‘Blagdan slavni svetkujemo, ustanovu spominjemo gozbe što je dade Spas’

Misno slavlje predslavili su mons. Bosiljko Rajić i vlč. Velimir Maglica, koji je pročitao nekoliko stihova "Posljednice"

Pripremila: Suzana FANTOV

Blagdan Tjelova – dana kada se spominjemo ustanovljenja euharistije na Veliki četvrtak, pričesti, sakramenta tijela i krvi Kristove, kao i uspomene na posljednju Kristovu večeru - svečanom sv. misom i procesijom proslavljen je u četvrtak, 8. lipnja, u Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Teveliać u Clifton Hillu. Misno slavlje predslavili su mons. Bosiljko Rajić i vlč. Velimir Maglica, koji je pročitao nekoliko stihova "Posljednice" – sekvencije koje su originalno u liturgiji slijedile nakon pjevane "Aleluje" za vrijeme sv. mise, a prije čitanja ili pjevanja Evanđelja.

Himan koji izražava neizmjernu dubinu Otajstva euharistije, "Hvali Sion Spasitelja", na poseban način progovara o onome što se slavi i pomažu boljem upoznavanju, razmatranju i odavanju slave, hvale i poštovanja prema slavljenom otajstvu.

Hvali, Sion, Spasitelja, Vođu svog i Učitelja pjesmama i popijevkom.

Uzdiži ga iznad svega, ne ćeš preveć hvalit njega niti kojom pohvalom...

Euharistija primjereno označava i čudesno ostvaruje zajedništvo našega života s Bogom i jedinstvo Božjega naroda, na čemu se temelji sama Crkva. U euharistiji jest vrhunac kako djelovanja kojim Bog u Kristu posvećuje svijet, tako i bogoštovlja koje ljudi iskazuju Kristu i po njemu Ocu u Duhu Svetome. Euharistija je sažetak i ukupnost naše kršćanske vjere.

U svojoj propovijedi vlč. Bosiljko Rajić podsjetio je na zahvalnost za dar euharistije, koja je vrhunac zajedništva - ne samo vjernika u susretima na misnim slavljima, već u susretima s Bogom.

Stoga se trebamo moliti za učvršćivanje našeg zajedništva u presvetoj euharistiji, jer gdje je zajedništvo tu je i ljubav, a gdje je ljubav tu je i Bog.

Stoga ne smijemo zaboraviti Isusove riječi: „Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime tu sam i ja s njima“

Prikpljene la�ce za prosipanje na počeku procesije i „Gdje sam ja ondje će biti i moj služitelj“.

Nakon sv. mise krenulo se u procesiju s "nebom" (baldahin), koji se nosio nad Presvetim Oltarskim Sakramentom. Procesije nisu samo ostatak prošlosti i običaji koji se vuku iz nekih mjesta, nego izražavaju živu vjeru vjernika da je Isus uistinu prisutan u euharistiji – posvećenoj hostiji, želju za Isusovim blagoslovom; stoga je hvalevrijedan začetak tijelovske procesije u ovoj hrvatskoj katoličkoj zajednici Clifton Hilla.

Priprema se smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada te povećanja mirovina i plaća

Usporedno s procesom intenziviranja usvajanja europske pravne stečevine na državnoj razini u ovom se trenutku vrši priprema za donošenje novih zakonskih rješenja na federalnoj razini kojima HDZ BiH i stranke “trojke” namjeravaju značajno smanjiti porezno opterećenje na rad, odnosno rasteretiti poslovnu zajednicu, istodobno podižući

investicijsku klimu na višu razinu, piše Večernji list BiH.

Politički dogovor navedenih stranaka uobličen u programski dokument “Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti” kao važnu stavku ima upravo ekonomske reforme, od kojih se izdvajaju smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada te povećanja mirovina i plaća, a posebice minimalne mirovine i plaće.

Večernji list doznaje kako se u ovom trenutku pripremaju izmjene dvaju zakonskih rješenja - onoga o doprinosima te o dohotku, a izvori upućeni u tematiku govore nam kako je cilj smanjiti porezno opterećenje kako bi se poslodavcima osigurao ambijent za povećanje plaća radnicima. Istodobno, ovi reformski zakoni bi s druge strane jamčili zadržavanje �iskalne stabilnosti sustava.

Upućeni ističu kako je zapravo riječ o temeljnoj ekonomskoj reformi, čija bi provedba u značajnoj mjeri unaprijedila gospodarsku sliku Federacije BiH, stvorila pretpostavke za rast primanja radnicima, ali i za proširenje poslovanja gospodarskih subjekata, odnosno otvaranje novih radnih mjesta. Reforma poreznog sustava jedan je od zadataka za koji je utvrđeno kako predstavlja ključ unaprjeđenja stanja u ekonomiji, a što je osobito važno u vremenu kada se, uslijed različitih poremećaja na tržištima, očekuje i smanjenje gospodarske aktivnosti u BiH. Drugim riječima, reformama će se amortizirati takvo stanje, odnosno omogućiti poslovnim subjektima u BiH da što lakše posluju te svojim radnicima u konačnici isplaćuju veće plaće, ali i planiraju dodatno proširenje aktivnosti.

Olakšavanje poslovanja svakako treba promatrati i kroz prizmu najavljenih reformi koje će se odnositi na preustroj

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

U mom novom romanu, koji će uskoro biti objelodanjen, između ostaloga pišem: “Povijest Bosne i Hercegovine je veoma komplicirana, a svaki od tri njezina naroda ima svoju povijest, svoje obrazovanje, svoju istinu i nema ni najmanje šanse da povjesničari i intelektualci iz ta tri naroda usuglase neku zajedničku povijest, obrazovanje, istinu.

Ova tvrdnja o nemogućnosti dogovora čak i oko zajedničkoga obrazovanja na prvi pogled izgleda nevjerojatna, netko bi rekao i glupa – čuj matematiku ne mogu učiti u zajedničkom obrazovnom programu!? Međutim, ovo je veoma lako dokazati na samo jednom jedinom primjeru koji zorno govori da je i to nemoguće ovdje dogovoriti. U srednjoj mješovitoj školi, kada djeca već više toga znaju o svom jeziku, svojoj pripadnosti nekom od naroda, nastavnik, Bošnjak, djeci predaje matematiku i kaže im: ‘Kutarišite (riješite, nap.a.) ovaj zadatak!’

Dijete Hrvata i Hrvatice došlo je kući i pita oca što znači kutarišite. Čuj, kutarišite! Naravno da je i tebi smiješno to kutarišite. I sad će roditelji, Hrvati ili Srbi prihvatiti da njihova djeca imaju zajednički program. Jasno da će kazati – riješimo se takvog obrazovnog programa u kojem se našoj djeci nameću turcizmi, takvo što ne želimo ni u snu, niti nas se na to može prisiliti.” javne uprave, ali i druge reforme kojima će se potencijalnim investitorima uvelike olakšati realizacija poslovnih ideja. Digitalizacija javne uprave, smanjenje birokracije prilikom registracije obrta i drugih poslovnih djelatnosti, sveobuhvatna reforma školskog sustava, uvažavajući ustavne nadležnosti županija - sve su to zadaci čijim bi rješavanjem BiH, odnosno njezine razine vlasti, u značajnoj mjeri ojačala svoje gospodarstvo. To je važno i zbog činjenice da se pred BiH otvara mogućnost snažnijeg priljeva investicija s tržišta zapadne Europe koja sada traži zemljopisno bliža područja.

U BiH se već osjeća usporavanje ekonomske aktivnosti, pa je tako u Federaciji BiH u travnju zabilježen pad izvoza od 15,7 post

Smanjena ekonomska aktivnost na tržištima Europske unije, a što je odlika gospodarstava niza zemalja od kojih dobar dio čini skupinu iznimno važnih vanjskotrgovinskih partnera BiH, dovodi do situacije u kojoj su izvoznici iz BiH u problemima.

Potražnja za robama iz BiH je kao posljedica navedenih procesa manja, a to samo znači i kako je samo pitanje vremena kada će se trendovi opadanja BDP-a osjetiti i u domaćem ekonomskom prostoru.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković potvrdio je za Večernji list kako je točna informacija o smanjenju izvoza roba uslijed događanja na europskim tržištima. A to se vidi i po nekim pokazateljima kada je riječ o mjesečnom kretanju vanjskotrgovinske razmjene. Tako je nedavno profesor Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar i dekan Sveučilišta

SSST u Sarajevu, naglasio kako se unutar BiH već osjeti usporavanje ekonomske aktivnosti, objasnivši kako je, primjerice, u slučaju Federacije u travnju zabilježen izvoz manji za 15,7 posto.

Kada se tome dodaju i prognoze koje govore kako nas u ovoj godini očekuje ekonomski rast od svega 2 posto, a što je gotovo isto kao da smo tehnički u recesiji, Hadžić predlaže niz mjera kojima bi se situacija popravila, a u prvom redu navodi nužnost izmjene poreznih zakona.

Izvorno orijentirano gospodarstvo u BiH koje je, zapravo, ovisno o kretanjima na tržištima nekoliko zemalja morat će ovo krizno razdoblje prebroditi dobivajući prijeko potrebne pozitivne inpute od vlasti na različitim razinama, a osobito kada govorimo o tematici nameta na rad.

U predstojećem razdoblju planirano je iznalaženje novih prijedloga koji će uzeti u obzir preliminarne analize utjecaja spomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i proračune u FBiH. Porezne politike u srednjoročnom razdoblju, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i pristojbi koje opterećuju gospodarsku aktivnost.

Ojačavanje domaćeg gospodarstva svakako treba pro- matrati i kroz prizmu novih investicija, ali i poboljšanja ukupnog poslovnog ambijenta. Vlada je stoga nedavno najavila kako su ključni prioriteti u srednjoročnom razdoblju kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija.

Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za �inanciranje infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta i brzih cesta te unaprjeđenja zračnog i željezničkog prometa Federacije.

Vlada FBiH smatra nužnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, odnosno jačanju �iskalne discipline i kontrole proračunske potrošnje, čime bi se tzv. �iskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u �inanciranje infrastrukturnih projekata.

Pitanje investicija osobito dolazi do izražaja kada se uzme u obzir činjenica da BiH zbog niza čimbenika postaje privlačan prostor za ulaganje poslovnih subjekata sa zapada Europe, no da bi se taj proces ubrzao, nužno je provesti reforme koje uključuju smanjenje birokratskih procedura, odnosno digitalizaciju javne uprave.

U Sarajevu je sedmog lipnja otvoren Sedmi History fest (bošnjački, nap. a.) i trajao je do 10. lipnja. Osnovna tema bila je „Država, nacija i europske integracije BiH i jugoistočna Europa 1943 - 2023.” Akademik, Husnija Kamberović govorio je na temu “Bošnjački sabor 1993. i identitet Bošnjaka”. Spomenuo je kako se prvi kongres, na kojemu su rekli da su dotadašnji Muslimani od tog dana Bošnjaci, dogodio u vrijeme kada je rat Armije i HVO bio na vrhuncu, kada je stanje bilo krajnje nepovoljno po Armiju BiH, kada je došlo i do agresije Muslimana na Muslimane samo on to tako nije kazao nego je spomenuo rat s Fikretom Abdićem, vrijeme kada je u opticaju i Vance Owenov plan, pa onda Owen-Stoltenbergov.

Zašto tvrdim da u Bosni I Hercegovini - svaki od tri njezina naroda ima svoju povijest, svoje obrazovanje, svoju istinu i nema ni najmanje šanse da povjesničari i intelektualci iz ta tri naroda usuglase neku zajedničku povijest, obrazovanje, istinu? Jer je to točno! Dugo vremena su Bošnjaci u BiH uvjeravali svijet kako su oni za jedinstvenu, cjelovitu, nedjeljivu, suverenu i tralalala Bosnu (i Hercegovinu), ali laži se kad-tad razotkriju. Tako je na ovom Sedmom History festu akademik Kamberović kazao i sljedeće: “Bilo je onih koji su mislili tada da treba prihvatiti podjelu BiH i napraviti bošnjačku državu, kao Haris Silajdžić za kojega je to izrijekom kazao prof. Šaćir Filandra”. No najzanimljivije je tek uslijedilo. Kamberović je ustvrdio da je i Alija Izetbegović bio spreman na podjelu BiH, ali tadašnji njihov Sabor to nije prihvatio, protiv podjele su bili Muhamed Filipović i Nijaz Duraković.

Kad smo već kod novije povijesti, sva tri naroda imaju svoje viđenje i nitko neće odstupiti ni milimetra od svoje istine. Isto je i za raniju povijest. Dok Bošnjaci govore o hiljadugodišnjoj povijesti Bosne, to Hrvati i Srbi ne prihvaćaju. Jasno je da novopečeni Bošnjaci nastoje stvoriti svoj identitet iz razloga kako bi BiH proglasili samo svojom. Pitam se kad će se pojaviti neki bošnjačko-muslimanski intelektualac koji će javno reći istinu: „Da, mi današnji Bošnjaci nastali smo od Hrvata i Srba koji su prelazili na islam, silom ili na neki drugi način sad je manje bitno.

Ako bi ih Srbi i Hrvati zbog toga počeli zafrkavati dovoljno bi bilo da im kažu: „Pa što bi se mi sramili, nismo mi, muslimani, prelazili na islam nego vi Hrvati i Srbi. Ako se netko zbog treba sramiti onda se vi sramite, vi ste prelazili na islam!” Na taj bi način svi povijesni prijepori prestali. No, ima tu jedan “mali” problem. Ako bi to kazali ništa od, samo njihove, zamišljene države Bosne, pa ni one bošnjačke koju su zagovarali na Prvom saboru Alija Izetbegović i Haris Silajdžić, kao i neki Bošnjaci-muslimani danas.

Neki dan, nakon olujnog vremena, nestalo nam je u selu interneta. Razlog, dok su komunalci bagerima i rovokopačem čistili odvodne kanale potrgali su kabel. Moj stričević, koji Putina i Ruse ne može smisliti, najozbiljnije je tvrdio kako je to uradio Putin. E, sad?

Nakon što se zna da je Bidenova administracija, tri mjeseca prije rušenja “Sjevernog toka”, znala da Ukrajina planira tajni napad, kad se danas pouzdano zna da je to uradila Ukrajina i pored toga nema šanse uvjeriti mog rođaka da Sjeverni tok nije srušio Putin, niti da on nije kod nas izazvao nestašicu interneta.

Niti o ratu, niti nakon rata Rusije i Ukrajine, nikad se nitko neće dogovoriti o jedinstvenoj povijesti, kao što se moj stričević nikad neće usuglasiti s nama ostalima da Putin nije potrgao kabel za internet u našem selu.

Budući da bi za povijest trebalo tisuće stranica, a ni tisuće stranica ne bi uspjele ovdje stvoriti zajedničku povijest tri naroda u Dragoj Našoj, kratko ću o jednom važnom događaju.

Vjerovali ili ne održana je zajednička sjednica vlade Federacije Bosne i Hercegovine i vlade Republike Srpske i to na prijedlog RS! Čak su bez prijepora donijeli i sedam zaključaka! Predsjednik vlade FBiH Nermin Nikšić kazao je kako se nećemo gledati preko nišana nego probleme rješavati dijalogom. Konačno nešto pametno. Nije bilo riječi o povijesti, pogotovu ne o nekoj ljepšoj i boljoj, koju sva tri naroda u Dragoj Našoj pokušavaju napraviti.