Piše: TAJANA OBRADOVIĆ
ŠTO ZNATE O OLIMPIJSKIM IGRAMA?
ŽELJKO POLJAK - velikan hrvatskog planinarstva
Autor: Anne Chevalley Ilustracije: Albin Christen Prevoditeljica: Željka Jaklinović - Fressl Godina i mjesto izdavanja: 2019., Zagreb Stranica: 32 Format: 24 x 21 cm Uvez: meki Nakladnik: Hrvatska olimpijska akademija Oblikovanje i priprema za tisak: Bruno Kokot Tisak: Novi val d.o.o. Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
Autor: Eduard Hemar Godina i mjesto izdavanja: 2018., Zagreb Stranica: 156 Format: 17 x 24 cm Uvez: tvrdi i meki uvez Nakladnici: Društvo za povijest športa i tjelovježbe
Gradska i knjižnica Vladimira Nazora u Zagrebu, Knjižnica Hrvatskog olimpijskog odbora, Tijekom 2021. očekuje se dostupnost u knjižnicama diljem RH, info: Hrvatska olimpijska akademija, Trg K. Ćosića 11, Zagreb Cijena: nekomercijalno izdanje
I
deja olimpizma podrazumijeva njegovanje duha prijateljstva, solidarnosti i fair playa, protivi se svim oblicima diskriminacije i promovira zadovoljstvo i izvrsnost na temelju neprestanog unapređivanja vlastitih sposobnosti. Olimpizam je način života baziran na uvažavanju ljudskog dostojanstva i osnovnih etičkih postulata, toliko potrebnih i u ovom vremenu pandemije, u kojemu participiramo vlastitim životima i životnim ulozima. Brošura „Što znate o Olimpijskim igrama?“ nastala je u suradnji Olimpijskog muzeja u Lausanni i Hrvatske olimpijske akademije. Izvorno je zamišljena kao edukativni materijal namijenjen nastavnicima i obrazovnim institucijama, ali svojim šarmom, duhovitim ilustracijama i pitkim, a široko i duboko obuhvatnim tekstom izvrstan je izvor informacija o olimpizmu i Olimpijskim igrama, kako za školarce tako i za roditelje mladih i budućih športaša. Kroz petnaest pitanja i isto toliko edukativnih priča, iako opsegom mala, brošura odgovara na sva značajna pitanja vezana uz Olimpijske igre. Čitatelj tako saznaje da su Olimpijske igre nastale u Grčkoj, pa uranja u okolnosti i propozicije Antičkih igara, susreće se s barunom Pierreom de Coubertinom i njegovim nastojanjima za uspostavu modernih Olimpijskih igara, saznaje tko je prvi predsjedao Međunarodnim olimpijskim odborom i što se događalo s Olimpijskim igrama nakon 1896. Šećući spoznajama između prošlosti i sadašnjosti Igara, čitatelj upoznaje njihovu semiotiku - simboliku i protokole, saznaje što predstavljaju olimpijski krugovi, čemu služi štafetno prenošenje olimpijske baklje, zašto Olimpijske igre počinju i završavaju svečanostima otvaranja i zatvaranja, što je to olimpijski šport i koji su športovi bili na rasporedu antičkih igara, a koji tijekom povijesti modernih Olimpijskih igara. Stranice mu otkrivaju kako natjecatelji dolaze na Olimpijske igre, gdje žive tijekom Igara i kako se olimpijski pobjednici nagrađuju. Naravno, kao ni u ostatku života, tako ni tijekom olimpijada (razdoblje između dvojih Olimpijskih igara) a ni za trajanja Olimpijskih igra nije sve idilično, pa brošura „Što znate o Olimpijskim igrama?“ donosi i saznanja o tome što Olimpijske igre ugrožava, koja je uloga Međunarodnog olimpijskog odbora, kako on čuva uspomene na sve prošle Olimpijske igre te odakle dolazi novac za održavanje Igara i olimpijskog pokreta. Naposljetku, donosi i ono najvažnije: spoznaju da se duh olimpizma može opisati trima temeljnim, vječnim vrijednostima – izvrsnošću, poštovanjem i prijateljstvom – ali, ne kao frazom već kao načinom života koji se sa športskog prenosi na teren života.
i Hrvatski planinarski savez, Zagreb
Oblikovanje i priprema za tisak: Urednik d.o.o., Zagreb Tisak: OG grafika d.o.o. Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
sveučilišne, narodne i gradske knjižnice, web-trgovina Hrvatskog planinarskog saveza: https://www.hps.hr/trgovina/ Cijena: tvrdi uvez – 100,00 kn, meki – 80,00 kn
K
njiga „Željko Poljak – velikan hrvatskog planinarstva“, druga je u biblioteci „Hrvatski športski portreti XX. Stoljeća“, Društva za povijest športa i tjelovježbe. A zašto, kojim povodom portretirati baš Željka Poljaka najbolje je opisao autor predgovora ove knjige objavljene povodom 120. obljetnice časopisa „Hrvatski planinar“. „U cjelokupnoj povijesti hrvatskog planinarstva i suvremene hrvatske kulture malo je toliko svestranih ličnosti kao što je prof. dr. Željko Poljak. Cijeli je svoj život posvetio planinarstvu, medicini, putovanjima i književnosti, sudjelujući istodobno kao radoznali istraživač i kao angažirani stvaralac, autor, urednik, dužnosnik u planinarskoj organizaciji te neumorni učitelj naraštajima planinara i liječnika. Nije pretjerano reći da je Poljak erudit starog kova, čovjek koji se bavio doslovno svim djelatnostima u planinarstvu, postigao uspjehe u njima, a istodobno dao zapažene stručne doprinose na polju književnosti i medicine.“ Prije uranjana u svijet Željka Poljaka, autor biografije čitatelja upoznaje s važnim činjenicama hrvatskog planinarstva i zaintrigira podatkom da su Hrvati deveti narod na svijetu s planinarskom organizacijom, utemeljenom 1874. Iste godine kada je svoju organizaciju osnovala i alpinistička velesila Francuska, ali i u vremenu u kome je Poljakova obitelj postajala spoj različitosti, sastavljen od mađarskog plemstva, s obiteljskim vezama koje sežu u Beč tijekom 19. i početkom 20. stoljeća i žitelja Zagreba, Kutine, Ličkog Lešća, Pušće... Rođen između dva svjetska rata kao potomak bankara i liječnika, a sin činovnika, koji je često na strani suprotnoj proklamiranoj politici vremena, i majke kućanice, Poljak je vrlo rano iskazivao sklonost penjanju, zabrinjavajući roditelje svojim "alpinizmom" po krovovima susjednih kuća i izostankom straha od visina. Spletom povijesnih okolnosti Željko Poljak rano postaje ne samo pirotehničar nego i odličan poznavatelj svih svojstava eksplozivnih naprava i njihove primjene i u mirnodopske i ogrjevne svrhe. Istim uplivom dolazi u doticaj sa špiljarstvom te s časopisom „Hrvatski planinar“, u vremenu koje nije slutilo da će postati njegov važan dio. Nakon Drugog svjetskog rata, upisuje dva fakulteta, pomalo pragmatično medicinu i književnost, a nakon diplome na Medicini upisuje i geografiju na PMF-u. U 22. godini života postaje planinar, a 1955. njegov se životni put presijeca s putem akademika Branimira Gušića koji mu postaje i medicinski i planinarski mentor. Uslijedilo je sedam desetljeća planina, u kojima je odličan učenik postajao izvrsnim učiteljem.
■ 61 ■ OLIMP