ZNANOST I ŠPORT
Kulturom športa protiv depresije Piše: MIROSLAV HRŽENJAK Fotografije: DAMIR SENČAR (Hina), FreePix
Promjene u raspoloženju, sumorne i depresivne misli, pojačano umaranje, neadekvatno reagiranje među prvima će uočiti športski trener, koji dijete ili odraslog športaša svakodnevno prati u uvjetima pojačanog emocionalnog i fiziološkog opterećenja i s njim ima prisan odnos ispunjen povjerenjem i međusobnom podrškom
T
emu depresije ili depresivnog ponašanja moguće je promatrati iz različitih kutova. Vješto odglumljene epizode depresivnog ponašanja mogu biti dio personalnog imidža, odnosno performansa koji se - najjednostavnije rečeno - svodi na pridobivanje pažnje i emocionalne energije okoline u neprestanoj borbi za veliki resurs današnjice, a to je društveni značaj. Iako je depresivni poremećaj vrlo ozbiljna bolest, distinkciju između stvarne i odglumljene depresije jednako je teško utvrditi kao i razdvojiti ono kako se osjećaju bolesni ljudi u zdravom okruženju od toga kako se osjećaju zdravi u bolesnom okruženju. Društvena uloga depresivca, patOLIMP ■ 24 ■
nika i žrtve uz ostalo ima uporište i u kulturi u kojoj živimo. Tako jedan dio glazbene i filmske industrije profit ostvaruje zahvaljujući naglašavanju ljudske sreće kao jedine ili najveće vrijednosti u životu, pa se gubitak te sreće tumači kao prestanak svakog smisla i svrhe života. Veličanje i doslovno klanjanje današnjeg čovjeka ljudskoj sreći i nesreći tema je ljubavnih balada uz koje su odrasle generacije, raznih televizijskih sapunica za one zrelije dobi, ali i dio svakodnevne retorike medijski eksponiranih umjetnika, športaša, političara, raznih stručnjaka ovog ili onog tipa te brojnih drugih aktualnih zvijezda iz javnog života. Aktere raznih depresivnih scenarija