Iskorišteno milijarda eura

Do početka zime više nitko ne bi trebao biti u kontejnerima koji nisu pogodni za dugoročni smještaj

Iako se jedno vrijeme govorilo da Hrvatska neće uspjeti iskoristiti sva sredstva koja su joj bespovratno dodijeljena iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje posljedica potresa u Zagrebu i na Banovini, na sreću to se ipak nije dogodilo.

Štoviše, utrošila je i nešto više sredstava koji će joj biti naknadno dodijeljeni iz istog fonda. Da se puno obnavlja vidljivo je i po brojnih građevinskim radovima koji se odvijaju na tim područjima.

Premijer Andrej Plenković objavio je u ponedjeljak na Twitteru da je Hrvatska iskoristila sva dodijeljena sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za zagrebački i petrinjski potres.

“Pokrenuli smo i realiziramo niz projekata obnove obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih objekata te prometne infrastrukture, napisao je premijer uz zahvalu Europskoj komisiji.

Hrvatska je, dodao je, s danom 9. lipnja iskoristila obje alokacije Fonda solidarnosti

Zagreb je teško prohodan zbog građevinskih radova za zagrebački i petrinjski potres u iznosu od 1,003 milijardi eura.

Po podacima koje je objavio na Twitteru za saniranje posljedica zagrebačkog potresa alocirana (dodijeljena) su 684 milijuna eura dok je iskorišten 691 milijun eura, što čini 101 posto sredstava. Za obnovu na području petrinjskog potresa alocirano je 319 milijuna eura a iskorišteno 412 milijuna eura što čini 129 posto.

Plenković je poručio da uz dodijeljena sredstva vode konstrukcijsku i cjelovitu obnovu za izgradnju sigurnijih, energetski učinkovitijih i otpornijih zgrada. Situacija se promijenila nakon imeno-

Zbog švicarca podignuto je 40 tisuća tužbi protiv banaka, a Vrhovni sud još nije donio usuglašeni stav o konvertiranim kreditima. Od 2019. do danas na hrvatskim sudovima podignuto je oko 40.000 tužbi vezanih za kredite u švicarskim francima. Budući da je 13. lipnja zadnji dan kada potrošači mogu tužiti banke jer već sutradan nastupa zastara, izvjesno je da je to i konačni broj.

vanja Branka Bačića za ministra graditeljstva. On je počeo obilaziti potresom pogođena područja i sustavnije se baviti obnovom. Također je počeo ljudima koji se nalaze u kontejnerima nuditi zamjenski smještaj u stanovima čiji se najam i režije plaćaju iz tog Fonda dok god im se ne obnove kuće ili stanovi u kojima su ranije živjeli. Obećao je kako do početka zime više neće nitko biti u tim kontejnerima koji nisu pogodni za dugoročni smještaj. To se ne odnosi na one koji imaju kontejnere uz svoje oštećene kuće i imanja iz kojih nisu željeli otići u organizirani smještaj jer imaju blago za koje se moraju brinuti ili vrtove koje obrađuju.

Radi se o tužbama klijenata, potrošača, koji su zbog kredita u švicarskim francima pali u dužničko ropstvo. Tužbama od banaka traže povrat razlike između ugovorene i stvarno plaćene kamate i onih u kojima se traže isplate zbog preplaćenih kamata.

Potrošači, dakle, oni koji su uzeli takve kredite, su na sudovima već dokazali da su odredbe iz ugovora o valutnoj klauzuli u švicarcima i promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene i ništetne, ali su ostali sporni oni slučajevi u kojima su se potrošači nakon 2014. odlučili na konverziju kredita u eurske.

U takvim slučajevima potrošači su također tužili banke tražeći povrat preplaćenog, ali sudovi su donosili različite odluke.