Piše: TAJANA OBRADOVIĆ
HRVATSKI NOGOMET U DOBA CARA, KRALJA, POGLAVNIKA I MARŠALA
JOSIP ČORAK: Hrvački as iz Like
Autor: Davor Kovačić Recenzenti: dr. sc. Mario Jareb, dr. sc. Ivica Šute Godina i mjesto izdavanja: 2019., Zagreb Stranica: 384 Format: 20 x 26 cm Uvez: meki, s klapnama Nakladnici: AGM i Hrvatski institut za povijest Oblikovanje i priprema za tisak: AGM Tisak: Vjesnik, Zagreb Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveučiliš-
Autor: Eduard Hemar Godina i mjesto izdavanja: 2018., Zagreb Stranica: 208 Format: 17 x 24 cm Uvez: tvrdi Nakladnici: Libera Editio i Hrvački klub Lika Oblikovanje i priprema za tisak: Alan Čaplar – Urednik d.o.o. Tisak: OG grafika d.o.o. Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
O
K
ne, narodne i gradske knjižnice te knjižare u RH Cijena: 240,00 kn
va monografija donosi prikaz razvoja nogometa, od obične plebejske igre (…) do „najvažnije sporedne stvari na svijetu“. Osim razvoja nogometne igre na hrvatskim prostorima, prikazan je i utjecaj raznih političkih i društvenih događaja koji su se odrazili i na odnose u nogometu - ističu nakladnici, pa dodaju: „Nogomet se u Hrvatskoj pojavio za Austro-Ugarske Monarhije krajem 19. stoljeća i počeo se razvijati početkom 20. (…) kada se ova državna tvorevina počinje raspadati.“, a upravo to razdoblje obuhvaća prvo poglavlje. Drugo poglavlje vodi nas u Kraljevinu SHS odnosno Jugoslaviju od 1918. do 1941., u osnivanje i premještanje Jugoslavenskog nogometnog saveza iz Zagreba u Beograd, u položaj nogometa i igrača te prvenstva Kraljevine Jugoslavije u ozračju političkih sukoba Hrvata i Srba. Razdoblje je to začetaka ženskog nogometa i prvog radijskog prijenosa… Prikaz prilika u nogometu po osnivanju Nezavisne države Hrvatske, zalaganje za amaterizam i ukidanje profesionalizma, tematizira treće poglavlje u kojem pratimo Nogometnu ligu NDH, međunarodne susrete, sukobe i represivne mjere prema igračima i nogometnim dužnosnicima kao i okolnosti u kojima se Hajduk našao između aspiracija Italije, NDH i partizana. U četvrtom smo poglavlju uz hrvatski nogomet u razdoblju od kraja II. svjetskog rata do kraja ’50. godina 20. stoljeća. Pratimo osnivanje i djelovanje Nogometnog saveza Jugoslavije, novih klubova i poslijeratna prvenstva, svjedočimo novim zalaganjima za amaterizam te pratimo dovođenje i prelaske igrača iz kluba u klub i u inozemne klubove kao i nepravilnosti u jugoslavenskom nogometu tog razdoblja. Peto poglavlje odnosi se na razdoblje ‘60. godina prošlog stoljeća i uvođenje profesionalizacije u jugoslavenski nogomet, dok su šesto i sedmo rezervirani za pojavu tehnomenadžera i pokušaj reorganizacije jugoslavenskog nogometa na temelju Zakona o udruženom radu te borbu za ravnopravne odnose u nogometu u ozračju liberalnih i nacionalnih strujanja sedamdesetih. Tu je i pregled razdoblja jugoslavenskog nogometa poslije Tita, prikaz nepravilnosti koje su dovele do kontrole Službe državnog knjigovodstva i afere Šajber, koja je baš kao i navijački incidenti obilježila osamdesete. Osamdesete donose i medicinski i psihološki profil jugoslavenskog nogometaša te prikaz ženskih nogometnih prvenstava. Epilog je rezerviran za „Prikaz klupskih nogometnih prvenstava u socijalističkoj Jugoslaviji s posebnim osvrtom na rezultate „velike četvorke“, a da nogomet nije „samo sport“ i da nije „samo igra“ potvrđuje i posljednja rečenica zaključka: „U svim političkim sustavima i društvima u kojima se Hrvatska nalazila u 20. stoljeću nogomet se nije smatrao samo igrom i razonodom, nego često i zamjenom za rat.“
sveučilišne, narodne i gradske knjižnice Cijena: 150,00 kn
ad je o biografiji Josipa Čorka riječ možda je najbolje krenuti od kraja, od sukusa koji bi glasio: osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama 1972. u Münchenu, trećeplasiran s reprezentacijom Jugoslavije na svjetskom prvenstvu 1970. u Edmontonu, europski prvak i osvajač trećeg mjesta momčadski s europskog prvenstva u Modeni 1969. te dva treća mjesta, pojedinačno i momčadski, s EP 1970.; nositelj bronce s Balkanskih igara 1966., dva srebra (u grčko-rimskom i slobodnom stilu) s Mediteranskih igara u Tunisu 1967. te zlatne medalje s Igara u Izmiru 1971. Osvajač je Trofeja šampiona 1970. i 1971. i najuspješniji hrvatski hrvač na pojedinačnim prvenstvima Jugoslavije prema broju osvojenih seniorskih naslova u oba stila. No, time su iscrpljena tek najviša postignuća u njegovoj seniorskoj karijeri. Veteranska riznica sadrži 22 medalje sa svjetskih (16), europskih (1) i balkanskih (5) prvenstava u hrvanju, džudu i atletici, a može se pohvaliti i činjenicom da je bio najuspješniji svjetski hrvač-veteran i dobio niz prestižnih športskih nagrada. Sukus je to koji ne daje naslutiti životni start Josipa Čorka rođenog 1943. u Rastoki kraj Smiljana te odraslog u neimaštini bez oca Pave koji je u trenutku Josina rođenja već mrtav. Josip je bio peto i najmlađe dijete. Poslije je dobio još dva polubrata i polusestru, a majka mu je drugi put ostala udovicom 1950., u selu bez struje i u poraću u kojem se mnogo više oskudijevalo no što se imalo. Stranice knjige prate Josipovo preseljenje rođaku u Gospić, školovanje za soboslikara i početke treniranja hrvanja, prvu priliku za afirmaciju 1961. i prvu pobjedu. Potom, i prvu medalju, brončanu, s juniorskog prvenstva Jugoslavije 1962. Zatim, ponudu za prelazak u Karlovac i splet okolnosti kojim je „promašio“ Karlovac i stigao u Zagreb. U Zagrebu je naišao na kolegu koji mu je pronašao posao, privremeni smještaj i preporučio ga u Hrvački klub Lokomotiva. Uslijedilo je odsluženje vojnog roka koji je njegovoj, tad još nepostojećoj karijeri, dao zamašnjak, priliku koju je ovaj snalažljiv i uporan čovjek iskoristio, pa je, kako autor kaže, u vojsku otišao kao anonimac, a vratio se kao afirmirani sportaš. Često su okolnosti bile te koje su usmjerile Čorkov put, a početkom 1968. padom na skijanju i viješću da više nikada neće - ne hrvati nego čak ni hodati, gotovo su mu oduzele sve. Gotovo. Jer uz lički inat i osobnu upornost u lipnju 1969. postaje prvakom Europe. Knjiga prati i Čorkov humanitarni i politički angažman, poslovni i dužnosnički put. Više zanimanja i karijera za koje se uvijek i educirao, da bi u 62. godini života, završetkom međunarodnog menadžerskog studija, okončao formalno obrazovanje. Knjiga govori i o njegovu privatnom životu dajući čitatelju uvid u osobnost i duh proslavljenog olimpijca.
■ 59 ■ OLIMP