Športska terminologija
Od nogometnoga
Rembrandta do JIT principa Tekst: DARIJA OMRČEN
U novinskim športskim tekstovima često se susreću stilske figure - od poredba do metafora - koje doprinose slikovitome izričaju i koje tekst čine dojmljivim. S druge strane, nerijetko se prečesto rabe riječi iz stranoga jezika, obično iz engleskoga...
N
ovinarsko-publicistički stil (Silić, 2006:75) jedan je od nekoliko funkcionalnih stilova. Taj stil ima svoja obilježja koja ga razlikuju od npr. znanstvenoga stila. On, s jedne strane, nastoji biti precizan, a s druge ga strane obilježavaju, među inim, figurativnost i ekspresivnost. Silić za njega kaže da je to najsloženiji funkcionalni stil. U novinskim tekstovima koji se bave temama vezanima za šport često se susreću stilske figure – na primjer, poredbe, metafore itd. (Silić, 1997), koje doprinose slikovitome izričaju i koje tekst čine dojmljivim. Tako npr. Predrag Jurišić citira trenera Tomislava Bašića koji je za Luku Modrića rekao da je «nogometni Rembrandt», aludirajući time na usporedbu njegova nogometnog umijeća koje uspoređuje s
Olimp 48
Rembrandtovom slikarskom genijalnošću. Igračko majstorstvo Luke Modrića predmetom je brojnih napisa, pa tako Dražen Krušelj (2012a:37) kaže da se “s Modrićem očekuje gradnja nove nogometne dinastije”. Metaforom nogometna dinastija impliciraju se ili kraljevska loza ili oni koji nasljeđuju ili prenose svoje privilegije (Anić, 1991:107). U oba se slučaja radi o moćnim osobama, bilo po statusu, bilo po materijalnim dobrima ili oboje. Vladimir Zrinjski (2012a) argentinskoga nogometaša Ezequiela Lavezzija naziva jednim od Napolijeva «tri tenora» (druga su dvojica Edison Cavani i Marek Hamsik). Naime, njihova je igra vrhunski usklađena, poput glasova trojice svjetski poznatih opernih tenora Plácida Dominga, José Carrerasa i Luciana Pavarottija. Izrazom se tri tenora aludira na visoku igračku razinu trojice nogometaša, ali i na njihovu međusobnu uigranost. Tekst koji u Juranjem listu od 1. prosinca 2012. potpisuje isti novinar (Zrinjski, 2012b:76) nosi naslov 100 veličanstvenih. Naslov nastaje zamjenom broja sedam iz naziva jednoga od najpoznatijih klasičnih vesterna, Sedmorica/Sedam veličanstvenih, u režiji Johna Sturgesa (remake filma Sedam samuraja Akira Kurosawe) iz 1960. brojem 100. Osim u tekstovima o nogometu zanimljivi se primjeri mogu pronaći i u tekstovima vezanima za teme iz drugih športova. U atletici nije rijetkost da se npr. Marie-José Perec naziva ženski Michael Johnson - ona je, naime, poput Michaela Johnsona u muškoj konkurenciji, osvojila
olimpijsko zlato u trčanju na 200 i 400 metara. Za razumijevanje stilske figure uvijek je potrebno poznavanje sadržaja na koji se ona odnosi. Na primjer, kada se govori o klubu 30 tisuća (Novi član "kluba 30 tisuća" predvodi ligu s 28,0 poena, ali Lakersi su na 1-7 omjeru kada zabije barem 30. – OKLAHOMA – LAKERS: Mogu li Lakersi iznenaditi Durantulu i društvo iz OKC-a?, 2012), misli se na 30 tisuća (i više) postignutih koševa u košarkaškoj karijeri. Jedan od košarkaša koji su ušli u taj «klub» je Kobe Bryant - on je i najmlađi košarkaš kojemu je to uspjelo, a preostala imena u «klubu 30 tisuća», a do sada ih je ukupno pet, su AbdulJabbar, Karl Malone, Michael Jordan i Wilt Chamberlain (Kobe Bryant postao najmlađi igrač koji je zabio više od 30.000 koševa, 2012). Tekstovi športskih novinara su često odraz subjektivnoga stava njihovih autora, a subjektivnost je jedno od obilježja novinarstva, pa tako Dražen Krušelj (2012b) ne štedeći Igora Štimca u prvim mjesecima njegova vođenja, u ulozi izbornika, hrvatske nogometne reprezentacije piše, rabeći poredbu kao stilsko sredstvo: «Trenerski CV Igora Štimca knjižica je tanka poput zbirke talijanskih vojnih pobjeda.» Jezičnu virtuoznost u kontekstu stilskih figura pokazao je Tom Novak iz američke konzultantske tvrtke X Sports Worldwide koji je mogućnost dovođenja Lea Messija na utakmicu u Hrvatsku, što smatra marketinškim i PR potezom od izuzetne važnosti,