlost i danas“ U sklopu uzvratnog susreta istraživali smo Stari grad, katedralu sv. Vida, Korzo, obišli tržnicu, posebno ribarnicu. U Astronomskom smo centru slušali zanimljivo predavanje popraćeno filmom, a cjelodnevni izlet brodom na otok Krk, uz kupanje i zabavu, bio je pun pogodak. Opatija s parkom, hotelima iz vremena Habsburgovaca i Villom Angiolinom s Hrvatskim muzejem turizma pokazala nam je poveznicu s Bečom, s prošlošću.

Studeni 2011. „Die stolze Donau“ - „Ponosni Dunav“ U školi smo se bavili legendama i činjenicama o Dunavu, anketama, slikali smo, svirali, pjevali, učili plesati bečki valcer. Posjetili smo i upoznali Beč, razgledali dvorac Schönbrunn, nezaobilazni zoološki vrt, Stephansdom, Hundertwasserhaus, Ankeruhr, Stadtpark, Christkindlmarkt.

Svibanj 2012. „Zeleno i plavo“ Dragim smo gostima pokazali svu raznolikost i bogatsvo našeg kraja, povijesnu baštinu, narodne priče, običaje. Istraživalo se, pjevalo, glumilo, crtalo. Zadatci su čekali čak i u šumi. Bili smo u Kastvu, Raši, Labinu, Rapcu, Ronjgima.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 89

Nositeljice međunarodne suradnje bile su Sabine Nagy, Silke Billisics i Sanja Abramović s austrijske strane te Daniela Jugo Superina, Marina Frlan Jugo i Nada Križan. Svesrdnu pomoć i vrijedan doprinos u kreiranju i izvođenju radionica različitih sadržaja dale su i kolegice Karmen Benazić, Renata Majcan, Đurđa Milić, Anita Stupac Butorac, Karmen Toić Dlačić,

Senada Tuhtan, Danica Vidić te kolege Josip Jurjević i Marino Pešut. Roditelji su svakako uvelike doprinijeli da svi naši susreti budu u potpunosti uspješni. Kolegice iz Savezne gimnazije u Željeznom imaju potrebu za razmjenom svake godine, mi pak iz tehničkih razloga nismo u mogućnosti pratiti takvu dinamiku pa zasad naša suradnja miruje.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 90

Župa Drenova Povijest župe Blažene Djevice Marije Karmelske započinje pripajanjem jedinoj tadašnjoj župi u Rijeci, Uznesenja Marijina (Assunta). Drenova joj je pripadala sve do 1837. godine kada su crkveni i civilini poglavari odlučili osnovati novu župu na predjelu Drenova. Prva sakralna zgrada na Drenovi bila je sadašnja kapelica na groblju, crkva Svih svetih. Izgrađena je 1628. godine, a u razdoblju 1837. - 1847. bila je

privremena crkva. 1847. sagrađena je današnja župna crkva. Zanimljivo je da je izgrađena i stavljena u funkciju za samo tri mjeseca. Gradnja je trajala od lipnja do rujna te godine, a naknadno se uređivala i proširivala sve do današnjih dana. Konačno proširenje s lijevom i desnom bočnom lađom ostvareno je 2002. godine, a za njega je najzaslužniji župnik u miru Gabrijel Bratina.

Prvi župnik bio je Ivan Cvetko (Delnice, 1804. – Rijeka, 1884.), kateheta iz Assunte, koji je bio zainteresiran za Drenovu i podučavanje djece. U vrijeme njegova dolaska na Drenovu djeca su pohađala osnovnu školu koja je bila u zgradi nekadašnjeg Pedagoškog fakulteta u Omladinskoj ulici. Ivan Cvetko zalagao se i uspio dobiti dozvolu da se na Drenovi sagradi zgrada osnovne škole. Tako je 1852. godine dovršena izgradnja prvog, zapadnog dijela Pučke škole koji se sastojao od jedne učionice i stana za učitelja. To je stari

župni stan koji se danas nalazi ispod samostana i stariji je od župne crkve i samostana. Školu je tada polazilo 40 do 50 učenika. Kad se 1855. godine u Rijeci pojavila treća epidemija kolere, Ivan Cvetko imao je zadatak podučavati ljude higijenskim navikama. Tijekom godina ova je škola postala pretijesna pa je 1913. nadograđena,kako nam je to opisao tadašnji župnik Mate Polić. Župnik Mate Polić je morao otići s funkcije upravljanja župom, jer je Rapalskim ugovorom Drenova spadala pod Italiju.


KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Stranica 91

Iza prvog župnika Cvetka do danas se promijenilo 19 župnika. Po boravku na Drenovi predvodi vlč. Gabrijel Bratina koji je čak 40 godina upravljao župom (16.10.1969. – 2009.) 1974. na Drenovu dolaze sestre Presvetog Srca Isusova kojima je 1948. kuća na Pomeriu bila nacionalizirana pa biskup Josip Pavlišić (1914. – 2005.) zida kuću na Drenovi kamo sestre prelaze živjeti i djelovati te podižu sadašnji samostan. Biskupu Pavlišiću se pripisuje zasluga za osnivanje Riječko-senjske nadbiskupije i metropolije 1969. godine čiji je nadbiskup i metropolit postao 1974. i tu dužnost obnašao sve do umirovljenja 1990.

U starom župnom stanu bio je vrtić i učionica za vjeronauk sve do 1991. U sklopu samostana sestara Presvetog Srca Isusova 1998. otvoren je vrtić pod imenom Nazaret, koji radi sve do danas. 1990. sestrama je vraćena imovina pa kuću na Pomeriu preuređuju za djevojački dom i jaslice Mima. Prvi svećenik koji je potekao s Drenove, bio je vlč. Pavo Zigar, koji je zaređen 1900. godine. Tek nakon 116 godina iz ovog kraja potječe drugi svećenik, vlč. Goran Žan Lebović. S Drenove 2013. u sestre Dominikanke na Korčuli odlazi Jana Dražić.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 93

POVIJEST Zadnjih desetak godina u našoj smo školi inten-

vinskom ratu, s naglaskom na stradanja Vuko-

zivno obilježavali sjećanja na važne događaje.

vara, održava brigadir u mirovini Stanislav Li-

Tako, 18. studenog obilježavamo Dan sjećanja na

nić. Predavanja brigadira Linića oplemenjuju i

žrtvu Vukovara. Učenici starijih i mlađih razreda

produbljuju učenička znanja o teškim vremeni-

na svoj način sudjeluju u tome, pisanim i likov-

ma za tek nastalu hrvatsku državu. Svake godi-

nim radovima, a mali novinari izradom plakata.

ne palimo svijeće za sve žrtve Vukovara.

Učenici s velikom pažnjom i zanimanjem prate povijesni razvoj grada i zbivanja u Vukovaru za vrijeme Domovinskog rata. U sklopu sjećanja na žrtvu Vukovara, predavanja za osmaše o Domo-

Uz Vukovar se prisjećamo i Škabrnje, malog sela u zaleđu Zadra, u kojem se, također, dogodio težak zločin u Domovinskom ratu.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 94

27. siječnja obilježavamo i Dan sjećanja na žrtve Holokausta i zločin protiv čovječnosti u spomen na židovske i ostale žrtve progona i ubijanja tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Tog 27. siječnja 1945. oslobođen je najveći i najgori logor smrti - Auschwitz. Svake godine odaberemo po jednu temu. Neke od tema koje smo odabrali bile su: Hrvatski pravednici, Pravednici među naro-

dima, Djeca žrtve Holokausta, Prekinuto djetinjstvo, Svakodnevica u koncentracijskim logorima i druge. Gledali smo i film „Dječak u prugastoj pidžami“ koji prikazuje kako dječje prijateljstvo ne zna za podjele na „vrijedne“ i „manje vrijedne“. U radionici su sudjelovali predstavnici razrednih odjela od 5. do 8. razreda.

U sklopu nastave informatike i povijesti učenici osmih razreda sudjeluju na radionici o ljudskim pravima. Predložene teme su: Nevidljiva/ nepostojeća djeca i djeca vojnici, Gdje djeca spavaju?, Zlostavljanje žena i muškaraca kao i tema Poznati u borbi za ljudska prava.

Ljudska prava su zapisana u srcima ljudi; ona su tamo bila mnogo prije nego su ljudi koji pišu zakone skicirali prve odredbe. Mary Robinson United Nations Hight Commissioner for Human Rights


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 95

Obilježavamo i Međunarodni dan žena radionicama i šetnjom Korzom. Na radionicama u školi učenici izrađuju plakate – transparente i mnoštvo čestitki. Na njima pišemo poruke kojima upozoravamo na još uvijek neravnopravan položaj žena u društvu.

Obilježavamo i Dan darovitih. Učenici naše škole imaju priliku tog dana, kroz razne radionice, čuti o darovitim osobama. U Gradskoj vijećnici tijekom tjedna darovitih prikazuje se ppt prezentacija „ Jeste li znali da su oni bili daroviti?“.

Tradicionalno se za pete razrede održava terenska nastava u Krapini. Glavno odredište je Muzej krapinskih neandertalaca. Učenici pažljivo prate izlaganja vodiča i bilježe njegove riječi, jer nakon obilaska Muzeja, učenici dobiju zadatke koje moraju riješiti.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 96

Kao korelacija predmeta Fizike, Hrvatskoga jezika, Povijesti, Geografije i Biologije, odvija se i terenska nastava u Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle. Učenici se upoznaju sa životom i djelom izuzetnog znanstvenika, zasluženog, ali nikada ostvarenog Nobelovca, rođenog jedne olujne noći u srpnju 1856. godine u malom ličkom selu Smiljanu. Znanstvenik i inovator svjetskog

glasa, Nikola Tesla radio je na polju elektro i radio tehnike. Iz Fizike učenici moraju istražiti Tesline pothvate, iz Hrvatskoga jezika pratiti njegov život i napisati njegovu biografiju, dok iz Povijesti, Geografije i Biologije moraju riješiti zadatke na samom terenu, odnosno pronaći izume i podatke o njima. Osim što mnogo toga nauče, učenici se dobro i zabave.

Sedmaši tijekom godine posjećuju i grad Kastav. Okupljaju se na Fortici u centru Kastva, podijele se po grupama kako bi mogli obaviti zadatke vezane uz nastavu Povijesti i Hrvatskoga jezika.

Učenici šeću Kastvom, upoznaju Lokvinu, Crekvinu, crkvu sv. Jelene i druge znamenitosti te rješavaju zadane zadatke.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 97

Učenici sedmih razreda održavaju i terensku nastavu u Zagrebu gdje posjećuju Hrvatski sabor, Hrvatsku radioteleviziju i Botanički vrt.

Učenici osmih razreda tradicionalno posjećuju mjesto Lipa. Mnogi su čuli za strašne događaje koji su se tamo dogodili. Velika je razlika „samo o tome slušati“ i to uživo vidjeti. Znamo priču da je 30. travnja 1944. godine selo zapaljeno i da je ubijeno 269 stanovnika Lipe. Toga dana u selo su ušli njemački i talijanski okupatori koji su potpuno promijenili i slomili „duh“ Lipe. Gotovo svaka kuća je bila spaljena i uništena.

Osmaši već nekoliko godina imaju za zadatak kroz korelaciju nastave Hrvatskoga jezika i Povijesti osmisliti dijaloge scena iz života Stjepana Radića na temelju dobivenih materijala. Za svoj trud učenici dobiju i zaslužene ocjene. Profesorica Povijesti i profesorice Hrvatskoga jezika zadovoljne su maštovitošću i dosjetljivošću svojih učenika.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 98

Povjesničari su jako vrijedni pa tako posjećuju razne institucije. Između ostalih i Državni arhiv u Rijeci. Tako su u sklopu Festivala znanosti u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja sudjelovali u kvizu „Top 10“ koji je obuhvaćao čak stotinu pitanja na koja je trebalo pronaći odgovore među muzejskim eksponatima, u muzejskom parku, u knjigama ili na internetu. Naši su povjesničari pokazali snalažljivost i uigranost u timskom radu te su u konkurenciji 11 ekipa bili drugi.

Povjesničari su sudjelovali u sklopu obilježavanja Dana muzeja u akciji „Muzejske pričalice“ koje su se održavale u PPMHP. Slušali su priče: "Bijeli jelen", "Danuncijada", "Titanic i Carpathia", "Pričaj mi o Guvernerovoj palači" i "Giovanni de Ciotta". Naša ekipa, koju su činili Antonio Barišić, Dora Čabrijan, Ena Steinhauser, Tomislav Marić i Lovro Janeš, prikazala je scensku igru o Facebook profilu irskog plemića i austrijskog vojskovođe, obnovitelja Trsatske gradine, Lavala Nugenta. Nekoliko puta povjesničari su sudjelovali i u online kvizu „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“. Kviz je složen na način da ispituje poznavanje povijesti i sadašnjosti Hrvatskog sabora, način rada i ovlasti Sabora te njegove odnose s Vladom i Predsjednikom Republike. Sadržava trideset pitanja koje natjecatelji rješavaju trideset minuta putem aplikacije CARNet Loomen. U kvizu sudjeluje po jedan učenik iz 6., 7. i 8. razreda.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 99

Povodom 70. obljetnice oslobođenja Rijeke u Gradskoj vijećnici na Korzu učenici su izveli igrokaz „Život na granici“.

Već trinaest godina za redom naši učenici sudjeluju i na Županijskom natjecanju iz zavičajne povijesti „Ča je ča?“. Natjecanje se održava u Rijeci, Kastvu, na otoku Krku u mjestu Krk, u Lovranu, Kraljevici i Bakru. Izdvaja se od ostalih originalnom koncepcijom pronalaženja važnih spomenika, zgrada i obilježja na terenu uz korištenje literature. Naša škola najčešće sudjeluje u natjecanju u kategorji izvan konkurencije zbog sudjelovanja mentorica u pripremi natjecanja. Međutim, to ne umanjuje učenički entuzijazam.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 100

Natjecanja iz povijesti Učenici TOMISLAV ORŠOLIĆ (7.c) i ANTONIO BARIŠIĆ (8.c) postigli su na Županijskom natjecanju iz Povijesti vrijedne rezultate. Obojica su, svaki u svojoj skupini, ostvarili treće mjesto. Županijsko natjecanje održano je 7. ožujka 2014. u OŠ "Eugen Kumičić" u Rijeci.

Naši učenici sudjelovali su i na Državnom natjecanju iz Povijesti. Bili su to Ana Bratulić 2001. godine, koja je osvojila prvo mjesto i Andrej Čizmarević 2016., koji je u kategoriji sedmih razreda, zauzeo drugo mjesto.

Moja Rijeka Od školske godine 2013./2014. u našoj školi realizira se projekt „Moja Rijeka“. U projektu sudjeluju učenici od petog do osmog razreda. Kroz nastavne sadržaje učenici se upoznaju s prošlosti našega grada. Uče o profesoru Baltazaru, prvoj tvornici čokolade, Karolini Riječkoj, Torpedu, Carpatiji, riječkim mlinovima, Lujzinskoj cesti,

Guvernerovoj palači, Korzu, željeznici i mnogim drugim sadržajima. Učenici, uz nastavu u samoj školi, odlaze na terensku nastavu u PPMHP, Muzej grada Rijeke, Prirodoslovni muzej, ali i druge institucije koje im mogu pružiti više informacija o našem gradu.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 101


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 102

GEOGRAFIJA Geografija kao nastavni predmet u našoj školi provodi se kroz redovni program, dopunsku i dodatnu nastavu, grupu Mladi geografi te rad u posebnom razrednom odjelu za učenike s posebnim potrebama. Rad u redovnom programu određen je godišnjim planom i programom po kojem se učenici upoznaju s osnovnim znanjima i vještinama vezanim uz geografsku znanost. Kroz programe dopunske nastave pomaže se učenicima koji nešto teže svladavaju zadatke koji su im postavljeni kako bi što uspješnije usvojili nastavne sadržaje. Također, imamo i dodatnu nastavu u koju su uključeni daroviti učenici koji žele i mogu više. Povremeno je aktivan i program kroz koji zainteresirani učenici obrađuju posebne geografske sadržaje, uglavnom prema njihovim afinitetima i zanimanjima. Spomenuti program provodi se kroz grupu Mladi geografi, a najčešće je vezan za geografsku problematiku lokalne zajednice i obilježavanje značajnih datuma u hrvatskoj i svjetskoj povijesti. Nadalje, s obzirom da u školi imamo razredni odjel za učenike s posebnim potrebama, kroz satove geografije trudimo se, uz maksimalni angažman i strpljivost, na najbolji način i što kvalitetnije motivirati učenike te ostvariti što bolje rezultate, ovisno o njihovim mogućnostima. Svi spomenuti programi provode se uz najviše odgojno – obrazovne standarde kako bi svi učenici dobili najkvalitetniji pristup odgojno

– obrazovnom procesu vezanom za geografska znanja i vještine. Učenik je uvijek u središtu pozornosti i cjelokupni odgojno - obrazovni proces usmjeren je ka postizanju što boljih rezultata na primjeren i učenicima zanimljiv način. I sve u jednoj opuštenoj radnoj atmosferi, bez stresa i pritiska, kako bi učenici mogli pokazati svoje mogućnosti, osobnost, kreativnost, znanja i vještine. Geografija im to omogućava kroz svoje sadržaje koji su, na određeni način, dio općeg znanja i kulture. Svi postavljeni zadatci ostvaruju se uz maksimalnu suradnju i razumijevanje predmetnih učitelja i učenika, suodnos s ostalim kolegama iz drugih predmeta i, naravno, roditeljima. Potpuno smo svjesni činjenice da bez istinskog suradničkog odnosa učitelj-učenik-roditelj nema ni odgovarajućih rezultata. Upravo ti rezultati vidljivi su u svim segmentima stjecanja geografskih znanja i vještina. Ipak, smatram da treba posebno istaknuti rad s darovitim učenicima kroz satove dodatne nastave. Naime, učenici naše škole su na brojnim natjecanjima postigli vrhunske rezultate zapažene na najvišoj razini. Sudjelujući na mnogobrojnim natjecanjima od gradske i županijske do državne razine, učenici naše škole među najboljima su u Hrvatskoj. Uz ispriku mnogobrojnim učenicima koji su sudjelovali na gradskoj i županijskoj razini natjecanja, posebno ističem sudjelovanje naših učenika na državnim natjecanjima iz Geografije.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 103

Sve je krenulo školske 2002./2003. godine: Šk. god. 2002./2003. – Vrsar – ANITA BARIŠIĆ – 6. razred Šk. god. 2003./2004. – Makarska – ANITA BARIŠIĆ – 7. razred Šk. god. 2004./2005. – Biograd na Moru – ANITA BARIŠIĆ – 8. razred Šk. god. 2005./2006. – Osijek – BARBARA KOVAČIĆ i MARINA RUMORA – 7. razred Šk. god. 2007./2008. – Sv. Martin na Muri – MATEA ROB i KATARINA MUSTAČ – 7. razred Šk. god. 2008./2009. – Primošten – STELA JELENIĆ – 8. razred Šk. god. 2009./2010. – Vinkovci – DAMJAN FRANCETIĆ – 8. razred Šk. god. 2010./2011. – Poreč – LUKA BANOVIĆ – 5. razred Šk. god. 2011./2012. – Dubrovnik – LUKA BANOVIĆ – 6. razred Šk. god. 2012./2013. – Varaždin – LUKA BANOVIĆ – 7. razred Šk. god. 2013./2014. – Zadar – ANDREJ ČIZMAREVIĆ ( 5. razred), LUKA BANOVIĆ i LUCIJA ŽUŽIĆ ( 8. razred) Šk. god. 2015./2016. – Krapinske Toplice – LUCIJA ĆUTO i ENI PERICA – 5. razred

Svi su ovi učenici postigli značajne rezultate i dali veliki doprinos ugledu i radu naše škole. Po postignutim rezultatima jedna smo od najboljih škola u Hrvatskoj. Istaknut ću pet osvojenih prvih mjesta. Naš učenik LUKA BANOVIĆ četiri je godine zaredom bio državni prvak, što još nije zabilježeno u povijesti ovog natjecanja. Školske godine 2016. ponovno imamo državnu prvakinju, i to učenicu petog razreda LUCIJU ĆUTO. Za postignute rezultate, učenici, učitelji i škola dobili su brojna priznanja za vrstan rad od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, PGŽ-a i grada Rijeke. Kao najvrjednije nagrade valja istaknuti Zahvalnice i Oskar znanja koje krajem svake

školske godine dodjeljuje Ministarstvo i Agencija. Pet Oskara znanja ( Luka četiri, Lucija jedan i profesor Jurjević pet) nešto je što je postiglo malo škola u Hrvatskoj. Rezultati u posljednjih petnaest godina zaista su impresivni: 12 državnih natjecanja, 17 učenika, 5 državnih prvaka. Oni su ponos naše škole. Najbolji predstavnici OŠ Fran Franković. Na kraju bih istaknuo i mentora koji je vodio sve spomenute učenike, profesora Geografije Josipa Jurjevića koji je na 20. jubilarnom državnom natjecanju u Varaždinu 2012. godine dobio posebno priznanje od Hrvatskog geografskog društva za veliki broj sudjelovanja na državnim natjecanjima (deseti put). Isto takvo priznanje dobilo je tek deset profesora Geografije iz osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 104

LIKOVNA GRUPA—UREĐENJE ŠKOLSKOG INTERIJERA

Retrospektiva učeničkih radova od početaka škole do danas


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 105


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 106

ŠKOLSKI PROGRAM "PREVENCIJA OVISNOSTI" Posljednjih dvadesetak godina na satovima razrednog odjela provodi se program Prevencije ovisnosti. Pojedine teme ostvaruju se na satovima Prirode i Biologije. U realizaciji programa sudjeluju učenici od petog do osmog razreda naše škole. Godišnje se realizira 70 školskih sati. Također se provode i radionice s posebno odabranim skupinama učenika zainteresiranim za određene sadržaje. Radionice vodi voditeljica programa i/ili učitelji razrednici (vanjski suradnici) uz pomagače - educirane učenike viših razreda. Do 2008. godine voditeljica programa bila je uči-

teljica Danica Sinožić koju je zamijenila Đurđa Milić, prof. Ciljevi programa su preventivna zdravstvena zaštita djece i mladih te postizanje pozitivne promjene ponašanja učenika. Tijekom programa učenike se objektivno informira, budi im se i razvija svijest o štetnosti duhana, alkohola, psihoaktivnih tvari, igara na sreću i dr. Također se razvija osobna odgovornost za vlastito zdravlje i ponašanje, svrsishodno korištenje slobodnog vremena te holistički pristup zdravlju, a sve u skladu s načelima Konvencije o pravima djeteta.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 107

Program obuhvaća sljedeće sadržajne teme - radionice : 1. UČIMO RAZGOVARATI - pravila dobre komunikacije, verbalna i neverbalna komunikacija, slušanje i dr. 2. SAZRIJEVANJE - promjene u pubertetu, odnosi s roditeljima, odgovorno spolno ponašanje, samopoštovanje 3. DONOSIM ODLUKU - vršnjački pritisci, životne potrebe i problemi, piercing 4. VRŠNJAČKO NASILJE - oblici i rješavanje sukoba, prepoznavanje i sprječavanje vršnjačkog nasilja 5. OVISNOSTI - djelovanje pušenja na zdravlje, posljedice alkohola i droga na organizam, klađenje/ kockanje - zabava ili ovisnost?! 6. MEDIJSKA PISMENOST - reklame

Provođenjem ovog programa, kao i cjelokupnim stavom, škola doprinosi razvijanju zdravih navika učenika. Tako je u školi i njezinoj okolini zabranjeno pušenje (i drugi oblici ovisnosti), svakodnevno se utječe na svijest učenika o štet-

nosti svih oblika ovisnosti, potiče se aktivno uključivanje učenika u preventivne programe te se radionicama na roditeljskim sastancima podiže svijest roditelja kako bi odgojnim metodama poticali razvoj zdravog načina života u svojoj obitelji.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 108

KEMIJA U našoj školi dugi niz godina održava se dodatna nastava iz kemije. Učenike se tijekom školske godine priprema za natjecanja na školskoj, županijskoj i državnoj razini. Posebno je vrijedno istaknuti sudjelovanje na županijskoj razini gdje naši učenici unatrag

pet godina postižu zavidne rezultate osvajajući redovito prva ili druga mjesta koja su pojedince dovela i do državne razine natjecanja. Pritom treba posebno istaknuti učenicu Ivanu Žužić i učenika Luku Banovića koji su svojim znanjem iz kemije postigli zavidne rezultate na državnom natjecanju.

U sklopu nastave kemije učenici svake godine sudjeluju na Festivalu znanosti na kojem prezentacijom svojih radova postižu uspješne rezultate.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 109

Svake godine povodom Dana otvorenih vrata Sveučilišta u Rijeci posjećuje se Zavod za biotehnologiju.

Također sudjelujemo u Eratosthenovom eksperimentu kojeg organizira Grčki institut Odjela za istraživanje i razvoj „Dimitriou Panagea“ iz Grčke na temu izračunavanja opsega Zemlje pomoću štapa.

Ponekad uživamo i u izradi sapuna, a dobit od prodaje ide u humanitarne svrhe Udruzi Riječko srce.

Ove godine su našu školu svojim posjetom počastili studenti navedenog Zavoda, naša bivša učenica Vedrana Krušić i Marko Babić i prikazali nam niz pokusa zvučnih naziva.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 110

LIKOVNA GRUPA


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 111


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 112

TEHNIČKA KULTURA Živimo u vremenu različitih tehničkih postignu-

va bilo da se radi o redovnoj nastavi ili natje-

ća koja znatno doprinose kvaliteti življenja. Teh-

canjima. U našoj školi nastavu tehničke kulture

nička kultura, kao dio opće kulture, promovira i

predavalo je više učitelja. Od početka rada no-

omogućuje bolje razumijevanje tehničkog okru-

ve škole to je bila učiteljica Marija Hržić, učitelji

ženja čovjeka, stjecanje novih znanja, vještina i

Tomislav Bilić Centić, Eugen Ban te do današ-

kritičnog razmišljanja. Učenici najviše vole i rado

njeg dana Marino Pešut.

sudjeluju u aktivnostima izrade praktičnih radoVrijedno je podsjetiti se nekih učenika naše škole koji su kroz Smotre i školska/klupska natjecanja u različitim kategorijama pronosili ime Frana Frankovića i Drenove.

Davne 1989. godine bio je to Tomislav Sikavica sa svojim „EM radio predajnikom“. Jednako uspješna je bila 1991. godina na smotri i natjecanju znanstveno - tehničkog stvaralaštva mladih Rijeke na kojoj su sudjelovali učenici: Ivo Kregar, Krešimir Sikavica, Tomislav Češić, Darko Fićor, Kristijan Lusini, Anita Klanac, Tomislav Koran i Petar Široka. Na republičkoj smotri Klubova mladih tehničara u Karlovcu na natjecanju u proizvodnom radu uspješni su bili Mario Malnar i Tomislav Koran, u elektroničkim uređajima Darko Fićor, u elektrotehnici Petar Široka, u zrakoplovnim modelarima Tomislav Koran te u Zaštiti od požara i ostalih elementarnih nepogoda Krešimir Sikavica, Ivo Kregar i Ana Fabijan.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 113

U novije vrijeme vrijedno je spomenuti zapažene rezultate na državnim natjecanjima mladih tehničara na kojima su sudjelovali Vedran Mikov u osmom razredu iz elektronike (Pula), Katrina Reljić u sedmom razredu iz obrade materijala (Primošten, 2012.), Vid Rogić u osmom razredu iz elektronike (Primošten, 2015.) i Bojan Puvača u osmom razredu iz automatike (Primošten, 2016.).

Vid Rogić


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 114

INFORMATIKA IZBORNA NASTAVA I RANO UČENJE INFORMATIKE Da je informatika budućnost u OŠ Fran Franko-

ke i informatike Karmen Toić Dlačić koja Infor-

vić shvatili smo sad već daleke 1996./1997. škol-

matiku predaje od 2006. godine do danas.

ske godine. Iako su se informatički sadržaji pre-

Osim izborne nastave Informatike u OŠ Fran Franković, provodi se i izvannastavna aktivnost Rano učenje informatike za učenike od 1. do 4. razreda. To je projekt koji skupa s roditeljima financira Grad Rijeka. Rano učenje informatike predaje profesorica matematike i informatike Daria Baranašić.

davali i ranije, u sklopu Tehničke kulture, 1996. godine uvedena je Informatika kao izborni predmet. Prvi profesor Informatike bio je Eugen Ban koji je Informatiku predavao do 2006. god. kada prelazi u Agenciju za odgoj i obrazovanje na radno mjesto Savjetnika za tehničku kulturu i informatiku. Njega zamjenjuje profesorica matemati-

OPREMANJE ŠKOLE I STRUČNA USAVRŠAVANJA UČITELJA Od samog uvođenja nastave Informatike ulažu

nastavnici mogu u svom svakodnevnom radu

se veliki napori u opremanje informatičke učioni-

koristiti IKT što mnogi i čine.

ce kao i ostalih učionica škole. OŠ Fran Franković dva puta ušla je u projekt ministarstva „Eučionica“ za opremanje IKT tehnologijom. Posljednji puta 2008. god. sredstvima županije sve su se učionice opremile projektorima, a svojim sredstvima 2015. škola je umrežila cijelu zgradu i nabavila prijenosna računala za svaku učionicu kako bi se mogao započeti provoditi IKT projekt Ednevnik i tako zamijeniti stare papirnate dnevnike i imenike. Zahvaljujući prijenosnim računalima i projektorima u svim učionicama profesori i

Rukovodstvo škole podržava svako stručno usavršavanje djelatnika i tako smo se uključivali u sve edukacije u korištenju IKT-a. Prvu edukaciju provodio je još prof. Eugen Ban. Zatim je dosta djelatnika prošlo ECDL edukaciju dok je ovaj projekt financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Profesorica Karmen Toić Dlačić bila je predavač i ispitivač na ovom projektu. Zainteresiranost profesora i učitelja OŠ Fran Franković bila je velika. Postojala je i lista čekanja.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 115

Od samog početka uključili smo se u Carnetov IctEdu projekt i svi su djelatnici prošli 4 modula ovog projekta. Naglasak na ovom projektu bio je upoznavanje s IKT-om i novim nastavnim meto-

dama poučavanja uz pomoć IKT-a. Profesorica Karmen Toić Dlačić je i ovdje imala ulogu Carnetovog predavača.

MEĐUNARODNI IKT PROJEKTI Ponosni smo što smo prepoznati kao škola koja

obrazovna scenarija mi smo ih poslali 12. U

je otvorena prema novim i suvremenim metoda-

projekt su se uključili: Stela Bakarčić, Daria Ba-

ma poučavanja, kao i prema korištenju IKT-a u

ranašić, Maja Barbarić, Karmen Benazić, Jasna

nastavi. Osim što se sami prijavljujemo ili sami

Domić- Stanić, Irena Drnić, Marina Frlan-Jugo,

pokrećemo interne IKT projekte, na sudjelova-

Daniela Jugo-Superina, Nera Malbaša Kovačić,

nje u nekima nas i pozivaju. Tako nas je 2014.

Đurđa Milić, Radmila Pešut, Snježana Šerić,

god. Carnet pozvao da se uključimo u ODS pro-

Karmen Toić Dlačić, Ivanka Vulić .

jekt i postanemo jedna od 27 hrvatskih ODS škola. ODS je projekt koji promiče korištenje gotovih (već postojećih digitalnih nastavnih materijala) i stvaranje novih. Iako je bilo dovoljno izraditi 3

Sljedeće smo se godine uključili u ISE projekt i više puta sudjelovali u Eratostenovom eksperimentu.

E-DNEVNIK I ZAKI Krajem školske godine 2013./2014. zatražili smo

Superina i Karmen Toić Dlačić educirale su cije-

uključenje u projekt e-dnevnik. Obavezali smo se

li

da ćemo provesti lokalnu mrežu kroz cijelu ško-

2015./2016. dočekali spremni i svi su učitelji i

lu, a Carnet nas je uvrstio među ustanove koje je

profesori započeli koristiti e-dnevnik koji su

potrebno spojiti na brzu optičku vezu. Tijekom

dobro prihvatili i roditelji.

cijele 2014./2015. školske godine u nekoliko smo se radionica organizirali i educirali. Nakon edukacije u Carnetu u Zagrebu, prof. Daniela Jugo-

kolektiv.

Tako

smo

školsku

godinu

Osim e-dnevnika u školskoj godini 2015./2016. knjižničarka je započela koristiti program Zaki i sve je knjižnične naslove uvela u bazu.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 116

PROJEKT SIGURNIJI INTERNET Projekt u školi provodimo od 2011. god. Osmislile su ga socijalna pedagoginja Stela Bakarčić, profesorice informatike Daria Baranašić i Karmen Toić Dlačić. Projekt je podijeljen u nekoliko faza:

U drugoj fazi učenici sedmih razreda na satu informatike izrađuju Powerpoint prezentaciju na temu sigurnijeg interneta na način da su ciljna publika učenici nižih razreda

U prvoj fazi socijalna pedagodinja Stela Bakarčić i prof. informatike Karmen Toić Dlačić održavaju radionicu o sigurnijem internetu učenicima sedmih razreda.

U trećoj fazi učenici, čije su prezentacije izabrane kao najbolje, u ulozi edukatora održavaju radionicu u nižim razredima gdje učenicima mlađih razreda prezentiraju svoju i prikazuju nekoliko edukativnih filmova.

NASILJE NIJE COOL Nasilje nije cool projekt je slične tematike kao i naš projekt o sigurnijem internetu. Provodila ga je Medijska tvornica. Cilj projekta je bio edukacija o cyberbullyingu i prevencija govora mržnje na internetu. U prvoj fazi, naši su učenici osmislili scenarije na temu nasilja kojima potkrepljuju svoje teze nasilje je/nije problem. Spotove možete pogledati na adresama: https:// www.youtube.com/watch?v=C5lPTsrekOw— afirmacijska grupa https://www.youtube.com/watch? v=ot3qyMIK5hE—negacijska grupa

U drugoj fazi održana je debata o problemu nasilja na internetu. Veoma uspješno su i negacijska i afirmacijska grupa argumentima branili svoje stavove. U veoma burnoj atmosferi njihovi su argumenti bili veoma zanimljivi i mnoge su potakli na razmišljanje. Pobijedila je negacijska grupa. Svim učenicima darovana je majica s logom Nasilje nije Cool kao i cd-rom sa spotovima koje su oni snimili. Mi smo bili jedna od deset izabranih osnovih škola, a jedina iz PGŽ-a za sudjelovanje u ovom projektu.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 117

CROATIANMAKERS ROBOTSKA LIGA U školskoj godini 2015./2016. IRIM je pokrenuo projekt Croatianmakers ligu u kojem je svakoj prijavljenoj školi donirao 5 mBotova. Uvjet je bio da škola sudjeluje na 5 kola robotske lige. Dva kola su održana u 2015./2016., a pet kola u sljedećoj 2016./2017. Naša je škola sudjelovala sa svojim učenicima na svih 7 kola. Mentori u ovom projektu u našoj školi su bili prof. tehničke

kulture Marino Pešut i prof. informatike Karmen Toić Dlačić. Osvojili smo 1. mjesto u svojoj regiji. Svečana dodjela priznanja održala se u Zagrebu u Muzeju suvremene umjetnosti. Osim profesora Pešuta dodjeli je prisustvovao najzaslužniji učenik za ovu pobjedu, Leonardo Šimunović.

LOGO LIGA Hrvatski savez informatičara započeo je u školskoj godini 2016./2017. novo programersko natjecanje LOGO ligu. Mi smo škola čiji su učenici u PGŽ-u među najboljima u programiranju u programskom jeziku LOGO i stoga smo se rado uključili u ovo natjecanje. Održano je 6 kola i kao škola potvrdili smo svoj status osvojivši na nacionalnoj razini 4. mjesto. Naš najbolji učenik bio je

Andrej Čizmarević iz 8. razreda koji je među učenicima 8. razreda osvojio 3. mjesto.

Festival znanosti

LMS Moodle

Profesorice matematike i fizike redovito sudjeluju na Festivalu znanosti. U školskoj godini 2015./2016. sudjelovanju se “pridružila” i informatika. U učionici informatike održana je radionica Geogebre na temu fraktala.

U svrhu usavršavanja nastave i postavljanja učenika u središte nastavnog procesa kao i razvijanja kritičkog mišljenja kod učenika prof. Karmen Toić Dlačić, u suradnji s prof. povijesti Danielom Jugo-Superina i Nerom Malbašom Kovačić, izradila je 3 Moodle tečaja: Stjecanje vještina u radu s multimedijalnim programima, Kritički odnos prema internetu u 8. razredu OŠ i Vukovar očima osmaša.

S ponosom možemo istaknuti da je u OŠ Fran Franković Rijeka zaživjelo e-učenje.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 118

NATJECANJA Redovito sudjelujemo na školskim, županijskim i državnim natjecanjima. I u tome smo vrlo uspješni. Vrijedno je spomenuti sve učenike koji su osvojili prva tri mjesta na županijskim natjecanjima

Šk. god. 2006./2007. Ivana Žužić

Županijsko natjecanje 2. mjesto Vedran Mikov, 6. r. – kategorija algoritmi

Šk. god. 2007./2008. Županijsko natjecanje 3. mjesto Ivan Oštrić, 6. r. – kategorija algoritmi 1. mjesto Ivana Žužić, 5. r. – kategorija LOGO

Državno natjecanje 4. mjesto Ivana Žužić, 5. r. – kategorija LOGO

Šk. god. 2008./2009. Županijsko natjecanje Bojan Puvača

1. mjesto Ivana Žužić, 6. r. - kategorija LOGO 2. mjesto Ivan Zubović, 6. r. - kategorija LOGO 3. mjesto Ivana Žužić, 6. r. – kategorija Algoritmi

Državno natjecanje 8. mjesto Ivana Žužić, 6. r. - kategorija LOGO

Šk. god. 2009./2010. Županijsko natjecanje 3. mjesto Ivana Žužić, 7. r. – kategorija Algoritmi

Državno natjecanje 7. mjesto Ivana Žužić, 7. r - kategorija Algoritmi

kao i sudjelovanje na državnim natjecanjima. Prvi sudionik na državnom natjecanju iz informatike iz naše škole bio je Tomislav Sikavica s radom Programirani tekst osnova informatike

Šk. god. 2010./2011. Županijsko natjecanje 2. mjesto Lucija Žužić, 5. r. - kategorija LOGO 2. mjesto Luka Ilijanić, 6. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Ivana Žužić, 8. r. - kategorija LOGO 2. mjesto Ivan Zubović, 8. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Lucija Žužić, 5. r. - kategorija Algoritmi

Državno natjecanje 4. mjesto Ivana Žužić, 8. r. – kategorija LOGO

Šk. god. 2011./2012. Županijsko natjecanje 1. mjesto Antonio Mohorić, 5. r. - kategorija LOGO 2. Vid Rogić, 5. r. - kategorija LOGO 2. mjesto Lucija Žužić, 6. r. - kategorija LOGO 3. mjesto Luka Ilijanić, 7. r. - kategorija LOGO 3. mjesto Lucija Žužić, 6. r. – kategorija Algoritmi

Šk. god. 2012./2013. Županijsko natjecanje 1. mjesto Bojan Puvača, 5. r. - kategorija LOGO 3. mjesto Antonio Mohorić, 6. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Lucija Žužić, 7. r. - kategorija LOGO 3. mjesto Luka Ilijanić, 8. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Lucija Žužić, 7. r. – kategorija Algoritmi

Državno natjecanje Andrej Čizmarević

2. mjesto Bojan Puvača, 5. r. - kategorija LOGO


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 119

Šk. god. 2013./2014.

Šk. god. 2015./2016.

Županijsko natjecanje

Županijsko natjecanje

1.

mjesto Andrej Čizmarević, 5. r. kategorija LOGO 1. mjesto Bojan Puvača, 6. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Vid Rogić, 7. r. - kategorija LOGO 2. mjesto Antonio Mohorić, 7. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Lucija Žužić, 8. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Lucija Žužić, 8. r. – kategorija Algoritmi

3. mjesto Robert Gere, 5. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Andrej Čizmarević, 7. r. kategorija LOGO 1. mjesto Bojan Puvača, 8. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Andrej Čizmarević, 7. r. – kategorija Algoritmi 3. mjesto Bojan Puvača, 8. r. – kategorija Algoritmi

Državno natjecanje

Državno natjecanje

6. mjesto Andrej Čizmarević, 5. r. kategorija LOGO 2. mjesto Bojan Puvača, 6. r. - kategorija LOGO

4. mjesto Andrej Čizmarević, 7. r. kategorija LOGO 6. mjesto Andrej Čizmarević, 7. r. – kategorija Algoritmi

Šk. god. 2014./2015. Županijsko natjecanje

Šk. god. 2016./2017.

3. mjesto Leonardo Šimunović, 5. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Andrej Čizmarević, 6. r. kategorija LOGO 2. mjesto Bojan Puvača, 7. r. - kategorija LOGO 1.mjesto Antonio Mohorić, 8. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Andrej Čizmarević, 6. r. – kategorija Algoritmi 2. mjesto Vid Rogić, 8. r. – Osnove informatike

Županijsko natjecanje 2. mjesto Klara Puvača, 5. r. - kategorija LOGO 2. mjesto Leonardo Šimunović, 7. r. - kategorija LOGO 1. mjesto Andrej Čizmarević, 8. r. kategorija LOGO 3. mjesto Dorian Bariša, 6. r. – kategorija Algoritmi 1. mjesto Andrej Čizmarević, 8. r. – kategorija Algoritmi

Državno natjecanje

Državno natjecanje

6. mjesto Andrej Čizmarević, 8. r. 5. mjesto Andrej Čizmarević, 6. r. kategorija LOGO kategorija LOGO 8. mjesto Andrej Čizmarević, 8. r. 6. mjesto Bojan Puvača, 7. r. - kategorija LOGO kategorija Algoritmi 3. mjesto Andrej Čizmarević, 6. r. - kategorija Algoritmi


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 120

ŠKOLSKO ŠPORTSKO DRUŠTVO Od početka rada nove školske zgrade i nove školske športske dvorane počelo je s radom i Školsko športsko društvo „Drenov“. Prvi učitelji u novoj školi, a isto tako i voditelji školskog športa, bili su prof. Nada Studenac i Željko Vučković. Rezultati su zahvaljujući dobrom radu dolazili sami kako na gradskoj i županijskoj razini, tako i na državnoj. Od 1990. godine na mjesto prof. Vučkovića dolazi prof. Mladen Marić. Rezultati ne izostaju te se osnivaju ŽOK Drenova i KK Uskok. Profesora Marića zamjenjuje prof. Marko Jović, a nedugo zatim prof. Nada Studenac odlazi u mirovinu te dolaze profesori Ivan Štimac i Damir

Kuvačić. Tih dvadesetak godina njihova rada postižu se uspjesi na takmičenjima u odbojci djevojčica, gimnastici, plivanju, atletici i Krosu. Vrijedni rezultati se postižu na gradskoj, županijskoj i državnoj razini natjecanja. Mijenjaju se učitelji pa tako Damir Kuvačić odlazi te ga zamjenjuje prof. Iva Kamenić, a ubrzo na njezino mjesto dolazi prof. Bojana Kukec. Danas se učenici ŠŠK takmiče na svim razinama, od gradskih do županijskih, a rezultati ne izostaju. Danas školski šport vode profesori Ivan Štimac i Miran Maržić. Učitelji se mijenjaju, ali ŠŠK Drenova ostaje.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 121

POSEBNI RAZREDNI ODJEL (PRO) Odjel za učenike s poremećajima u ponašanju osnovan je 2001./2002. godine pod nazivom posebni razredni odjel. U ovom se odjelu školuju učenici kojima je takav oblik izrečen u Rješenju o primjerenom obliku školovanja. Učenici se školuju prema novom Pravilniku o učenicima s teškoćama po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja ili individualizirane oblike rada u manjem razrednom odjelu (čl. 5.5 i čl. 6.6.). Rad je organiziran kao pojedinačni i grupni rad kojim se pruža dodatna defektološka pomoć, a djelomično je ustrojen kao produženi stručni postupak. U nižim razredima učiteljica razredne nastave je Ivona Trtanj Šneler, a socijalna pedagoginja Petra Štimac. U višim razredima predaju predmetni profesori, a socijalna pedagoginja je Barbara Fistonić. Učionički prostori za provođenje dodatne defektološke pomoći nalaze se u zasebnim prostorijama, što je nužno za nesmetan rad s učenici-

ma. Veličina učionice i raspored namještaja pružaju dobre uvjete za provođenje skupnog i individualnog oblika rada. Učenici sudjeluju u terapijskom jahanju u suradnji s Udrugom Pegaz i terapijskom plivanju u suradnji s Udrugom DIP. Članovi su Učeničke zadruge Drenova čije proizvode prodaju na festivalu stvaralaštva u HKD-u na Sušaku te sudjeluju na smotrama učeničkih zadruga PGŽ. Naš glavni zadatak je uočavati jake strane učenika i ono u čemu su oni uspješni pa su tako do sada nagrađeni učenici za svoj rad, trud i talent i to u području likovne kulture i stvaralaštva. Ostvarujemo suradnju sa školskom liječnicom, CZSS Rijeka, Domom za odgoj te Zavodom za zapošljavanje (kroz provođenje profesionalne orijentacije) kao i srednjom Graditeljskom školom u kojoj naši učenici najčešće nastavljaju školovanje.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 122

UČENIČKA ZADRUGA DRENOVA Učenička zadruga Drenova osnovana je 2013. godine. Trenutno u sklopu rada zadruge djeluju 4 sekcije: Likovna grupa viših razreda (voditeljica Barbara Fistonić, mag. socijalne pedagogije), Likovna grupa nižih razreda (voditeljica Petra Štimac, mag. socijalne pedagogije), Sekcija za proizvodnju biljnih pripravaka (voditeljice Karmen Benazić, prof. kemije i Nedeljka Ferk, psihologinja) i Mali dizajneri (voditelj Marino Pešut, prof. tehničke kulture). U tim sekcijama okupljeno je ukupno 30 učenika. Ciljevi rada u zadruzi su razvijanje i njegovanje radnih navika, stvaralaštva, odgovornosti, inovativnosti i potrebe za suradnjom. Posebnost Učeničke zadruge Drenova je u tome što su pokretači ideje o osnivanju voditelji i učenici manjeg razrednog odjela. Dugogodišnji likovno-kreativni rad defektologa rezultirao je mnogim ukrasno-uporabnim predmetima. Način za plasiranje proizvoda na tržište pronađen je u osnutku učeničke zadruge. U rad zadruge mogu se uključiti svi učenici škole, što pridonosi integraciji djece i mladih s poremećajima u ponašanju. Učenici s posebnim potrebama su na taj način integrirani s učenicima redovnih razreda. U zajedničkim radionicama razvijaju socijalne vještine, radne navike i jačaju samopouzdanje te pozitivnu sliku o sebi. Školska zadruga tradicionalno obilježava

sve važnije blagdane i manifestacije izrađujući prigodne ukrasno-uporabne predmete od recikliranog materijala i ovčje vune čijom prodajom sama nabavlja sredstva i materijale za daljnji rad. Zadruga redovito sudjeluje na Festivalu stvaralaštva i postignuća djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Također sudjeluje u prodajnoj izložbi te organizaciji kreativnih radionica povodom obilježavanja Dana sv. Vida kao i na Božićnom sajmu u organizaciji Grada Rijeke. Svake godine su zadrugari s Drenove prisutni na Smotri zadruga Primorsko– goranske županije. Tijekom godina je Učenička zadruga Drenova razvila suradnju s Centrom za održivi razvoj Gerbin - Muzej ovčarstva na Cresu u kojem se, već tradicionalno, prodaju zdjele i kasice od vune izrađene na Drenovi. Školska zadruga je bila vanjski suradnik u projektu „Vuna (ni)je otpad, Vuna koristan otpad“ te su njezini članovi prisustvovali okruglom stolu Ruralni otočni potencijal i društveno poduzetništvo. U svojoj proizvodnji koriste vunu kao ekološki materijal te time njeguju tradiciju zavičaja. Tijekom šk. god. 2016./2017. u tijeku je prikupljanje sredstava od prodaje sapuna.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 123

LIKOVNA GRUPA


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 124

REHABILITACIJSKI PROGRAM SOCIJALNOG PEDAGOGA Odlukom Ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Županije primorsko–goranske u Osnovnoj školi Fran Franković od 1995. godine provodi se dodatna defektološka pomoć za učenike s organski uvjetovanim poremećajem u ponašanju i progredirajućim psihopatološkim stanjima, a sukladno čl. 4 Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 23/91) koji je tada bio važeći. Dodatnu defektološku pomoć, odnosno prema novom Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/2015), rehabilitacijski program, provodi socijalni pedagog zaposlen na puno radno vrijeme. Navedenom Odlukom Ureda određene su sljedeće škole čiji se učenici s teškoćama upućuju na rehabilitacijski program socijalnog pedagoga u OŠ Fran Franković: OŠ Fran Franković, OŠ Brajda, OŠ Kozala, OŠ Belvedere, OŠ Ivana Zajca, OŠ Škurinje, OŠ Nikola Tesla i OŠ Dolac. U periodu od 1995. godine do 1998. godine dodatnu defektološku pomoć provodile su socijalna pedagoginja Dijana Toljanić, a nakon njezinog odlaska na drugo radno mjesto psihologinje Renata Cvrtila i Dušica Branković. Od jeseni 1998. godine odjel vodi socijalna pedagoginja Stela Bakarčić. Učionički prostor za provođenje rehabili-

tacijskog programa socijalnog pedagoga nalazi se u zasebnoj prostoriji što je nužno za nesmetan rad s učenicima. Veličina učionice i raspored namještaja pružaju dobre uvjete za provođenje individualnog i skupnog oblika rada. Rehabilitacijski program socijalnog pedagoga provodi se za učenike koji nastavu pohađaju u redovnom razrednom odjelu po redovnom programu uz individualizirane postupke ili uz prilagodbu sadržaja. Ovakav oblik školovanja učenicima je određen Rješenjem Ureda državne uprave u Primorsko – goranskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti. Rehabilitacijski program odvija se kroz neposredan rad s učenicima uz primjenu specifičnih odgojnih i rehabilitacijskih postupaka kojima se sustavno djeluje na poboljšanje funkcioniranja svakog pojedinog djeteta, potiče razvoj interesa, motivacije za učenje i stjecanje znanja te se razvijaju učenikove jake strane i potencijali.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 125

LIKOVNA GRUPA


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 126

TRENING ŽIVOTNIH VJEŠTINA Školski preventivni program „Trening životnih vještina“ u našoj školi provodi se u svim razrednim odjelima 3., 4., 5., 6. i 7. razreda., već 12 godina za redom. Program je osmišljen u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo—Odsjeku za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja. U početku radionice su bile osmišljene samo za učenike 6. razreda i obuhvaćale su teme koje su bile vezane za prevenciju ovisnost (alkohol, pušenje, droge). Radionice su provodili psihologinja i defektologinje. Kako se program počeo širiti i na druge razredne odjele, provoditelji su bili uglavnom razrednici i stručna služba. Vrijednost ovog programa je, što je osim problematike vezane uz ovisnost, uvrstio teme nasilja među vršnjacima, komunikacijske i socijalne vještine, utjecaj medija, reklama i interneta na naš život, samopoimanje i razvijanje samopo-

uzdanja, nenasilno rješavanje sukoba i samostalno donošenje odluka. Program se provodi prema predviđenom planu. Razrednici su bili uključeni u edukaciju za provođenje radionica. Na kraju provedbe programa imamo završne radove i projekte o kojima informiramo školu i NZZJZ. U tim projektima pokazali smo veliku kreativnost i uspješno prezentirali cilj i svrhu projekta Program i radionice osmišljeni su tako da potiču učenike na aktivnost i razmišljanje te konstruktivne diskusije. Učenici sa zanimanjem prihvaćaju i prate program, a provoditelji pozdravljaju ovakvu ideju i daljnje provođenje projekta.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 127

TALIJANSKI JEZIK Od 2012. godine u našoj školi uveden je talijanski jezik kao izborni predmet. Pohađaju ga učenici od četvrtog do osmog razreda, i to a i b odjeljenja jer učenici iz c odjeljenja tradicionalno uče njemački kao prvi jezik. Kako je rastao broj razreda tako smo 2016. g., kad je stasao sedmi razred,

odlučili nagraditi učenike jednodnevnim izletom u Veneciju. Izlet se pokazao kao pun pogodak i učenici su doista uživali. Treba naglasiti da se zbog broja učenika izlet spaja s učenicima iz nekog drugog izbornog predmeta.

Siamo andati da Fiume a Venezia. Al confine era fraffico. La guida sembrava un famoso attore. Sul bus stavo ascoltando musica e guardavo fuori dalla finestra. Con la barca siamo andati per l'isola di Murano e abbiamo guardato come si fanno i vasi e i cavalli in vetro. Abbiamo visto il Ponte dei Sospiri e abbiamo avuto tempo libero. Il viaggio è stato bello, ma la fine è stata la parte migliore del viaggio. Lara Kantor 7.a


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 128

PRODUŽENI BORAVAK I PREHRANA UČENIKA U školi rade tri grupe produženog boravka za učenike prvog, drugog i trećeg razreda. Program se provodi naizmjenično u vremenu od 7.30 do

Škola ima organiziranu i prehranu. Pored marende učenicima je osiguran i ručak u sklopu tri grupe produženog boravka. Naše vrijedne kuharice Sanja Matanović i Vesela Klanac sva-

13.30 odnosno od 11.00 do 17.00 sati. U produženom boravku rade učiteljice Martina Turk Anita Južnić i Monika Žurga Kvaternik.

kog dana prema tjednom jelovniku spremaju marende i ukusne ručkove koji se serviraju u kvalitetnom blagovaoničkom prostoru.


AKTIVNOSTI I NATJECANJA

Stranica 129

LIKOVNA GRUPA


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 130

NAJUSPJEŠNIJI UČENICI


NAJUSPJEŠNIJI UČENICI

Stranica 131

Od školske 1987./1988. godine u Školi se bira najbolji učenik generacije u osmim razrednim odjelima. To su učenici koji su svih osam razreda prošli odličnim uspjehom i primjernim vlada-

njem te su svojim radom u Školi i predstavljanjem Škole na raznim natjecanjima i smotrama gradili pozitivnu sliku o sebi i Školi djelujući poticajno na ostale učenike i učitelje.

To su sljedeći učenici: BRIGITA JANEŠ I VANJA GLAVAN - šk. god. 1987./1988. NEMA PODATAKA - šk. god. 1988./1989. KORALJKA JURETIĆ - šk. god. 1989./1990. NEMA PODATAKA – šk. god. 1990./1991. ANA MILARDOVIĆ I IVAN PAŠKVAN – šk. god. 1991./1992. IGOR RONČEVIĆ – šk. god. 1992./1993. ŠIME DEMO – šk. god. 1993./1994. JOSIP NAĐ, UČENIK GENRACIJE, ZRINKA BADURINA, NAJBOLJA UČENICA OSMIH RAZREDA – šk. god. 1994./1995. ANA BOGADEK, UČENICA GENERACIJE šk. god. 1995./1996. ANJA MILOŠEVIĆ – nagrađena za isticanje u izvannastavnim aktivnostima MILIVOJ STARČEVIĆ, UČENIK GENERACIJE, KORALJKA MATKOVIĆ, NAJBOLJA UČENICA OSMIH RAZREDA – šk. god. 1996./1997. MAŠA GRBIĆ – šk. god. 1997./1998.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 132

MARIJA ŽILIĆ – šk. god. 1998./1999. TEA BAŠIĆ – šk. god. 1999./2000. GORAN GLAVAŠ – šk. god. 2000./2001. ANA BRATULIĆ – šk. god. 2001./2002. MARKO RUKAVINA – šk. god. 2002./2003. VEDRANA KAUZLARIĆ – šk. god. 2003./2004. ANITA BARIŠIĆ I BARBARA RADOŠEVIĆ, UČENICE GENERACIJE šk. god. 2004./2005. TEA ŠUBAT – šk. god. 2005./2006. MARINA RUMORA I BARBARA KOVAČIĆ – UČENICE GENERACIJE - šk. god. 2006./2007. LEO GULAN – šk. god. 2007./2008. STELA JELENIĆ – šk. god. 2008./2009. DAMJAN FRANCETIĆ – šk. god. 2009./2010. IVANA ŽUŽIĆ - šk. god. 2010./2011. ANTONIO PROTEGA – šk. god. 2011./2012. EVA OŽBOLT – šk. god. 2012./2013. LUKA BANOVIĆ – šk. god. 2013./2014. šk. god. 2014./2015. UČENIK GENERACIJE NIJE PROGLAŠEN BOJAN PUVAČA – šk. god. 2015./2016. HANA ŠLIPOGOR - šk. god. 2016./2017.


NAJUSPJEŠNIJI UČENICI

Stranica 133

LIKOVNA GRUPA


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 134

USPJESI UČENIKA U ŠKOLSKOJ GODINI 2016./2017.

ANDREJ ČIZMAREVIĆ (učenik 8. razreda) Nakon školskog i županijskog natjecanja (1. mjesto), pozvan je na državno natjecanje iz biologije i postigao izvrstan rezultat te se plasirao na PRVO

MJESTO!!!

Mnogi su učenici sudjelovali i na županijskim natjecanjima i postigli zavidne rezultate. Čestitamo !!!

Sudjelovao je i na državnom natjecanju iz informatike u dvije kategorije iz programiranja(Logo i C++) te je zauzeo 6. i 8. mjesto. Jedini je učenik osnovnih škola upućen na Državno natjecanje iz matematike iz tri županije pod ingerencijom AZOO-Rijeka (Istarska, PGŽ i Ličko-senjska županija). Na natjecanju od 3. do 5. travnja u Primoštenu od 18 mjesta, osvojio je 8. mjesto.

Čestitke našem Andreju i želimo mu puno uspjeha u daljnjem obrazovanju!

ENI PERICA (učenica 6. razreda) Na državnom natjecanju iz geografije u Topuskom sudjelovala je i naša učenica Eni Perica (6.a). Nakon školskog i županijskog natjecanja plasirala se među prvih petnaest te u vrlo jakoj konkurenciji na državnom natjecanju osvojila DRUGO MJESTO.


NAJUSPJEŠNIJI UČENICI

Stranica 135

USPJESI MALOG PJEVAČKOG ZBORA I KLAPE DOMINUS Mali pjevački zbor naše škole sudjelovao je 3. svibnja 2017. na 60. glazbenim svečanostima hrvatske mladeži u Varaždinu. Naš je zbor u konkurenciji od 16 zborova, sa 89,2 boda, osvojio SREBRNU PLAKETU.

Mali i hrabri pjevači zaslužni za ovaj veliki rezultat jesu: LARA MAZUL, MARTA JERKOVIĆ, SALI PLEŠA, CRISTINA REŠ, VANJA VUKUŠIĆ,KLARA KARTELO,MARTA VOLODER, MATEA BLAŽEVIĆ, MARINA ZEKO, KRISTIAN ALEKSIĆ, EMA MEHANOVIĆ, NOEL KUČIĆ, VEDRANA MARUŠIĆ, HELENA MARUŠIĆ, MIA MARKOVIĆ, SARA PULJEK, IVANA FABIJANIĆ, LENI BARABA, KARLO AHEL, EMA SEIFERT, SARA IVOŠEVIĆ, ANA ILIJANIĆ, KLARA PUVAČA, DUNJA KRVAVICA, KAROL POGORILIĆ, LENA DOBRE, ANTEA BASAN, NIKA FIŠIĆ, AURORA VALINČIĆ, ANIKA SALAIĆ, ALEA JERKOVIĆ i ROBERTA ĆEJIĆ.

Naša dječja klapa Dominus natjecala se na 9. Festivalu dječjih klapa 19. svibnja 2017. u Zadru gdje je osvojila 1. MJESTO i Zlatni brodić! Djevojke su se predstavile s dvije pjesme Jemala sam dragoga i Golubice bila. Izvrsne kritike stižu još i danas iz srca Dalmacije od vrsnih poznavatelja klapske pjesme.

Ponosne, hrabre djevojke jesu: MEDEA MARKET- SINDIK (1.sopran); LUCIJA IVANOVIĆ, TARA VIDOVIĆ, ANTONIA KLOPAN ( 2.soprani); LUNA ŽUŽA, MIRJAM PULJEK, MARTA CSIZMADIA i PETRA TOMLJANOVIĆ (alti).


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 136

NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE DRENOVA OD OSNIVANJA DO DANAS Ravnatelji škole od 1987.g. JAKOV CURAĆ TOMISLAV BILIĆ CENTIĆ , pok. IVANA BADURINA MARKO STARČEVIĆ

1988. – 1995. 1995. – 1999. 1999. - 1999. 1999. -

Učitelji škole od 1987. g. MILKA PERŠE VESNA JANEŠ BRANKA RENIER MARIJA MALETIĆ ENICA MIĆIĆ NIKOLA ORLOVIĆ SNJEŽANA VALUŠEK GORDANA NAĐ ANKA ZAFIROVA VELJKA RAKOČEVIĆ ANTONETA VILIĆ GENOVEVA MATAIĆ,pok. VINKA BAČIĆ VESNA BOŽINOVIĆ IVANKA VULIĆ ANAMARIJA BANDERA ud. UREMOVIĆ

1987. - 1991. 1987. – 1995. 1987. – 2009. 1987. – 2010. 1987. – 1992. 1987. – 1991. 1987. – 1994. 1987. – 1987. – 2013. 1987. – 1991. 1987. – 2014. 1987. – 2003. 1987. – 2015. 1987. 1987. – 1987. –


NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE Stranica 137

ĐURĐICA ZORETIĆ JASNA DOMIĆ STANIĆ DUBRAVKA DUŽEVIĆ ZORICA RABAR ud. OSIP ANASTAZIJA BALAS SONJA TOMOVIĆ ĐURĐA SMILOVIĆ NEVENKA JAJAC ANKA MANOJLOVIĆ BOJANA RANKOV, pok. MARIJA JURANOVIĆ BLAŽENKA RUS IVANKA ŽIC NEDJELJKA LJUBANOVIĆ RENATA MAJCAN VESNA POLIĆ ud. BIŠĆAN NADA STUDENAC, pok. SENADA TUHTAN IVANA ŠVRLJUGA ud. SABLIĆ TOMISLAV BILIĆ CENTIĆ,pok. MARINA LEBEN MAJDA DOBOVIČNIK MARIJA HRŽIĆ EUGEN BAN GORDANA ĆOZA – pedagog škole ŽELJKA ŠTIMAC – knjižničar škole NADA RIZNER LJILJANA JURMAN MARIJANA VUKELIĆ DUBRAVKA BOŽIĆ DRAGAN GALOVIĆ

1987. – 1987. 1987. - 1992. 1987. – 1991. 1987. – 1990. 1987. – 1989. 1987. – 1993. 1987. – 1988. 1987. – 1988. 1987. – 1993. 1987. - 1989. 1987. – 1997. 1987. – 1989. 1987. – 2005. 1987. – 1987. – 1994. 1987. – 1996. 1987. – 2011. 1987. – 1992. 1987. -- 2004. 1987. – 1987. – 1987. – 1994. 1987. – 2006. 1987. – 1995. 1987. – 1996. 1987. – 1991. 1987. – 1996. 1987. – 1990. 1987. – 1991. 1987. – 1988.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 138

NATAŠA ŽIC DUŠAN REŠ NEVEN LAKOŠ ŽELJKO VUČKOVIĆ,pok. JASMINKA ZLOKOVIĆ LJILJANA KULAŠ MARINO PEŠUT DINA KOVAČEVIĆ SLAVIŠA NINIĆ OLANDA MOMČILOVIĆ SNJEŽANA IKICA RADMILA PEŠUT KATIJA ROKIĆ GORDANA MATIJEVIĆ – LAGINJA MARICA DOMANČIĆ DANICA PUCIĆ NISVETA ZUKIĆ SVJETLANA BILIĆ- CENTIĆ MILJENKA BAĐUK MARIJA NAGLIĆ MILKA BRDAR – LABUS DAMIR KRESNIK NIKOLA ŠPRLJAN ZORAN BADJUK SANJA CVITAN ud. BAN ALEKSANDRA MAODUŠ SNJEŽANA GRAČAN MLADEN MARIĆ MYRTA VITULIĆ ŽELJKO ŽELJEZNJAK AIDA MARKOVIĆ

1987. – 1987. 1987. – 1992. 1987. – 1988. 1987. – 1990. 1987. – 1987. 1987. – 1987. 1987. – 1987. – 1990. 1987. – 1988. 1987. – 1993. 1988. – 1988. 1988. – 1988. – 1993. 1988. – 1994. 1988. – 2012. 1988. – 2009. 1988. – 1989. 1988. – 2004. 1988. – 1989. 1988. – 1989. 1989. – 1992. 1989. – 1990. 1989. – 1989. – 1991. 1990. – 2008. 1990. – 1990. 1990. – 1990. 1990. – 1995. 1990. – 1991. 1990. – 1997. 1990. – 1991.


NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE Stranica 139

DRAGUTIN KOVAČIĆ,pok. IRENA KARUZA ud. DRNIĆ IVAN KIRAC VANDA PODGORŠEK VESNA HADŽIBEGOVIĆ DARIJA DEŠMAN NEDELJKA FERK – psiholog škole DOLORES MUZIČKA ILINKA JURIČIĆ TAMARA GLAVAN INES STRENJA – GRUBEŠIĆ SANDRA PERNJAK VEDRANA SIKAVICA ud. BLAŠKOVIĆ ANA VULETA MILAN dr. ŠPEHAR NADA KRIŽAN ĐURĐICA STRGAČIĆ IRENA ŠLOSAR GORDANA MAJNARIĆ MILOŠ ORELJ IVANA VRANIĆ JASENKA ZNAOR KORALJKA RENIER ZDENKA MILJATOVIĆ ŠIME JAKIĆ BOJAN SRDOC PRENA GJONI ADNAN ĐIKIĆ BRANKO DRLJAČA TELMA ZANELLI – NOVOSEL DANIELA JUGO – SUPERINA

1990. – 1993. 1990. – 1990. – 1991. 1990. – 1993. 1990. – 1991. 1990. – 1991. 1990. – 1991. – 1991. 1991. – 1991. 1991. – 1992. 1991. – 1991. 1991. – 1994. 1991. – 2004. 1991. – 1992. 1991. – 1994. 1991. – 1991. – 1993. 1992. – 1992. 1992. – 1993. 1991. – 1993. 1992. – 1992. 1992. – 1992. 1992. – 1993. 1992. – 1993. 1993. – 1993. 1993. – 1994. 1993. – 1993. 1993. – 1994. 1993. – 1993. – 1993. 1993.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 140

STOJA MASLAĆ ARAMINAC SNJEŽANA ud. ŠERIĆ NATAŠA KUŠČEVIĆ AMELA OJDANIĆ NINA HALLER IBRAHIM FAZLAGIĆ SANDRA ČAVRAK ud. ILJKIĆ MARINA TOIĆ LJILJANA BARAĆ HELENA MIHIĆ LJILJANA BADURINA SANJA ANDRIJEVIĆ VESNA BENIĆ VESNA DEVČIĆ KORNELIJA STIPIĆ IVANA JEDRETIĆ DIJANA TOLJANIĆ - defektolog JAGODA KALAJŽIĆ, pok. JADRANKA HERCEG FATIMA BAHTIJAREVIĆ LJUBICA BOŽIĆ BARBARA ČOP SANJA MARKO JOVIĆ JURČIĆ DIJANA SLAVICA MIJATOVIĆ, knjižničarka IVAN ŠTIMAC MIRJANA PRIBANIĆ KARMEN BENAZIĆ SANDRA JURIĆ RENATA CVRTILA ud. DOMIJAN, psiholog MIRKO BILIĆ- CENTIĆ

1993. – 2001. 1993. – 1993. – 1998. 1993. – 1994. 1993. – 1995. 1994. – 2000. 1994. – 2007. 1994. – 1995. 1994. – 1994. 1994. – 1998. 1994. – 1994. – 1996. 1994. – 1995. 1994. – 1994. 1994. – 1994. 1994. – 2000. 1995. – 1996. 1995. – 2008. 1995. – 1995. 1995. – 1995. 1995. – 1996. 1995. – 1996. 1995. – 1997. 1995 - 1996. 1996. – 1996. – 1996. – 1996. 1996. – 1996. – 1998. 1996. – 2002. 1997. – 1997.


NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE Stranica 141

MARIJANA DRAGOSLAVIĆ IRENA NOVARLIĆ ALEKSANDRA GREGOV BORIS MILANOVIĆ,kućni majstor MLADEN ŠPEHAR MARINA FRLAN JUGO STELA GORSKI DAMIR KUVAČIĆ BRIGITTA JANEŠ REŠ MARA KAMBER SANDRA BANDERA LINDA GRUBIŠIĆ MIRJANA FRKOVIĆ AIDA MARKOVIĆ ZIBA ŠOGOLJ NEDA MILETIĆ DUŠICA BRANKOVIĆ,psiholog KATICA DEKANIĆ MARIO KORITNIK ZRINKA BAŠIĆ IVE LERGA, pok. LIDIJA HRELJAC STELA KALEMBER ud. BAKARČIĆ, defektolog TAMARA UŠLJEBRKA JASENKA LEŽAIĆ BRANKICA IVANDIĆ ROKSANDA CUPAĆ ALEKSANDRA JAJAC JADRANKA PERKOVIĆ SUŠANJ MARTA OŠTRIĆ MARTA FUZUL

1997. – 1997. 1997. – 1997. – 1997. 1997. – 1997. 1997. – 1997. 1997. – 1997. – 1998. 1997. – 2009. 1997. – 1994. – 2004. 1997. – 1998. 1997. – 1998. 1997. – 1999. 1998. – 1998. 1998. – 1998. 1998. – 1998. 1998. – 1999. 1998. – 1998. 1998. – 1998. 1998. – 1999. 1998. – 2001. 1998. – 1999. 1999. – 1999. – 1999. 1999. – 1999. 1999. – 1999. 1999. – 1999. 1999. – 1999. 1999. – 1999. 1999. – 2001. 1999. - 2006.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 142

SNJEŽANA BABIĆ – ŽIC BRANKO ŠVORINIĆ DOLORES ŠEGOTA KATJA KUKEC BELKISA BIKIĆ – ZVONARIĆ IVANA SMOLČIĆ BORISLAV ŠULESKI VLADIMIRA VALJAK NENSI LUČIĆ TANJA KATUŠIN LJUBICA OŠKERA JOSIP JURJEVIĆ ĐURĐA MILIĆ PERO POPIĆ NERA MALBAŠA KOVAČIĆ BARBARA RUDENJAK ud. FISTONIĆ, defektolog MARICA JENDRIČKO MISLAV ŠTIMEC VIOLETA ODORČIĆ SAŠA JEREMINOV PERICA BRKIČIĆ DANIJELA HOST DOLORES STEGIĆ COGLIEVINA MAŠA KRNPOTIĆ OLIVER KVASINA DANIELA ORBANIĆ IVONA TRTANJ ud. ŠNELER IGOR KORUŠAC DUBRAVKA TOMAŠEVIĆ KRESOJEVIĆ BILJANA ŽUTELIJA ANGELA PERAČKOVIĆ

1999. – 2000. 1999. – 2001. 1999. – 2004. 1999. – 1999. 1999. – 2000. – 2000. 2000. – 2000. 2000. – 2000. 2000. – 2000. 2000. – 2005. 2000. – 2001. 2001. – 2001. – 2001. – 2001. 2001. – 2002. – 2002. – 2003. 2003. – 2003. 2003. – 2003. 2003. – 2004. 2004. – 2004. 2004. – 2006. 2004. – 2004. 2004. – 2004. 2004. – 2006. 2004. – 2006. 2004. – 2004. – 2005. 2004. – 2005. 2004. – 2004. 2005. –


NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE Stranica 143

MIHAELA SPINČIĆ IRMA BORIĆ BARBARA KOSTELAC ŽAKULA NATAŠA JOKIĆ MARIJETA MAŠIĆ MORANA KRSTOVIĆ ANITA STUPAC ud. BUTORAC ROBERTA KELAVA JELKA STUBIČAR HELENA JEDRIŠKO KARMEN TOIĆ DLAČIĆ ANA TROSKOT LOVRO PERIĆ FLAVIA SMILOVIĆ MIRJANA PLEJIĆ DENIJAL IBRIĆ ITARINA GIROTTO RADOJČIĆ LJILJANA PAVELIĆ MATIJA ŽIC ANA KOVAČIĆ GORDANA LUKETIĆ ARELIĆ SAŠA BAČIĆ MARTINA BUTORAC ADRIANA AŽIĆ PETRA BORČIĆ ud. ŠTIMAC, defektolog DARIA BARANAŠIĆ IRENA PAPAK MEDIĆ MARTINA CRNKOVIĆ HANA DUTINA IVANA TAJZ MARINA CRNIĆ

2005. – 2006. 2005. – 2006. 2005. – 2011. 2005. – 2005. 2005. – 2007. 2005. – 2005. 2006. – 2006. – 2006. – 2011. 2006. – 2013. 2006. – 2006. – 2006. 2006. – 2007. 2006. – 2016. 2006. – 2007. 2006.2006. – 2006. 2006. – 2006. 2007. – 2007. 2007. – 2007. 2007. – 2012. 2007. – 2007. 2007. – 2007. – 2009. 2007. – 2007. – 2007. – 2008. 2007. – 2007. 2008. – 2008. 2008. – 2009. 2008. – 2011.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 144

ADRIANA PEĆAR ELENA VUKUŠIĆ ANA RADOVIĆ VEDRAN KOSOVAC MAJA MATIJEVIĆ KRISTINA ŠIMETIĆ JANA DRAŽIĆ MARTINA TURK MARTA VULIĆ ANTONIO PERIĆ ANA RIBARIĆ JELENA KATIĆ ANA SALOPEK IVAN JAKŠINIĆ EDITA DUIMIĆ, defektolog LILIJANA SPINČIĆ ud. VOSILLA MAJA BARBARIĆ IVA KAMENIĆ PERO MARIJANOVIĆ ROMANA SARIĆ KRISTINA ŽUNIĆ DANIJELA MUSULIN ud. GAGIĆ ANICA BELAS JASMINA MAMULA MILANA MEDAKOVIĆ ANITA JUŽNIĆ VERA DOPUĐ DOROTEA LUZINA IVANA PRANJIĆ MONIKA ŽURGA KVATERNIK JASMINA PAJALIĆ

2008. – 2009. 2008. – 2008. 2009. – 2009. 2009. – 2009. 2010. – 2015. 2010. – 2010. 2010. – 2014. 2010. – 2010. – 2010. 2010. – 2010. – 2012. 2011. – 2011. – 2011. 2011. – 2011. 2011. – 2012. 2011. – 2016. 2011. – 2012. – 2014. 2012. – 2015. 2012. – 2013. – 2014. 2013. – 2014. 2013. – 2013. 2013. – 2013. 2013. – 2015. 2013. – 2013. – 2013. 2013. – 2014. 2014. – 2015. 2014. – 2014. – 2015.


NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE Stranica 145

BOJANA KUKEC TINA KRUŽIĆ ANA CAREVIĆ NIKOLINA RADICA MARTINA VRBAN MAVRINAC ANGELA GOJIĆ NATAŠA SVETICKI MAŠA BLAGONIĆ JELENA DRAGIČEVIĆ ANDREA VOJVODIĆ MIA ROGIĆ VEDRAN KOSOVAC MIRAN MARŽIĆ MARTINA VLAHOVIĆ NATALI DUJMOVIĆ DANIJELA KLASAN DVORSKI

2014. – 2016. 2015. – 2015. 2015. – 2015. 2015. – 2016. 2015. – 2016. 2015. – 2015. 2015. – 2015. – 2015. 2015. – 2015. 2015. – 2015. 2016. – 2016. 2016. – 2016. – 2016. – 2016. – 2016. 2016. – 2016.

UČITELJI PROGNANICI : MIRA SEKULIĆ, nastavnik razredne nastave ALOJZIJE HUŠKA, nastavnik kemije i biologije DUŠANKA KARDUM, nastavnik razredne nastave LJUBICA ANDRIŠEK, profesor kemije

1991. - 1993. 1991. – 1992. 1991. – 1992. 1992. – 1995.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA SUŠANJ DANIJELA - uč. likovne kulture JANA MUSULIN – računovođa MATEO KLANAC – tajnik TEA DRAŽIĆ – uč. hrvatskog jezika LILIJANA VOSILLA – uč. razredne nastave

2012. – 2013. 2013. – 2014. 2013. – 2014. 2013. – 2014. 2013. – 2013.


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 146

Administrativno- tehničko osoblje od 1987.g. VESNA MUSULIN – tajnik škole 1987. – BRANKA TRAUB računovođa škole 1987. – 1994. DIJANA CUKROV – blagajnik-administrator 1987. – 1993. MARIJANA PAVLEKOVIĆ – blagajnik-administrator 1993. – 1993. KUSTIĆ MIRJANA – blagajnik administrator;računovođa 1993. - 2005. LIBUŠKA MERKL – kuharica 1987. – 1997. JOVANKA GLUMAC – kuharica 1987. – 1992. GORDANA BARETA – kuharica 1987. - 1996. JOVANKA VUKAS – čistačica 1987. - 1995. DAVORKA BALJAK – čistačica 1987. – 2010. STANKA MALEČKAR – čistačica 1987. – 1991. ANKA CELENT – čistačica 1987. – 1995. ROSANDA SIKAVICA – čistačica 1987. –1988. BRANKO KLANAC – domar- ložač – kućni majstor 1987. – ŽIVKA GOGIĆ – čistačica 1987. – 1993. ANKA JELINIĆ ud. BRUSIĆ 1987. – 1997. VESELA KLANAC – čistačica/kuharica 1990. – ANKA CVITANOVIĆ – čistačica 1993. – 2007. VJERA MIKIĆ – čistačica 1993. – 1995. DRAGICA PRERADOVIĆ 1994. – 1994. NADA TOJAGA – čistačica 1995. – 2000. LJILJANA KUZMIĆ – čistačica 1995. – 1995. BRANKA MATIJEVIĆ – čistačica

1995. –

MARIJA PUPAČIĆ – kuharica / čistačica DAJANA FAK – čistačica ŽELJKA BADURINA – čistačica MARIJA BABIĆ – kuharica / čistačica MILKA OSTOJIĆ – čistačica

1996. – 2011. 1996. – 1996. 1996. – 1996. – 2010. 1996. - 1996.


NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE Stranica 147

¸

SANJA KUŠTERA ud. MATANOVIĆ čistačica/kuharica GORDANA ZELIĆ – čistačica JASNA DURBEŠIĆ – čistačica KATA MIŠ-ČAK, tajnica škole DARKO ŠKORIĆ, kućni majstor LJUBICA DUJIĆ – čistačica VESNA POŽEGA – čistačica ANA MEMIŠEV – čistačica SMILJANA SABLIĆ – čistačica ANA ŠTITIĆ, računovođa DANIJELA ŠTEFAN – čistačica LORETA ŠTEFAN – čistačica,pok. MARIJA MAJERON – čistačica SONJA SABLICH – čistačica MIRA CRNIĆ - čistačica JASNA ŠALOV – čistačica MARIJA SUČIĆ – čistačica TANJA NOVAKOVIĆ – čistačica MIRJANA KLEPAC – kuharica / čistačica DANIJELA HRVATIN – čistačica DIANA BABIĆ – čistačica SNJEŽANA MILINOVIĆ – čistačica MARINA ŠIRCEL – čistačica

1997. – 1997. 1998. – 1999. 1998. – 1999. 1998. – 1999. 1999. – 2001. 1999. – 1999. 1999. – 1999. 1999. – 2005. 2002. – 2002. – 2002. 2002. – 2009. 2003. – 2003. 2006. – 2009. 2007. – 2008. – 2009. – 2010. 2010. – 2010. 2010. – 2010. 2010. – 2010. 2010. – 2014. 2010. – 2011. – 2011.

KATJA STARČEVIĆ – čistačica ŽELJKA LUKAČ – čistačica RADMILA HADŽISELIMOVIĆ – čistačica AZIRA MILJANOVIĆ – čistačica

2012. – 2012. 2013. – 2014. 2016. – 2016. 2016. -


E-MONOGRAFIJA, OŠ FRAN FRANKOVIĆ, RIJEKA Stranica 148

LIKOVNA GRUPA


SADRŽAJ Stranica 149

SADRŽAJ 1.

Uredništvo

2. str.

2.

Himna škole

3. str.

3.

Riječ ravnatelja

4.— 5. str.

4.

Fran Franković

6.— 9. str.

5.

Drenovski vremeplov

10.— 17. str.

6.

Škola, učitelji i učenici kroz 3. st.

18.— 33. str.

7.

Stara škola Drenova

34.— 43. str.

8.

Nova škola Fran Franković

44.— 55. str.

9.

Kulturna i javna djelatnost škole

56.— 91. str.

10. Aktivnosti i natjecanja 11. Najuspješniji učenici

92.— 129. str. 130. — 135. str.

12. Nastavno i administrativno tehničko osoblje škole od osnivanja do danas

136.—147. str.


Ĺ kolska godina 2017./2018.

Profile for Karmen Toić Dlačić

E-monografija  

E-monografija OŠ Fran Franković Rijeka, objavljena povodom 30. obljetnice škole.

E-monografija  

E-monografija OŠ Fran Franković Rijeka, objavljena povodom 30. obljetnice škole.

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded