Pada industrija u BiH, proizvodnja u nekim branšama niža za 40 posto

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH) prijelazu iz prošle u ovu godinu, sve izgledniji je njezin nastavak u drugoj polovini godine.

Hrvatska je proslavila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i 28. obljetnicu vojno-redarstvene akcije “Oluja”. Srbi su priredili obilježavanje sjećanja na “pogrom” Srba u akciji “Oluja”. Bošnjačko-muslimanski dužnosnici napali su i jedan i drugi događaj.

Ima li Hrvatska pravo slaviti “Oluju”? Naravno da ima. Kao suverena država imala je pravo osloboditi svoj teritorij pa tako i slaviti pobjedu. Imaju li Srbi pravo obilježavati “pogrom” nad Srbima, imaju li pravo “Oluju” nazivati zločinačkom i etničkim čišćenjem Srba? S njihove točke gledišta imaju. Imaju li pravo Ratka Mladića zvati herojem, a Aliju Izetbegovića, Nasera Orića, Antu Gotovinu zločincima? S njihove točke gledišta imaju. Imaju li Bošnjaci-muslimani pravo govoriti o dogovoru Hrvatske i Srbije na njihovu štetu? S njihove točke gledišta imaju.

Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata, kao i rasta eura. Štoviše, kumulativni rast kamatnih stopa od 400 baznih bodova, njihov dodatni rast uz slabljenje �iskalnog stimulansa s vremenskim pomakom slabi domaću potražnju, što ne može poništiti ni (teoretski) značajan oporavak izvoza. Kao najveća ekonomija, Njemačka ni u jednom ciklusu rasta kamatnih stopa u posljednjih 50 godina nije izbjegla recesiju. Istodobno, glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za euro područje u svibnju, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku šalju nam negativne signale, osobito za prerađivačku industriju. I dalje je prisutna neizvjesnost u pogledu isporuka ključnih energenata u nastavku godine. Vjerojatnost recesije u Europi u sljedećih 12 mjeseci malo je iznad 40 posto. U 2023. HUP i dalje očekuje de facto stagnaciju ekonomije u euro području i potom prosječni rast od svega 0,5 posto u 2024. godini - naveli su u svom priopćenju.

Upravo se recesiju u Njemačkoj najviše gleda s područja Balkana jer mnogo toga vezano je uz najjaču europsku silu. Milijarde maraka iz te ze- mlje pristižu u BiH. Tamo se koristi termin “tehnička recesija”, međutim, i pticama na grani jasno je da su građani pod jakim udarom rasta cijena hrane, energenata, stanovanja i da su na udaru krize svjetskih razmjera.

U Njemačkoj čak i nema naznaka sustavnog oporavka, što je novi ozbiljan problem, a jedini konkretan plan koji vidimo je nastavak usisavanja radne snage jer se novim zakonom predviđa useljenje novih 400 tisuća radnika u Njemačku. Njemačka će i na druge načine tražiti mogućnosti oporavka, a spominje se i preseljenje pogona iz Kine u Europu, a tu bi BiH trebala tražiti svoju priliku i postati “Kina” Europe...

Politolog, Bošnjak-musliman Jasmin Mujanović, tvrdi da Srbija otvoreno potkopava suverenitet i teritorijalni integritet BiH. To vidi u činjenici da na dočeku Vučića nije bilo zastave BiH i da ga je dočekao Dodik. Da, trebali su ga dočekati članovi državnog Predsjedništava. Dočekala ga je Željka Cvijanović. Nitko nije branio ni Denisu Bećiroviću i Željku Komšiću da ga dočekaju. Vučić je policiju, tvrdi Mujanović, pozdravio s “Pomoz Bog junaci”. Trebao ih je valjda pozdraviti sa “Selam alejkum” ili sa “Allahu ekber”! Mujanović Dodikov režim zove secesionističkim? Na temelju toga što je Dodik odvojio RS od BiH ili na temelju toga što je želi odvojiti? Uraditi nešto i željeti su dvije različite stvari. Kaže Mujanović, “zdrav razum” nalaže da se sankcije Amerike uvedu i Vučiću. Vjerojatno misli da sankcije treba uvesti i hrvatskom predsjedniku Milanoviću te svima onima koji kažu da je hrvatska vojska “Olujom” pomogla u oslobađanju Bihaća. Na njegovu žalost postoji video zapis u kojemu general Atif Dudaković zahvaljuje Hrvatskoj vojsci.

Šemsudin Mehmedović, zvani hedija (dar), jer je prema tvrdnjama svjedoka od mudžahedina početkom rata na dar dobio četiri odsječene srpske glave, u borbi za mjesto predsjednika SDA i želji da se pokaže “veći katolik od pape” poslao je Predsjedništvu BiH dopis tražeći da službeno, od generalnog tajnika UN-a, zatraži provođenje istrage jesu li Francuska i Engleska podržavale ono što je izjavio hrvatski general Markica Rebić, nekadašnji šef hrvatske vojne tajne službe za nacionalnu sigurnost s pitanjem:

Koje zemlje su podržavale novi genocid 2. u Bihaću nad Bošnjacima? Nije propustio napomenuti kako misli da je to samo informacija nakon sastanka predsjednika Hrvatske Milanovića i predsjednika Republike Srpske Dodika, koja bi, po njegovu mišljenju trebala ublažiti činjenicu da su se njih dvojica sastali.

Dvije stvari Mehmedović ne želi prihvatiti. Prvo, kakav krimen postoji u sastanku Milanovića i Dodika!? Nikakav, ama baš nikakav. Predsjednici i jesu tu radi međusobnih sastanaka, razgovora, a ako je moguće i dogovora. Drugo, da je imalo pametan ne bi trebao sumnjati u izjavu Markice Rebića. Kakvi to njemu još trebaju dokazi da iza svega, uglavnom negativnoga što se u svijetu događa, stoje Amerika, Engleska, Francuska? Ili je zbilja ograničen u svojim razmišljanjima?

Prema Mehmedoviću obilježavanje obljetnice u Prijedoru od strane predsjednika Srbije, dužnosnika Republike Srpske i patrijarha Por�irija dokaz je kako je postojao dogovor između Hrvatske i Srbije da se napadnu Bošnjaci. “Srbi su u zamjenu za podjelu Bosne (Hercegovinu ne spominje, možda misli da je ona u sastavu Hrvatske?) obećali ići do genocida”, “Zajednička odluka Por�irija i zvaničnika Republike Srpske i Srbije, da se obilježavanje ‘pogroma’ nad Srbima obilježi u Prijedoru, jasan je znak da je Republika Srpska zajednički projekt”.

Činjenica da Srbija ne obilježava “Oluju” u Hrvatskoj jasno govori da je srpskohrvatski dogovor napravljen preko leđa Bošnjaka, ali da su u tomu sudjelovali i međunarodni faktori vidjevši Republiku Srpsku kao model za ‘kontrolu’ Bošnjaka”!

o društvenim mrežama postala je globalni problem.

Raste broj onih koji moraju provjeriti sve što se događa na društvenim mrežama, prate tuđe živote usput zanemarujući svoje, a onda padajući i u depresiju jer, prema fotogra�ijama i snimkama, netko živi mnogo bolje od njih. Naravno da je na društvenim mrežama puno umjetnog i lažnog, no teško je to razumjeti. O ovom problemu u koji lagano tone bh. društvo razgovarali smo sa psihologom, doktorom Markom Romićem. Jedan od najpoznatijih stručnjaka u ovoj zemlji kazao nam je zanimljivu informaciju koja se u Bosni i Hercegovini itekako dobro vidi - što je ekonomska situacija lošija, stanje s ovisnostima je izraženije.

To je, kaže Romić, nepisano pravilo. „A ovisnost o društvenim mrežama, inače o tim suvremenim tehnologijama, jed-