Od Olimpa do Olimpa Olimpijski plan 2020 odgovor zahtjevnom vremenu Međunarodni olimpijski pokret pod vodstvom novog predsjednika Thomasa Bacha, intenzivno priprema smjernice koje bi odgovorile izazovima novog vremena: od športaša kao središta olimpijskog pokreta i njegove zaštite od svih oblika manipulacije i nezakonitosti, jedinstvenosti olimpijskih igara i modela održivosti upravljanja Igrama, uloge MOO-a, njegove strukture i organizacije, pa do mogućnosti osnivanja olimpijskog tv-kanala, a sve pod zajedničkim nazivnikom - Olimpijski plan 2020. Prvu pripremu za Olimpijski plan 2020 raspravio je Izvršni odbor MOO-a u Montreuxu (Švicarska) od 11. do 14. prosinca ove godine, a ideje i prijedlozi bit će dio šire rasprave već u veljači, na zasjedanju MOO-a u Sočiju, za vrijeme Zimskih olimpijskih igara. Finalni Olimpijski plan 2020 sa konkretnim preporukama trebao bi biti usvojen
“Franjo Bučar” 2013. za športsku izvrsnost
U
nazočnosti brojnih uglednika hrvatskog športa te javnog života Republike Hrvatske, u sjedištu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 25. studenoga 2013. uručena je Državna nagrada za sport “Franjo Bučar”, priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa, a dodjeljuje se za izvanredna znanstvena, stručna i pedagoška ostvarenja u športu ili vrhunska športska postignuća kao nagrada za životno djelo i godišnja nagrada. Nagradu za životno djelo dobili su Jozo Alebić, Erna Hawelka Rađenović i Fredi Kramer, a godišnju nagradu Đurđica Bjedov Gabrilo, Nikša Dobud, Ivan Drviš, Josip Glasnović, Janko Goleš, Davorin Klobučar, Arno Longin, Zdravko Malić, Roko Mikelin Opara, Marijo Možnik, Sandro Sukno te Hrvatski veslački savez. Nagrade su uručili zamjenik ministra Saša Zelenika i Igor Jukić, predsjednik Odbora Državne nagrade za sport Franjo Bučar u čijem su sastavu ugledna imena športa, znanosti i medija - Marija Anzulović, Samir Barač, Igor Boraska, Igor Jukić, Ratko Kovačić, Alvaro Načinović, Ognjen Naglić, Zoran Primorac i Ana Sršen.
u prosincu 2014. godine. Doprinos ovome zadatku dat će i HOO svojim predstavnicima u međunarodnim udruženjima olimpijskih organizacija, među ostalima i najnovijim izborom predsjednika HOO-a Zlatka Mateše u Komisiju za međunarodne odnose Svjetskog udruženja nacionalnih olimpijskih odbora (Association of National Olympic Committees - ANOC) u prosincu 2013. godine.
Žene u športu: mogućnosti i ograničenja Iako ih je samo 17 posto, športska djelotvornost hrvatskih je športašica neupitno iznadprosječna - čak ih je 41 posto koje imaju olimpijsku, svjetsku ili europsku medalju. Riječ je dakako o športašicama kojih je u hrvatskome športu 48 tisuća od ukupno 280.000, kako su pokazala najnovija istraživanja Komisije za žene u športu HOO-a. U upravljačkom smislu, udio žena u tom obliku aktivnoNagrada za životno djelo Jozo Alebić jedan je od najboljih hrvatskih atletičara u povijesti moderne atletike. Nastupio je na čak trima olimpijskim igrama, osvojio srebrno odličje na Europskome dvoranskom prvenstvu 1975. godine u disciplini 400 metara. Bio je prvak Jugoslavije 14 puta, a Hrvatske čak 50 puta. Erna Hawelka Rađenović višestruka je državna prvakinja u športskoj gimnastici. Nastupila je na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine. Osvojila je niz medalja na raznim međunarodnim turnirima, suosnivačica je vrlo uspješnoga gimnastičkog kluba „Novi Zagreb”. Fredi Kramer velikan novinarstva, publicist i dugogodišnji športski djelatnik. Davis Cup susrete prenosio je čak 53 puta, a hrvatsku športsku pu-
blicistiku trajno je zadužio kao autor i urednik brojnih monografija i športskih almanaha. Godišnje nagrade Đurđica Bjedov Gabrilo najuspješnija je hrvatska plivačica svih vremena. Najveće uspjehe ostvarila je 1968. godine na Olimpijskim igrama u Mexico Cityju gdje je osvojila zlatnu i srebrnu medalju te postavila olimpijski rekord na 100 metara prsno. Na Svjetskom prvenstvu za veterane 2012. godine osvojila je dvije zlatne medalje. Nikša Dobud u dosadašnjoj bogatoj sportskoj karijeri osvojio je niz odličja na europskim i svjetskim prvenstvima te u Svjetskoj ligi. Bio je član zlatne hrvatske reprezentacije na Olimpijskim igrama u Londonu 2012., te Mediteranskim igrama 2013. godine. Dr. sc. Ivan Drviš trener hrvatske reprezentacije u ronjenju na dah. Pod njegovim vodstvom osvojeno je ukupno 36 svjetskih i europskih medalja te postavljeno 14 svjetskih rekorda. Osim što je uspješan trener hrvatske reprezentacije, dr. sc. Ivan Drviš uspješan je i u predavačkoj, nastavnoj i znanstvenoj karijeri. Josip Glasnović zapažene međunarodne uspjehe ostvaruje još od juniorskih dana. Osvajač je niza odličja na europskim
Olimp 62