Šport na internetu: hoo.hr
rije no ti o
la o o t i e MAR JA A M KA
no
i a
O
Članci iz dosadašnjih 65 brojeva „Olimpa“ - njih gotovo 2100 - mogu se odnedavna pretraživati po ključnim riječima, rubrikama ili autorima, u skladu s trendovima sve zahtjevnijih korisnika današnjeg digitalnog svijeta
Digitalizirani atalog Oli a je no ta no retraži anje o lj čni riječi a r ri a a ili a tori a ao i o go ina a i roje i a
i ta ez inergije ro l HOO-a na ace oo
z današnje perspektive kad nam je gotovo sve dostupno jednim klikom, bilo da želimo raditi ili se zabaviti, sljedeće riječi zvuče začudno i digitalnim imigrantima, a kako ne bi digitalnim domorocima: „Ako bi se novinaru žurilo, morao je sam hvatati rezultate na osnovi onoga što je uspio pohvatati od službenog spikera.“, ili „U Rimu je IBM pokušao kompjutorsku obradu rezultata, ali ta je na prevelikim papirima stizala, poprilično nepregledna, tek drugog dana.“ Prva se rečenica odnosi na VII. Zimske olimpijske igre u Cortini d'Ampezzo 1956. godine, druga na XVII. Olimpijske igre 1960. godine u Rimu, njihov autor je nestor našeg športskog novinarstva Žarko Susić (1915. - 2010.), a dostupne su na internetskim stranicama Hrvatskog olimpijskog odbora
(HOO), koji je krajem veljače digitalizirao sve brojeve magazina „Olimp“.
Olimp 50
iduće godine, članci iz dosadašnjih 65 brojeva mogu se pretraživati po ključnim riječima, rubrikama ili autorima, u skladu s trendovima sve zahtjevnijih korisnika današnjeg digitalnog svijeta, koji u potrazi za informacijama ne kane previše lutati i istraživati. Pa onda često posežu za neprovjerenim informacijama, kopiraju i lijepe prvo što im dođe pod ruku, a toga na internetu ima i previše. Zato je, primjerice, važno i da su na stranicama HOO-a, nekoliko dana nakon Olimpijskih igara u Riju 2016. na kojima su naši športaši osvojili čak deset odličja, objavljene službene biografije olimpijaca, s provjerenim podacima s natjecanja najvišeg ranga. Dvije
acionalni er i ije ti HOO-a ort a Hr at a o atni je e ij i ro tor za iz je ta anje o ort i oga aji a
trećine od 933 biografije prevedene su i postavljene na webu, a uskoro slijedi preostala trećina. Športska literatura u Hrvatskoj nije, na žalost, osobito opsežna, pa sve što se o športu piše mimo dnevnog izvještavanja, što se problematizira, ističe kao pozitivan primjer, o čemu se promišlja - vrijedno je štivo i treba biti lako dostupno svima koje zanima. „Olimp“ postavlja pitanja i traži odgovore na njih. Bez pretjerivanja, možemo reći da se malo medija propituje o športskim i olimpijskim vrijednostima, o ženama u športu, piše o športskoj publicistici i multimedijama, o stanju različitih zajednica unutar športa… Osim što se distribuira knjižnicama osnovnih i srednjih škola te visokih učilišta i sveučilišta, a može se i preuzeti s interneta ili čitati na