VJESNIK Hrvatski

The New York Times svrstao Zadar uz bok Parizu, Sydneyju…

Marija je s otoka Visa, živi u Hawthornu, u Melbourneu, sa sinom, pravo je nadahnuće

Marija Ruljancich, rođena 13. lipnja na hrvatskom otoku Visu, pretprošlog je utorka proslavila 110. rođendan. Ona je najstarija Hrvatica na svijetu, najstarija stanovnica Viktorije te treća najstarija osoba u Australiji. Pravo je nadahnuće za svoju veliku obitelj koju čini troje djece, troje unučadi, petnaestero praunuka i šestero pra-praunuka. U njenoj obitelji hrvatski blagdani veselo se slave, održava se duboka povezanost s korijenima predaka. Preživjela je dvije pandemije i dva svjetska rata. Nevjerojatan život.

Nezaboravna proslava 45. rođendana

Cijeli vikend je bio nezaboravan, posebne pohvale domaćinu HFS 'Lenek'

Prošlotjedni susret folklornih grupa na Hrvatskom festivalu folklora održanom u Adelaideu, čiji je domaćin bio Hrvatski folklorni sastav "Lenek", postigao je veliki uspjeh ne samo

Hrvatski veznjak iz Chelsea prešao u Manchester City

u promociji hrvatskog folklora, kulture i tradicije već i osnaživanju povezanosti hrvatskih folkloraša u Australiji. Prenosimo dojmove HKUD-a "Lado Geelong", koje žele podijeliti s drugima, o cijelog atmosferi sa samog putovanja i tog događanja ispunjenog folklorom, druženjem i odličnom zabavom, koje ih je ispunilo neizmjernim ponosom.

Pozdravljam vas i u ime naših anđela - vlč. Kasića i Alexe - s kojima smo ovo započeli davne 1978., rekla je 'teta Gizela'

Više od 600 uzvanika okupilo se u nedjelju, 24. lipnja, na velikoj rođendanskoj zabavi Folklorne grupe "Mladi Hrvati" - Clifton Hill, održanoj u dvorani Hrvatskog katoličkog centra Sunshine.

Brojni nekadašnji i sadašnji članovi ove folklorne grupe, rodbina, prijatelji te svi oni koji potpoma- žu njihov rad, svojim dolaskom još jednom su potvrdili svoju neizmjernu potporu čuvanju hrvatske kulture, tradicije i običaja koje sa sobom donosi njegovanje folklorne hrvatske baštine.

Uz odlične nastupe svih uzrasta ove grupe i predivne nošnje, rođendansko iznenađenje bilo je završno kolo "Ero s onoga svijeta". Nakon poslužene večere, svojom uvijek odličnom svirkom na plesni podij sve su podigli članovi benda "Major Minor".

Str.

7

Članovi grupe društvene potpore Greater Dandenong, koja djeluje u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga, tijekom svog susreta 15. lipnja uživali su u ručnim radovima i proslavi rođendana. Gospođa Šte�ica, inače volonterka i neiscrpni izvor kreativnih ideja, zajedno sa svojim prijateljima proslavila je svoj rođendan. KOLUMNA

Drugarica Ikača

Commemorates

Posolica koju mještani nazivaju “lojstra“ širila se zrakom dok smo uživali u spektakularnom pogledu na Ela�ite s najvećeg vrha otoka Šipana. „ Dolaskom na ovaj vrh ste zapravo upoznali Otok, ovako imate pogled na sve, ovaj doživljaj je neprocjenjiv!“, poručili su iz lokalne turističke agencije.

Otok Šipan jedan je od 14

„dragulja“ koji spadaju u Ela�itsko ili „Jelensko otočje“ (po grčkoj riječi elaphos=jelen), skupinu otoka smještenih zapadno od Dubrovnika te je ujedno i najveći u skupini.

Danas broji pola tisuće stanovnika kojima se ljeti pridruže mnogobrojni turisti.

Na Otoku se priča o ideji proširenja luke kako bi se stvorilo pristanište za jahte i jedrilice koje bi pomoglo sprječavanju uništavanja podmorja sidrenjem. Otočje je ime dobilo po jelenima koji su ondje obitavali, no da- nas se ondje mogu naći samo čagljevi i pokoji vepar.

Popevši se na sam vrh, nastala je tišina. Glasna tišina puna divljenja ovome omamljivom narančastocrvenom zalasku koji se prelijevao preko ponosnih Ela�ita.

Nadalje se samo moglo čuti škljocanje aparata koji su marljivo pokušavali prenijeti ovaj neprocjenjiv trenutak.

Nije bilo lako. Popeti se do samog vrha ovog prekrasnog otoka na krajnjem jugu naše Zemlje zahtjevan je zadatak.

Stigli smo znojni, umorni, bojali se paukova, ali ne i zmija otrovnica jer kako kaže Kelemen „Njih na Šipanu nema!“ . Dolaskom na sam vrh pogled na predivne grdosije što izranjaju iz Jadrana, uvjerio nas je da se sav trud isplatio.

Poznat po prekrasnim krajolicima i pješčanim plažama privlači brojne turiste. S Dubrovnikom je dnevno povezan brodskim linijama.

Morske orgulje sviraju prekrasne neskladne melodije dok Jadransko more zapljuskuje kamen…, piše američki dnevni list

New York Times uvrstio je Zadar na listu sedam svjetskih gradova koji nude najbolje iskustvo razgledavanja kroz šetnju. Zadar su tako svrstali uz bok Parizu, Marakešu, Seulu, Sydneyju, St. Louisu te Rio de Janeiru.

“Šetnja, nešto dulja od 3 kilometara, vodi vas na putovanje kroz vremenski period koji se proteže kroz gotovo sve faze hrvatske povijesti. A to je duga povijest, koja datira još iz 9. st. pr. Kr., kad su Liburni naselili ovaj poluotočni dio Hrvatske na spektakularnoj obali Dalmacije”, opisali su čitateljima.

“Šetnju započnite sjeverozapadnim dijelom poluotoka na Morskim orguljama, koje čini set 35 cijevi raspoređenih ispod 70 metara dijela gradske morske promenade znane kao Riva. Nagrađene Europskom nagradom za urbani javni prostor 2006., Morske orgulje sviraju prekrasne neskladne melodije dok Jadransko more zapljuskuje kamen i gura zrak kroz cijevi ispod sebe, pretvarajući šetnicu u nevidljivi, eterični orkestar”,

Petnaest muških i ženskih ekipa veslača ‘ukrstilo’ je u subotu, 24. lipnja, svoja vesla na 3. Kupu Borovik, slavonskom maratonu lađa na akumulaciji Borovik pokraj Đakova. Prvo je održana ženska, a potom muška utrka, prva u dužini od oko pet, a druga u dužini od približno osam kilometara.

Prva je na cilj stigla Udruga lađarica Sisak, druga Sparte Bjelovar, a treće su bile Đakovčanke. Dva sata kasnije

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068 sa starta su krenuli veslači; prvi su na cilj stigli veslači Udruge lađara Zagreb 1, druga je Udruga lađara Stablina, a trećeplasirana je Udruga lađara Gusari Komin.

Prvoplasiranima je mali i veliki, prijelazni štit dodijelio đakovački gradonačelnik Marin Mandarić, uručivši im i zlatne medalje. Veliki štit ide u trajno vlasništvo nakon tri pobjede neke ekipe. Maraton lađa pratilo je iznimno veliki broj ljudi.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV

Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Zadar je potpuno oduševio ugledni New York Times opisali su.

Nakon toga svojim čitateljima savjetovali su šetnju uz

Pozdrav suncu te oko sjeveroistočnog ugla Starog grada. Zatim spominju Gradski most

Urednici New York Timesa zamolili su pisce u gradovima diljem svijeta da predlože rute, a među njihovim se prijedlozima za najbolje gradske šetnje jedini u Europi, uz Pa-

Nakon stanke izazvane korona-pandemijom, sajmovanje se ponovno vratilo u Đakovo; u središtu grada održan je 12. sajam Đakovo Expo „Zlatne ruke“ koji je zajedno s drugim institucijama organiziralo Udruženje obrtnika Đakovo.

Sajam je regionalnog karaktera jer na njemu izlažu izlagači iz više slavonskih županija, a ima izlagački i kulturno-zabavni dio. Okupio je 40 izlagača – suhomesnatih slavonskih proizvoda, sireva, kolača, rukotvorina i dr. riz, našao i Zadar, koji je autor članka Alexa Crevara oduševio svojom poviješću. U članku šetnju opisuje kao petlju kroz razne segmente povijes� koji krase ovaj hrvatski grad. i Nova vrata te ulazak u Stari grad i obilazak Narodnog trga te Kalelarge. Slijedi obilazak crkve sv. Šimuna i Trga Petra Zoranića te Trga Pet bunara, a zatim savjetuju odlazak do Parka kraljice Jelene Madijevke. „Ispod vedrog plavog neba, mali urbani trg ispunjen je stolovima ka�ića zaklonjenih prostranim bež i tamnozelenim platnenim suncobranima. Ljudi u ležernoj odjeći šetaju trgom. Iza jednog ka�ića je zgrada od svijetle cigle, s balkonima na drugom katu“, stoji u tekstu.

U kulturno-zabavnom dijelu nastupili su članovi KUD-a Vesela Šokadija, mažoretkinje, ritmika i jazz dance KUD-a Sklad, a održana je i revija frizura. Te jasko posjećeni Festival čokolade. Mnogi su posjetili radionicr Kovački plamen za šokački znamen kada je majstorski kovač iz Đakova Franjo Vinković kovao šamiju i šokački šešir te radionicu Kistom vezem šokačke niti.

Preporučena tura zatim vodi do Kopnenih vrata i šetnje Rivom te završava ponovno kod Pozdrava suncu.

Sdolaskom ljeta, gradovi na moru postaju središta zabavnog života. Čini se kako je trenutno najživlje u Opatiji, poznatoj i kao kraljici hrvatskog turizma. Tamo je u subotu navečer održan ‘RetrOpatija’, kako ga ocjenjuju, tulum svih tuluma.

Te večeri Opatija je postala najveća diskoteka na Kvarneru sa starim uspješnicama koje su na ulice izvukli i one nešto starije.

Šareni vremeplov koji promovira ludo dobre dekade

DISTRIBUCIJA (Distribution): glazbene povijesti potrajao je do sitnih sati

Točkice, prugice, trakice i nezaboravne retro frizure vladali su Opatijom koja se zapravo cijela pretvorila u veliku pozornicu glazbeno-modnog vremeplova, zbog čega je bila razigrana i zanimljiva baš svima.

U drugom dijelu večeri, pa sve do prvih sati nedjelje plesalo se uz disco hitove u najvećoj diskoteci na Kvarneru, poznatoj Ljetnoj pozornici.

CIJENA PRIMJERKA

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc.

Suprug je bio u ratu, a ja s djecom u prognaništvu, među prvima smo se vratili u Tinj, a naš sin Luka je prvo dijete koje je kršteno u tada još zapaljenoj crkvi, govori Vila, Martinova majka

Ćaća, pusti me da igram nogomet! Zapamti, nećeš se pokajati. Tako je Martin Erlić (25), ‘vatreni’ koji je ponovno oduševio naciju fotogra�ijom iz polja samo nekoliko dana nakon završnog tunira Lige nacija, rekao svom ocu 2007. moleći ga da ga tata pusti u obližnje Raštane, u trećeligaša koji je imao dobru školu nogometa.

I otac je popustio, s devet godina Martin je krenuo u Raštane, svaki dan pješice preko polja, od njegovog Tinja do Raštana, dva i pol kilometra. I natrag. Pa onda s 12 godina u Zagreb, gdje je stanovao kod prijatelja, nakon toga i u Rijeku, gdje je živio sa sestrom Anom, na koncu sa 16,5 godina u Parmu...

- Puštao sam ga da ide jer sam vidio da on to voli. Pitali su me ljudi u selu: “Mićo, kako će ti dite samo po svitu”, ali ja sam vjerovao u njega - svojevremeno se prisjetio Nino Erlić, kojeg u selu zovu Mićo.

- Isplatilo se, ali ne zbog toga što je postao nogometaš i reprezentativac, nego zbog toga što je ostao čovjek, kakvim sam ga odgajao.

Martin je peto dijete u obitelji Erlić, jedini se rodio nakon što se obitelj iza rata

Mađarski vojni helikopter s tri pilota srušio se prošlog tjedna u kanjonu Čikole nedaleko Drniša tijekom vojne vježbe koja se odvijala u okviru NATO-a. Nije bilo preživjelih, sva trojica pilota su pronađena mrtva. S obzirom da je olupina helikoptera bila na liticama, oprezno se pristupilo izvlačenju stradalih. U sljedećim danima će i ostaci letjelice biti izvučeni. Na teren su, hrvatske predstavnike pristigli i istražitelji mađarske vojske.

Istraga će se provodi po pravilima koja vrijede za NATO.

Iako još nema službenih podataka, nagađa se da je posrijedi ljudski faktor. Mađarski piloti su došli u Hrvatsku uvježbavati lama... Navikao sam cijeli život raditi s roditeljima i ništa mi nije teško. Svjestan sam kakav je moj život kao nogometaša, ali znam cijeniti i ljude poput mojih roditelja koji žive od svog rada na selu. Da nisam nogometaš, vjerojatno bih i ja nešto slično radio i živio od svog rada. I ne bih mijenjao ništa iz svog djetinjstva, ma koliko težak bio rad u polju i oko stoke ili razvoženje betonskih blokova s ocem. Sve to me izgradilo u ovo što sam danas. I iznad svega očevo inzistiranje da

vratila u Tinj u zadarskom zaleđu, s mamom Vilom, sestrama Ninom i Anom te braćom Lukom i Antom.

- Suprug je bio u ratu, a ja s djecom u prognaništvu, najprije u Biogradu, pa u Austriji, a onda i u Mošćeničkoj Dragi. Među prvima smo se vratili u Tinj, a naš sin Luka je prvo dijete koje je kršteno u tada još zapaljenoj crkvi.

Martin se rodio tri godine kasnije - dodala je mama Vila. Erlići su skromna i skladna obitelj, obrađuju zemlju, žive od poljoprivrede i stočarstva. I sva djeca im pomažu, pa tako i Martin. Imaju po 500 stabala masline i višnje, 1000 trsova u vinogradu, hektare polja zasađenih mrkvom, kapulom, češnjakom, graškom, bobom..., stado ovaca, svinje, kokoši...

- Tajna dobrog uroda je pripremiti zemlju, kao što i ja moram pripremiti tijelo uoči sezone. Od životinja obožavam konje, koje nismo nikad imali, ali volio bih ih

Može nositi do 75 zrakoplova i preko 4000 članova posade, a pokreću ga dva nuklearna reaktora

Najmoderniji nosač zrakoplova na nuklearni pogon, USS Gerald R. Ford, uplovio je u ponedjeljak ujutro u Split. Dok nosač plijeni poglede, posada iščekuje slo- imati nekad u životu. A u djetinjstvu je bilo anegdota i sa životinjama, jednom me napao gusak jer sam se previše približio njegovim guskama - kazao je nasmijani Martin.

Novinarima je otkrio i što mu je bilo najdraže, a što najteže raditi u polju.

- Najdraži je posao vaditi krumpire, dođe 15-20 ljudi pa je zezancija. Mrkva se ručno bere, prođu plugom pa ih mi pokupimo. S bratom sam vodu vozio kamionom kad treba natapati povrće.

A najmanje drago... Ne, nije raznositi đubar nego u ići zimi u polje, kad je ledeno, vadiš mrkvu i smrzneš se. Pomažući obitelji kao dijete sam stekao radne navike, a hodajući do treninga po kamenjaru ojačao sam zglobove - nasmijao se Martin, koji se rado vraća kući, kad god ima priliku.

- Ovdje u Tinju se vratim u djetinjstvo, ovaj mir me opusti, naspavam se i za dva dana sam kao nov. Život u gradu je potpuno drugačiji, buka, ga- popravljam ocjene ako želim igrati nogomet. Bio je strog, ali pravedan i u njemu sam uvijek imao oslonac u životu. Šećući po Tinju s Martinom novinari su se uvjerili koliko je naš novi reprezentativac ostao skroman, zaustavljao se, pozdravljao susjede, za svakoga je imao lijepu riječ...

- Odavde sam krenuo, sve te ljude poznajem cijeli život, od kad smo u polju vadili krumpire, navodnjavali povrće, vadili mrkvu, kapulu, hranili stoku... Tada sam se zaljubio u selo i volio bih jednoga dana živjeti na selu, imati svoju farmu i konje. Konje jako volim, prekrasne su životinje.. Volio bih da i moja djeca odrastaju na selu, uz životinje, to će im dati drugu dimenziju - zaključio je ovaj simpatični mladić.

letove helikopterom u planinskim uvjetima.

Nažalost, iako su se trebali najniže spuštati do 300 metara iznad razine zemlje, oni su se očito tijekom ovog kobnog leta spustili puno niže u sam kanjon rijeke Čikole. Moguće je kako je mađarski helikopter tijekom leta zapeo za ‘zipline’, žice kojima su radi turističke atrakcije spojena dvije litice iznad kanjona. Hrvatske vlasti izrazile su sućut Mađarskoj, a iz Budimpešte su zahvalili hrvatskoj strani na brzoj pomoći.

Zadnje vijesti govore kako žice ‘ziplinea’ ipak nisu potrgane, te bi uzrok pada moglo biti nešto drugo.

bodan dan u Splitu. Mornari su snimljeni kako strpljivo čekaju izlazak s nosača.

- Možete nam preporučiti neke restorane? Gdje je dobro za pojesti? Je li more ovdje dobro za kupanje?

Koja je najbliža plaža centru? - samo su neka od pitanja koja su postavili mornari novinarima prilikom posjeta nosaču.

Na nosaču se trenutno nalazi oko 4600 ljudi koji će do srijede moći uživati u Splitu.

U veljači je USS Harry S. Truman nosač aviona bio u

Splitu, a tada su mladi mornari uživali u bogatoj gastronomskoj ponudi Splita, a neki do njih tražili ljubav na Tinderu.

Ovaj nosač aviona dugačak je čak 337 metara, može nositi do 75 zrakoplova i preko 4000 članova posade, pokreću ga dva nuklearna reaktora, što mu omogućuje brzinu plovidbe do 56 kilometara na sat, može ploviti 20-ak godina bez tankiranja, opremljen je dvopojasnim, najnaprednijim radarom, a vrijedan je 13 milijardi do- lara.Američka mornarica planira zamijeniti sve nosače zrakoplova klase Nimitz u sojoj �loti ovim modelom, a USS Gerald R. Ford prvi je u svojoj klasi. Brod je naziv dobio prema 38. predsjedniku

Sjedinjenih Država Geraldu Fordu.

Iz hrvatske vlade su poručili prošlog tjedna kako je riječ o rutinskom posjetu. I dosada su američki vojnici dolazili na predah u hrvatske luke. Pritom, za razliku od ranijih dolazaka, vojnici ne daju izjave medijima.

Tijekom 2025. godine planira se početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u općini Dvor, a početak rada centra predviđen je za 2026. godinu, rečeno je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

“Dosadašnji istražni radovi i mjerenja na lokaciji ne ukazuju na moguće negativno rješenje u studiji utjecaja na okoliš, ali kao konačnu potvrdu prikladnosti lokacije Čerkezovac za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekat ćemo analizu i interpretaciju provedenih istraživanja u sklopu studije, čiji rezultati će biti javno dostupni”, kažu u ministarstvu.

Studija će, ističu, propisati mjere zaštite okoliša kojima se sprječavaju negativni utjecaji prilikom rada skladišta radioaktivnoga otpada.

Hrvatska vlada pruža snažnu podršku

Hrvatima u Srbiji, poručio je premijer

Hrvatski premijer i premijerka Srbije Andrej Plenković i Ana Brnabić otvorili su u petak Hrvatski dom –Maticu novo sjedište Hrvata u Srbiji, koju je potpunosti �inancirala vlada Hrvatske.

Novo zdanje nedaleko od središta Subotice bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekt bi trebao biti i centar kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice u Srbiji.

Premijer se prije toga u Subotici sastao sa srbijanskom premijerkom te je poručio da dvije zemlje nastoje u dijalogu i smirenom ozračju rješavati otvorena pitanja.

Do posjeta hrvatskog premijera Hrvatima u Srbiji dolazi u razdoblju otopljavanja odnosa Hrvatske i Srbije koje je počelo imenovanjem čelnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova za ministra u Vladi Srbije u listopadu 2022.

Plenković je posjet hrvatskoj manjini započeo susretom sa srijemskim biskupom koadjutorom Fabijanom Svalinom u vojvođanskom gradu Srijemskoj Mitrovici.

Nakon toga otišao je na susret s vodstvom zajednice na sjever Vojvodine u Suboticu. “U snažnom partnerstvu realiziramo brojne projekte koji

Na popisu stanovništva koji je u Srbiji proveden u listopadu prošle godine 39.107 građana izjasnilo se Hrvatom, 18.793 manje nego 2011. Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no razvidan je pad broja pripadnika tamošnje hrvatske pridonose boljem položaju Hrvata u Srbiji!”, tvitao je hrvatski premijer.

Hrvatskoj zajednici u Srijemskoj Mitrovici, srijemskim biskupu Svalini i predstavnicima župe sv. Dimitrija zajednice. premijer je zahvalio što skrbe o očuvanju hrvatskog identiteta i kulture.

Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrva�ma izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika. U Beogradu je, po tom popisu, manje od 5000 Hrvata.

“Hrvatska vlada pruža snažnu podršku Hrvatima u Srbiji!”, poručio je premijer na Twitteru.

Predsjednik hrvatske Vlade će u petak navečer u Subotici sudjelovati i u proslavi praznika hrvatske manjine Dana rođenja biskupa Ivana Antunovića.

Na svečanoj akademiji u subotičkoj Gradskoj kući nagrađeni su najbolji učenici cjelovite nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji.