ŠPORTSKA PUBLICISTIKA TRČANJE U HRVATSKOJ:
60 GODINA RUKOMETA U SAMOBORU (1957. - 2017.):
Autor: Stjepan Stolnik Godina i mjesto izdavanja: 2016., Varaždinske Toplice Stranica: 484 Format: 17 x 24 cm Uvez: meki Izdavač: Atletski klub „Sloboda“, Varaždin i Nakladnička kuća Tonimir, Varaždinske Toplice Oblikovanje i priprema za tisak: Stjepan Pintarić / Danijel Bubnjarić i nakladnička kuća Tonimir Tisak: Tonimir, Varaždinske Toplice Dostupnost: Nacionalna i sveučilišne knjižnice, knjižnice u Varaždinu, Zaboku, Bjelovara, Hvaru, Slatini, Inancu, Lepoglavi, Donjoj Stubici, Daruvaru, Babinoj grdi, Požegi i Gradskoj knjižnici u Zagrebu, info: Tonimir, V. Nazora 6, Varaždinske Toplice, tel.: + 385 (0)42 633-430, e-mail: info@tonimir.hr, www. tonimir.hr; Cijena: 105,00 kuna
Autor: Mile Plazonić Recenzenti: akademik Dragutin Feletar, doc. dr. sc. Zrinko Čustonja, Tomisla v Mihić Godina i mjesto izdavanja: 2018., Samobor Stranica: 304 Format: 20 x 27,5 cm Uvez: meki, s klapnama Izdavač: Meridijani, Samobor Oblikovanje i priprema za tisak: Duplerica d.o.o. Tisak: Tiskara Zelina, Sveti Ivan Zelina Dostupnost i info: Meridijani, Obrtnička 26, 10 340 Samobor, tel.: +385 (0)1 33 62 367, e-mail: meridijani@meridijani.com; www.meridijani.com; internet trgovina:http://meridijani. shoppingcentar.com.hr/knjige/Biblioteka-posebnih-izdanja/60godina-rukometa-u-Samoboru-1957-2017-_pr1087721ct3731.html; knjižnica Hrvatskog olimpijskog odbora Cijena: 200,00 kn
K
P
Povijest dugoprugaškog trčanja u Hrvatskoj
ad govorimo o trčanju, slobodno možemo reći da je ono staro koliko i čovječanstvo. I na najranijem stupnju svog razvoja čovjek je morao trčati kako bi umakao pred divljim životinjama, osigurao si hranu, skrovište ili nadmudrio neprijatelja. Knjiga "Trčanje u Hrvatskoj" u dugoprugaško nas trčanje uvodi početnim poglavljima posvećenima upravo pregledu kratke povijesti trčanja, podsjećajući nas na onu najraniju, na antičku, ali i na prva europska trkačka natjecanja organizirana u Engleskoj, osnivanje prvih atletskih klubova u Americi 1825. i organiziranje prvog maratona - onog Bostonskog 1897. godine, te konačno i na podatak da se od 1970. godine u svijetu pojavilo rekreativno trčanje na duge pruge koje je i danas iznimno popularno i okuplja velik broj zaljubljenika. U narednim poglavljima knjige pratimo povijest i razvoj dugoprugaškog trčanja u državama unutar negdašnje SFRJ koje su trčanje prihvatile poslije Prvog svjetskog rata. Ipak, trčanje dugih dionica zamah i procvat doživljava nakon Drugog svjetskog rata, pa knjiga bilježi i podatak o čak desetak elitnih dugoprugaša i dugoprugašica 1976. kao i početak rekreativnog dugoprugaškog trčanja samo godinu poslije početka tog pokreta u svijetu. U tim poglavljima pratimo i razvoj dugoprugaškog trčanja u Hrvatskoj, čiji je početak „u obliku junačenja, veselja i zabave“ zabilježen još 1832. Upravo je Hrvatska bila ta koja je prva na prostoru negdašnje države trčanje prihvatila kao dio opće kulture u sustavu odgoja mladih generacija. Športsko trčanje u Hrvatskoj je započelo pojavom sokolstva krajem 19. stoljeća, a početkom 20. stoljeća počinju se osnivati prvi klubovi. Lakoatletski savez za Hrvatsku i Sloveniju osnovan je 1920. sa sjedištem u Zagrebu, a atletski klubovi u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Zadru, Šibeniku, Karlovcu, Osijeku, Varaždinu Vinkovcima, Kutini… postaju „rasadnik“ kvalitetnih trkača koji nastupaju pod zastavama bivših država. Od četvrtog poglavlja uronjeni smo u svijet dugoprugaškog trčanja u Hrvatskoj, pa kroz stranice - koje nude bogat kronološki pregled natjecanja na duge dionice - cestovnih utrka, maratona, kroseva…, rezultata i trkača od prvih natjecanja do vremena Domovinskog rata, pa od osamostaljenja Republike Hrvatske do početka drugog desetljeća 21. stoljeća - s jedne strane listamo nostalgičan podsjetnik na lica i ostvarenja negdašnjih hrvatskih dugoprugaških velikana, a s druge pregledan, podatcima, tablicama i slikovnim materijalom bogat izvor povijesnih podataka prikladan i kao polazišna točka za nastavak ispisivanja povijesti hrvatskog dugoprugaškog trčanja ili neka sasvim drukčija istraživanja o trčanju u Hrvatskoj. Budućim kroničarima hrvatske povijesti trčanja od koristi će pritom biti i pregled korištene literature, izvorne građe i medijskih izvora koje je autor zabilježio na kraju knjige.
Olimp 58
Prinos povijesti sporta u gradovima Samoboru i Svetoj Nedelji
rikaz ove iznimno kvalitetno opremljene i otisnute monografije najbolje je započeti riječima njezine urednice: „U ovoj knjizi temeljito je prikazana povijest i značenje rukometnog sporta u gradovima Samoboru i Svetoj Nedelji od 1957. do 2017. godine, a taj povijesni rukometni mozaik dug 60 godina izradio je veliki zaljubljenik u rukomet - autor knjige dr. med. vet Mile Plaznoić." Rukometna se igra u Samoboru službeno pojavila 1957. godine, igralo se dakako i ranije, no od 1957. osnivaju se rukometni klubovi koji su uvelike povećali zanimanje za taj šport. Od osnutka prvog rukometnog kluba u Samoboru 1957. pa sve do danas rukomet postaje, ali i ostaje najvažnija športska grana samoborskog kraja. U proteklih 60 godina u oko 35 rukometnih klubova (…) koji su osnovani u Samoboru, Rudama, Konščici, Sv. Martinu, Vrhovčaku, Farkaševcu, Gradni, Bregani i Svetoj Nedelji, prošlo je nekoliko tisuća športaša i na stotine djelatnika, uz još više navijača i pratitelja rukometa. Rukometna igra tijekom 60 godina djelovanja postala je važan dio života stanovnika cijelog samoborskog kraja i dio njihove svakodnevice.“ Monografija "60 godina rukometa u Samoboru (1957. - 2017.)" podijeljena je u dva poglavlja, sastoji se od oko 500 fotografija, nekoliko tisuća rezultata rukometnih utakmica, oko 2500 imena igrača i športskih djelatnika te navodi svih 46 registriranih klubova koji su od 1957. do 2017. djelovali ili su još uvijek aktivni u samoborskom kraju. Prvo poglavlje knjige proteže se na gotovo dvije stotine stranica, s kronološki posloženim pričama u kojima autor na temelju razgovora s rukometašima i njima bliskim osobama te iz samoborskih tiskovnih izdanja pohranjenih u Zavičajnoj zbirci gradske knjižnice Samobor i u mnogim privatnim zbirkama, rekonstruira, bilježi i dokumentira rukometna događanja u samoborskom kraju, prikazuje najznačajnija natjecanja i rezultate, predstavlja najzapaženije pojedince rukometnog športa Samobora i Svete Nedelje, kako igrače i igračice tako i trenere, dužnosnike i djelatnike te športske nagrade koje su primili. Samoborska rukometna povijest može se podičiti i zlatnim hrvatskim rukometnim olimpijcem iz Ruda Vladimirom Šujsterom (OI Atlanta, 1996.), međunarodno vrijednim rezultatom samoborskih rukometašica koje su bile finalistice Challenge cupa 2013. godine, ali i osobama iz javno-političkog života koje su ponikle na samoborskim rukometnim terenima - odvjetnikom Čedom Prodanovićem, saborskim zastupnikom Gordanom Jandrokovićem i skladateljem, dirigentom i glazbenim pedagogom Sinišom Leopoldom. Drugo poglavlje monografije posvećeno je radu svakog od 46 klubova, od osnutka, pa do 2017., odnosno do prestanka njegova rada, a na njega se nadovezuju bilješka o autoru, popis korištene literature i izvora te pogovor urednice na hrvatskom i engleskom jeziku.