Crna predviđanja za zajmoprimce

problema oko podmirivanja dugova, posebice ako dođe do promjene u njihovim primanjima ili im se povećaju troškovi.”

Pokrivanje troškova zajma unaprijed je pokrivanje rate kredita prije datuma na koji ona dospijeva, a pokriće/ uštedu predstavljaju sredstva koja bi se mogla povući kako bi se dugovanja podmirivala ako dođe do pada primanja.

Prognoze za budućnost na temelju činjenice da će kamatna stopa ostati na 3.75% više nisu aktualne, a u Izvješću se također navodi da je došlo do malenog povećanja plaća zajmoprimaca kao i ukupne nezaposlenosti.

Za one koji nemaju ušteđevine, predviđanja su crna budući da se predviđa da će čak 14% zajmoprimaca potrošiti svoju ušteđevinu do sredine 2024. ne smanje li potrošnju. Dodatnih 9% zajmoprimaca moglo bi svoju ušteđevinu potrošiti u istom razdoblju čak i ako smanji nepotrebnu potrošnju - i to u „golemim iznosima”.

U najgorem scenariju u kojem bi se nezaposlenost povećala, oko 10% kućanstava potrošit će svoje ušteđevine u roku od šest mjeseci, čak i ako smanje potrošnju za čak 80%. Među ostalim rezultatima Izvješća Središnje banke nalazi se i taj da bi se oko 15% onih s niskim ušteđevinama koji su posudili novac u vrlo niske promjenjive kamate također našlo u mnogo većem riziku od nemogućnosti podmirivanja obveza s obzirom na povećanje kamatnih stopa.

„Plan otplate ovih zajmoprimaca vjerojatno je vrlo blizu ili iznad maksimalne granice koju je zajmodavac procijenio da si mogu priuštiti u trenutku odobravanja zajma”, navodi RBA. „Ovi zajmoprimci vjerojatno nemaju drugih ušteđevina osim onih u sklopu zajma za nekretninu, za razliku od onih koji su zajmove posudili uz �iksnu kamatnu stopu.

Ova skupina zajmoprimaca uključuje i one koji prvi put kupuju nekretninu, iako njihov udio u ovoj skupini

Izvješću.

„Udio zajmoprimaca s niskim primanjima koji više od trećine prihoda usmjeruju na podmirivanje zajma za nekretninu također se povećao, s oko četvrtine prije prvog povećanja kamatnih stopa u svibnju 2022. na oko 45% u siječnju 2023.

„Za razliku od njih, oko 5% zajmoprimaca s najvećim primanjima troši preko trećine prihoda na podmirivanje zajma za nekretninu, ali ovi zajmoprimci uglavnom mogu podmiriti veće troškove podmirivanja zajmova u odnosu na njihove prihode.”

U Izvješću Središnje banke Australije navodi se da veće kamatne stope polako ostavljaju traga na novčanike građana budući da je potrošnja u prvom kvartalu 2023. pala.

Bez obzira na sve, Središnja banka predviđa da će većina kućanstava moći dodati novac svojim ušteđevinama namijenjenim za podmirivanje zajmova za nekretnine, ali sporije negoli je to bio slučaj u protekle dvije godine.