ŠPORTSKA PUBLICISTIKA
PEDESET GODINA KARATEA U KARLOVCU: od Feitla do Povrženića Autor: Marijan Bakić Recenzenti: Želimir Feitl,s Dario Keča, Ivan Puklavec Godina i mjesto izdavanja: 2019., Karlovac Stranica: 136 Format: 22,5 x 24,5 cm Uvez: tvrdi Nakladnik: Karate klub Karlovac 1969 Tisak: Tiskara Pečarić - Radočaj, Karlovac Dostupnost i info: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Gradska
knjižnica „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac, knjižnica Hrvatskog olimpijskog odbora Cijena: prigodno izdanje
D
ok naslov ove knjige jednoznačno otkriva njen sadržaj, podnaslov laicima postavlja enigmu. Srećom, autor je razrješava već u predgovoru objašnjenjem da se željelo povezati „one koji su povijesno najvažnija karika u lancu postojanja jedne sportske udruge…“, pa su na koricama istaknuti prvi i posljednji najuspješniji pojedinac kluba. Dino Povrženić aktualno je prvo ime Karate kluba Karlovac, a Želimir Žiga Feitl osim što je to bio prvih godina postojanja Kluba, bio je i mnogo više od toga. Iako u to vrijeme odličan rukometaš kojemu se smiješila prvoligaška karijera u zagrebačkom Medveščaku, Feitl je bio taj koji je 1969. potaknuo osnivanje Karate kluba Karlovac. Bio je i prvi karlovački reprezentativac Jugoslavije u karateu, a od sredine ‘70. godina prošlog stoljeća i vanjski suradnik tadašnjeg Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i izbornik i trener reprezentacije Jugoslavije te direktor Hrvatske karate reprezentacije… Kako autor navodi, ovo je peta knjiga o povijesti Karate kluba Karlovac, pa se nastojalo izbjeći ponavljanje a obogatiti je većim brojem fotografija koje su za potrebe ove knjige izašle iz privatnih, fotoreporterskih i inih arhiva kako bi ostale ovjekovječene između korica. Iako donosi i kratak pregled karatea u svijetu i Hrvatskoj, monografija je prvenstveno podsjetnik na djelovanje Kluba, razvojni put karatea u Karlovcu te na sve one koji su u karlovačkom karateu ostavili trag. „Nemamo dvoranu, nemamo sredstva ali imamo volju i ideje.“, zapisao je Zdravko Lipošćak u svojim sjećanjima na prve dane stvaranja Kluba. U tim sjećanjima ostaje i podatak da u početku zanimanje za karate u Karlovcu i nije bilo veliko. Ipak, ujesen 1969. klub je brojio 80 članova među kojima i šest djevojčica.Ženska sekcija počela je organizirano djelovati 1973. a okupljala je više od 30 djevojaka. Osim državnog reprezentativca Želimira Feitla, sedamdesete su iznjedrile i nekoliko republičkih odnosno reprezentativaca Hrvatske iz redova Karlovčana. U svom povijesnom dijelu monografija prati ligaška natjecanja, uspjeh na turniru u Grčkoj krajem 1985., upoznaje čitatelja s čelništvom i trenerima karlovačkog kluba, podsjeća na činjenicu da su se članovi kluba među prvima odazvali pozivu u Domovinski rat… Ratne i poratne godine donose novu generaciju i nove uspjehe karlovačkih karataša. Vjesnik novog vala, Mladen Vulović, osvaja broncu na kadetskom europskom prvenstvu 1994., a monografija kronološki bilježi sve uspjehe, imena i crtice o istaknutim članovima kao i činjenicu da karate dolazi na listu prioritetnih sportova Grada. Iako je mijenjao ime, Karate klub Karlovac vrijednim ostvarenjima i iznimnim pojedincima ostao je prepoznatljiv simbol grada tijekom polustoljetnog trajanja.
OLIMP ■ 58 ■
DOMAĆI TEREN: Sociokulturno istraživanje hrvatskog sporta Autor: Ozren Biti Recenzenti: dr. sc. Ivan Đorđević, dr. sc. Marko Mustapić Godina i mjesto izdavanja: 2018., Zagreb Stranica: 278 Format: 14,5 x 20,5 cm Uvez: meki Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku Oblikovanje i priprema za tisak: Vesna Beader Tisak: Denona Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveu-
čilišne, gradske i narodne knjižnice u RH, Knjižara Dominović, Zagreb Cijena: 100,00 kn
O
va se knjiga bavi hrvatskim športom u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine pa sve do današnjih dana. U deset poglavlja raspravljaju se raznovrsni fenomeni koji su tvorbeni elementi cjeline imenovane „hrvatskim sportom“. To uključuje športove, športske događaje i aktere športa, ali isto tako i razne prakse, pa i probleme karakteristične za šport u hrvatskom podneblju. Raspravu o športu u hrvatskom kontekstu otvara poglavlje „Sport, politika i ideologizirana znanost“. Ono donosi promišljanja znanstvenika iz Hrvatske i njezina okruženja koji problematiziraju ulogu športa u društvu i formiranju/očuvanju nacionalnog identiteta. U sljedećem poglavlju autor testira uvide hrvatske sociologije športa na podlozi teorije Pierra Bourdieua, dok u trećem, pričom o držanju ruke na srcu, u knjigu uvodi primjere iz hrvatskog suvremenog športa. Akteri ovog poglavlja, koje tematizira nacionalne identifikacije i rituale u sportu, uz teoretičare nacije postaju i vrhunski hrvatski treneri - Ćiro Blažević i Lino Červar. Četvrto poglavlje propitkuje kategorije nacionalnog športa putem kategorije športske nacije kao njezina svojevrsnog kontrapunkta, pri čemu autor analizira „slovenski skijaški fenomen u kasnosocijalističkoj Jugoslaviji“, a u poglavlje – „Muška retorika i ženska motorika: Očevi i kćeri hrvatskog postsocijalističkog sporta“ – čitateljevu pažnju usmjerava na rodne i dobne identitete, analizirajući primjere športskih postignuća Janice Kostelić i Blanke Vlašić, koji su upozorili da uspjesi nužno ne moraju „biti plod sustava“. Propitujući politizaciju domaćeg nogometa kroz regionalna trvenja, autor na primjeru transfera Nike Kranjčara iz zagrebačkog Dinama u splitski Hajduk ujedno analizira „ritual dočeka sportaša“. Prožimanje športa i popularne kulture predmet je sedmog poglavlja, dok osmim aktualizira temu športskih objekata „kao fizičkih prostora u kojima se odvija igra“ te njihovo odvajanje od te prvotne namjene, čime otvara za 21. stoljeće vrlo zanimljivu temu – „kako se i gdje danas najviše prati, odnosno konzumira sport“, stvarajući odličan uvod u propitivanje fenomena „brzorastuće reklamne industrije koja koristi sport kao atraktivan sadržaj“. U devetom poglavlju na red dolaze pitanja – „zašto baš pivo dolazi uz nogomet i otkada je tomu tako“? ili zašto muškarci u reklamama „prate nogomet s kauča u dnevnom boravku ne bitno rjeđe no što to čine na stadionu ili u kafiću“?... Ovu zanimljivu i širokoobuhvatnu studiju športa autor zaključuje otvaranjem još jednog fenomena – sportskog klađenja - pa zaključuje da se ono „približava radu i poduzetništvu u širem smislu“ a „predstavlja i specifičnu reakciju na izazove društveno-političkog i gospodarskog trenutka“.