Međunarodni olimpijski pokret
Zaštita
integriteta športa Piše: SAŠA CERAJ
U zadnje vrijeme medijski prostor do te je mjere ispunjen aferama pozitivnih doping slučajeva da se nameće pitanje postoji li još čisti vrhunski šport ili se pak radi o nekoj vrsti koordinirane akcije s pozitivnim ciljem „čišćenja“ športa i zaštite športaša od ovog uistinu ozbiljnog problema koji nagriza integritet športa i olimpijskog pokreta kao nikad do sada
K
ao i druge društvene aktivnosti, ni šport nije imun na kretanja u društvu, dapače, vrlo je često upravo šport ogledalo društva, pa se tako pojavnost društvenih kriza preslikava i na šport kao pokret. Vrlo jasan pokazatelj navedenog može se vidjeti prilikom usporedbe krize modernog društva na više razina koje se isto tako prepoznaju i u športu, poput urušavanja etičkih vrijednosti i integriteta športa, korupcije, dopinga, gojaznosti djece, zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, očuvanja okoliša i mira, da spomenemo samo neke. Međutim, vidljivo je kako je Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Thomas Bach pokrenuo čitav niz aktivnosti kako bi se navedena krizna područja na adekvatan način sagledala i započela rješavati te je u skladu s tim i pokrenuta Agenda 2020 – strateški plan za budućnost olimpijskog pokreta. Agendi 2020 prethodila je široka rasprava provedena u 14 radnih grupa s ciljem izrade prijedloga ključnih preporuka, a svaku radnu grupu činili su dionici olimpijskog pokreta, uključujući i članove MOO-a, športaše, predstavnike međunarodnih športskih saveza i nacionalnih olimpijskih odbora, stručnjake civilnog društva, predstavnike vodećih međunarodnih organizacija, nevladinih
udruga i poslovnih organizacija. Među 14 različitih tema kojima su se radne grupe bavile, svakako je zanimljivo istaknuti neke, kao što su etika, zaštita športaša od dopinga, dobro upravljanje, autonomija olimpijskog pokreta te osnivanje olimpijskog TV kanala za koji MOO procjenjuje ukupni trošak od 409 milijuna eura u prvih sedam godina. Doista, u zadnje vrijeme medijski prostor do te je mjere ispunjen aferama pozitivnih doping slučajeva da se nameće pitanje postoji li još čisti vrhunski šport ili se pak radi o nekoj vrsti koordinirane akcije s pozitivnim ciljem „čišćenja“ športa i zaštite športaša od ovog uistinu ozbiljnog problema koji nagriza integritet športa i olimpijskog pokreta kao nikad do sada. Da se radi o ozbiljnom problemu govore i izvanredna zasjedanja Iz-
Marija Šarapova
vršnog odbora MOO-a na kojem se posebno raspravljalo o zaštiti športaša od dopinga, ali gdje su donesene i konkretne odluke koje se provode u praksi i koje su direktno zaslužne za ovakav porast novootkrivenih pozitivnih doping slučajeva. Naime, MOO je pokrenuo ponovno ispitivanje 454 uzoraka s Olimpijskih igara u Pekingu 2008., a koji su ciljano usmjereni na one natjecatelje koji bi mogli na nedopušteni način ostvariti pravo nastupa na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru ove godine. Testiranja koja su provedena putem najnovijih znanstvenih metoda, rezultirala su do sada mogućom zabranom nastupa 31 športaša iz šest športova na Igrama u Riju, a o čemu je MOO donio hitnu odluku - da se svim pozitivnim slučajevima odmah uskrati pravo nastupa na ovogodišnjim Igrama. Ponovno testiranje uzoraka s Olimpijskih igara u Pekingu 2008. nije jedino, pa je tako MOO donio odluku i o ponovnom testiranju 250 uzoraka s Olimpijskih igara u Londonu 2012., s ciljem što kvalitetnijeg sprečavanja pojave dopinga na skorašnjim Igrama u Brazilu. Nadalje, MOO je poduzeo i odlučnu akciju u vezi kontroverze koja prati antidoping laboratorij u Sočiju te je od Svjetske antidopingške agencije (WADA) zatražio opsežnu istragu u koju je dodatno uključio i antidoping laboratorij u Lausanni gdje su uzorci sa
23 Olimp