Piše: A A A
SVJETSKI FAROS MARATON MEĐUNARODNO PRVENSTVO HRVATSKE U DALJINSKOM PLIVANJU Autori: Ivan Jurišić, Bogdan Vuina, Zdravko Reić Godina i mjesto izdavanja: 2012., Stari Grad Stranica: 370 Format: 23,5 x 30,5 cm Uvez: tvrdi Izdavač: Hrvatski savez daljinskog plivanja, Stari Grad Oblikovanje i priprema za tisak: Igor Drača (Grafit studio Split) Prijevod: Idi vidi, Zagreb Tisak: Suton tisak, Split Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, sveučilišne i znanstvene knjižnice Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zadar; Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu; Narodna knjižnica Omiš, OŠ Monte Zaro, Pula; Hrvatski savez daljinskog plivanja, Novo riva 3, 21460 Stari Grad Cijena: prigodno izdanje
L
jeto je u Starom Gradu na Hvaru već četiri desetljeća rezervirano za šport, točnije doba je to Faros maratona. Povodom 37. izdanja jednog od najprestižnijih svjetskih natjecanja u daljinskom plivanju te ulaska Faros maratona u International Marathon Swimming Hall of Fame - Kuću slavnih u Fort Lauderdaleu, u klasi 2012. i kategoriji „Zaslužna organizacija“ (kao prva organizacija u svijetu kojoj je to pošlo za rukom), Hrvatski savez daljinskog plivanja objavio je raskošnu monografiju. “Svjetski Faros maraton - međunarodno prvenstvo Hrvatske u daljinskom plivanju”, trajno je svjedočanstvo kako problemima i poteškoćama koje su organizatori ovog prestižnog natjecanja najvišeg svjetskog ranga iskusili i prevladali, tako i trenutcima ponosa i slave. Knjiga je to koja odaje počast istinskim športskim vrijednostima. Mjesto koje Faros maraton zauzima u svijetu daljinskog plivanja adekvatno pokazuje i podatak da je Vicko Šoljan, direktor Faros maratona i predsjednik Hrvatskog saveza daljinskog plivanja još 2007. godine izabran u Kuću slavnih u kategoriji „Zaslužni športski djelatnici“, uz objašnjenje koje je dano i u slučaju Faros maratona - “zbog iznimnog doprinosa razvoju i promicanju daljinskog plivanja u svijetu u proteklih četrdesetak godina.” Povijest i tradicija Faros maratona, započinje 1976. godine, a autori nam kroz devet cjelina donose najprije viđenje Faros maratona iz oka vodećih ljudi hrvatskog i svjetskog športa i olimpijskog pokreta, pa nas, u drugom poglavlju (Faros je Stari Grad), vraćaju u povijest Hvara i Staroga Grada i upoznaju nas sa znamenitim osobama starigradske povijesti Petrom Hektorovićem i don Šimom Ljubićem. Treće je poglavlje (Srce i duša Maratona: Vicko Šoljan) posvećeno ocu Faros maratona. Četvrto poglavlje (Faros maraton: Povijest) upoznaje nas s poviješću ovog natjecanja, četiri faze njegova razvoja, s poviješću daljinskog plivanja u Hrvatskoj i svijetu te donosi analizu Faros maratona od 1976. do 2011. godine. Peto poglavlje upoznaje nas s velikanima maratona među kojima će čak i površni poznavatelji športa prepoznati barem imena Veljka Rogošića te Boruta i Darjana Petriča. Sedmo poglavlje donosi povijest maratona (Iz godine u godinu), iz pera kroničara Bogdana Vujine, a osmo - Faros maraton u brojkama - pregled svih rezultata, rekorda staza, sudionika… te apsolutni poredak svih natjecatelja od 1976. do 2011. godine. Deveto poglavlje autori su posvetili onima bez kojih maratona ne bi bilo - upravnoj i organizacijskoj strukturi, sucima, liječnicima, barkariolima te sponzorima. Svi tekstovi u ovoj monografiji bogatoj sjećanjima i slikovnim materijalom, na hrvatskom su i na engleskom jeziku.
AD
Na ovom mjestu predstavljat ćemo časopise i periodične publikacije koje izlaze na području Republike Hrvatske u izdanjima športskih saveza i udruga, a kojima one promoviraju svoj rad i populariziraju šport i športske grane u svojoj nadležnosti.
HRVATSKI PLANINAR Glavni urednik: Alan Čaplar Godina i mjesto izdavanja: 1898. - 2016., Zagreb Stranica: 52 Format: 17 x 24 cm Uvez: meki Izdavač: Hrvatski planinarski savez Oblikovanje i priprema za tisak: Urednik d.o.o., Zagreb Tisak: Ekološki glasnik d.o.o., Donja Lomnica Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, sveučilišne i znanstvene knjižnice Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zadar; KGZ - Gradska knjižnica i Knjižnica B. Adžije, Knjižnica Samobor, Gradska knjižnica Metel Ožegović u Varaždinu, Hrvatski planinarski savez, Kozarčeva 22, 10000 Zagreb, pretplata i informacije: tel: +385(0)1 4823 624; fax: +385 (0)1 4824 142; e-mail: hps@hps.hr; web: www.hps.hr Cijena: 15,00 kuna + poštarina; godišnja pretplata za Hrvatsku 150,00 kuna/godišnja pretplata za inozemstvo 35
Č
asopis Hrvatskog planinarskog saveza “Hrvatski planinar” najstariji je hrvatski časopis iz područja fizičke kulture, jedan od najstarijih europskih planinarskih časopisa te jedan od najstarijih časopisa u Hrvatskoj uopće. Prvi broj Hrvatskog planinara objavljen je 1898. Od 1910. do 1913. časopis je izlazio kao podlistak “Planinarski list” u časopisu “Vijenac”. U razdobljima od 1915. do 1921. i od 1945. do 1948. nije izlazio, a od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom “Naše planine”. U 118 godina dugoj povijest časopis je uređivalo 10 urednika: Dragutin Hirc (1898. - 1903.), Vjekoslav Novotni (1904. - 1909.), Josip Pasarić (1910. - 1913. i 1929. - 1933.), dr. Josip Poljak (1914. te 1922. - 1929.), Ante Cividini (1934.), prof. dr. Fran Kušan (1935. - 1939.), Ivan Rengjeo (1940. - 1944.), Petar Lučić Roki (1949. - 1958.), prof. dr. Željko Poljak (1959. - 2000.) i Alan Čaplar (2001. - danas). Časopis trenutačno izlazi u mjesečnom ritmu, izuzev ljetnog dvobroja, u tiskanom izdanju na kvalitetnom papiru i u boji, bogato je ilustriran često iznimno atraktivnim fotografijama ponajboljih planinarskih fotografa. Arhiva časopisa, dostupna u online izdanju na mrežnim stranicama Hrvatskog planinarskog saveza, osim što je informativan sadržaj, onima koji tek ulaze u svijet planinarstva predstavlja iscrpan stručan materijal i dokumentaciju s područja geografije, botanike, geologije, meteorologije…, a istovremeno je i iznimno dragocjen pregled povijesti kako ovog časopisa tako i dosega izdavačke i tiskarske industrije na našim prostorima. Uvidom u povijest časopisa saznajemo da je do sredine 20. stoljeća u časopisu prevladavao znanstveno-popularni stil, jer planinarstvo je u tom razdoblju bilo najviše usmjereno na stručno istraživanje dotad nepoznatih dijelova Hrvatske te da su među prvim suradnicima bila brojna ugledna prirodoslovna i književna imena - Hugo Badalić, Gjuro Deželić, Mirko Divković, Janko Jurković, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Đuro Pilar, August Šenoa, Adolfo Weber, Ivan Zahar, Franjo Žigrović… Danas, “Hrvatski planinar” prepun je korisnih savjeta za planinare i sve ljubitelje prirode i otvoren za suradnju sa zainteresiranim autorima. Uz središnju temu broja donosi i književne priloge, putopise, opise zanimljivih planinarskih odredišta u Hrvatskoj i inozemstvu, obavijesti o događanjima te stručne članke, posebno s područja speleologije, ekspedicija i sigurnosti u planinama. Budući da je službeno glasilo HPS-a, u časopisu se mogu pronaći osnovne informacije o radu Saveza i udruga članica HPS-a. U godini obilježavanja 110. obljetnice izlaska prvog broja časopisa (2008.) “Hrvatski planinar” i HPS nagrađeni su Poveljom Republike Hrvatske.
59 Olimp