ZNANOST I ŠPORT
Iz zahvalnosti prema športu i „Olimpu“ Piše: MIROSLAV HRŽENJAK Ilustracija: HENRIETTA ROLLINS
Specifična uređivačka politika u kojoj svaka kritika iz širokog društveno-športskog opusa uvijek završava konstruktivnim i afirmativnim prijedlogom, jedan je od razloga zbog kojeg je „Olimp“ u svojoj dvadesetogodišnjoj povijesti zadržao originalnost, sadržajnost, stručnost i zanimljivost
K
ao što bi se brojne pojave iz svijeta koji nas okružuje mogle ugrubo podijeliti na originale i loše kopije, tako i bogat medijski prostor oko nas ima uglavnom dvije strategije osvajanja srca potencijalnih konzumenata. U jednom, takozvanom crno-bijelom scenariju, ljudi se dijele na dobre i zle, a mitska težnja i vječito nastojanje čovjeka, njegova nada kako će dobro na kraju pobijediti, ono je što dubinski i vrlo emotivno angažira čitav broj gladnih (najčešće neke svoje) pravde. Prema drugom scenariju, pojave oko nas, kao i ljudi, nisu isključivo dobri ili zli. Svijet je jednostavno takav kakav je, a u pokušaju shvaćanja uzročno-posljedičnih veza koje nas okružuju, ne leži spomenuta pučka mitologija, već jedan sasvim OLIMP ■ 24 ■
drugačiji, rekao bih dijalektički pogled na svijet, prema kojemu suprotnosti ne postoje zato da bi uništile jedna drugu, već da kroz stalnu interakciju stvaraju zajedničku energiju razvoja. Možda i u spomenutim dubinskim vjerovanjima suvremenog čovjeka leži i dio odgovora vezanih uz teme medijskog žutila, dnevnog senzacionalizma, ali i tajna časopisa koji ne samo da su uspjeli preživjeti u nemilosrdnoj konkurenciji – već su iz godine u godinu, iz broja u broj, postajali sve kvalitetniji. Stoga je i specifična uređivačka politika časopisa „Olimp“, u kojoj svaka kritika iz širokog društveno-športskog opusa uvijek završava konstruktivnim i afirmativnim prijedlogom, jedan od razloga zbog kojeg je ovaj časopis u svojoj dvadesetogodišnjoj