Page 1

Broj 23 • Lipanj 2016.

Srednja strukovna škola “Blaž Jurjev Trogiranin” - TROGIR

Tema broja:


Kairos List SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“ DR. Franje Tuđmana 1, Trogir Tel. 021/ 882-511 email: ss-trogir-502@skole.t-com.hr http:/ss-strukovnabjtrogiranin-trogir.skole.hr

Voditeljice Marija Balić, prof. Zdravka Marjanica, prof. Lektor Marija Balić, prof. Kompjutorska obrada i grafička priprava Mario Svilan, dipl.ing. prof.

Glavna urednica Marija Jurić Novinari Marija Jurić Iva Žarko Nena Huskić Magdalena Peran Stipe Dražić

Naslovna fotografija: Maturanti 2015./2016. Zadnja strana: origami


Prohujalo u dimu cigarete

4

Neke nove ovisnosti

5

Facebook-manija

6

Mobitel naš svagdašnji

8

Uvodna riječ ravnateljice Drage moje učenice i učenici, cijenjene kolegice i kolege, poštovani roditelji, zadovoljstvo mi je obratiti vam se s nekoliko uvodnih riječi. Školski list po prvi put izlazi u elektroničkom obliku. Ovakvim objavljivanjem lista isti je dostupniji ne samo vama već i svim ostalim posjetiteljima stranica naše škole. Još jedna nastavna godina bliži se svom kraju, ali i mnogobrojne obveze koje nas čekaju vezane uz nju. Maturante naše škole čeka obrana završnog rada čime oni privode kraju srednjoškolsko obrazovanje. Dobivanjem završne svjedodžbe oni su spremni za tržište rada. Oni malo ustrajniji, koji priželjkuju nastavak školovanja na nekom od veleučilišta ili sveučilišta,

Igram se igram

11

Od ponavljača do uspješnog programera

12

Ulaganja u školu

15

Ususret ekskurziji

16

Bez straha, pokucaj na moja vrata

18

Međunarodni sajam inovacija

23

Malo drugačija nastava

24

U posjeti

27

Pišemo na stranim jezicima

29

Naši reprezentativci

30

Natjecanja i smotre 2016.

32

Trogirski cvit

33

Put putujem …

34

Poster: Maturanti 2015./2016.

36

Naši literati

38

Pjesnički kutak

40

Geogebra - matematika oko nas

42

Vaša ravnateljica

Razbibriga

43

Karmen Sinanović

svoju startnu poziciju trebaju osigurati položenom Državnom maturom. I jednima i drugima želim uspjeh u daljnjem životu i ostvarenje svih svojih snova. Iz škole ponesite lijepa sjećanja, a sve ono što je manje lijepo neka ostane iza vas. Učenike završnih razreda još čeka maturalna zabava, a naše buduće maturante ekskurzija. U svoje osobno ime i ime čitavog kolektiva želimo vam dobru zabavu i provod. Svim ostalim učenicima želim što bolje odgojno-obrazovne rezultate i ugodne ljetne praznike.

3


4


Nino PruĹže, 3.d

5


Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se mreži. Danas, ova web stranica ima više od 1.230,000,000 aktivnih korisnika, a sve se češće postavlja pitanje dolazi li do prekomjerne upotrebe ove društvene stranice, pa čak i do ovisnosti o njoj. ŠTETNOST FACEBOOK-a SILOVITI USPON NA TRŽIŠTU veljača 2004. – počeci Facebooka na Harvardu ožujak 2005. – ostvarena suradnja s tvrtkom Accel kolovoz 2005. – registrirana domena Facebook.com prosinac 2005. – 5.5 milijuna korisnika prosinac 2006. – 12 milijuna korisnika travanj 2007. - 20 milijuna korisnika kolovoz 2008. – 100 milijuna korisnika travanj 2009. - 200 milijuna korisnika rujan 2009. - 300 milijuna korisnika veljača 2010. – 400 milijuna korisnika srpanj 2010. - 500 milijuna korisnika siječanj 2011. - 600 milijuna korisnika rujan 2011. - 800 milijuna korisnika travanj 2012. - 900 milijuna korisnika rujan 2012. - milijarda korisnika prosinac 2013. - milijarda i dvjestotrideset milijuna korisnika

6

Budimo iskreni, kada ste zadnji put čuli rečenice iz djetinstva: "Eno ga, igra se na laštrika." ili "Eno ih u dvoru, igraju se kukala."? Današnja djeca znaju poslati poruku putem Fb i igrati igrice na njemu, a ne znaju uživati u onome što im djetinstvo zapravo pruža! Ne znaju držati olovke u rukama, a znaju upaliti pjesmu putem Youtube-a! A ona pak malo starija djeca umjesto da na livadi igraju na baluna, odlaze na Fb i upale neku nogometnu igricu... Nadalje, štetnost Fb vidi se kod mladih ljudi koji su zanemarili druženje s vršnjacima uživo, koje je izrazito važno za njihov razvoj, a čiji nedostatak može uzrokovati nespretnu komuninikaciju s ljudima oko sebe. Svjesni smo da na mreži čovjek može biti što god želi, može imati tisuću lica, a o tome svjedoče i česte krađe indetiteta! Nedostatak kontorole koje Fb nudi, osim što stvara ovisničku ugodu, može biti i medij koji psihološkim bolesnicima dopušta ispunjenje "maštanja" koja nemaju hrabrosti raditi u stvarnosti.


A ŠTO PSIHOLOZI KAŽU NA SVE TO?

OVISNOST ILI NE ? Ova društvena mreža namijenjena je spajanju prijatelja, upoznavanju novih ljudi, praćenju događanja pa čak i traženju ljubavi, zar ne? Ipak, jeste li se ikada zapitali kakva zapravo opasnost tu vreba i postajete li pomalo ovisni, a da toga niste svjesni? Kako biste provjerili jeste li ovisni, odgovorite na nekoliko pitanja: 1. Započinjete li jutro surfanjem po Facebook-u? 2. Propuštate li san zbog korištenja Facebook-a? 3. Provodite li na Facebook-u više od sat vremena dnevno? 4. Pronalazite li nekadašnje prijatelje/ljubavi na Facebook-u? 5. Surfate li po Facebook-u intenzivno tijekom radnog vremena? 6. Pomisao na napuštanje Facebook-a izaziva u vama nemir?

„Komunikacija u stvarnom svijetu za većinu ljudi predstavlja problem pa se nekima dogodi da se potpuno presele u virtualni svijet. To se naziva komunikacija "IZA ROLETA" tijekom koje težimo sebe prikazati onakvima kakvi bismo željeli biti, svjesno odbacujući negativnosti koje su sastavni dio svake osobe. Ljudi koriste fb iz različitih pobuda: zbog znatiželje, nezadovoljstva samim sobom i položajem u društvu, nekomunikativnosti, ali i pokušaja ispravljanja prošlosti. Osobe koje su na Fb lideri, u stvarnom životu često nemaju hrabrosti povesti raspravu i argumentirati svoje mišljenje pa se za ostvarivanje želja koriste ovom mrežom.“ dr. Ante Bagarić

Odgovorili ste "DA" na više od 3 ponuđena pitanja? Mislim da ste, nažalost, na laganom putu ka ovisnosti... Iako ovisnost o facebook-u još nije uvrštena u službenu listu bolesti i psihičkih poremećaja, sve je više slučajeva onih koji se javljaju zbog pretjerane upotrebe interneta, odnosno fb koji im ometa funkcioniranje u svakodnevici. Tako je primjerice u zagrebačkoj Klinici za ovisnost u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče sve veći broj pacijenata koji dolaze na odvikavanje od facebook-a. Zanimljivo, zar ne?

Marija Jurić, 4.b

7


3. travnja 1973. započinje era do tada još uvijek mobilne telefonije, a ne globalne euforije Osamdesetih godina, unatoč relativno brzom razvoju mobilnih telefona, široj potrošačkoj masi takvi uređaji zbog svoje cijene nisu bili dostupni, stoga veću popularnost bilježe tek u SAD-u. Tada, kako bi posjedovali mobitel morali ste imati i automobil u kojeg je on ugrađen. 1983. godine Motorola predstavlja prvi prijenosni telefon za kojeg niste morali posjedovati i automobil. Težio je nešto manje od kilograma i koštao 4000 dolara, današnjih 50 000 kuna. Danas su mobilni telefoni mala prijenosna računala koja su gotovo izgubila svoju prvobitnu funkciju; uspostavu poziva i slanje poruka. Većina ljudi, osobito mladih, mobitele danas koristi za pristup raznim društvenim mrežama, igranje igrica, fotografiranje i slično. Taj nam uređaj zapravo zamjenjuje više njih poput fotoaparata, GPS uređaja, mp3 playera itd. No upravo mobilni uređaj postaje jedan od većih problema današnjice. Naime, brojna istraživanja pokazuju kako su ljudi postali izuzetno ovisni o njima. Taj se problem ponajprije javlja među mlađom populacijom koja svoj život ne može niti zamisliti bez mobitela. Njime se počinju koristiti gotovo u vrtićkoj dobi i ne odvajaju se od njega niti tijekom noći. Radije posežu za njim nego za pravim odgovornostima. Umjesto učenja odluče napraviti selfie za Instagram, Facebook ili pak WhatsApp. Čak i tijekom nastave igraju igrice unatoč uvođenju pravila o zabrani mobilnih uređaja u školama. Sve manje komuniciraju licem u lice i sve češće umjesto pravih razgovora, vode one virtualne putem društvenih mreža. Također, mladi su sve nepismeniji, a jedan od razloga upravo su mobiteli. Naime, komunikacija putem pisama ili e-mail-a potpuno je zastarjela. Novi oblici komunikacije uključuju kratke poruke putem aplikacija kao što su Viber, WhatsApp i slični, a nerijetko se koriste samo sličice, tzv. smajlići, kako bi se postigao sporazum. Kao posljedica navedenog, vokabular mlađe populacije sve je oskudniji, rečenice kratke i nepovezane. Problem ovisnosti o mobitelima sve je veći i trebali bismo ga čim prije osvijestiti jer problem zapravo nije nastao u trenutku kada smo mobitelom zamijenili fotoaparate, GPS uređaje, mp3 playere, već u trenutku kada smo njime zamijenili ljude!

8


Mobiteli u razredu Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta početkom ove školske godine donijelo je novi Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera kojim se propisuju kriteriji za izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola. U članku 3. navedenog pravilnika stoji da se neprihvatljivo ponašanje ovisno o težini dijeli na: lakše, teže i osobito teško. Uporaba mobitela u školi može se svrstati pod: lakše neprihvatljivo ponašanje nedopušteno korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnog rada; korištenje nedopuštenih izvora podataka u svrhu prepisivanja; teško neprihvatljivo ponašanje izazivanje i poticanje nasilnog ponašanja (npr. snimanje događaja koji uključuju nasilno ponašanje i slično); osobito teško neprihvatljivo ponašanje objavljivanje materijala elektroničkim ili drugim putem, a koji za posljedicu imaju povredu ugleda časti i dostojanstva druge osobe. Ovisno o težini počinjenog djela mogu se izreći kazne od opomene razrednika pa sve do isključenja iz škole. Unutarnji rad i život škole uređuje se Pravilnikom o kućnom redu, a kojim se također zabranjuje uporaba mobitela na satu. Na sjednici Nastavničkog vijeća na početku školske go-

dine 2015./2016. jednoglasno smo zauzeli stav u svezi s korištenjem mobitela na nastavi. Profesor koji zatekne učenika na satu kako korisiti mobitel, isti će oduzeti i predati ravnateljici. Samo roditelj može preuzeti mobitel kod ravnateljice. Ukoliko se iz evidencije uoči više ovakvih prekršaja učenika će se kazniti pedagoškom mjerom. Na samom početku ova „novina“ je kod učenika izazvala negodovanje, ali su se brzo prilagodili novonastaloj situaciji. Pred kraj nastavne godine škola je nabavila specijalne kutije za odlaganje mobitela. Sve naše učionice, kabineti i praktikumi opremili smo istima, a sve kako bismo „čuvali“ mobitele učenika i osigurali normalno odvijanje nastavnog procesa. Karmen Sinanović, ravnateljica

9


Nakon analiza ljudskih navika, znanstvenici na Sveučilištu u Washington -u identificirali su glavne karakteristike problematičnog ponašanja kad je u pitanju mobitel, a to su: 

iščekivanje (često razmišljate o pozivima, mailovima ili porukama koje biste mogli primiti); zapostavljanje aktivnosti (radije provodite vrijeme buljeći u vaš mobitel, nego da pričate s prijateljima, obitelji ili sudjelujete u drugim aktivnostima); emocionalne reakcije (postanete ljuti kad vas netko prekine dok buljite u vaš smartphone ili se osjećate uzrujano kad to ne radite); problem prepoznavanja (jasno vam je da previše vremena trošite na vaš mobitel i pokušavate to smanjiti).

Navike na WC-u: 

61% ljudi mobitel koristi dok su u kupaonici;

49% ljudi čita poruke na mobitelu dok su na zahodu;

30% ljudi javlja se na mobitel dok su na zahodu;

92% korisnika društvenih mreža provjerava Facebook dok su na zahodu;

9% ljudi u nekom je trenutku slučajno ispustilo mobitel u zahodsku školjku.

Evo nekih od najzanimljivih podataka iz SAD -a, od kojih ni mi vjerojatno ne odskačemo u velikoj mjeri: 

Dnevno na mobitelu provedemo 2 sata i 57 minuta, što iznosi 20.7 sati tjedno, tj. 20.7 dana godišnje

Vrijeme koje svakog tjedna provedemo na mobitelu mogli smo iskoristiti za gledanje 40 epizoda omiljene humoristične serije ili čitanje cijele Ane Karenjine

Evo nekih od najzanimljivih podataka iz SAD-a, od kojih ni mi vjerojatno ne odskačemo u velikoj mjeri: • Dnevno na mobitelu provedemo 2 sata i 57 minuta, što iznosi 20.7 sati tjedno, tj. 20.7 dana godišnje • Vrijeme koje svakog tjedna provedemo na mobitelu mogli smo iskoristiti za gledanje 40 epizoda omiljene humoristične serije ili čitanje cijele Ane Karenjine Klara Jurčević, 4.b

10


Svi se nekada volimo upustiti u nezaboravan i fantastičan svijet videoigrica kako bismo zaboravili svoje potrebe i uronili u novu realnost gdje možemo biti bilo tko i bilo gdje. Izroniti natrag u stvarni svijet za neke može biti pravi izazov, pogotovo za one koji provode i više nego dovoljno vremena za ekranom. Da, ovisnost ovakvog tipa doista postoji. Vrste videoigrica Svijet videoigrica beskrajan je i primamljiv. Dok konvencionalne video igrice imaju kraj ili postaju dosadne i zamorne, MMORPG (engl. Massive multiplayer online roleplaying game) igrice su neiscrpan izvor ciljeva i uspjeha u kojima igrač postaje jači, bogatiji te se penje na nove razine i ima mogućnost pridruživanja timovima te komuniciranja s njima. Studija objavljena u časopisu Addiction Research and Theory pokazuje kako upozorenja o prekomjernoj upotrebi, objavljena na početnim stranicama popularnih MMORPG igrica, nisu dovoljna te da bi programeri igrica mogli pomoći igračima da ne stvore ovisnost. Jedan od načina kako im pomoći jest ograničavanje vremena provedenoga u igranju igara. Među-

tim, sveučilišni studiji upozoravaju da tvrtke koje se bave programiranjem igara odbijaju stvoriti ograničenja za igrače zbog većeg ostvarivanja profita. Dok je žanr MMORPG i FPS (engl. first person shooter) igara jedan od najzasićenijih na tržištu, postoje naravno i one koje nisu takvog tipa i nemaju nikakve ciljeve. Videoigre kao „Space Engineers“, „Minecraft“, „ROBLOX“, „Garry's Mod“ i slične su tzv. Sandbox igre. Takve igre dopuštaju igraču slobodu kreiranja vlastitih objekata, svemirskih brodova, stanova, kuća, gradova ili čak cijelih planeta pomoću raznih alata, a nakon izrade sve izrađeno je interaktivno. Jesmo li doista ovisni? Problem s igricama obuhvaća baš sve značajke koje su potrebne da bi se nešto uopće definiralo ovisnošću – gubitak posla i voljenih osoba, razvijanje zdravstvenih problema te apstinencijska kriza koja slijedi nakon odvajanja od igrica na duže vrijeme! 2005. godine čovjek iz Južne Koreje umro je nakon što je 50 sati bez prekida igrao igrice, a 2012. godine jedan je čovjek na Tajvanu pronađen mrtav ispred svog kompjutora; u rukama je imao joystick koji nije ispustio niti usred infarkta. Industrija igrica vrijedna je 66 milijardi dolara, a neke statistike pokazuju kako je 12 posto svih igrača razvilo ovisnost o njima. Stipe Dražić, 4.b

11


Kroz SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“, od njenog osnivanja pa do danas, prošle su tisuće učenika. Mnogi od njih danas su uspješni ljudi koji se rado prisjećaju svojih srednjoškolskih dana. Jedan od njih je i Duje Mihovilović (25) iz Trogira koji je smjer Računalni tehničar za strojarstvo završio 2010. godine. S njim smo razgovarali neposredno prije seminara kojeg je održao na satu kod prof. Petra Pilića. Zašto si se odlučio baš za smjer Računalni tehničar za strojarsvo? Zato što je u nazivu usmjerenja bila i riječ „računalni“, riječ „strojarstvo“ sam zanemario. (smijeh). Mama me htjela upisati u gimnaziju, ali želje joj se nisu ostvarile. Čega se najradije prisjećaš iz srednjoškolskih dana? Ekipe i nekoliko profesora koji su mi ostali u jako dobrom sjećanju i s kojima sam i danas u kontaktu. Prije svega, to je moj bivši razrednik, kralj, profesor Ante Parčina, potom profesori Petar Pilić i Dragan Medar koji su mi bili mentori na području robotike te prof. Tironi koji je ponekad bio na zamjeni. Sjećam ih se ponajprije zbog drugačijeg pristupa nastavi i učenicima zbog kojih bi podigli interes za nastavni predmet. I ne smijem zaboraviti prof. Danju Mujan koja mi je i danas najdraži profesor iako sam iz njenih predmeta uvijek imao najniže ocjene. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja sudjelovao si i na natjecanjima. Jesi li postigao dobre rezultate?

prije

Sudjelovao sam na natjecanjima iz robotike. Moj bivši kolega Alen Čaljkušić prvi je krenuo na natjecanja, a budući sam kući uvijek nešto radio s kompjutorima, zainteresiralo me to područje. Kasnije sam preuzeo tim čiji sam kapetan postao u završnoj godini te sam na regionalnom natjecanju u Rijeci, na kojem su sudjelovali Hrvatska, BIH, Slovenija, Crna Gora i Srbija, osvojio 5. mjesto. Koji ti je predmet bio najdraži, a koji ti je zadavao najviše briga? Najveća briga mi je uvijek bila termodinamika, a najdraži predmeti...CNC.

12


Jeste li bili odličan i uzoran učenik? Apsolutno ne. Čak sam i ponavaljao 3. razred. Ipak, nakon srednje škole upisao si fakultet. Da! Prvo sam upisao sveučilišni studij Informacijske tehnologije u Splitu. Tamo sam proveo godinu dana, ali nisam se tu pronašao. Sasvim slučajno, našao sam se u Zagrebu na Programskom inženjerstvu, što sam i završio. Smatraš li da te je srednja škola dobro pripremila za izazove koji su te dočekali u daljnjem obrazovanju? Da. Zapravo, ne toliko znanje koje sam stekao koliko određeni savjeti profesora koji su se odnosili prema nama kao prema svojoj djeci. I robotika mi je uvelike pomogla s obzirom na to da sam na kraju ipak nastavio s programiranjem. Pa mogu zaključiti kako odabir smjera Računalni tehničar za strojarstvo, za mene ipak nije bio pogrešan odabir. Čime se danas baviš?

poslije

Imam svoju firmu Strigy studio. Strigy dolazi od latinske riječi strigidae što znači sova. Ja sam inače Šoltanin i zovu nas ćuvitari pa je eto tako došlo do tog naziva. Primarna djelatnost Strigy studija je izrada web stranica, web rješenja i web aplikacija. Pored navedenog, djelatnosti koje nudimo su: vođenje marketinga, grafički dizajn (izrada logotipova, letaka, reklama), video snimanje i editiranje. Posao nam ide jako dobro, klijenti nam dolaze po

preporuci i svaki je projekt sve bolji i zahtjevniji. Kojim se projektom posebno ponosiš? Izdvojio bih web stranicu Gotrogir.com. Stranica je zamišljena kao kompletni vodič za grad Trogir, a nudi gostima sve informacije o gradu i bližoj okolici. Na stranici se nalaze zanimljivosti o povijesti grada, ali i lokacije i detalji o hotelima, apatmanima, kaficima, restoranima itd. Također, posjetiteljima je dostupna i interaktivna karta grada koja im omogućuje navigaciju do lokacija koje žele pos-

13


jetiti. Oglašavanje na stranici je besplatno. Korisnici se mogu registrirati i postaviti oglas nakon čega ga ja pregledam te stavim online. Zato i ovim putem pozivam sve naše sugrađanine da se oglase na stranici. Već drugu godinu za redom gostuješ kao predavač na satovima prof. Pilića. Kako je došlo do te suradnje? I kako se osjećaš s druge strane klupe? Suradnja je počela nakon mog povratka sa studija. Prof Pilić me želim li održati jedan seminar, a budući sam već imao iskustva (prilikom završetka srednje škole bio sam državni mentor za robotiku te sam održavao skupove diljem Hrvatske), odlučio sam pristati. Moram priznati da mi je to bio izazov. Prvi zadatak bio je obučavati 6 učenika SSŠ“Blaž Jurjev Trogiranin“ za natjecanje, a nakon toga došli su seminari. Prošle godine baš i nisam bio zadovoljan svojom izvedbom; mislim da se nisam bio dobro pripremio. Ali ove godine očekujem da će biti jako dobro. A s druge strane klupe je jako zanimljivo, ali teško se tu mogu zamisliti dugoročno. 5 brzopoteznih Koji su tvoji planovi za budućnost? Planiram nastaviti širiti firmu te ući u posao s iznajmljivanjem brodova budući da ljeti s prijateljem radim kao skiper. Koji je tvoj savjet za učenike koji se danas nalaze u klupama u kojima si nekada sjedio?

Pilić ili Parčina? Prva ili zadnja klupa? Šalabahteri, da ili ne? Štreber ili kampanjac? Corado ili Martinini?

Parčina Prva Da Kampanjac Smokvica

Pronađite sebe! Nemojte uvijek i isključivo slušati druge, čak ni profesore; tražite ono u čemu ste najbolji i slijedite svoj san. Ja sam često imao problema u školi s ponašanjem, uspjehom... ma zapravo sa svim, dok se nisam pronašao u robotici te našao vještinu koju volim i koju želim izbrusiti. Zato tražite sebe i budite uporni dok ne pronađete ono što vas ispunjava! Iva Žarko i Magdalena Peran, 2.c

14


Kao što vam je poznato zgrada i zemljište SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“ u vlasništvu je škole, ali naš osnivač je Splitskodalmatinska županija. Upravo zbog toga zajedničkim ulaganjima nastojimo održavati i oplemeniti naš radni prostor. Tijekom protekle dvije godine poprilična su sredstva uložena u školsku

Ulaganja iz vlastitih sredstava u listopadu 2014. godine za potrebe hotelijersko-turističkih tehničara kupili smo 16 računala te smo na taj način informatičkom opremom osuvremenili učionicu br.19; u prosincu 2014. godine zamijenili smo vanjske zatvore na sjevernom dijelu škole (na učionicama br.15,16, zatim na dva WC -a, zbornici i uredu računovodstva) kao i kompletna vrata na muškom, ženskom i profesorskom sanitarnom čvoru (ukupno 10 zatvora); renovirali smo urede voditelja smjene i računovodstva; obnovili smo i klimatizirali zbornicu; spojili smo hidrantsku mrežu u jedan sustav; ulažemo sredstva u LED rasvjetu (u knjižnici i svim uredima); uređen je namjenski ured kojeg će koristiti školska psihologica; u kolovozu 2015.godine klimatizirane su sve učionice u novom dijelu školske zgrade (ukupno osam učionica).

Ulaganja od strane Županije 

     

u prosincu 2014. godine žurno smo sanirali preko 400 m2 stropa u starom dijelu školske zgrade. Naime, došlo je do urušavanja stropa kojeg se hitno trebalo sanirati; u kolovozu 2015. kompletno je renoviran ženski sanitarni čvor (muški i profesorski sanitarni čvorovi renovirat će se tijekom ljeta 2016. god.); u prosincu 2015. godine žurnom sanacijom postavljeni su rukohvati na stepeništu koje spaja novi i stari dio školske zgrade.

Pored navedenih većih ulaganja nabavkom informatičke opreme, projektora, dokument kamera, bijelih ploča i platana za projekcije te provodbom internetske veze u učionice koje istu do sada nisu imale, učestalo radimo na poboljšanju nastavnog procesa.

15


Ukoliko ste se odlučili za odlazak u jednu od najzabavnijh, najluđih, ali i najbližih destinacija Prag, definitivno niste pogriješili! Mjesto je to u srcu Europe i grad prepun srednjovjekovnih palača i utvrda. Sigurno ste do sada mogli čuti bez-

broj nadimaka za taj mali gradić (ZLATNI PRAG, BAJKOVITI PRAG samo su neki od njih), a u rujnu upravo ćete vi moći doživjeti sve čari ovog prekrasnog grada. Kada krenete s autobusnog kolodvora u Trogiru, čeka vas dugih 12-14 sati putovanja. Svatko

16

od vas pomislit će: "Hm, tako blizu, a tako daleko.", i uistinu i je tako. 14 sati nije mali put, ali kada se skupi ekipa u autobusu i kada se pjeva do dugo u noć, karta pa čak i odspava u zoru, to i ne izgleda tako strašno. Kada napokon dođete u Prag, vaša avantura može započeti! Bit će to najljepših 7 dana i noći u vašem životu! Vjerujte! Prvo što ćete htjeti jest krevet i dvosatna kupka, a tek onda možete dalje. S obzirom na to da dolazite tek u kasnim popodnevnim satima, samo ćete otići u razgledavanje gra- da metro-om pa u prvi disko. I ne bojte se, unatoč umoru i neispavanosti nakon putovanja, kad naš DJ počne puštati Paloma Neru, Sve bi seke ljubile mornare, Kokolo moj..., ritam će vas sigurno ponijeti. Upozoravamo vas da su cijene pića slične našima, možda malo jeftinije, ali su zato pića definitvno jača i nekako se " brže" popiju pa tražiš odmah još...hahahaha Jutro nakon, odmah se od vas očekuje akcija, buđenje u 09:00 i doručak (koji se vjerojatno nikome neće svidjeti jer je hrana malo slatkastija i žilavi-


ja od naše). U razgledavanje ćete krenuti s Vaclavskih Namesti, trga koji nosi ime zaštitnika ovog grada, Sv. Vjenceslava i čijim prostorom, kao čuvar, dominira zgrada Nacionalnog muzeja. Trg posebno impresionira navečer. No, OPREZ! Tijekom čitavog putovanja morate paziti na raznorazne "đeparoše" jer ih ima na svakom uglu. Također, nemojte nasjedati na ulične trgovce koji će vas pokušavati uvjeriti u kupnju nekakve torbice, parfema i nakita, govoreći kako je to sve upravo izašlo iz Pradine, Armanijeve ili Guccieve tvornice. Ali svakako posjetite H&M i Bershku koji imaju puno veći izbor nego kod nas, a cijene su veoma pristupačne! Prije nego se spustite u Staro Mesto, posjetite JOZEFOV; židovsku četvrt, najpoznatiju po svojim sinagogama. Tynsky chram je sa svoja dva najpoznatija tornja jedan od simbola ovog grada. Ovo je vjerojatno i najljepši dio grada koji odiše posebnom atmosferom skupa s Gradskom vijećnicom i crkvom Sv.Nikole. Tu je i astronomski sat kojim svaki sat vremena "prošeta" 12 apostola. Neizostavni dio vašeg putovanja bit će i dvosat na plovidba rijekom Vltavom (u sklopu plovidbe organiziran je i ručak – jedini obrok od kojeg ćete se stvarno najesti) i uživanje u popodnevnom suncu, pivi i laganom povjetarcu! Ako vas Prag ne osvoji svojim znamenitostima, noćnim životom sigurno hoće. Momcima će se

najviše dopasti Flek (gdje je osnovan osnovan NK HAJDUK), ma zapravo i curama jer kada dođete tamo i vidite vaše momke iz razreda i dečke iz Šibenika, Zadra, Dubrovnika kako svi zagrljeni pjevaju Hajdukove pjesme, malo tko će ostati ravnodušan. Bit ćete oduševljeni i Križikovim fontanama jer je noćni doživljaj fontani u bojama nešto zaista prekrasno (toplo se obucite!). Noćni klubovi Hani Banny, Solidni, Mecca i drugi unijet će dašak praških tajni u vaš život tako da te noći nikad ne zaboravite. Ne možemo vam sve odati, nečeg se ni ne sjećamo, ali svakako uživajte, opustite se i imajte na umu da će vam ti dani, kad se vratite u dosadnu školsku svakdnevnicu, zasigurno nedostajati i da će te ih se s osmijehom na licu zauvijek sjećati! PS. Flek ima samo svoje crno pivo koje morate probati; na ulazu u disko klub dobit ćete narukvice da se zna da ste dio ekskurzije (u Mecci maloljetnici dobivaju jednu boju narukvice, a punoljetni drugu); po Pragu se možete voziti taxijima koji nisu skupi; obavezno ponesite duge rukave i barem jedan mali kišobran. Marija Jurić, 4.b

17


Povodom dobivanja novog člana stručne službe naše škole – školskog psihologa, razgovarali smo upravo s njom – našom novom psihologicom, Marijom Bilić. Što je točno posao školskog psihologa? Školski psiholog radi s učenicima, profesorima/razrednicima, roditeljima i drugim školskim osobljem. U radu s učenicima psiholozi prepoznaju njihove individualne potrebe te, u skladu s time, provode individualna i grupna savjetovanja, obavljaju psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, dijagnosticiraju specifične poteškoće u učenju i pomažu im u postizanju boljeg školskog uspjeha. Također, psiholozi prepoznaju darovite učenike, razvijaju

18

programe za poticanje njihovih sposobnosti, prepoznaju poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomažu učenicima da ih prevladaju. Školski psiholog također razvija i, putem radionica, provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanja kreativnosti, učenja socijalnih vještina itd. U radu s roditeljima školski psiholog im kroz savjetovanje pomaže prepoznati i razumjeti razvojne i


individualne potrebe učenika, savjetuje ih kako reagirati u skladu s njima, pomaže im u uspostavljanju kontakta s vanjskim institucijama potrebnim učeniku. U radu s profesorima i drugim školskim osobljem zadaća psihologa je pomagati u prepoznavanju razvojnih i individualnih potreba učenika i specifičnih teškoća, poučavati profesore razumijevanju tih potreba i savjetovati ih kako reagirati u skladu s njima. Osim rada s navedenim korisnicima, školski psiholog treba raditi na sebi u smislu stručnog usavršavanja, rada na istraživanjima i slično. Kada bi i zašto učenici trebali potražiti vaš savjet? Učenik kod školskog psihologa može doći samostalno, na inicijativu nastavnika ili roditelja, a može ih i sam psiholog pozvati. Savjete bi trebali potražiti ako imaju: emocionalne, obiteljske ili osobne probleme, probleme u odnosima s drugima, komunikaciji, pubertetske probleme, ako ih netko zadirkuje ili ismijava, ako imaju strah od škole, loš uspjeh, poteškoće s učenjem, ili se boje ispita i imaju tremu, ako su nesigurni u svoje sposobnosti i izgled ili ukoliko samo žele s nekim porazgovarati. Koji su najčešći problemi zbog kojih vam se učenici javljaju? Budući da je mjesto psihologa novootvoreno, uglavnom pozivam učenike sama ili u dogovoru s razrednicima zbog ocjena i funkcioniranja u školi. U tim susretima poneki učenici progovaraju i o osobnim ili obiteljskim problemima. Sada su učenici počeli i samostalno dolaziti, a uglavnom se javljaju zbog pubertetskih problema, problema u odnosima s drugima

(bilo učenicima ili nastavnicima), problemima u ljubavnim vezama i sl. Što je najveći izazov školskim psiholozima? Najveći izazov u poslu psihologa u školi je ostvariti što više sposobnosti učenika, a posebno onih s poteškoćama te postići promjenu tamo gdje ju je ''najteže'' postići. Je li sve što vam učenici kažu povjerljivo? Razgovori su u potpunosti povjerljivi što je u skladu s etičkim kodeksom psihološke djelatnosti. Povjerljive podatke psiholog može davati samo i isključivo uz pristanak uključenih osoba. Stoga, uvijek u razgovoru s učenicima naglasim koji podatak bi trebao biti podijeljen s drugim osobama (razrednik, predmetni profesor, roditelj, ravnatelj, pedagog…) i tražim pristanak učenika. Što biste poručili učenicima koji možda trebaju vašu pomoć, a ne osjećaju se slobodnima javiti se ili progovoriti o svojim problemima? -Podijeliti s nekim dio sebe (svoje brige, tugu, strah, boli, tjeskobe... ) ponekad nije ugodno jer osjećamo strah ili sram. Međutim, traženje pomoći stručne osobe, kada sami ne možemo naći izlaz iz neke situacije, je hrabar potez, znak je povjerenja i težnje za promjenom i brige o psihološkom zdravlju koje nam je bitno za svakodnevno funkcioniranje. Ako želite bolje razumjeti svoje osjećaje, ponašanje i probleme koji vas muče u svakodnevnom životu, otpustit ćete kočnice i pokucat ćete na vrata psihologa.

19


Što savjetovati i kako pomoći prijatelju koji svakodnevno konzumira marihuanu, a ne smatra se ovisnikom? Kako sam ne ''upasti'' u taj svijet? Zlouporaba sredstava ovisnosti iznimno je slojevit problem na čiji nastanak djeluju različiti nepovoljni čimbenici koji se mogu nalaziti unutar pojedinca ili u njegovoj okolini, stoga su i pristupi rješavanju problema kompleksni. Prije samog rješavanja problema potrebno je naći razloge takvog ponašanja. Ako vaš prijatelj konzumira marihuanu, kako kažete svaki dan, onda je očito nemoćan kako bi prekinuo s konzumacijom. Ponekad je potreban samo poticaj i pozitivno usmjeravanje kako bi s lošim postupcima prestali ili ih barem reducirali. Savjetujem vam da mu predložite razgovor sa stručnom osobom koja razumije problematiku. Imajte na umu da se većina nas ne osjeća ugodno kada treba razgovarati s prijateljem ili osobom koju voli i reći im kako imaju problem. Pružanje pomoći osobi koja ima problem s drogom ili alkoholom nije nimalo lagan posao i može biti teško iskustvo i za vas i za vašeg prijatelja. Možete osjećati veliki pritisak u nastojanju da vaši prijatelji prestanu s konzumiranjem marihuane ili se možete obeshrabriti ukoliko svi vaši napori ne daju nikakve rezultate. Vaš prijatelj mora donijeti odluku da se želi promi-

20

jeniti i vi to ne možete napraviti umjesto njega ili nje. Trebali bi imati na umu kako i vi možete biti u rizičnoj situaciji uz prijatelja koji koristi alkohol ili droge. U takvim situacijama trebate ostati čvrsti i nepovodljivi. Informirajte se o negativnim posljedicama konzumiranja droge, predvidite probleme, čvrsto odlučite reći NE, otiđite iz takve situacije i budite pozitivan primjer vašim prijateljima. Zašto ostajemo u lošoj vezi koja nas uništava? Najčešći razlozi zbog kojih netko ostaje u lošoj vezi su uvjerenje kako će se netko promijeniti, potiskivanje negativnih emocija i nisko samopoštovanje. Samo zato jer ste se zaljubili u nekoga ne znači da je on dobra osoba za vas.


Ljudi često misle da je partner negdje u dubini duše dobar ili se nadaju da će se kad-tad promijeniti. Takve misli zvuče ljepše od stvarnosti i na neki način nas smiruju, no u stvarnom životu to ne funkcionira tako. Nemojte živjeti u ''lijepim mislima'' već u stvarnosti. Da ste svjesni u koliko ste lošem odnosu zapravo, ne biste tražili opravdanja za loša ponašanja partnera i ne biste ostali u takvim odnosima. Procijenite iskreno je li ta veza zdrava za vas ili vam radi više štete i raskinite veze s onim koji vas čini nesretnim. Budite maksimalno objektivni pri analiziranju stvari koje su se promijenile od početka vašeg odnosa, osvijestite i prepoznajte vašu sljepoću prema greškama partnera. Ako ste svjesni da postoji problem, suočite se s njim. Kako vratiti samopoštovanje i samopouzdanje narušeno nezadovoljstvom vanjskim izgledom? Nemojte zaboraviti da se nalazite u razdoblju adolescencije, a upravo je taj period obilježen brojnim i drastičnim tjelesnim promjenama kod mladih ljudi zbog čega je preokupiranost tjelesnim izgledom česta. Ponekad vlastiti izgled nije u skladu sa željenim tjelesnim izgledom zbog čega prema svom tijelu možemo razviti pozitivne ili negativne stavove. Ovaj raskorak između percipiranog i željenog izgleda je posebno izražen u periodu adolescencije i može biti usko povezan s poremećajima prehrane, niskim samopoštovanjem, depresijom i rizičnim ponašanjima. Tjelesni izgled je samo jedan od aspekata koji nas čini. Kako bismo stekli više samopouzdanja i podigli samopoštovanje moramo upoznati sebe u cijelosti i prihvatiti sve ono što nam se kod nas ne sviđa te sve što ne možemo promijeniti.

Potrebno je uočiti svoje vrijednosti jer svaki ih čovjek posjeduje, samo što su ljudi većinom zaokupljeni svojim negativnim osobinama i manama, a manje pozitivnim vrijednostima. Naučite primati pohvale jer će u suprotnom isticanje sebe u pozitivnom svjetlu biti zanemareno. Naučite primati i suočavati se sa kritikama; procijenite njihovu točnost i važnost. Uspoređujte se jedino sami sa sobom! Zapamtite da se svi ponekad osjećamo loše, o sebi ne mislimo na lijep način i nezadovoljni smo fizičkim izgledom. To je normalno, a do problema dolazi kada ovakvi osjećaji postanu česti. Brinite se za sebe i mijenjajte uvjerenja koja vam štete. Ukoliko procijenite da vaše ponašanje odstupa do te mjere da prelazi u depresiju bilo bi dobro da se obratite za stručnu pomoć. Kako ''preživjeti'' rastavu roditelja? Razvod braka je stresna situacija za cijelu obitelj, a osobito za djecu. Trebate znati da je razvod problem odraslih, a ne vaša krivnja. Normalno je da se tijekom razvoda roditelja mogu javljati različiti osjećaji kod djece, kao što su tuga, strah i ljutnja. Ako se ovakvi osjećaji javljaju kod vas, pokušajte pričati sa svojim roditeljima ili nekom bliskom osobom o svemu što vas brine. Pričajući o emocijama smanjujemo tjelesne promjene koje nam one izazivaju te se osjećamo bolje. Ukoliko ne možete pronaći osobu s kojom bi razgovarali o razvodu, možete na papir izraziti sve što vas muči i kako se zbog toga osjećate; pisanje o osjećajima također pomaže da se osjećamo bolje. Ako su vaši osjećaji tijekom rastave snažni i utječu na vaše svakodnevno funkcioniranje, bitno je da potražite stručnu pomoć. Tijekom razvoda može biti zaista teško,

21


ali važno je da znate kako mnoga djeca prolaze isto što i vi. Što napraviti kada se osjećamo ''suvišni'' na ovome svijetu (ljubav, prijateljstvo i sve što napravimo nema smisla...)? Razdoblje adolescencije je zahtjevno jer se suočavate s izazovima odrastanja, ali mnogi mladi ljudi uspijevaju uspostaviti ravnotežu između strahova koji su uobičajeni za ovo razdoblje i prijateljskih, romantičnih veza, uspjeha u školi, brojnih aktivnosti i osjećaja vlastitog identiteta. Povreme-

na loša raspoloženja su normalni dio adolescencije, ali ukoliko je takvo raspoloženje prisutno duži vremenski period savjetujem vam da popričate s roditeljima i potražite stručnu pomoć psihologa ili psihijatra kako bi utvrdili koliko dugo su simptomi prisutni, koliko su izraženi ili teški, koliko ste se kao mlada osoba promijenili u odnosu na ranije i što uzrokuje ovakve negativne misli i osjećaje.

Kako prestati osuđivati ljude s ''čudnom'' šminkom, frizurom, odjećom…? Kako biste prestali osuđivati druge, pokušajte odgovoriti na sljedeća pitanja: 1. Odakle mi pravo osuđivati nečiji izgled?; 2. Smeta li mi u tom ponašanju ili izgledu činjenica da bi se i sam tako ponašao, odijevao, šminkao, ali nemam hrabrosti ili mogućnosti; 3. Imaju li drugi ljudi pravo na drugačiji način života od onoga kojim ja živim ili koji ja odobravam? Razmislite kakvi su vaši odgovori i slažu li se s dolje ponuđenima. 1. Svatko vodi svoj život kako želi i ima pravo živjeti onako kako to želi ako time ne šteti nekome drugome. 2. Ponekad se ljudi osuđivanjima drugih ljudi bave onim što njima u životu nedostaje. Ljude treba pustiti da svoje živote žive u miru, a treba im pomoći samo ako to traže od nas. 3. Naravno da imaju i nitko od nas nema pravo drugima nametati svoj način života, odijevanja ili vrijednosti.

22


Međunarodni sajam inovacija „INTER INNOVATION 2016“ kojeg su organizirali Brodotrogir i Hotel Medena, otvoren je u petak, a održavao se do 8.svibnja u prostorima Hotela Medene. Prisutne je, otvorivši sajam pozdravio Nenad Končar, predsjednik uprave Brodotrogira i direktor Hotela Medena koji je naglasio kako sajam ima za cilj na jednom mjestu okupiti sve one koji se bave novim tehnologijama i inovacijama. Petar Pilić, profesor srednje strukovne škole "Blaž Jurjev Trogiranin" pozvan je na ovaj događaj te je ovu priliku iskoristio i poveo pet najboljih učenika razrednog odjela 4.f, računalni tehničar za strojarstvo, da razgledaju i saznaju ponešto o inovacijama budućnosti. Bez sumnje, svijet ostaje na mladima i nužno ih je poticati s ovakvim sajmovima gdje dolazi do natjecanja i gdje svatko može pokazati svoju kreativnost i inovativnost. Ovo je prvi takav sajam na ovom području, a naglašavam kako su ljudi iz Trogira i okolice inovativni i kreativni po čemu su poznati u svijetu. ,,Najviše nas je dojmila trkaća formula koju su izradili studenti Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Split , koji su detaljno opisali proces izrade i pojasnili nam sve sto nas je zanimalo“ , kazali su učenici. „Jako zainteresirani za budućnost i napredak tehnologije, ovim prisustvom saznali smo jako mnogo stvari, od klasičnih motora formule 1 pa sve do električnih pogona budućnosti“ Mario Bošnjak, učenik (4.f)

Veliko hvala našem profesoru Petru Piliću koji je organizirao posjet ovom događaju i naravno zahvaljujemo cijeloj organizaciji, svim studentima i ostalima koji su se potrudili da nas zainteresiraju i potaknu da nastavimo školovanje i da jednog dana ostvarimo neke svoje ideje koje bi doprinijele kako nama, tako i cijelom svijetu. Ivan Marušić, učenik (4.f) u bolidu FESB-ove trkaće formule

23


Praktična nastava važan je segment obrazovanja u strukovnim školama. Praktičan rad i vježbe u školi pod vodstvom profesora doprinose ostvarivanju sveukupnog znanja i kompetencija u određenom zanimanju. Svakog tjedna, učenici trogodišnjih zanimanja (konobari, kuhari, automehaničari te instalateri grijanja i klimatizacije) te računalni tehničari za strojarstvo provode dio svog vremena na malo drugačijoj nastavi nego što je to uobičajeno u školi pripremajući se za ono što ih čeka nakon obrazovanja – posao.

„U okviru predmeta Ugostiteljsko posluživanje obrađujemo teme iz ugostiteljstva koje će učenicima trebati da samostalno savladaju posao po završetku školovanja, odnosno da budu samostalni u svom poslu. U prvoj godini učenici se upoznaju s inventarom, obavljanjem pripremnih radova prije nego dođu gosti, pravilnim hodanjem, držanjem, higijenom te predstavljanjem gostu i posluživanjem istog. U drugoj godini učenici uče o svim pićima i jelima iz jelovnika dok tijekom treće godine nastojimo zaokružiti svo stečeno znanje u prve dvije godine obrazovanja te tome dodati znanja iz specijaliziranih područja poput barskog poslovanja, filiranja ribe, tranširanja mesa, flambiranja i tako dalje.“

„Učenici moraju imati kompletnu radnu odjeću kako bi dostojno predstavili sebe i kuću u kojoj rade. Naša škola propisala je radnu odjeću koja se sastoji od crnih hlača odnosno crne suknje do koljena, bijele košulje, crnog prsluka, leptir mašne, konobarskog ubrusa te crnih cipela.“ Mario Pavić, prof.

24


„Osnovni poslovi kuhara su pripremanje svih vrsta hladnih i toplih jela. Za uspješno obavljanje tih poslova učenici tijekom obrazovanja stječu dobru osnovu strukovnoga znanja iz područja biologije, higijene, ekologije, prehrane i gospodarstva. Mada se obrazovanje kuhara zasniva prvenstveno na prigotavljanju jela, tijekom školovanja u č e ni c i se osposobljavaju i za druge nužne zadaće: izračun i naručivanje sirovina, namirnica i poluproizvoda; preuzimanje naručene robe, skladištenje i čuvanje od kvarenja; ustrojavanje rada u kuhinji; rukovanje mnogobrojnim i raznolikim kuhinjskim strojevima, alatima i posuđem. Kuharsko zanimanje je naporno, a radno vrijeme kuhara neujednačeno. Ovaj posao zahtjeva dobro fizičko zdravlje što se osobito odnosi na zdrava pluća, srce, noge, kralježnicu, kožu i vid.

Kuhar se može zaposliti u ugostiteljskim objektima svih vrsta i kategorija, prehrambenoj industriji i obiteljskom poslu. Nakon završene škole moguće je daljnje usavršavanje i napredovanje u struci, doškolovanje za zanimanje hotelijera-ugostitelja te prekvalifikacije u druga ugostiteljska zanimanja, a uz određene uvjete kuhar može nastaviti školovanje srodnog stručnog studija.“

Nikica Ševo, prof.

25


„Instalateri grijanja i klimatizacije te automehaničari praktičnu nastavu izvode u radionicama strojne i ručne obrade. Radionice su ugodne za boravak i učenici u njima sa zadovoljstvom stječu nova znanja i uvježbavaju vještine. U učionici za ručnu obradu učenici izvode određene vježbe uz primjenu ručnih alata, a sve uz stručnu pomoć profesora. Svako radno mjesto je opremljeno svim potrebnim alatima koji se upotrebljavaju prilikom izrade vježbi.„Instalateri grijanja i klimatizacije te automehaničari praktičnu nastavu izvode u radionicama strojne i ručne obrade. Radionice su ugodne za boravak i učenici u njima sa zadovoljstvom stječu nova znanja i uvježbavaju vještine. U učionici za ručnu obradu učenici izvode određene vježbe uz primjenu ručnih alata, a sve uz stručnu pomoć profesora. Svako radno mjesto je opremljeno svim potrebnim alatima koji se upotrebljavaju prilikom izrade vježbi. Strojnu obradu učenici izvode u radionici strojne obrade uz stručnu pomoć profesora i stručnog suradnika u nastavi. Radionica je opremljena tokarilicama, glodalicom, bušilicom i brusilicom. Objedinjavanjem ručne i strojne obrade učenici stječu znanje koje im pruža dobru osnovu za rad u svom budućem zanimanju.“ Nevenko Vukojević, prof.

Nena Huskić, 2.c

26


Posjet kabinetima Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku, Split 4. travnja 2016. učenici 4.f (računalni tehničari za strojarstvo), u pratnji profesora Petra Pilića i profesorice Danje Mujan, posjetili su Tehničku školu za strojarstvo i mehatroniku u Splitu. U 8 sati sastali smo se ispred zgrade škole gdje su nas dočekali naši profesori i profesori TŠSM-u. Cilj našeg izleta bilo je primjena znanja iz robotike i CNC tehnologija u praksi, što smo i mogli ispuniti zahvaljujući vrlo dobro opremljenim kabinetima Županijskog centra za nove tehnologije TŠSM-u. Na samom početku, podijeljeni smo u dvije grupe. Jedna grupa obišla je kabinet za robotiku, dok je druga u radionici radila na CNC stroju. Rad smo započeli s profesorom mr.sc. Dujmovićem koji nam je pokazao različite načine izrade pneumatske sheme pomoću logičkih kontrolera. Nakon toga smo sudjelovali na satu hidraulike zajedno s kolegama „računalcima“ iz Splita. Za kraj prvog dana vidjeli smo jednu jednostavnu robotsku čeliju na djelu. Sami smo izradili mali program koji je uključivao robota, pokretnu traku i senzor. Idući tjedan, grupe su se zamijenile. Otišli smo u radionice gdje smo vidjeli potpunu proceduru obrade na CNC glodalici. Ispunili smo svu dokumentaciju i pri tome naučili razne metode izrade komada. S papira, prešli smo na stroj. Bilo je osvježavajuće vidjeti kako se virtualne simulacije pretvaraju u realne izratke na stroju, a sve je bilo naših ruku djelo. Ispunili smo naš cilj te nadopunili znanje. Bilo je to jedinstveno iskustvo koje je zadovoljilo našu inženjersku znatiželju. Matko Marinović, 4.f

27


6. travnja 2016., uz pratnju profesora Petra Pilića, učenici 3. g razreda posjetili su Servisni centar za gospodarska vozila poduzeća Promet kako bi promatrali i shvatili rad stanice za tehnički pregled i servis gospodarskih vozila. Ispred garaže nas je dočekao voditelj servisa koii nas je proveo kroz sve odjeljke te nam detaljno objasnio sve što smo tamo mogli vidjeti. Posjetili smo garažu za brzi tehnički pregled ispravnosti prometovih autobusa koji moraju biti sigurni zbog svakodnevnog prijevoza putnika, zatim garažu za brze servise, izmjene ulja, filtera i rashladne tekućine. U glavnim garažama za velike servise imali smo priliku vidjeti 6 cilindrične motore od i oko 400 konjskih snaga,

12000 cm3 rastavljene getribe te automatske, manualne i lamele dijelove prijenosa snage. Na odjelu autolimarije vidjeli smo kako se popravljaju i lakiraju oštećeni autobusi.

Posjet je bio jako poučan i zanimljiv!

Tomislav Matijaš, 3.g

28


I was in space. I looked around and it was beautiful. Black, blue and purple colors mixed well together and you could see stars shining in the distance. I turned around and saw a figure walking towards me. When it came closer I could see its face. It was a man who introduced himself as “the devil”. He gave me a sword, told me I have to kill God and he just disappeared. I was confused. Thousands of questions were running through my head. Where did he disappear? Why do I have to kill God? Will I be able to do that? I looked down at the sword in my hand. Suddenly I was blinded by the light. I looked in front of me as the light started to fade. Then instead of the light, there was a man standing in front of me. He had long grey hair and a beard; he was dressed in white clothes. I guessed this guy was God. He said nothing; he just stood there looking at me like I had killed someone. Well, I needed to kill him, that’s what the Devil had told me. But I couldn’t do that. I was about to drop the sword when I heard someone whisper. The voice was repeating the words “kill him” over and over again. Suddenly I stabbed God right through his heart. I was shocked because I couldn’t feel my body. I felt pain in my chest and it was getting more painful. It was like someone else had controlled me. Finally, it reached the point where I could no longer stay conscious. So I fell, closed my eyes and welcomed the darkness. I woke up in my room and replayed everything that had happened. There was only one question in my mind: “What kind of a dream was that?” Mihovil Mijo Perković, 3.f

Was ist Freundschaft? Freundschaft ist wie eine Blume. Man musst sie immer gieβen, sonst will sie verwelke. Wir alle haben einen Freund / eine Freundin, die fϋr uns etwas Besonderes ist und wir wϋrden alles fϋr sie tun. Wir teilen unsere Geheimnisse und sind auf einer Wellenlānge. Manchmal ārgern wir uns, wissen aber, dass am Ende alles normal wird und wir lieben einander trotz allen unseren Unterschieden. Die besten Freunde sagen einander, wenn sie schlechte Laune haben und sie sagen auch was sie denken. Die Wahrheit sagen ist in fϋ r eine Freundschaft sehr wichtig, weil wir jeden Tag unser Vertrauen beweisen mϋssen, sonst will unsere Freundschaft zerrϋten. Pflegen Sie Ihre Freundschaft, denn echte Freunde sind Gold wert! Marijana Tunjić 4.b

29


Možda to niste znali, ali našom školom šetaju ni više ni manje nego hrvatski reprezentativci! Da, dobro ste pročitali! Osim što svakodnevno uče, svakodnevno i treniraju te su svojim trudom i zalaganjem zaslužili mjesto u reprezentacijama sportova kojima se bave. Magdalena Ećimović učenica je trećeg razreda hotelijersko-turističkog usmjerenja, ima 17 godina, živi u Trogiru i bavi se rukometom. Marin Tomić dolazi iz Kaštel Lukšića, maturant je zanimanja kuhar i hrvatski je reprezentativac u odbojci. O školi, sportu, hobijima i planovima za budućnost razgovarali smo s ovo dvoje mladih i uspješnih ljudi. Kojim se sportom bavite, koliko dugo i na kojoj poziciji igrate? MARIN: Odbojku treniram već 7 godina. Igram u odbojkaškom klubu Mladost Marina Kaštela i to na poziciji korektora, odnosno dijagonale. MAGDALENA: Treniram rukomet već devet godina. Trenutno igram u Ženskom rukometnom klubu Split 2010 u koji sam prešla prije dvije godine. Vratarka sam. Kako je došlo do odabira baš tih sportova? MARIN: Sasvim slučajno. Naime, nastavnik u osnovnoj školi primijetio je moj talent i pitao me želim li trenirati. Pristao sam i tako je sve počelo. MAGDALENA: Rukomet sam odabrala jer ga je moj tata trenirao i svakodnevno bi me vodio na treninge. Kada su me roditelji pitali želim li se nečim baviti rekla sam da želim trenirat rukomet. Već na prvom treningu odabrala sam poziciju golmana. Koja su vaša najveća sportska postignuća? MARIN: Već dugo s klubom osvajam mnoga prvenstva; četvrtu godinu za redom prvaci smo Hrvatske. Ipak, moj je najveći uspjeh to što sam dio

30

hrvatske juniorske reprezentacije u koju sam dospio isključivo napornim radom i zalaganjem. MAGDALENA: Branim za juniorsku i kadetsku reprezentaciju. Najveći uspjeh postigla sam u Makedoniji 2014. godine gdje sam igrala s kadetkinjama i bila proglašena trećom golmanicom svijeta. Ove sam godine dobila i nagradu grada Trogira za najbolju sportašicu koja je potakla iz našeg grada. Također, ponosna sam na 6. mjesto koje smo osvojili na Europskom rukometnom prvenstvu ove godine. Oboje ste učenici SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“. Koliko je teško uskladiti sportske i školske obveze? MARIN: Teško je, ali uspijem se organizirati kad se potrudim. Ipak, zbog sporta jako često izostajem s nastave što mi stvara poteškoće u učenju. MAGDALENA: Nekad je zaista teško uskladiti školu i treninge jer zbog sporta često izbivam. Profesori mi izlaze u susret pa nerijetko odgovaram točno kad se dogovorimo, odnosno kad znam


da neću biti odsutna. Za mene je početak srednjoškolskog obrazovanja bio najnaporniji. Naime, prvi razred sam završila zanimanje kuhar nakon kojeg sam se prebacila u smjer hotelijersko-turističkog tehničara. Taj je program znatno zahtjevniji. U početku je doista bilo teško priviknuti se na novi razred i položiti razliku predmeta. Međutim, uspjela sam i sad sam treći razred.

sportaši? MAGDALENA: Jako je puno odricanja. Svo slobodno vrijeme koje bi netko iskoristio za druženje, ja koristim za učenje jer znam da moram nadoknaditi propušteno i da drugačije neću moći biti uspješna u školi i u sportu. MARIN: Dosta važnih stvari morao sam ostaviti po stani radi sporta. Ali to je tako, ako želiš biti uspješan i sutra živjeti od toga, odricanja su nužna.

Ti si se Marine poskliznuo na početku svog srednjoškolskog obrazovanja! MARIN: Da. Prvi razred sam ponavljao jer nisam uspio uskladiti školu i sport. Često sam putovao i izostajao te nisam stigao na vijeme ispuniti sve svoje školske obaveze.

Koji su vaši sportski uzori? MAGDALENA: Za mene je to golman Thierry Omeyer koji je već dugi niz godina najbolji golman svijeta. Svako ljeto odlazim u kamp vratara gdje dolaze svi poznati vratari svijeta pa sam ga imala priliku i upoznati. Uistinu je velika čast učiti od tako velikih sportaša. Ove godine će se kamp održati u Splitu i zaista mu se radujem. MARIN: Moj je sportski uzor hrvatski reprezentativac Igor Omrčen, jedan od najboljih svjetskih odbojkaša.

Koliko često trenirate? MARIN I MAGDALENA: Svaki dan po dva puta. Ujutro imamo nešto slično fitnessu, a navečer trening-utakmicu. Vikendom su najčešće utakmice. Marine, ti si dijabetičar. Je li teško biti sportaš s tom dijagnozom? Da. Dijabetičar sam što mi ponekad otežava kako i uobičajeni život tako i onaj sportski. Moram paziti na prehranu, redovito mjeriti razinu šećera u krvi i davati si inzulin tri puta dnevno.

Koji su vaši planovi za budućnost? MAGDALENA: Već imam nekih ponuda za igrati vani i u Hrvatskoj, ali prioritet mi je završiti srednju školu. MARIN: Također, prioritet je završiti obrazovanje, a onda ću razmišljati o sportu. Iva Žarko, 2.c

Što radite u slobodno vrijeme? MAGDALENA: Malo je slobodnog vremena. Najviše ga provodim u druženju s prijateljima, odemo u kino ili na piće. MARIN: Ja samo odmaram i spavam! J Morate li se puno odricati kako bi bili uspješni

31


Marko Ševo ( 4.b) – 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz engleskog jezika. Mentorica Nella Burić, prof. Domina Jagnjić (3.a) – 1. mjesto na Županijskom natjecanju iz talijanskog jezika (kategorija strukovnih škola – lista b). Mentorica Mirela Bernardi Marić, prof. Katarina Mitar (3.b) - 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz talijanskog jezika (kategorija strukovnih škola – lista b). Mentorica Mirela Bernardi Marić, prof. Matea Jukić (3.a) - 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz talijanskog jezika (kategorija strukovnih škola – lista a). Mentorica Mirela Bernardi Marić, prof. Božena Biuk (4.a) – 3. mjesto na Županijskom

natjecanju iz francuskog jezika. Mentorica Kata Špika, prof. Antonio Dražin (3.c) – 3. mjesto na Međužupanijskom GASTRO natjecanju u Sinju u disciplini. Posluživanje menu-a. Mentorica Ana Šimić, prof. Luka Dumančić (3.f) – 3. mjesto na Međužupanijskom natjecanju iz tehničke mehanike. Mentor Dragan Medar, prof. Matko Marinović (4.f) - 3. mjesto na Međužupanijskom natjecanju - dizajniranje računalom – CATIA; učenik je ostvario plasman na Državno natjecanje. Mentorica Danja Mujan, prof. Mateo Mamut (3.f) – 7. mjesto na Međužupanijskom natjecanju - dizajniranje računalom – CATIA. Mentorica Danja Mujan, prof.

Rukomet – 3. mjesto na Županijskom natjecanju. Za ekipu SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“ nastupili su: Damir Božić 4.a, Stipe Ercegovac 4.e, Marko Radan 3.c, Luka Piteša 3.b, Tomislav Belas 2.f, Dino Ivica 3.b, Kristijan Mitar 3.c, Ivan Matijaš 3.c, Joško Pajčić 3.c, Pave Lovrić 3.c, Marko Mamut 3.c, Josip Mirat 1.e. Odbojka Odbojkaši SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“ po 10. put osvojili titulu PRVAKA županije. U iznimno jakoj konkurenciji, i ove godine kao i proteklih 10, održali su lekciju iz odbojke svim sudionicima Županijskog natjecanja. Uz domaćine Trogirane, sudjelovale su još ekipe iz Splita, Imotskog i Visa. Igrala se lijepa odbojka, a ekipe su pokazale da se radi o izuzetno popularanom školskom sportu. Naša je ekipa nakon proljetnih praznika sudjelovala na prvenstvu Dalmacije koje se održalo u Zadru. Predstavljali smo Splitsko - dalmatinsku županiju, a tu su još bili predstavnici Dubrovačko - neretvanske i Šibensko-kninske županije te predstavnici Zadarske županije kao domaćina. U prvoj utakmici protiv Zdrana naša je ekipa izgubila 2:0, dok je druga utakmica protiv Dubrovnika završila rezultatom 2:0 u našu korist. Tako smo postali treća ekipa Dalmacije u odbojci (učenici) za srednje škole. Odbojkašku ekipu čine: Marin Tomić 3.d, Damir Botić 4.e, Ante Botić 3.e, Damir Božić 4.a, Bruno Križan 4.b, Jurica Marković 2.d, Bože Vukorepa 1.e, Stipe Ercegovac 4.e, Mateo Rimac 2.e, Anđelo Britvić 3.a. Damir Božić, 4.a

32


Ove se godine od 22. do 24. travnja, u organizaciji Udruženja obrtnika Trogira i suorganizaciji Grada Trogira, održao 1. Festival cvijeća – Trogirski cvit. U sklopu manifestacije održan je i zabavni program te revija frizura i cvjetnog nakita. Učenici naše škole sudjelovali su u uređenju izložbenog prostora i nošenju kreacija na reviji. Iskoristili smo priliku te, u suradnji s Uredom državne uprave Splitskodalmatinske županije (Odjel za prosvjetu, kulturu, sport, informiranje i tehničku suradnju – ispostava Trogir), organizirali Otvoreni dan za učenike osmih razreda. Udruženje obrtnika osiguralo nam je štand gdje smo predstavili upisne programe naše škole. Za odličnu prezentaciju potrudila se nekolicina profesora i učenika koji su odgovarali na sva pitanja zainteresiranih posjetitelja. Na štandu su se mogle degustirati fritule i kroštule koje su izradile vrijedne ruke naših kuhara sa svojim profesorima. Marija Magdalena Ugrina, 3.d

33


Svake se godine, u okviru nastave predmeta Politika i gospodarstvo, organizira posjet Hrvatskom saboru. Ove su godine učenici 3.a i 3.b razreda, zajedno sa svojim profesorima, na ovaj kratak izlet krenuli 18.3.2016., dan uoči proljetnih praznika. Opuštena, vesela i puna očekivanja, praćena gotovo savršenim, pravim proljetnim vremenom, mala je družina krenula u točno dogovoreno vrijeme. Naglašavam ovo točno jer svi koji organiziraju ovakva putovanja znaju što to znači. Ranojutarnje buđenje i dijelom odabir melankolične glazbe u režiji našeg vozača, glavni su krivac što je u početku putovanja atmosfera bila nešto smirenija. Kako smo se bližili odredištu, čak i one najveće spavalice su se probudile. Posljednje upute prije dolaska i… avantura je mogla početi. Nadali smo se prisustvovati sjednici Sabora, tim više što je tog dana na dnevnom redu trebalo biti izglasavanje državnog proračuna i imenovanje novog ministra branitelja. Rekli bi da je to povijesni trenutak jer su s trakavicom oko imenovanja novog ministra bili upoznati čak i oni koji su uporno tvrdili da ih politika ne zanima. Naša očekivanja su bivala sve manja kako smo se približavali Markovu trgu. Putem smo, naime sretali nama poznate saborske zastupnike koji su žurili svojim kućama nakon, bit ću zločesta, vrlo kratkog radnog dana. Ili je put do Zagreba bio jako dug ili su gospoda zaista bila jako vrijedna - saznat ćemo uskoro. I saznali smo! Ne od zastupnika koji su nas trebali dočekati (kako je to uobičajeno) već u neformalnom razgovoru s jednim od njih koji je ispred zgrade čekao taksi da ga odvede kući. Uzeli smo si za pravo da mu pristupimo i postavimo neka pitanja jer on je

naš, narodni zastupnik, mi smo ga i izabrali. Nekoliko minuta u njegovu društvu samo nam je potvrdilo onu da političari puno pričaju, a ništa ne kažu. Nismo saznali ništa o kurikularnoj reformi, a to nas je jako zanimalo. Nismo otkrili ni to kada će naš most biti gotov, ali smo saznali da proračun nije donijet, niti je potvrđen ministar. Naime, sve je bilo odgođeno za ponedjeljak. Šteta, mi više nismo bili tamo! Obilazak zgrade Sabora i kratko predavanje o povijesti te institucije podsjetilo nas je na važnost iste i na činjenicu da se većina odluka važnih za nas donosi upravo ondje. Možda ta činjenica bude važna našim trećašima na sljedećim izborima na kojima će moći iskoristiti svoje biračko pravo. Ne zaboravite, odlučujete o svojoj sudbini (valja ponavljati naučeno na satu)! Nezaobilazno, fotografirali smo se za kraj; za dojmove je trebalo još malo vremena (o njima ćemo u autobusu). Slijedila je lagana šetnja metropolom, uživanje na suncu, kavici na otvorenom i naravno u shoppingu. U dogovoreno vrijeme za povratak svi su bili na svom mjestu. Bome ono jutros nije bilo slučajno, dica su odgovorna, svaka čast! Atmosfera je od starta bila zagrijana i bilo je pitanje vremena kad će "krenit pisma". „Neka, odradili smo što smo trebali, sad ćemo uživati!“ - to je naivno mislio autor ovih redaka. Ona melankolična glazba od jutra činila mi se miljama daleko, a ona koja je uslijedila.... ona će biti, nadam se, temom jednog drugog teksta. Za odgovornost čista petica, za glazbeni ukus…? Nikica Ilak, prof.

34


Još od 2009. godine Vaterstetten, gradić u Njemačkoj u blizini Mϋnchena, njeguje partnerstvo s Trogirom i Hrvatskom. U općini Vaterstetten živi oko 65 hrvatskih sugrađana, a značajan poticaj za moguće partnerstvo s Trogirom dao je 2007. godine Nikola Marković, hrvatski sugrađanin iz Vaterstettena, koji ima obiteljske veze s Trogirom i koji se jako angažirao za ovu ideju. Dana 18. travnja 2009. godine gradonačelnici navedenih gradova, Robert Niedergesäß i njegov tadašnji kolega Vedran Rožić, potpisali su u Trogiru povelje i ugovore o partnerstvu na hrvatskom jeziku. Dana 13. lipnja 2009. godine uslijedio je uzvratni posjet i potpisivanje dokumenata u Vaterstettenu. Već za kratko vrijeme nastali su mnogi osobni i prijateljski kontakti među građanima obje općine. Međusobni posjeti odvijaju se uglavnom u proljeće i kasno ljeto, a gosti se smještaju kod obitelji, što je postala čvrsta poveznica s hrvatskim prijateljima u Njemačkoj. Tako smo i ove godine krenuli na tradicionalno putovanje u Njemačku u ranim jutarnjim satima 26. travnja. Uz ugodnu atmosferu i druženje, dvanaestosatno putovanje autobusom prošlo je u tren. U večernjim satima stigli smo do našeg odredišta, Vaterstettena, gdje su nas dočekali domaćini s večerom. Umorni od putovanja, svi smo krenuli kućama naših domaćina koji su nas, potpune strance, primili ljubazno u svoje

domove. U srijedu ujutro, nakon doručka uputili smo se na S-Bahn kolodvor te krenuli za München u posjet Olympia centru, gdje smo uživali u panoramskom pogledu na ovaj grad i prepoznatljivi olimpijski stadion iz 1972. Nakon toga posjetili smo tvornicu BMW-a, gdje smo imali priliku vidjeti proizvodnju od same karoserije do gotovog proizvoda, što je bio pravi doživljaj za sve ljubitelje automobila. Na večeru smo otišli u restoran Ante Rimca, člana, sponzora i prijatelja Udruge prijateljstva grada Trogira i Vaterstettena. Od svakodnevnih izleta koje su za nas organizirali naši dragi domaćini izdvojio bih posjete samostanu Seeon, pećini Hohlenburg, Frühlinsfestu, a valja spomenuti i postavljanje Maibauma u ulici mog domaćina. Nakon šest dana, došlo je vrijeme za povratak u Hrvatsku. Poslije doručka i oproštaja, naš je autobus krenuo za Trogir. Pomalo tužan zbog rastanka, nestrpljivo iščekujem naš ponovni susret. Ovaj članak želio bih završiti riječima svog dragog domaćina Michaela Baiera, koji je ujedno i predsjednik Udruge partnerstva naših gradova: "Wir sind nicht nur Partner, wir sind nicht nur Freunde, wir sind eine Familie!" (Nismo samo partneri, nismo samo prijatelji - mi smo obitelj!) Sve u svemu, bilo je to nezaboravno putovanje! Filip Šegvić 3.a

35


Možemo samo pobijediti! Što je to što bi nas ljude moglo u potpunosti zadovoljiti cijeloga života? Nekoga vjera, nekoga ljubav, nekoga glazba ili uopće umjetnost, ali uvijek postoje sati „praznine“ koji dugo traju. Sve ono što nas danas čini sretnima, sutra nas možda neće ispunjavati. Žudimo za materijalnim dobrima koje nam je nametnula današnjica, mediji i promidžbeni program: za novcem, odjećom, nakitom, automobilima, visokim društvom, putovanjima… Kad bismo sve to imali, bismo li bili ispunjeni? Vjerujem da ne bismo. Mi ljudi smo jednostavno takvi, kao vjetar, nikad na jednom mjestu i nikad „sad“ i „ovdje“- uvijek tražimo nešto novo i više. Koračamo svijetom tražeći ono što će u nama pobuditi zadovoljstvo. Jedini problem je taj što je svako zadovoljstvo privremeno, ali nitko to ne može promijeniti. To nas ne treba moriti. Tuga je također prolazan osjećaj. Sve prolazi. Prođu sati, dani, godine, pa kako ne bi i osjećaji-? Ali, na kraju, voljela bih da postoji nešto što svih može usrećiti. Bilo bi idealno buditi se svaki dan zadovoljan i bezbrižan. Možda je najjednostavnije prihvatiti sve. Prihvatiti kako se u životu moramo suočiti s lijepim i manje lijepim izazovima. Vjerojatno je najbitnije prepustiti se. Pustimo sreći neka nas iznenadi, osjetimo je i budimo joj zahvalni. Sretna sam što sam zdrava. Svi oni koji su zdravi trebali bi biti sretni. Ponekad nije lako napraviti nešto kao što je lako to reći, pogotovo kad znamo nijedna fizička bol nije usporediva s duševnom. Toliko toga bi se moglo reći, a riječi su upravo ono što često pokvari sve. Svi smo mi pisci svoje priče. Sami odlučujemo. Sami sebe možemo rastužiti, a isto tako sami sebe smo sposobni usrećiti. Nađimo sreću u samima sebi. Sada živimo. Uživajmo u trenutku! Možemo li to? Jesmo li dovoljno jaki? Pokušajmo. Uistinu se nema što izgubiti, zar ne? Možemo samo pobijediti. Marinela Majić 3.a

38


Budi svoj! Čovječe, budi svoj! Budi vjeran sebi, svojim željama i ciljevima. Znam kako je ponekad teško boriti se sa svijetom i samim sobom, ali ne zaboravi - treba ustrajati. Često se nađemo pred važnim životnim pitanjima i odlukama, spoznajemo dobro, ali i zlo i grijeh u svijetu koji nas okružuje. Kako donijeti ispravnu odluku? Što nas to sputava pa ne skrećemo s pravog životnog puta, puta istine i svjetla? Svakim danom se pitamo zašto sebični i oholi ljudi prolaze ovom zemaljskom stazom bolje od razboritih i onih koji se trude nešto pošteno postići vlastitim radom. Danas se sve stječe rodbinskim vezama, poznanstvima i novcem. Tužna je sudbina mladih ljudi, a istinitost mojih riječi se potvrđuje iz godine u godinu. Ne trebamo se uzdati u druge i očekivati njihovu pomoć kako bismo bili uspješni u budućnosti. Oslonimo se samo na sebe i Boga jer se nećemo nikada razočarati. Velika prepreka u donošenju važnih odluka može biti nesloga između razuma i srca. Srce nas potiče na jedno, a razum na drugo. Kako znati tko je u pravu i koga poslušati? Požalit ćemo ako poslušamo samo srce ili samo razum, ako su u neslozi.Najtočniji odgovor na sva pitanja doći će s vremenom, prepoznat ćemo ga u dobroj knjizi, filmu ili nekoj usputnoj rečenici prijatelja ili potpunog neznanca. Čekanjem savršenog trenutka kad će i razum i srce biti u ravnoteži, naša će glava biti „hladna“ i dobit ćemo rješenje kojim ćemo biti zadovoljni. A, što kada klonemo misleći kako se nalazimo u bezizlaznoj situaciji? Postoji li rješenje? Čak i kada nam je najteže, kada ne vidimo svjetlo na kraju tunela ni razlog za daljnjim tegobnim životom, trebamo vjerovati u vlastitu snagu i podignuti čelo put neba. Najgore u čemu možemo tražiti utjehu su opojna sredstva i materijalna dobra. Naučimo se oduprijeti i pokažimo snažnu volju. Pokažimo kako smo jači od sudbine i svih napasti. Već u ranim godinama spoznali smo pokvarenost svijeta kao i sebičnost ljudi koji se sve više otuđuju i traže u svemu vlastitu korist. Ne dopustimo sebi takav pad. Umjesto da slijepo slijedimo tuđe ideale i medijski nametnute vrijednosti, izdvojimo se iz mase. Dajmo drugima na znanje kako posjedujemo vlastito mišljenje te razlikujemo dobro od zla. Čovječe, voli druge i radi za druge, ali ne nadaj se nikakvoj plaći! Budi ponizan, pomozi onima koji su trenutačno slabiji od tebe, ali ne očekuj od njih niti pozdrav na ulici. Ljudi se srame svojih loših trenutaka. Čovječe, radi marljivo, budi strpljiv, veseli se svakom susretu i novome danu. Čak i sam pjesnik August Šenoa izriče: „ S poštena lica teče pošten znoj“. Stoga, nemojmo griješiti, odrecimo se loših navika, budimo pošteni i prema sebi i prema drugima. Okrenimo se svjetlu! Živimo časno kako ne bismo imali za čime žaliti i kajati se u zadnjim trenutcima naših života i zapamtimo: iz svih patnji i boli izbavit će nas netko i nešto iznad nas i u nama, a to su samo Bog i vjera!

Marina Bekavac 3.b

39


Praznina Anđeo Uvijek sam mislila da su ljudi ti koji kontroliraju svoje osjećaje, da su oni koji ih ne mogu kontrolirati slabići. Mislila sam da sve je to varka koju su ljudi shvatili preozbiljno, kao u bajkama. I onda sam ja postala taj slabić Sasvim spontano i nenadano. Tada sam shvatila da svaka ljubavna pjesma ima smisao, svaka klupica u parku čeka neki par, svaki je osmijeh drugačiji, svaki zagrljaj sve topliji. Shvatila sam što je zapravo sreća... Kad u nečijim očima vidiš sebe, a ta verzija tebe je sasvim drugačija. Iskreno...mislila sam da anđeli ne postoje, ali ja sam pronašla jednog. Sanjam ga često... To je na kratko bio samo moj anđeo Nije imao ni krila, ni bijelu haljinu, ni kovrčavu kosu, ali je imao osmijeh anđela. Govorili su da sam luda, ali ja sam još uvijek sigurna da je baš taj anđeo uzrok mog ludila!

To sam ja –praznina. Ne boj se, neću ti ništa. Samo bih ti bila blizu. Kada nema tko, ja, ti i samoća bi mogli zajedno pripadati vječnosti. Ne boj se, neću ti ništa, ne želim ti zlo, samo ti želim praviti društvo. Ljudi nisu svjesni koliko sam moćna. Ljudi ne znaju kako od najbogatijeg čovjeka mogu napraviti siromaha, od cvijeta – kaktus od zemlje – pustinju. Samom mojom pojavom, sve se mijenja. Zato, molim te, ne boj se, neću ti ništa. Samo mi dozvoli da budem tu jer ja sam veliki dio tebe od kojeg nema smisla bježati. Ili se pomiri s tim Ili nemoj Meni je svejedno... Ne boj se...

Ivona Kursan, 3.d

40


Sve je oko mene postalo gluma Danas će ljudi izdat i najboljeg druga Nemaš više pravih istinskih prijatelja Ne možeš vjerovati ni vlastitim roditeljima. Toliko je tužno i jadno sve oko mene Brate, trudin se pronaći u dobrom sebe Ali nekad jednostavno samo puknem Razljutim se i vikati na sve krenem Jer dosta mi je tih i takvih ljudi Svaki dio mene kad ih vidim ludi Svi smo mi ljudi, ali malo 'ko je čovjek Bog nam je dao sve i mi mu tako vratimo Dignemo puške i zaratimo Najveći neprijatelji smo zapravo sami sebi Svi bi nešto, a ni'ko se mijenjo ne bi Pa ajde, digni sad, faco, digni pušku Nije te sram, ubijaš djecu žensku i mušku Ajde, digni ruku na svoju ženu Vidiš li bol kad ti djeci suze krenu Ajde, faco prodaji ljude u bijelo roblje Radi sve samo da tebi bude bolje Šta je, faco, tučom možeš sve riješit? Ko će mu obitelj poslije, majmune, tješit?

Dobili smo jezik i usta da s njima komuniciramo Ne ,brate, da ostale gadimo i provociramo Da je volin te koliko i psovanja Šta da ti kažen, Bože moj Evo di ode sav trud tvoj 6 dana mučiti se i stvarati Ništa šta čovjek ne može pokvariti Sav trud otić će kao pepeo u vjetar Je li čovjek toga uopće vrijedan? Ali ti Bože od nas nisi odustao Imaš vjere u nas, nisi se ni ti predao Doće jednom iz guzice u glavu Ja ti govorin istinu pravu Doće nešto što će nas uništiti Ali i zbilju u glavi promijeniti

Jer smo ljudi, griješimo i griješit ćemo Najbitnije je da nešto istinski naučimo Al trebamo znati snositi i posljedice Ništa se ne događa nehotice Krivi smo i krivi ćemo biti. Kao što rekoh, treba to promijeniti Neke greške ispravimo, neke isprave nas Ja san ti Bože bio, i ostat ću vjeran pas! Ivan Gudelj, 2.e

41


Svi ljudi uče, svjesno ili nesvjesno, cijelog svog života i imaju opravdanu potrebu da njihovo učenje bude priznato i podržano. Zadatak škole nije samo stjecanje znanja, već poticanje znatiželje i razvijanje želje za stalnim učenjem i napredovanjem. Povezivanje sadržaja učenja sa stvarnim životom daje nastavi smisao, potiče znatiželju, aktivira učenika. GeoGebra je matematički program koji povezuje geometriju, algebru i analizu. Razvio ga je Markus Hohenwarter i međunarodni tim programera za poučavanje matematike u školama. Izradom matematičkih panoa uz pomoć programa GeoGebra povećava se zornost matematičkih sadržaja. A što kažu učenici? - „Geogebra je zanimljiv i edukativan program uz pomoć kojeg razvijamo svoju kreativnost, svoje sposobnosti i upoznajemo matematiku na drugačiji način.“

42


1.

Profesorica šta nas je natirala na ovo

2.

Nije ona plaćena za ovo

3.

Hrvatska glumica Katanić / Bivši izbornik hrvatske reprezentacije Slaven

4.

Duhovni vođa Škole

5.

Pjevačica Afrika / Nije jugo nego ? (sjeverni vitar)

6.

Umire posljednja / Dječji lik _____ Čvarak

7.

Osoba koja je ukinula školsko natjecanje u nogometu čim je došla na vlast

8.

Bivši voditelj, teška flegma

9.

Profesorica tjelesnog (grijala klupu u RK Podravka)

Anton Balić i Ivan Radić, 4.b

43


Kairos 23  

Školski list, Kairos

Advertisement