Kairos 25

Broj 25 • Lipanj 2018.

Srednja strukovna škola “Blaž Jurjev Trogiranin” - TROGIR

Kairos List SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“ DR. Franje Tuđmana 1, Trogir Tel. 021/ 882-511 email: ss-trogir-502@skole.t-com.hr http:/ss-strukovnabjtrogiranin-trogir.skole.hr

Voditeljica Ljerka Džajić, prof.

Lektor Ivana Klarin, prof.

Kompjutorska obrada i grafička priprava Mario Svilan, dipl.ing. prof.

Učenici:

Profesori:

Viktorija Bilinčić

Marija Bilić

Marko Milat

Sandra Bura

Milka Palada

Ana Coce Novak

Luka Mateo Rako

Nikica Ilak

Petar Svilan

Vesna Josipović

Matija Šalov

Vedrana Marić

Marija Vuković

Mario Pavić

Ivana Žarković

Petar Pilić

Ante Županović

Sanja Vuković

Naslovna stranica: Svjetski dan osoba s Down sindromom i Dan ružičastih majica.

Zadnja strana: Grafike Leonarda Lovrinović i Tea Lovrinović

2

Uvodna riječ

Dan osoba s Down sindromom

4

Dan ružičastih majica

6

PISA 2018

8

Napokon smo i ovu nastavnu godi-

E-dnevnik

9

nu priveli kraju. Za neke je bila duga i

Dan zamijenjenih uloga

10

naporna, a nekima je prošla i prebrzo. U

Dan otvorenih vrata

13

svakom slučaju, možemo se složiti da je

Uskrsni običaji Trogira i okolice

14

Povijest Narodne glazbe Trogir

16

Stare trogirske riječi

20

Sveti Ivan Trogirski

21

Dalmatinsko grintanje

22

Pišemo na stranim jezicima

24

Lipa naša furešta besida

29

Legenda odlazi u mirovinu

30

o obrazovanju, ali i nekim životnim stva-

Maturalno putovanje

32

rima, novostima koje nas očekuju u bu-

Izleti i posjete

34

dućnosti te, naravno, literarne radove

Vjetroelektrana Jelinak 2018

38

učenika naše škole. Nadamo se da ćete

U posjetu servisima

39

uživati u listanju našeg časopisa te se

Sajam poslova

40

ovim putem zahvaljujemo svim učenici-

Natjecanja i smotre učenika

41

ma i profesorima koji su sudjelovali u

Klokan bez granica

46

Državna matura

48

Maturalna zabava

51

Automobili: Ford Model-T

54

bila uspješna i puna događanja. Ove smo se godine bacili u neke nove projekte i organizirali zanimljive susrete, sve odreda hvalevrijedne i nadamo se one, koje će postati sastavni dio svake školske godine.

Na sljedećim stranicama pronaći ćete sve o uspjesima naših učenika u različitim nastavnim područjima, zanimljive članke

njegovom nastajanju.

Ivana Klarin, prof.

3

Prosječno jedno od 650 sve novorođene djece rađa se sa sindromom Down, kromosomskim poremećajem koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj sprječava normalan fizički i mentalni razvoj djeteta. Sindrom Down uzrokuje pogrešno razvrstavanje kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica, tako da se u stanici nađe višak cijelog ili dijela jednog kromosoma. S obzirom da postoje tri kopije 21. kromosoma, regularni tip sindroma Down poznat je i kao "trisomija 21".

Sindrom Down pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.

Upravo zato, 21. ožujka u svijetu se obilježava kao Svjetski dan osoba s Down sindromom. Obilježavanju ovog dana pridružila se i naša škola nekoliko dana ranije, 19. ožujka.

Za ovaj dan učenici su zajedno sa svojim profesorima pripremali i ukrašavali darove, napisali pisma dragim gostima, izradili edukativne plakate,

4

ukrasili školu i vrećice za poklone te osmislili radionice u kabinetu ugostiteljskog posluživanja.

Tijekom poslijepodneva, 19. ožujka 2018., dragi članovi Udruge za sindrom Down-21 Split posjetili su našu školi te su se družili na radionici u kuhinji s našim učenicima i profesorima.

Uz savjete profesora Nikice Ševe i pomoć učenika kuhara, dragi su nam prijatelji spravljali trogirske rafiole. Cijelo vrijeme, zajedno s učenicima konobarima, posluživali su piće na šanku, a kasnije rafiole i palačinke. Za kraj radionice su, osim poklona naših učenika, dobili i potvrde o odrađenom tečaju pečenja trogirskih rafiola.

Naši učenici su pokazali veliku ljubav i toplinu prema njima. Uživali smo gledati kako ih strpljivo uče i pomažu im s osmijehom na licu te kako se rađaju nova prijateljstva. Ovim putem zahvaljujemo svim učenicima koji su sudjelovali u našim aktivnostima, pokazali nam da imaju ogromno srce i shvatili kako su razlike dar koji pokazuje svu ljepotu ovoga svijeta.

Osobe sa sindromom Down dio su naše zajednice, bave se raznim aktivnostima, pohađaju školu, a neke su i zaposlene. Žive s obiteljima, ili s prijateljima, a neki i samostalno. Mogućnosti za osobe sa sindromom Down danas su daleko veće nego u prošlosti, temeljem odmicanja tradicionalno postavljenih granica. Kvalitativni pomaci plod su zajedničkih napora roditelja, stručnjaka i šire zajednice stoga smo izuzetno ponosni na naše učenike koji sudjeluju u pomicanju spomenutih granica.

Ovo popodne u našoj školi bilo je ispunjeno osmijehom, poljupcima i iskrenim zagrljajima, a dragi su nas prijatelji uvjerili kako je kromosomviška- kromosom ljubavi. Nadamo se novom susretu što prije.

Sandra Bura, prof.

5

Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja Dan ružičastih majica 28. veljače 2018.

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, poznatiji pod nazivom Dan ružičastih majica, obilježava se zadnje srijede u mjesecu veljači. Ideja o podršci borbe protiv vršnjačkog nasilja pojavila se 2007. u Kanadi, nakon što je dječak koji je u školu došao u ružičastoj majici u znak podrške svojoj oboljeloj majci, postao žrtva nasilja. U znak podrške tom dječaku, njegovi školski kolege također su odjenuli ružičaste majice, a njihova je poruka protiv nasilja uskoro poprimila globalni karakter.

U srijedu, 28. veljače 2018., u našoj školi obilježen je Dan ružičastih majica. Učenici su s profesorima izradili edukativne plakate i letke, ružičaste vrpce i majice s porukama te kratki film o vršnjačkom nasilju. Osim toga, profesori i učenici pripremili su fritule i kroštule kojima su se mogli poslužiti posjetitelji štanda. Sve su ovo učenici prezentirali tijekom cijelog dana u prostorima škole, a isto je predstavljeno i našim sugrađanima na štandu u gradu Trogiru. Dio učenika drugih, trećih i četvrtih razreda educiran je za provođenje radionica o vršnjačkom nasilju na kojima su svoje kolege upoznali o vrstama nasilja i načinima borbe protiv istog.

Nasilje među djecom u školi nesumnjivo je vrlo stara pojava, koju su stručnjaci istraživali na razne načine, uz pomoć raznih metoda. Neki oblici brutalnoga nasilja, koji su se dogodili u školama, u nekim europskim zemljama, pokrenuli su veći broj istraživanja nasilja među djecom u školi.

Marija Bilić, psiholog

6

Nasilje prestaje sa mnom!

SSŠ BLAŽ JURJEV TROGIRANIN Nasilje u školama je nasilje u kojem je učenik trajno i učestalo izložen negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika koji ga namjerno žele povrijediti, poniziti ili izložiti neugodnostima.

Posljedice nasilja u školama: ostajanje kod kuće i izostajanje iz škole;  izoliranost koja može dovesti do depresije i drugih psihičkih poremećaja;  poremećaji spavanja;  razvoj tjelesnih simptoma: glavobolja, bolovi u trbuhu, mučnina;  razvoj psihičkih poremećaja.

Posljedice nasilja ozbiljne su za sva tri sudionika nasilja: žrtvu, nasilnika i za svjedoke. 

Kako se suprotstaviti nasilniku?

Ponašaj se hrabro! Podigni glavu, uspravno hodaj i gledaj osobu u oči; Ignoriraj nasilnika! Nasilnik želi tvoju reakciju; Zauzmi se za sebe! Nasilniku reci NE i mirno otiđi; Povjeri se odrasloj osobi i prijavi svaki oblik nasilja stručnoj službi škole, razredniku ili ravnatelju. Ne doživljavaj to kao ‘’tužakanje’’.  Na nasilje ne uzvraćaj nasiljem;  Ako ti se netko ruga, samo mu reci: ...''Aha, da''... i pokaži mu da te to ne uznemiruje.

   

7

Pisa je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju, a ove godine su odabrani učenici rješavali dvosatni test na računalu iz čitalačke pismenosti, prirodoslovlja, matematike i globalnih kompetencija. Od 42 odabrana učenika prvih i drugih razreda, rođenih 2002. godine, dana 23. travnja 2018. u 9:00 sati testiranju je pristupilo 37 učenika. Osim testa učenici su popunjavali upitnik za učenike, ravnateljica upitnik za školu, a roditelji upitnik za roditelje. Ponosni smo što smo dio jednog velikog svjetskog istraživanja i što smo sve skupa, od pripreme do realizacije, dobro i kvalitetno odradili.

Vedrana Marić, pedagog

8

E-dnevnik i u našoj školi U školskoj godini 2018./2019. u SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin zamjenjujemo klasične razredne knjige s ednevnicima. E-dnevnik je web aplikacija uspostavljena školske godine 2011./2012. namijenjena vođenju razredne knjige u elektroničkom obliku. Aplikaciju je izradio CARNET, a odlikuje se svim funkcionalnostima postojeće razredne knjige, uz dodatne funkcionalnosti koje pruža uporaba informacijskokomunikacijskih tehnologija (IKT). Ednevnik trenutno koristi 1009 škola u Hrvatskoj, što čini gotovo 75% svih škola u državi. Potvrda kvalitete sustava je i činjenica da niti jedna škola koja ga je počela koristiti, nije od njega odustala.

U e-dnevnik uvidimaju ravnatelji škola, djelatnici te učenici i njihovi roditelji. Uz postojeće funkcije koje je imala „plava knjiga” u papirnatom obliku, elektronički oblik poznate nam „plave

knjige” ima i neke nove funkcionalnosti.

Ravnateljima aplikacija može poslužiti za praćenje rada svih školskih razreda.

Učitelji, uz lak unos ocjena, imaju i jednostavan pregled izostanka, a e-dnevnik šalje obavijest roditeljima ako je njihovo dijete izostalo s nastave, te koji je dan to bilo. Također, u e-dnevniku, učitelji imaju uvid u samo svoj predmet, dok razrednici imaju pristup svim podacima o učeniku iz svog razreda. Neke od prednosti korištenja e-dnevnika su: jednostavnije vođenje razredne evidencije, mogućnost detaljne analize statističkih podataka iz razredne nastave, brz dohvat svih važnih informacija vezanih uz pojedini razred ili učenika i pregledna evidencija nastave. Sve navedeno smanjuje mogućnosti neovlaštenog unosa, ali i krađu i namjerno ili nenamjerno uništavanje razredne knjige.

E-dnevnik i učenicima olakšava praćenje obaveza i dosadašnjeg uspjeha u nastavnoj godini. Aplikacija e-dnevnik za učenike omogućuje pregled ocjena, bilješki, izostanaka, lektira i rasporeda pisanih zadaća koje su nastavnici unijeli u e-dnevnik. Također, razvijena je i aplikacija e-dnevnik za roditelje pomoću koje roditelji učenika imaju mogućnost uvida u ocjene i izostanke svoje djece.

Ana Coce Novak, prof.

9

Učenici i djelatnici SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin su 17. svibnja 2018. godine, u okviru „Dana zamijenjenih uloga“, nakratko zamijenili svoje školske zadatke.

Jačanje međusobnih odnosa učenika i nastavnika putem zamijene uloga glavni je cilj pokretanja ovog projekta.

Učenici su dobili nove zadatke i preuzeli školu. Neki su sjeli u ured ravnateljice Karmen Sinanović, a drugi su svoje vještine pokazali pred pločom, podučavajući.

Zamijenili su svoje profesore i održali predavanja uoči „Dana zamijenjenih uloga“, a tog dana su svoje poslove učenicima prepustili ravnateljica, pedagoginja, psihologinja, domar i spremačice.

Profesori, stručna služba, ostali djelatnici i učenici su taj dan prihvatili s oduševljenjem jer su dobili priliku da ˵uskoče'' u tuđu kožu i vide kako to izgleda s druge strane.

Situacije su većinom bile namještene, ali djelovale su potpuno realno.

Primjerice, mama koja dolazi kod zamjenskog ravnatelja, a on vrlo uspješno odradi svoj posao.

Učenici su bili marljivi i dobro pripremljeni te su vrlo ozbiljno i odgovorno prionuli poslu. Uspješno su riješili sve probleme i pokazali neki svoj skriveni potencijal i vrline.

Primijetili su kako su ovo poprilično zahtjevni poslovi koji traže puno strpljenja i vještina te naučili kako prezentirati nastavni sadržaj na zanimljiv način i održati disciplinu u razredu. Njihov zaključak je kako su se pošteno naradili i kako će im ovo iskustvo ostati u nezaboravnom sjećanju, a tko zna, možda neke od njih ovo iskustvo potakne na odabir budućeg zanimanja.

Ravnateljica Karmen Sinanović zahvaljuje svim učenicima i djelatnicima škole na uloženom trudu i odlično realiziranom projektu.

Ana Coce Novak, prof. i Marija Bilić, prof.

Dojmovi profesora i učenika koji su sudjelovali u zamjeni Jerolina Botić, prof. „Učenik se jako dobro snašao u ulozi nastavnika. U metodičkom smislu neki dijelovi sata su bili malo kraći od predviđenih, ali je u konačnici vrijeme bilo u potpunosti ispunjeno. Učenik je re-

10

kao da nije imao tremu jer je predavao svom razredu, ali da bi mu s nekim drugim razredom sigurno bilo drugačije. Također je dodao kako je znao da posao nastavnika nije lak i da se u to uvjerio, jer koncepciju može poremetiti već samo jedan učenik koji ometa nastavu.“ Petar Vujić, 2.b ”Bio sam ravnatelj u SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin. Moj dan je započeo u ranim jutarnjim satima. Prvo sam morao upozoriti pušače da se povuku iz predvorja škole, zatim sam obavio razgovor s jednim roditeljem zbog učenikovih loših ocjena. Zajedno s pedagoginjom sam izmijenio raspored sati za 1.a razred tog dana. Riješio sam problem s WC-om i učenikom nedoličnog ponašanja koji je vrijeđao pedagoginju.

Kada sam birao ulogu mislio sam da će biti jednostavno. Nakon obavljenih zadaća i ravnateljskih dužnosi shvatio sam da sam bio u krivu. Posao ravnatelja je jako težak i zahtijeva veliku odgovornost.“ Antea Renić, 2.b „Dana 17.5.2018. bila sam pedagoginja u SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin. Moj je dan započeo dolaskom na posao pola sata ranije. Smjestila sam se u ured pedagoginje i prihvatila se posla. Surađivala sam s ravnateljem oko rješavanja problema jednog učenika s negativnom ocjenom iz matematike, organizirala sam zamjenu za odsutnog profesora, obavila sam razgovor s neprimjereno odjevenim učenikom, također i s učenikom koji me na hodniku počeo vrijeđati. Vidjela sam da to nije nimalo lagan posao.“ Josip Mirat, 3.e „Održao sam sat engleskog jezika umjesto profesorice Ane Coce Novak. Na početku sata sam upisao nastavnu cjelinu i prisutne učenike. Kada je počeo sat, uhvatila me trema i nervoza, ali je nestajala kako je sat prolazio. Sat je pratilo više učenika nego što sam očekivao. Bilo mi ih je teško umiriti jer sam za njih još uvijek bio učenik i prijatelj iz razreda.“ Anamarija Žarko i Antea Čosić, 2.b „Dana 17.5. bile smo spremačice povodom dana zamijenjenih uloga. Naučile smo da spremačicama nije lako održati čistom ustanovu koja je puna učenika i osoblja. Uz čišćenje smo morale otići u poštu, pripremiti kavu ostalom osoblju i profesorima. Bilo je zanimljivo zamijeniti uloge i vidjeti kako je održavati školu u kojoj se nalazi nekoliko stotina učenika. Nije bilo lako, ali drago nam je

11

što smo sudjelovale. Shvatile smo da su spremačice bitan dio škole. Bez njih ne bi bila uredna i čista kao što je sada.“ Eugen Žaja, 3.e „Održao sam sat hrvatskog umjesto profesorice i razrednice Dragice Žižić. Zadatak mi je bio obraditi Vladimira Nazora i njegovo književno djelo „Zvonimirova lađa“. Sat je protekao mirno, čitali smo njegovo djelo te su učenici riješili pitanja koja sam pripremio za njih. Čak sam dobio i priliku da ispitujem kolegu iz razreda. Htio sam ga ocijeniti, ali mi profesorica ocjenu nije uvažila. Bilo je lijepo i ugodno i rado bih to ponovio, drugi put možda i neki drugi predmet.“ Ivana Klarin, prof. „Učenica 3.d razreda, Marta Kačinari, je u srijedu, 9.5. održala sat engleskog jezika svom razredu. Učenica je došla na sat lijepo pripremljena te u veseloj i opuštenoj atmosferi pokazala kako je prirodno nadarena za predavanje i rad s djecom u učionici. Učenica se odlično prilagođavala reakcijama učenika i poticala ih na rad te uspjela uključiti čitav razred. Učenici su prvih nekoliko minuta bili neozbiljni, ali su se ubrzo primirili. Svidjela im se promjena. Lijepo je znati da se ponekad možemo u potpunosti osloniti na svoje učenike.“ Marija Bilić, psiholog Dana, 17. 5.2018. učenica II.b razreda Lana Bilić bila je psihologinja. Učenici je ukratko objašnjen posao psihologa. Novu ulogu učenica je započela u 08:00 sati. Na samom početku radnog vremena primila je poziv ravnatelja kako bi riješili problem jednog učenika s negativnom ocjenom iz matematike, odradila je razgovor s nekoliko učenika zbog neopravdanih izostanaka, neprimjerenog ponašanja i problema u učenju (motivacija, koncentracija i sl.). Učenica se snašla u svakoj situaciji i primjereno savjetovala učenike kako mogu riješiti probleme zbog kojih su došli.

U ovom danu smo podjednako uživale moja zamjena i ja. Bilo je zanimljivo gledati kako se učenica jako dobro snalazi u novim situacijama i kako koristi znanje psihologije.

Vedrana Marić, pedagoginja Dana, 17.05.2018. učenica II.b razreda Antea Renić bila je pedagoginja SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin. Učenica se izvrsno snašla u odabranoj ulozi. Kvalitetno je surađivala s ravnateljem oko rješavanja problema jednog učenika s negativnom ocjenom iz matematike, organizirala je zamjenu za odsutnog profesora, odradila je razgovor s nedolično odjevenim učenikom, također i s učenikom koji se neprimjereno izražavao. Ja sam se osjećala vrlo ugodno, promatrajući kako to rade mlade snage. Na kraju smo porazgovarali o utiscima i zaključili da nam je zaista bilo lijepo, ali, trebalo se vratiti svatko u svoj svijet. Jedno pozitivno i korisno iskustvo, obostrano.

12

Dana 30.svibnja smo organizirali Dan otvorenih vrata.

Događaj je prvenstveno bio namijenjen učenicima osmih razreda kojima uskoro slijedi donošenje važne životne odluke – izbor srednje škole (zanimanja).

Pozvali smo učenike svih osnovnih škola koje nam gravitiraju, kao i osnovne škole grada Kaštela.

Zadovoljni smo ovom akcijom iako je prošle godine odaziv osnovnih škola bio malo veći. Učenicima smo predstavili mogućnosti nastavka školovanja u našoj ustanovi, a kroz učionice, kabinete i praktikume su ih proveli naši dežurni djelatnici. Želja nam je da se ova lijepa akcija nastavi i narednih godina. ravnateljica Karmen Sinanović, prof.

13

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan kada slavimo Kristovo uskrsnuće. U prvim stoljećima Crkva nije slavila Uskrs u svim krajevima u isto vrijeme. U 4. stoljeću donosi se opće pravilo za datum Uskrsa – nedjelja koja pada nakon punog mjeseca i prati proljetni ekvinocij.

Stoga je datum slavljenja Uskrsa pomičan – između 21. ožujka i 25. travnja. Iza perioda poklada ulazi se u vrijeme korizme koja prethodi Uskrsu.

Narodni običaji i vjerski obredi u Trogiru i okolici nisu se bitno razlikovali od običaja u ostalim krajevima. Trogirane je u korizmu uvodila zvonjava tzv. manjarole u noći s pokladnog utorka na srijedu. Tada bi se oglasilo najveće zvono trogirske katedrale označavajući prestanak svih zabava i slavlja te početak posta. Na taj dan tzv. Čistu srijedu svećenik bi nakon mise vršio obredno čišćenje posipajući vjernike po glavi pepelom kojeg se dobije spaljivanjem prošlogodišnjih blagoslovljenih maslinovih grančica. U mjestima u okolici Trogira na Čistu srijedu postojao je običaj skidanja i pranja komoštri (veriga na koje se vješao kotao nad vatrom na ognjištu). Tako bi u selima uz more (Arbanija, Okrug Donji, Seget) djeca vukla komoštre po cesti do mora gdje bi ih prali. Domaćice bi započinjale veliko kućno čišćenje i pranje posuđa, te čistile dimnjake i okućnice. U doba korizme nosila se skromnija odjeća zagasitih boja bez ukrasa i nakita, nije se zabavljalo, slavilo ni vjenčavalo. Bilo je to vrijeme intenzivnijeg vjerskog života uz molitvu, pokoru i rad.

Svakoj od šest nedjelja korizme narod je dao poseban naziv. Tako su petu korizmenu nedjelju u Trogiru zvali Glušćica ili Gluva nedilja. Za vrijeme Velikog tjedna pred Uskrs pripadnici trogirskih bratovština bi kroz jutro pjevali po gradu pozivajući pučane na misu i ostale crkvene obrede.

Uoči Cvjetnice (tzv. Cvitnice) je u selima trogirske zagore postojao običaj da djeca naberu cvijeće badema, ljubica ili drijena kojeg bi stavljali u vodu. Prije izlaska sunca, na Cvitnicu, u toj vodi bi se trebali umiti svi ukućani jer se vjerovalo da će tim umivanjem postati ljepši i marljiviji te da će rano ustajati tijekom godine. U Arbaniji, Žednom, Segetu i Okrugu Donjem običaj je nalagao da momci uoči Cvitnice posipaju cvijeće pred kućnim pragom svojih djevojaka i da im pjevaju. U Vinišću su momci na taj dan poklanjali djevojkama cvijeće. Na Cvitnicu ujutro u crkvu bi se nosile na blagoslov palmine, maslinove ili lovorove grančice. One su se potom u kući zaticale za vrata, vješale o svetačke slike i raspela ili nosile u polje kao zaštita od tuče. Naime, za nevremena bi seljaci znali zapaliti blagoslovljenu palminu grančicu i s njom učiniti znak križa prema oblacima vjerujući da će ih na taj način razbiti.

Na Veliki četvrtak se u selima trogirske zagore običavalo kuhati zelje koje su ukućani jeli prstima pa se taj dan prozvao i Zeleni četvrtak.

Veliki petak je propisivao strogi post i nemrs, pa se na taj dan nije ništa jelo ili se jelo vrlo malo, najčešće slane srdele ili bakalar na brujet. Običaj je bio piti crno vino jer se vjerovalo da će osoba imati onoliko krvi koliko tog dana popije vina. Za vrijeme mise na Veliki petak tuklo se šibama po crkvenim klupama kao uspomena na šibanje Isusa. U Arbaniji bi te šibe poslije bacali pod krevet protiv gamadi. U Segetu bi tim šibama gonili blago na pašu. U Trogiru se za taj običaj koristila crcajika, mala drvena čegrtaljka koja je proizvodila buku i na taj način zamjenjivala zvonce koje se nije smjelo oglasiti. Na Veliki petak održavala se u gradu procesija. Na prozorima

14

kuća u ulicama kroz koje je prolazila procesija ukućani bi postavljali upaljene svijeće. Bratovštine bi pjevale napjeve poput „Puče moj“. Na Veliki petak, kao i u ostale dane Velikog tjedna, nije se smjelo kopati ni raditi na zemlji jer su to dani kada je Kristovo tijelo boravilo u zemlji. Toga dana su se u selima trogirske zagore torovi škropili blagoslovljenom vodom.

U trogirskoj zagori na Veliku subotu – Bilu subotu seljaci su nosili na blagoslov u crkvu pogaču, kuhana jaja, sir i sol koje bi jeli na uskrsno jutro nakon mise. Za razliku od Zagore, u Trogiru se blagoslov hrane obavljao na uskrsno jutro. Blagoslivljale su se sirnice i garitule kojima bi se darivala djeca. Blagoslovljena hrana bi se jela nakon uskrsne mise, a ostaci i mrvice se nisu smjeli bacati nego bi ih se nosilo u polje i s njima posipalo zemlju. U okolnim selima na Veliku subotu ujutro bio je običaj pred crkvom zapaliti veliku vatru koju bi svećenik blagoslovio svetom vodom. Vjernici bi tada uzimali komad gorućeg drva i nosili ga kućama kako bi s njim zapalili vatru na svojim kominima. U Arbaniji, Gornjem i Donjem Okrugu i Žednom crkvenjak bi selom nosio ugarke i dijelio ih seljanima. Na Veliku subotu zvonila bi Glorija koja označava Kristovo uskrsnuće, te bi tada prestale sve zabrane Velikog tjedna. Dok bi zvonila zvona bio je običaj umiti se u hladnoj vodi za dobro zdravlje.

Na sam Uskrs cijela bi obitelj odlazila na misu nakon koje bi slijedio svečani ručak. Jela se blagoslovljena hrana kao i pečena janjetina ili kozletina uz zelenu salatu ili mladu kapulicu. Prije ručka starješina kuće bi predvodio molitvu. U selima trogirske zagore za uskrsni doručak običavalo se pripraviti komad suhog mesa sačuvanog od pokladnog utorka kojeg bi pržili s jajima, a za ručak se peklo janje na ražnju. Za Uskrs je zabilježen i običaj u selima trogirske zagore da punica dariva zeta jajima, a on nju kolačima nanizanim na štap. Za Uskrs se običavalo posjećivati Božji grob tzv. Božji grebac koji je bio napravljen u svim crkvama.

Uskrsni ponedjeljak i utorak su bili blagdani kada se također nije radilo na zemlji nego su se mještani međusobno posjećivali, čestitali i darivali jajima.

Ljerka Džajić, prof.

15

Prve vijesti o postojanju puhačkih limenih orkestara u Dalmaciji su iz prve polovice 19. stoljeća. Dalmatinski limeni puhački orkestri se osnivaju po uzoru na austrijske vojne orkestre. Glazbari amateri u to vrijeme djeluju uglavnom kao dio ondašnjih prosvjetiteljskih društava i tadašnjih čitaonica, zatim glazbuju kao Banda civica, Banda cittadina, Banda comunale, Gradska glazba… Pridjev „narodna“ je uobičajen u nazivima za vrijeme narodnog preporoda.

Kroz povijest Narodne glazbe Trogir sviralo je 348 glazbara. U Narodnoj glazbi Trogir trenutačno ima 53 glazbara. Prva glazbarica u orkestru Narodne glazbe Trogir je teta Marija Seka Rožić, a najstariji glazbar je barba Toni Paraman.

U orkestru Narodne glazbe Trogir ima raznih instrumenata: flaute, klarineti, saxofoni, trube, francuski rogovi, tromboni, eufoniji (baritoni i tenori), tube (basevi), bubnjevi, timpani i bas gitara.

POČETAK Narodna glazba Trogir osnovana je 1825. godine (točan datum osnutka nije poznat). Narodna glazba je s poteškoćama djelovala sve do 10. siječnja 1871. kada je završen statut formalno odobren od kotarskih vlasti i tada trogirska glazba počinje redovito živjeti i s manje poteškoća djelovati. Stranački antagonizmi i opasnosti od uličnih sukoba prisilili su narodnjake da glazba prvi svoj koncert, pod novim imenom, priredi 6. listopada 1871. godine u Donjim Kaštelima na Brcu. Bila je to velika manifestacija i potvrda solidarnosti narodnjaka Trogira i svih kaštelanskih sela. Tek nakon toga,

15. listopada

1871. godine slijedi nastup u Trogiru prigodom mlade mise Trogiranina dominikanaca Žiška. Od tada glazba svira često i obilazi ostala obližnja mjesta i manja sela.

16

NARODNA GLAZBA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

U noći, 28. listopada 1918. Godine, srušen je spomenik caru Franji Josipu u trogirskom gradskom parku.

Taj čin simbolički je označio kraj stoljetnog razdoblja austrijske vladavine. U tim danima Narodna glazba je nastupala skoro svakodnevno, nekoliko mjeseci iskazujući na taj način simpatije prema onom dijelu građanstva koje nije bilo privrženo Monarhiji i radovalo se njezinom slomu. Nakon Rapalskog ugovora trogirska glazba na čelu je trupa koje ulaze u oslobođeni kraj. Tako je nalazimo i u Drnišu nakon odlaska talijanske vojske gdje svojim sviranjem dijeli radost sa stanovništvom.

NARODNA GLAZBA U SFR JUGOSLAVIJI Dugi period rata uništio je mnoga materijalna dobra, ali nije izbrisao ljubav građana koja je poticala na obnovu starih i stvaranje novih duhovnih vrijednosti da se obnovi tradicija bez koje grad kao da nije bio potpun. Sazvan je skup preživjelih glazbara i članova te simpatize-

17

ra društva u zgradi Paladino. Ovom inicijativnom dogovoru za oživljavanje ratom prekinutog rada prisustvovali su stari aktivni glazbari. Sentinellova je zasluga što je iz prašine prošlosti i zaborava otrgnut trogirski folklorni ples Trogirska četvorka (u narodu zvana „Kvadrilja“), koja je nakon više godina ponovno oživjela gradske kalete i trgove živopisnim narodnim nošnjama i privlačnim kantilenom njene glazbene pratnje.

U narednih dvadeset godina, jedna od najstarijih „limenih glazba“ u Dalmaciji, a možemo sa sigurnošću pretpostaviti i u Hrvatskoj, i nadalje je rasadnik glazbene kulture u svom gradu Trogiru. Godine 1980. u okviru Društva utemeljuje se, kako su ga nazvali, „Mali bend“ čiji su repertoar tvorila djela plesne i popularne glazbe šlagerskog nagnuća. Voditelj tog instrumentalnog sastava bio je talentirani i vrijedni glazbenik iz Trogira Branko Ostojić.

NARODNA GLAZBA U NEOVISNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ Članstvo Narodne glazbe se u zadnjem desetljeću 20. stoljeća povećava. U glazbi u kojoj su svirale generacije Trogirana znalo se dogoditi da su u isto vrijeme glazbovali djed, otac i unuk i sve je veći broj žena. Prigodnim koncertom ponovno se obilježava blagdan sv. Cecilije koja se časti kao zaštitnica glazbe i glazbenika. Tako bilježimo podatak da je 1992. godine na blagdan sv.

Cecilije: „na svečanosti koja se nakon prigodnog koncerta održala,

18

Ivo Kandija, tadašnji tajnik društva, uručio priznanje Toniju Paramanu za 40 godina neprekidnog članstva i sudjelovanja u Narodnoj glazbi, Jošku Guini za 30, Dušku Hrnjaku i Anti Stipčiću za 20 te za 10-godišnji rad Jeri Hrabaru i Vicku Žišku“ (Slobodna Dalmacija, 25. studenog 1992.) Članovi i uprava trogirskog glazbarskog Društva uvijek su znali s puno poštovanja odnositi se prema svojim kapelnicima. Ta navika nije ih napustila ni krajem 20. stoljeća. Za primjer navodimo citat iz dnevnog tiska koji svjedoči o koncertu Narodne glazbe u čast odlaska kapelnika Vlade Antolića i dolazak novog kapelnika Duška Hrnjaka. Pod nazivom „Prijenos palice“ piše: „Članovi trogirske Narodne glazbe u staroj gradskoj loži na Trgu pape Pavla Ivana II. priredili su koncert na kojemu je dosadašnji maestro Vlado Antolić nakon 12 godina vođenja trogirske Narodne glazbe dirigentsku palicu predao svom mlađem kolegi maestru Dušku Hrnjaku koji je potekao iz redova trogirske Narodne glazbe…“ (Slobodna Dalmacija, 16. kolovoza 1993.)

U ljetno doba, 1994. godine, trogirski glazbari odlučili su svoj koncert održati prvi put izvan središta grada.

U okviru programa Trogirskog ljeta Narodna glazba svirala je u prigradskom naselju tzv. Novom naselju. Povod takvoj odluci dala su spontana okupljanja stanovnika te četvrti koji su se, kako kazuje dnevni tisak, „Očito u nedostatku kul-

Evo, pisen na tri maja

turnih zbivanja u njihovoj neposrednoj blizini pokušali sami organizirati.“ Isto toliko koliko je Narodna glazba bila predmetom pažnje, isto toliko su ona i njeni ljudi bili poticaj za dobronamjerne šale. Pronađeni su i stihovi kojima se s humorističnim žalcem autor Antonica Grlin osvrće na prilike u gradu u kojima nije mimoišao ni glazbu:

srce mi je ka u žmaja; ca cinidu mužikanti, trufuni i barufanti pusu vavik u strumente ne badaju falimente po danu i po noci, pase jidi Kvatrooci Iz godine u godinu, iz dana u

dan, Narodna glazba Trogir se povećava, mnogi mladi dolaze u Narodnu glazbu širiti skupa s nama tradiciju koja traje i trajat će za vike vikova!

Ante Županović, 1.a

19

STARE TROGIRSKE BESIDE VALIŽA: putna torba ili kufer FURJA: veliki plamen, požar PUNTAPET-ŠIGURECA: sigurnosna igla GRATAKAŽA: ribež LAZANJUR: valjak za tijesto ŠKAFETIN: ladica LEROJ: ručni sat GARIFUL: karanfil IMBOTIDA: prekrivač od perja INTIMELA: jastučnica KANTUNAL: noćni ormarić ŠTRACA-KANAVACA: stara krpa MAŠTIL: velika posuda za pranje odjeće KAJIN: mala posuda za pranje odjeće MRŠAN: oruđe za rad u polju TANAJE: kliješta ŠTRANGULIN: poluga (alat) MLAT: čekić MACA: malj DUZINA: tucet (12 kom.)

PIZ: uteg, teret ŠKINA: leđa TEŠTA: glava FECA: talog BOCUN: boca za vino ŽMULJ: čaša KATRIGA: sjedalica ŠPANĆERA: šešir DEBOTO: zamalo PAŠABROD: cjediljka KACIJOLA: zaimača TAKUJIN-PORTAFOJ: novčanik BORŠIN: torbica BRAĆOLET: narukvica KULAJNA: ogrlica REČINA: naušnica ŠKOVACE: smeće KARIJOLA: tačke PREŽENCA: uglađena osoba BATURICA: toljaga REŽENTAT: oprati u vodi i iscijediti KURDILA: konop za vezivanje hlača

20

KAMARIN: sobica TINEL: dnevni boravak PEŠKARIJA: ribarnica FERAL: fenjer MATUN: cigla CERADA: najlon KONISTRA: velika košara ŠOLDI: novac REŠT: ostatak ŠTRUKAPATATA: gnječilica za krumpir KAROTA: mrkva MALANGUL: krastavac RAVANELA: rotkvica ĆIĆER: slanutak OPAK: ječam FAŽOL: grah BALANCAN: patlidžan LIBAR: knjiga BESIDA: riječ BUTIGA: dućan SMRDEĆANKA: stonoga GAŠTAPAN: žohar PANTAGAN: štakor KOLTRINA: zavjesa BONAGRACIJA: štap na kojem visi zavjesa ŠTANDARAC: štap na kojem vijori zastava MARANGUN: stolar, drvodjelac BRONZIN: pot, teča, posuda u kojoj se kuha GALETINI: keksi PAŠTE: kolači s kremom ACALIN: alat za oštrenje noževa ŠUPLJAČA: žlica s rupama BUŽA: rupa ŠINJORINA: djevojčica KAR: zaprežna kola KONDUT: WC SUMPREŠ: glačalo ŠKOVACJERA: lopatica za sakupljanje smeća Ante Županović, 1.a

O životu Sv. Ivana Trogirskog zna se jako malo. Živio je u 11.stoljeću, a službu trogirskog biskupa obavljao je više od četrdeset godina. Smatra se da je došao u Trogir između 1062. i 1064.g. upravo kada je trebalo izabrati novog gradskog biskupa.

Prije dolaska u Trogir bio je benediktinac na Cresu u samostanu Sv. Petra na Osoru.

Zato što je došao iz Osora javila se netočna tvrdnja da je potjecao iz poznate rimske obitelji Orsini. Naime, u dokumentima se navodi kao Auserinus ili Osorinus. Sv. Ivan Trogirski je u svojoj biskupiji razvio živu pastoralnu djelatnost čime se aktivno uključio u reformu Crkve. Radio je na crkvenim reformama kao što su uvođenje latinskog jezika, pitanje celibata, nošenje brade katoličkih svećenika. Zastupao je hrvatsku orijentaciju dalmatinskih gradova zbog čega se njegovo ime nalazi na ispravama hrvatskih kraljeva Petra Krešimira IV., Dmitra Zvonimira i Stjepana II. Bio je zaslužan i za mirno prihvaćanje novih vladara – Arpadovića. Naime, 1102.g. potpisana je Pacta Conventa (ugovor između hrvatskog plemstva i ugarskog kralja Kolomana Arpadovića ) kojom Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom. Spriječio je hrvatsko-ugarskog kralja KolomaŠVET¨ IVANE O¨ na da razori Trogir (1105.), te se zalagao za mirno priMOGA TROGIRA hvaćanje novih vladara. Zahvaljujući tome Trogir je dobio brojne privilegije kao neplaćanje poreza kralju, Švet Ivane o moga Trogira udio od prihoda gradske luke i sl. Njegovom zaslugom osnovan je prvi ženski benediktinski samostan - danaProvidi mi lipoga mladica šnji samostan Sv. Nikole. Trogirani su prepoznali čovjeka iznimnih ljudskih vrijednosti (skroman, pokoran, učen, miroljubiv). Za njegov život vežu nas brojne leKoj ne pusi, dimi spanjulete gende koje se i danas prepričavaju. Najpoznatija je Koj ne igre karte, šija šete ona prema kojoj je za vrijeme oluje otputovao u Šibenik te doživio brodolom. Nakon brodoloma je hodao po valovima, te spasio mornare i teret. Osim legendi Koj ne pije ni botiju vina koje se o njemu prenose puno su važnije poruke i djela koja je za života ostvario – poruka mira, zajedništva, Koj ne ide potaj put kažina očuvanja vrijednosti. Godina njegove smrti nije poznata, ali je sigurno da je umro prije 1111.godine. Ostaci njegovog tijela nalaze se u kapeli u trogirskoj katedAko mi ga taka ne providis rali – kapela Sv. Ivana Trogirskog.

U crikvu me višje neces vidit ( narodna )

Ljerka Džajić, prof.

21

Vakula je sinoć opet obradova Dalmatince. Najava još malo teplijeg dana osigurala mu je progon odavde. „Ma diš teplije čoviće!˝, ronza moja svekrva, ka da je on bidan kriv za to. On samo govori prognozu. Začudo, ovi ju je put skroz dobro razumila. Inače ne voli da on daje vrime, jerbo ga ona ništa ne razumi. Svašta on udrobi, pa više nije sigura more li sutra poć oko maslina ili ne.

Ma kad malo bolje promislin, kako je neće razumit kad već priko 40 dana ponavlja stalno isto „sutra malo teplije...“ Nije samo moju svekrvu iznerviralo vrime, i mene je. Meni je sutra poć u Split. Auto poludilo skroz na skroz, sigurno od ove vrućine, i triba na servis.

Ništa, valja to izdurat, obavit posal i doć doma na vrime, jerbo bi prikosutra moglo bit još teplije.

Jutro je, kako slušan na radiju, donilo lipih 28 koji bi se priko dana mogli popet i na 35. Auto je u servisu i valja mi sad čekat koju uru.Nađen ja kafić i lipu ladovinu, pa uz kavicu zujin okolo. Konobar onako laganini popravlja odoru (stvarno liči na konobara, šta bi moja susida Branka rekla, stara dobra škola) i prima narudžbu. Usput pozdravlja ekipu tri, četri starija gospodina, koji su očito

22

stalni gosti. Mora bit da su jedva dočekali da se mogu ispuvat, pa su ispalili rafal na konobara. „Vidi ga, najranije zaj....a pošten svit. Ka da nije dosta ove pasje vrućine“ kaže jedan od njih. „Kako zaj....an, lipo san vas pozdravija, upita za zdravlje, kako ste spavali...Da nisan, bija bi nekulturan, musav, ka da nismo iz iste krajine“ „ Aj, aj ne pričaj, donesi kavu i novine. Uf, ova vrućina, ne da se živit.˝ „Kava stiže, ma novina nema.“ -„Evo ga opet on zaj....a, kako nema čoviče?“ -„Lipo, nema. Vaš prijatelj Prka , ranon zoron dođe ka popit kavu, uzme novine doma i na komod pročita, pa ih oko podne vrati.“ -„Boga ti lipa, vidi ti šporka posla.

Ma kome tribaju novine u podne?“ „ Ma molaj ga, nije on bidan kriv.

Izludi ga žena. Ma promisli se i jučer je mora š njon poć na more.“ -„Sa ženon na more, kaže konobar.

Je li on lud čovik? Ja sa svojon nisan bija jema bar 10 godina, i ko se još u Dalmaciji kupa?“ Promislila san i ja, ko se se to još lud kupa. Ma samo je 35 u zraku. To ti je tako po dalmatinski. More prid noson,

35 u zraku, a lud ko se kupa.

Barba Vinko (kasnije svatila da se tako zove) će na to :˵Zato san ja jučer bija sam ka ćuk. On se kupa, ti udaješ čer pa nimaš vrimena. Čujen, pametno, u bogato. A, u Sinj! Bit će arambašića i poklona.“ „Poklona iz Sinja, ti mora da si lud.“ -„Ma kažen ti ja, lipo si ti to rasporedija prijatelje, strateški. Iz Sinja arambašići, iz Slavonije kulen, a sa Šolte maslinovo uje.“ -„Evo ga opet, maloprin Sinj, a sad Šolta. E, dopala te. Ko je vidija pametna čovika tamo. Da ne ostanu brez onega ća zovu intrada, ženili se među sobon. Sve redikul do redikula“ „Ne vriđaj Šoltane, jema tamo i poštenoga svita, a jema ovde još onizi ća su ženili na Šoltu. I moj se tamo oženija iako nikad pri nije tamo bija“. „Bome, zato se i oženija. Ne bi da je prin bija.“ „Ma vi po Šoltanima, a ne vridi ti to za Šoltane vengo za Bračane. Moj jedan s Brača, lud čovik, Boga mi.“ „Nego, kad govoriš o ludin i ja san se sinoć kupa sa ženon kod hotela Split.“ „Ni ti to više hotel Split, to ti je Radison.“ „Ne čini ti mene ludin, Radison je grupacija, a hotel je Split.“ „Nije nego Radison.“ „Aj popni se na stol pa viči, briga me šta ti kažeš, hotel Split i gotovo. K vragu ti i Radison!“ Promislila san kako je prijateljstvo stvarno prava stvar. I ka da situacija nije bila dovoljno usijana, podgrijana s onih

Vakulinih 35, konobar se iskrca s teškon ekonomskom situacijom. „Znaš li ti (kaže konobar), prika moj, da san ja sedandeset i pete ima plaću da nisan moga izbrojit svu tu kartušinu od pinez. A, vidi sad. Ma ne mogu oni gori ovo vako činit narodu.Valja se dizat, na jesen svi na ulice!“ (Je triba čekat jesen promislin ja, jerbo je sad stvarno vruće).

Njegov prika jedva dočeka. Još je jidan od Šoltana, Radisona i novina, a sad i ovo. „Čuj, stari moj. Ti si onda prvi na udaru budu li demonstracije. Vidi u tebe stakla, a razbijat će se, ma i ja ću dat ruke.“ Napravija čovik facu ka da mu je i ova vrućina lakša pri pomisli da bi se moga lipo ispuvat na njegovu staklu.

Sve ovo ka da je uznemirilo ostatak ekipe. Naglo se dignu, manu rukon i upute se ća. Konobar i barba Vinko se pogledaju, konobar slegne ramenima i promrmlja :˵Neće ovi dugo, moj barba Vinko. Panika, nervoza,trka. Ne neće oni dugo.“ Barba Vinko sad već nervozniji nego jutros, glasno proronza:˵Opet sam ka ćuk.“ Bilo mi ga nikako milo, al promislin se, sutra će oni ponovo po svemu i svima. To tako triba bit, vavik nikor grinta i sva srića jemaju i za šta.

Ja se polako uputila po svoj auto.

Dok san se vozila prima doma, sritna jer je na vrime sve bilo gotovo, drito podne, na radiju slušan Vakulu i prognozu. Sutra malo teplije...

Nikica Ilak, prof.

23

Nowadays technology is a part of

However, language is always

everyone's life. We use it daily to changing and evolving. If we look at it communicate with our friends, family from that perspective, we can concluand teachers. We often use acronyms de that this type of communication is such as LOL and OMG. We don't write just another phase in the English lanfull and coherent sentences and we guage. A prime example of the evolutry to shorten everything we can. We tion of English can be seen if we take rarely think about it but is it changing a look at Shakespeare's plays and the way we speak and write in real compare them to English spoken life?

nowadays. Some words and phrases Firstly, the language we use in are the same as those today but most

text messages often integrates itself have been replaced with newer ones. in our everday life. Furthermore, we

To sum up, texting, emails and

start to write like that in school and social networks have definitely chansometimes

even

forget

how

to ged the way in which we speak and

properly spell something because we communicate. However, it doesn't harely on autocorrect every day. In addi- ve to be a bad thing. It is my belief tion, if an acronym becomes very po- that linguistic changes are inevitable pular, we even say it out loud. For and we should accept them and try to example, instead of saying ˝that's adapt to them. funny˝ we say LOL. 24

Matija Šalov, 3.b

Nowadays, a majority of people have a TV in their home. Most people use it to relax and temporarily escape from everyday life. To do so, they often watch reality television. But, does reality television have a negative impact on people and their perspective in life?

It's a well known fact, or at least to some, that reality TV has no connection to reality. It may sound a bit contradictory, but in most cases everything that is portrayed as 'reality' has been staged or manipulated in some way. Most adults can clearly recognise that, but children often fall victims to those kind of shows and form a wrong perspective on life. They grow up looking at instant fame and expect life to be the same for them. That makes them want to try less in life and expect everything to fall into their arms without making any effort. Furthermore, reality television can also have an influence on young girls and teenagers by making them think they always have to look perfect like their favourite TV stars and that good looks are a secret to success. For example, if you watch an episode of the wildly popular reality television series 'Keeping up with the Kardashians', you will never see any of the female stars look messy, without makeup or perfectly styled hair. That can make young girls, that are easily influenced, believe that they also always have to look good. In addition, teenagers often idolise reality TV stars and their way of life, instead of finding idols in people that are improving our lives, people that have, or have had a positive impact on art, science and society.

To sum up, reality television has most definitely affected society negatively, especially young adults. In my opinion, if this keeps going on we are going to fail as a society and base ourselves on people whose ultimate ambitions are to be famous, without moving a finger.

Matija Ĺ alov, 3.b

25

After hearing about what had happened to late K.pop singer Kim Jonghyun, I have decided to write this article in hope of raising awareness of depression.

But, it doesn't have to be only that. It can be a lot of different factors, too. It can be genetic, it can be caused by a major change in life, or by some medications‌

Depression might seem as a stronger word for sadness, but it is not. It is so much more and it is so much worse.

Depression doesn't only happen inside of us. It happens all around us, because it affects the people we love. Being depressed can cause a lot of problems like not eating , because the food doesn't seem appetizing and that can cause weight loss. It makes it difficult to sleep, or to get up. It also causes constant tiredness and exhaustion, no matter how much sleep the person got, which can make it difficult to do simple daily tasks.

When a person is sad, they cry, they grieve, they mourn.

But they also get over it. They find happiness in something else and the feeling of sadness goes away.

Depression is not that simple nor that merciful.

First of all, depression is a real mental illiness. It affects every single aspect of a person's life. It consumes them.

Mostly it is present with the people who have had difficult lives. People who are under too much stress, too much grief.

26

There's no joy in life. Depression can make you feel like nothing is exciting, it makes everything seem plain and boring. It clouds our minds; it makes us unable to focus, unable to

do the things we once loved.

Everything feels hopeless, and it makes us believe that we are not worthy and that we are a failure.

It is not a joke. It is not just a phase. It is not imaginary. It is real and it is dark and hurtful and it causes a lot of people to succumb and end their own life.

Don't let that happen to you or anyone you love. If you are depressed, look for help. Look for help in a professional person, look for help in a friend, a family member or a stranger on the Internet, anyone who is willing to listen to you and try to help you. Don't let it get too much to handle on your own.

afraid to reach out, to talk.

Depression is not a silly thing that will pass, it is as real as cancer or any other disease and it has to be treated like such. Raise awareness and help people. No one deserves to die thinking they're a failure and worthless.

Depression is a real mental illness. Those who have depression cannot simply decide to stop feeling depressed. Unlike typical sadness or worry, depression feels all-consuming and hopeless.

Viktorija BilinÄ?ić, 3.d

If you know someone with depression, help them. Make them feel worthy again. Be there for them.

To anyone who has depression: I am here for you. I will listen. I will try to help. Don't be

27

Grades are used in schools all over the world to show how successful a student is and they are often used to encourage students to do better. Because of this many argue over how important grades really are and do we really need them. Some argue that grades help motivate students to learn and to do better while others argue that grades don't help students at all and that they can't show how smart or successful a student really is.

To start with, grades are something standard in nearly every school. They all serve the same purpose and that is to show how smart and successful a student is in a certain subject. It can be in numbers 1-5 or in letters A-F. So fa,r this system has been successful, helping to show who is better or worse at something. Grades mean a lot to students since they determine their future, where they can continue their education or if they will be qualified for a certain job. Good students who get better grades are later rewarded with more options of where they can continue their education or where they will be able to work. Grades are also used to encourage students to do better. It can be with a good grade or with a bad grade, encouraging them to do better next time.

On the other hand, grades don't always show how much a student knows or how good he is at something. It varies from school to school, from teacher to teacher, from test to test... Some teachers are very strict, so they expect a lot from their students and set a much higher bar when it comes to getting good grades. This can heavily impact students in many ways. Two tests about the same lecture can be very different depending on how easy or hard the teacher in that class decides to make it. In addition, many students can and often do cheat. This leads to students getting better grades that they don't deserve making them the same as students who actually earned their grades. Looking at these two problems, as well as the fact that this will affect their future, it isn't such a small problem anymore, something we can't just forget about.

In conclusion, grades play a very important role in our lives. They help to separate the good from the bad, helping to determine what our future wil be like. But a change is needed because the system we use today when it comes to giving grades is full of flaws.

Some schools use alternative methods which have been proven to be much better than the current one most schools use. They are still being tested so it will take some time until they eventually replace the current one. In my opinion, this problem shouldn't be overlooked as it often is. A better system or method should be introduced as soon as possible.

Luka Mateo Rako, 3.b

28

Diš većeg gušta, nego kad se skupi klapa i misto da zapiva „Maslina je neobrana“, parti pobrat tu bidnu maslinu. Prvo, naravno radi gušta, a onda i radi dišpeta. Postala ta pisma oda dalmatinskoj linosti, jer umisto da samo pivaju mogli bi štagod počet i radit.

I tako ti se mi jedne šetemane, nikako prid Sve svete, skupili, obukli trliš, dobre postole, pripremili stare sukance i pravac maslinik. Užanca je da stariji u familiji daju direktive, a tvoje je da slušaš i činiš ono ča ti je činit. Nima se tu šta puno mudrolijat.

Ništa lagje, mislila ja, dok nisan čula prve zapovidi. „ Niko, pristani tišćat to. Uvati lipo

iz dešota onu granu ča je išla inpijo. Nemoj se puno zadivat oko tega jer ću je ja potla opalikovat. Čuješ li ti mene? Skini ča ti je na ruku, pa butaj tamo u oni sić. Ja san ga vrgla poda maslinu. Kad to onondiš moš ić po pršurate i dat svitu da ubije crva do marende.“ A šta sad? Jadna san ti ja, ča mi je činit? Ma nisan ti ja puno toga razumila, al san isto promislila, mili Bože, lipe li naše furešte beside. Milina je čut ma i onda kad ništa ne razumiš. Nastavi li baba vako, moglo bi se desit da i ova maslina ostane neobrana.

Nikica Ilak, prof.

29

Nema učenika koji nije bar jednom bio u uredu našeg voditelja, ikone srednje strukovne škole u Trogiru, alfe i omege, legendarnog profesora Stjepana Jurčevića. Nakon toliko godina uspješne karijere sada odlazi u više nego zasluženu mirovinu.

njem raditi kao profesor TZK u Ekonomskoupravnom školskom centru u Zenici.

Kada ste počeli raditi u SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin?

1979. dolazim u Trogir i počinjem raditi u ovoj školi, prvo kao profesor, a 2000. godine postajem voditelj.

Sudjelovali ste i u Domovinskom ratu?

Iako Vas svi znaju, ipak ima nekih stvari koje ne znamo o Vama. Možete li nam reći nešto o svom životu?

Rođen sam u Zenici, 31.5.1953. Srednju školu i fakultet završio sam u Sarajevu. 1976. poči-

30

Tako je. Od 1991. do kraja rata bio sam pripadnik jedinice za posebne namjene tzv. BATT iz Splita. Posebno se sjećam 2-3 godine provedene na Velebitu tijekom zime. To je bio zaista pravi pakao.

Je li ovo bio vaš posao iz snova?

Moram priznati da sam sretan i ponosan jer čitav život radim ono što volim. Nikada mi nije bilo naporno ovo raditi. Rad s djecom me ispunjava i usrećuje. Što će Vam najviše nedostajati?

Moram priznati da je to svakodnevno druženje s mojim kolegama Nenadom Zanzom i Miroslavom Đikićem. Vezan sam za ovaj posao i ovu školu i sigurno će mi sve nedostajati. Što planirate raditi u mirovini?

I dalje ću raditi s djecom kao nogometni trener, a bavit ću se i maslinarstvom koje sam jako zavolio.

Čitav život se bavite sportom. Bili ste i nogometni trener?

Vodio sam NK Val iz Kaštel Starog i sve uzraste NK Trogira od predpionira do seniora. I sam sam igrao mali nogomet i s MNK-om Naselje osvojio titulu prvaka Dalmacije.

Kako rješavate probleme kada Vam profesori pošalju nestašne učenike?

Smatram da se sve može postići razgovorom i zato uvijek s uvažavanjem pričam s učenicima kao s odraslim osobama i poslušam njihovu stranu priče te im dam pokoji savjet. Svatko ima pravo pogriješiti. Što radite u slobodno vrijeme?

Imam vikendicu u kojoj provodim svoje slobodno vrijeme. Također uživam u čitanju.

Dragi naš voditelju i Vi ćete svima nama jako nedostajati! Želimo Vam da uživate u mirovini i konačno se posvetite sebi i stvarima koje volite.

Nikada Vas nećemo zaboraviti!

31

Maturalno putovanje

27. kolovoza 2017. je datum kojem smo se svi veselili jer je to dan kad smo krenuli na maturalno putovanje koje je obilježilo početak zadnje godine našeg školovanja.

tel te bi se i tamo jos zabavljali. Svim klubovima smo se divili i uistinu smo u tim izlascima uživali. O snu nećemo puno ni pričati jer njega gotovo nije ni bilo.

Svi smo puni energije i želje za dobrim provodom krenuli na 7dnevnu ekskurziju u svima dobro poznatu Češku. Usput smo posjetili i ostale države poput Austrije i Njemačke i njihove gradove.

Ostale dane smo posjetili brojne atrakcije Praga i njegove okolice, poput pivnice Flek gdje je osnovan Hajduk te se nauživali njihovog piva i tradicionalnih čeških jela. Posjetili smo staru gradsku jezgru Praga, pivovaru Staropramen, dvorac Karlštajn, plovili rijekom Vltavom, bili u Dresdenu u Njemačkoj, Beču i dvorcu Schönbrunnu, te smo na samom kraju svo svoje uzbuđenje ostavili u zabavnom parku Prateru.

Nakon tog sedmodnevnog uživanja, ludovanja, izlazaka i mnogo toga naučenog, shvatili smo da smo se još jače i više povezali na ovoj ekskurziji i da smo postali bolji prijatelji. Kući smo se vratili puni lijepih uspomena, sretni, ali isto tako i umorni. Putovanje je bilo fenomenalno, te bi sve dali da ga opet proživimo.

Krenuli smo kasno navečer s našim natrpanim torbama i koferima, puni uzbuđenja i neispavani od silnog adrenalina. Ukrcali smo se u autobus i u kasnim večernjim satima krenuli prema Salzburgu. Pozdravili smo se s roditeljima i napustili smo svoj mali grad Trogir.

Put je bio dugačak i zanimljiv.

Puno toga smo vidjeli, a kada smo stigli laknulo nam je što ćemo napokon napustiti autobus.

Nakon Beča došli smo u Prag gdje smo se umorni smjestili u hotel, te smo se otuširali, najeli i krenuli u večernji izlazak u disko klub koji nam je naravno bio najinteresantniji.

Vratili bi se oko 3 ili 4 sata u ho-

32

Petar Svilan, 4.a

33

Izleti

U srijedu, 18. travnja u 7:00 sati, u pratnji profesorica Sandre Bure, Ivane Klarin i Vinkice Jaman krenuli smo za Zagreb u posjet Saboru. Uz manje probleme, zbog sitnog kvara na autobusu, malo smo kasnili, no usprkos tome bili smo lijepo primljeni. Imali smo vodiča koji nas je proveo kroz saborske prostorije te objasnio kako sve to funkcionira. Bilo je zanimljivo vidjeti mjesto gdje se sve to odvija,a najviše nas se dojmilo gledanje saborske sjednice na kojoj je, sada već bivši, državni odvjetnik Dinko Cvitan davao izvješće o svom radu jer mu je to bio posljednji dan na toj

34

funkciji. Nakon posjeta Saboru imali smo nekoliko sati slobodnog vremena koje smo iskoristili za ručak, šetnju, kupovinu i razgledavanje. U 20:00 smo krenuli kući. Povratak je proveo u veseloj atmosferi. Vidno iscrpljeni, ali sretni vratili smo se kući.

Milka Palada, 3.c

Izleti

U subotu, 2. prosinca, profesorice Lukrecija Jelavić-Šako i Nada Grga vodile su 4.a i 4.b razred u Zagreb na advent, posjet Muzeju suvremene umjetnosti i Arheološkom muzeju. U Muzeju suvremene umjetnosti imali smo vodiča koji nam je pričao o umjetnicima i njihovim slikama. Nakon toga imali smo 2 sata slobodnog vremena. Uslijedio je posjet Arheološkom muzeju. Danas u njemu ima preko 450 000 artefakata. Za kraj smo otišli u park Zrinjevac gdje je bio koncert na kojem su se pjevale božićne pjesme.

Prodavalo se kuhano vino, čaj, keksi i kolači. Proveli smo ugodno vrijeme u predivnoj božićnoj atmosferi i osjetili

magiju zagrebačkog adventa. Kući smo krenuli oko 20:00 sati. Svi smo bili veoma zadovoljni izletom i smatramo kako je ovo jedno divno iskustvo u kojem će, nadamo se, uživati i sljedeće generacije učenika naše škole.

Marija Vuković, 4.b

35

Izleti

U subotu, dana 18. ožujka, maturanti iz cijele Dalmacije išli su u Međugorje i Mostar na susret maturanata. Učenike naše škole vodio je profesor Dušan Bešlić. Iz Trogira smo krenuli u 7 sati i stigli u etno-selo Međugorje oko 12:00. Tu smo imali kratki odmor od 30 minuta i nastavili smo dalje za Mostar. Tamo smo razgledavali grad i fotografirali se na mostu. Grad je bio pun mladih ljudi.

Nakon Mostara krenuli smo prema

36

Međugorju. Kada smo stigli imali smo 2 sata slobodnog vremena. Međugorje je bilo puno turista. S profesorom smo išli na svetu misu. Nakon mise krenuli smo kući. Maturanti naše škole oduševljeni su ovim susretom. Nadamo se da će se ovakva lijepa druženja postati dio tradicije naše škole.

Marija Vuković, 4.b

Izleti

U subotu, 21. travnja, maturanti hotelijersko-turističkih tehničara, uputili su se prema Dubrovniku s profesoricama Nadom Grgom i Lukrecijom Jelavić-Šako kako bi održali terensku nastavu. Cilj ovog jednodnevnog izleta je bio da maturanti upoznaju glavne turističke atrakcije i kulturnu baštinu ovog grada za kojeg možemo reći da je najpopularnija turistička destinacija u Hrvatskoj.

Vesela atmosfera je bila u zraku otkad smo sjeli u bus, a nastavila se tijekom cijelog izleta. U Dubrovnik smo stigli oko 11 sati te smo se, prošavši kroz Stradun, zaputili prema 3 kilometra dugim dubrovačkim zidinama. Nakon obilaska zidina imali smo slobodno vrijeme od 3 sata. Tijekom slobodnog vremena smo otišli na ručak i popeli se na tvrđavu Lovrijenac s koje smo mogli uživati u predivnom pogledu na staru jezgru grada. Ostatak slobodnog vremena smo iskoristili družeći se u ovom prelijepom gradu te našem zadnjem zajedničkom izletu u srednjoj školi. U 17:00 sati smo se našli s profesoricama, a zatim razgledali crkvu sv. Vlaha i Umjetničku galeriju Dubrovnik. Nakon razgledavanja, profesorice su nam opet dale slobodno vrijeme do odlaska. Oba razreda su se zaputila prema obližnjoj plaži „Banje“ na kojoj nije bilo manjka zabave.

Unatoč umoru i cjelodnevnom pješačenju, svi su bili odlično raspoloženi i svaku minutu slobodnog vremena smo iskoristili zabavljajući se. Na kraju smo bili tužni što odlazimo i što dan nije duže trajao.

Ovaj izlet će nam zasigurno ostati u sjećanju kao jedan u potpunosti iskorišten dan u kojem smo se upoznali s ovim predivnim gradom koji je jako bitan za našu struku odnosno turizam, ali dan koji smo proveli svi zajedno, družeći se i na taj način zabilježili kraj našeg četverogodišnjeg školovanja.

Ivana Žarković, 4.a

37

Izvanučionička nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadržaja izvan škole.

Cilj izvanučioničke nastave je upoznavanje najnovijih tehnologija i njihova primjena u praksi. To već u startu zvuči zanimljivo i inspirativno za učenike, te potiče radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja. Pogodna je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojnoobrazovne skupine te potiče intelektualna čuvstva.

Učenici 3.f nisu iznimka. S nestrpljenjem su dočekali radni izlet na vjetropolje „Jelinak“ iznad Trogira, te sa zanimanjem pratili izlaganje našeg vodiča ing. Tonća Eterovića koji nas je proveo kroz proces proizvodnje električne struje iz energije vjetra.

Vjetroelektrana „Jelinak“ je prva vjetroelektrana koju je u Hrvatskoj izgradila španjolska tvrtka Acciona. Acciona je ujedno i investitor u vjetroelektranu, ali i proizvođač i isporučitelj vjetroagregata. Tako se VE Jelinak sastoji od 20 vjetroagregata pojedinačne nazivne snage 1,5MW, ukupno 30MW instalirane snage. Vjetroelektrana se nalazi na području općina Marina i Seget te godišnje proizvodi 81 milijun kWh električne energije, što je dovoljno za opskrbu 30.000 kućanstava. Godišnja ušteda na emisiji CO2 bi pak trebala iznositi 77.841 tonu.

Posjetili smo potpuno automatizirani kontrolni centar elektrane, skladište rezervnih dijelova, te jednu od vjetrenjača.

Vraćamo se i dogodine s novom generacijom računalnih tehničara, svjesni da su obnovljivi izvori čiste energije naša budućnost.

Petar Pilić, prof.

38

Kada nastavu u učionici zamjenimo radim posjetima pravim servisima u punom pogonu – jednom od najboljih u Županiji, sofisticiranom Jolly Autoline Mercedes servisu i velikom, dinamičnom „heavy metal“ servisu autobusa Promet Split, učenici 3.g - automehaničari - transformiraju se u pažljive, motivirane, pristojne mlade ljude, koji upijaju svaku riječ i memoriraju svaku sliku integrirajući ih u potpuni doživljaj zvan izvanučionička nastava.

Petar Pilić, prof.

39

2. veljače 2018. u Splitu, u Športskom centaru Gripe, Osječka 11, 21000, Split, od 9 do 15 sati organiziran je sajam poslova. Dani poslova u turizmu zajednički su projekt Ministarstava rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva turizma, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge poslodavaca u hotelijerstvu. Prilika je to da brojni poslodavci-izlagači predstave mogućnosti koje nude za zapošljavanje, odnosno slobodna radna mjesta za ovu godinu, a na svakom se izlagačkom mjestu moglo i izravno pojedinačno razgovarati sa zainteresiranim osobama za posao. Učenici 3.c i 3.d razreda naše škole, zanimanja konobar i kuhar, posjetili su ovaj sajam u pratnji profesora Marija Pavića te profesorica Zdravke Ćudine i Ane Šimić.

Neki od poslodavaca, izlagača na sajmu, koji zapošljavaju veći broj radnika bili su: Lafodia Sea Resort, Pine Beach Pakoštane, Liburnia Riviera hoteli, Jadranka hoteli, Hoteli Dubrovačka rivijera, Radisson Split, Svpetrvs hoteli, Solaris, Laguna Novigrad, Gulliver Travel, TUI Sensimar, Maistra, Etradex, Vis d.d., Valalta, Hoteli Njivice, Hedera Estate, Samarcanda, Vidokrug putnička agencija, Medora

40

hoteli i ljetovališta, Camping Stobreč, Dubrovački vrtovi sunca, Cresanka, Doğuş Grupa, Crvena Luka hotel & resort, Hotel Life & Hotel Life Palace, Kempinski Hotel Adriatic, Konoba Obala i mnogi drugi.

Velik broj oglasa odnosio se na pozicije konobara, kuhara, djelatnika na recepciji, voditelja restorana, animatora, slastičara, pomoćnog osoblja u kuhinji i sobarica.

Zanimljiva je bila i ponuda programa pripravništva za buduću hotelske menadžere te oglasi za posao čije pozicije nisu primarno 'turističke', kao što su radnik u skladištu, referent u odjelu ljudskih potencijala, kontrolor i mnoge druge.

Na štandovima poslodavaca, osim ponude poslova, mogla su se pronaći iskustva zaposlenika, galerija fotografija i video materijala budućeg radnog okruženja.

Naši su učenici bili oduševljeni sajmom jer su spoznali vrijednost svog zanimanja i shvatili da je njihovo zvanje veoma traženo. Bili su veoma profesionalni u odnosu s budućim potencijalnim poslodavcima te ih impresionirali svojim znanjem i ponašanjem. Nadamo se da će zahvaljujući tome, nakon završene škole, brzo dobiti posao u struci.

Mario Pavić, prof.

NATJECANJA UČENIKA SUSRETI I SMOTRE U ŠK. GOD. 2017./2018. Županijsko natjecanje iz engleskog jezika u Splitu, 20.2.2018. sudjelovala je učenica II.a razreda – Dea Šimat – mentor profesorica Silvana Rožić.

Županijsko natjecanje iz talijanskog jezika u Splitu, 23.2.2018 sudjelovalo je 6 učenika: Josipa Čatipović, Katarina Galić – III.a razred – mentor profesorica Adriana Čarija Nives Perić, Marina Smoljo, Franka Paraman i Petar Svilan – IV.a razred mentorica profesorica Mirela Bernardi-Marić.

Međužupanijsko natjecanje iz tehničke mehanike i strojarske konstrukcije u Šibeniku, 22.2.2018.

Sudjelovala su 2 učenika Mateo Draženović – III.f – tehnička mehanika – mentor – profesor Dragan Medar Luka Džakula – IV.f – strojarske konstrukcije – mentor – profesorica Željana Plejić Učenik Mateo Draženović plasirao se na državno natjecanje.

Međužupanijsko natjecanje – CATIA - u Rijeci , 23.2. 2018. godine Sudjelovala su 2 učenika – mentor – profesorica Danja Mujan Ali Radonić – III.f razred Filip Peran – IV.f razred Međužupanijsko GASTRO natjecanje. - u Zadru, 15. i 16.2.2018.

Poslovanje putničke agencije – Petar Svilan - IV.a - mentor: profesorica Nada Grga Posluživanje menua – Milka Palada– III.c – mentor: profesor Mario Pavić Pripremanje menua – Frane Milanović - III.d - mentor: profesorica Zdravka Ćudina Učenik Petar Svilan osvojio je 1. mjesto i plasirao se na državno natjecanje.

Učenik Frane Milanović osvojio je 2. mjesto i plasirao se na državno natjecanje Učenica Milka Palada osvojila je 3. mjesto i plasirala se na državno natjecanje.

Natjecanje Crvenog križa – Prva pomoć Na gradskoj razini sudjelovala je jedna ekipa – mentor: profesorica Ljerka Džajić

41

Sportska natjecanja Mali nogomet - muški – 3. mjesto na poluzavršnom natjecanju – Trogir 2018.

Košarka - muški – 3. mjesto na zonskom natjecanju – Sinj, 2018.

Rukomet – muški – gradsko natjecanje Državno GASTRO natjecanje – Mali Lošinj, 19.03. – 22.3.2018.

Učenica III.c razreda Milka Palada osvojio je 2. mjesto u disciplini – Posluživanje menua mentor: Mario Pavić, prof.

Učenik IV.a razreda Petar Svilan osvojio je 4. mjesto u disciplini – Poslovanje putničke agencije mentor: Nada Grga, prof.

Učenik III.d razreda Frane Milanović osvojio je 11. mjesto u disciplini – Pripremanje menua mentor: Zdravka Ćudina, prof.

Državno natjecanje tehnička mehanika i str. konstrukcije – Korčula, 2. - 4.5.2018.

Učenik Mateo Draženović iz III.f razreda sudjelovao je na državnom natjecanju iz tehničke mehanike i osvojio 7. mjesto Mentor: Dragan Medar, prof.

Vedrana Marić, pedagog

Olimpijske igre su isprva bile natjecanja u recitiranju stihova velikih grčkih pjesnika U Trogiru je ljekarna otvorena 1271.g.

Na Radovanovom portalu su Adam i Eva prvi put u srednjem vijeku prikazani goli Početkom 17.st. u Hvaru je otvorena prva kazališna zgrada Ceste u Dalmaciji su u doba francuske vlasti građene nevjerojatnom brzinom U Trogiru je za vrijeme francuske vlasti otvoren studij filozofije, medicine i prava U Zadru je početkom 19.stoljeća otvorena tvornica maraskina koja djeluje i danas Polovicom 19.stoljeća Pariz i London su dobili konjski tramvaj Braća Lumiere su 1895.g. prikazali prvi kratki film U Dubrovniku je polovicom 19.stoljeća osnovana prva meteorološka postaja u Hrvatskoj U Varaždinu je polovicom 19.stoljeća osnovano prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u Hrvatskoj Godine 1903. Slavoljub Penkala patentirao je automatsku olovku Godine 1912. potonuo je Titanic Sredinom tridesetih godina 20.stoljeća počelo je prikazivanje televizijskog programa Godine 1928. prvi put je dodijeljena nagrada Oscar Polovicom 20.stoljeća izumljen je fotokopirni stroj

               

42

Nogometna ekipa SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin" osvojila je 1. mjesto na županijskom natjecanju u FUTSAL-u za mladiće.

Natjecanje je održano 14. ožujka u maloj dvorani Spaladium Arene na kojem su sudjelovale srednje škole iz Splita, Vrgorca i Hvara.

Svojom igrom i sportskim ponašanjem učenici su ostavili toliko upečatljiv dojam da je Županijski savez školskog sporta odlučio da organizaciju poluzavršnog natjecanja dodijeli upravo pobjednicima.

Poluzavršno natjecanje u FUTSAL-u na kojem su sudjelovale Ekonomskobirotehnička škola iz Splita, Srednja škola Tina Ujevića iz Vrgorca, Srednja škola Hvar te naša škola održalo se 22. ožujka u Gradskoj dvorani "Vinko Kandija" u Trogiru s početkom u 11:00, kazala je voditeljica ekipe Lucijana Škrlj, prof. Prvo mjesto osvojila je ekipa iz Zadra, a mi smo se plasirali na treće mjesto. Ovo je za našu školu veliki uspjeh jer je jako velik broj ekipa koje sudjeluju na ovom natjecanju tako da je veoma teško proći zonsko natjecanje.

Ekipu su činili: Belas Tomislav, Vučemilović - Šimunović Matko, Gudelj Ivan, Suman Zvonimir, Radić Marino, Barada Dino, Kasalo Jakov, Kasalo Karlo i Belas Marin Čestitamo dečkima i profesorici Lucijani Škrlj!

43

Svrha ovog natjecanja je predstavljanje rezultata rada prema nastavnim planovima i programima za zanimanja kuhar, konobar, slastičar, hotelijersko – turistički tehničar i turističko – hotelijerski komercijalist, te motiviranje učenika za nastavak obrazovanja i promoviranje turističko-ugostiteljske djelatnosti. To je natjecanje učenika ugostiteljsko – turističkih škola u 8 disciplina (5 gastronomskih i 3 turističko – hotelijerske):

Gastronomske discipline: Pripremanje menija Posluživanje menija Pripremanje hladnog predjela na tanjuru Pripremanje slatkog izloška na tanjuru Barsko poslovanje

Hotelijersko-turističke discipline: Poslovanje recepcije hotela Poslovanje putničke agencije Predstavljanje turističkog odredišta destinacije Na državnom natjecanju Gastro 2018 koje se održavalo od 19-22.03.2018 u Malom Lošinju naša škola se plasirala u tri discipline i ostvarila sljedeće rezultate: Disciplina 2 Posluživanje menia učenica Milka Palada osvojila je 2.mjesto, mentor Mario Pavić Disciplina 6. Poslovanje putničke agencije učenik Petar Svilan osvojio je 4.mjesto, mentorica Nada Grga Disciplina 1. Pripremanje menia učenik Frane Milanović osvojio je 11 mjesto, mentorica je Zdravka Ćudina Učenici su pokazali veliko znanje i dobre vještine za budući rad. Čestitamo učenicima i mentorima!

Mario Pavić, prof.

44

45

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog matematičkog društva 22. ožujka 2018. g. održano je Međunarodno matematičko natjecanje “Klokan bez granica.” U natjecanju je sudjelovalo 6 100 000 učenika osnovnih i srednjih škola iz 69 država Europe, Amerike, Afrike i Azije. Cilj ovog natjecanja je popularizirati matematiku među učenicima i motivirati ih da se bave matematikom i izvan redovitih školskih programa. Moto natjecanja je: Bez selekcije, eliminacije i finala.

Iz SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin sudjelovao je 21 učenik. Svi učenici su dobili simboličan poklon, a 10% najuspješnijih dobit će i nagrade.

Među 10 % najuspješnijih u RH su naši učenici: Matea Zelalija 1.a i Mateo Draženović 3..f Čestitke svim sudionicima, uz poziv svim učenicima da nam se pridruže iduće godine u što većem broju (bez obzira na uspjeh iz matematike u redovitom programu)!

Povjerenik natjecanja: Vesna Josipović, prof. savjetnik

Nekoliko zadataka s ovogodišnjeg natjecanja.

Računala su zabranjena.

Svaki zadatak ima pet ponuđenih odgovora od kojih je samo jedan točan.

1. Koliko je (20 + 18) : (20 – 18)?

A) 18

B) 19

C) 20

D) 34

E) 36

2. Koji od danih izraza ima najveću vrijednost?

A) 2 − 0 ⋅ 1 + 8

46

B) 2 + 0 ⋅ 1 ⋅ 8

C) 2 ⋅ 0 + 1 ⋅ 8

D) 2 ⋅ (0 + 1 + 8)

E) 2 ⋅ 0 + 1 + 8

3. Kad se slova u riječi MAMA napišu vertikalno jedno ispod drugog, riječ ima vertikalnu os simetrije. Koja od sljedećih riječi također ima vertikalnu os simetrije, ako se napiše na isti način?

A) LAVA

B) KAVA

C) VAGA

D) MANA

E) VATA

4. Josip gradi stepenište gdje je svaka stepenica 15 cm visoka i 15 cm široka, kako je pokazano na slici. Koliko treba takvih stepenica da bi drugi kat, izgrađen na 3 m visine, povezao s prvim katom?

A) 8

B) 10

C) 15

D) 20

E) 25

5. Veliki pravokutnik sastoji se od devet sukladnih manjih pravokutnika kako je prikazano na slici. Ako je duljina veće stranice manjeg pravokutnika 10 cm, koliki je opseg velikog pravokutnika? A) 40 cm

B) 48 cm

C) 76 cm

D) 81 cm

E) 90 cm 6. U jednoj od tri prostorije skriven je lav. Na vratima 1. prostorije je poruka „Lav je ovdje“, na vratima 2. prostorije je poruka „Lav nije ovdje“, a na vratima 3. prostorije je poruka „2 + 3 = 2 · 3“. Samo jedna od tih poruka je istinita. U kojoj prostoriji je skriven lav?

A) U 1. prostoriji.

B) U 2. prostoriji.

C) U 3. prostoriji.

D) Može biti u bilo

kojoj. E) Može biti ili u prostoriji 1 ili u prostoriji 2.

7. Ana, Buga i Mirna bile su u kupovini. Buga je potrošila samo 15% količine novca koji je potrošila Mirna. Međutim, Ana je potrošila 60% više od Mirne. Zajedno su potrošile 550 kn. Koliko je potrošila Ana? A) 30 kn

B) 200 kn

C) 250 kn

D) 260 kn

E) 320 kn

47

8. Udaljenost od vrha mačke koja spava na podu do vrha mačke koja sjedi na stolu iznosi 150 cm. Udaljenost od vrha mačke koja sjedi na podu do vrha mačke koja spava na stolu iznosi 110 cm. Koliko je visok stol?

A)

110 cm

B) 120 cm C) 130 cm D) 140 cm E) 150 cm

Rješenja: 1. B), 2. D), 3. E), 4. D), 5. C), 6. C), 7. E), 8. C)

Ove godine ispiti državne mature u našoj školi počinju 7. lipnja i to s izbornim ispitom iz glazbene kulture, a završavaju 27.lipnja s ispitom iz matematike. Ukupno 77 maturanata je prijavilo državnu maturu i polažu 17 različitih ispita. Gotovo svaki maturant prijavi ispite državne mature svake godine, a prolaznost je jako dobra i najčešće se svi upišu na željeni fakultet. U prilogu je kalendar ispita. Želimo našim maturantima puno sreće na ljetnom roku!

Sanja Vuković, prof.

48

49

50

Čekali smo, čekali i dočekali i taj naš trenutak slave, tu malu iskru uzbuđenja i naš vrhunac srednje škole – MATURALNU VEČER! Ta je večer započela 26. svibnja 2018. u 19:00h u Hotelu Medena. smo zabavu svojih snova uz pomoć razrednih predstavnika i profesora.

Organzirali

Pripreme su za ovu večer već odavno bile u punom jeku. Cure su isprobavale haljine i smišljale kombinacije kakve bi mogle obući na taj dan. Šminka, nokti, frizura, sve je trebalo biti unaprijed dogovoreno. A i dečki su isto tako bili u potrazi za odijelima kako bi i oni što bolje izgledali za ovu prigodu. Šareni baloni, bend, sam prostor za maturalnu zabavu, jelovnik, program maturalne večeri i ne zaboravimo najbitnije -crveni tepih- sve je bilo organizirano i spremno za naš dolazak.

I tako je i stigao i taj trenutak. U 18:40 svi smo već nestrpljivo čekali taj veličanstveni početak. Ušminkani, namirisani, sređeni i spremni za zabavu kročili smo na crveni tepih, puni samopouzdanja i u velikom stilu.

Ostatak večeri smo svi uživali u ukusnoj hrani i piću i odličnoj glazbi uz koju smo se skroz rasplesali. Cijelu večer se zabavljalo, plesalo i uživalo, ali isto je tako bilo i suza u oku, kako kod nastavnika tako i kod nas, zbog činjenice da se sada rastajemo nakon svih zajedničkih trenutaka, sklopljenih poznanstava,a još više lijepih sjećanja i uspomena.

Ove večeri smo se pozdravili sa srednjom školom, te nastavljamo novim životnim putevima.

Petar Svilan, 4.a

51

52

53

Henry Ford bio je američki poslovni čovjek, industrijalist i osnivač tvrtke za proizvodnju automobila. Henryjev prvi model Forda proizveden u masovnoj proizvodnji je Model T poznat još kao Tin Lizzie ili Flivver. To je bio model koji je proizvodila tvrtka Ford Motor Company od 1908. do 1927. godine. Model T je postao prvi automobil napravljen u masovnoj proizvodnji. Zahvaljujući tome bio je prvi automobil kojega su sebi mogli priuštiti i manje bogati Amerikanci. To je bila prva proizvodnja na pokretnoj traci. Prvi primjerak Modela T proizveden je 1908.godine u Detroitu. Bilo je ukupno devetnaest proizvedenih Fordovih automobila ( od Modela A do T), ali neki su bili samo prototipovi. Proizvedeni automobil prije samog Modela T bio je Ford Model S kao poboljšana verzija Modela N. Iza Modela T ponovno je napravljen Model A umjesto Modela U. Marketinški odjel tvrtke je tvrdio da je razlog u tome što je novi model toliko različit od prijašnjih modela pa je htio opet započeti od Modela A. Ford Model T je u međunarodnoj anketi nazvan najutjecajnijim automobilom 20.stoljeća. Henry Ford je o svom automobilu rekao: „ Sagradit ću automobil za brojne mase. Bit će dovoljno velik za porodicu, ali i dovoljno malen za pojedinca da ga koristi i brine o njemu. Sagradit ću ga od najboljeg materijala, najboljih radnika koji se mogu unajmiti, po najjednostavnijem dizajnu koji tadašnje strojarstvo može smisliti. Ali će biti dovoljno niske cijene da nijedan čovjek dobrom plaćom neće biti spriječen da ga ima i zajedno s porodicom uživa u blagodatima Božjih prostranstava.“ Marko Milat, 1.g

54

55

Tea Lovrinović, 3.b

Leonarda Lovrinović, 3.b