Športska terminologija
O
novinarsko-publicističkome stilu športskoga novinarstva već je bilo riječi na ovim stranicama. No kako su športski novinarski tekstovi nepresušan izvor slikovitoga vokabulara i osebujnoga stila, posvetit će im se još malo pažnje. Hrvatski jezikoslovac Josip Silić (1997.) novinarsko-publicistički stil smatra najsloženijim funkcionalnim stilom, a primjeri koji slijede jednim će dijelom to i potvrditi. Čitaju li se športske stranice u dnevnome tisku i analizira li se jezik u tekstovima objavljenima na tim stranicama, lako je zaključiti kako se najslikovitiji rječnik, barem u ovome trenutku i s obzirom na analizirane dnevne novine «Jutarnji list», rabi u tekstovima o nogometu i košarci. Počnimo s košarkom. Hrvatska košarkaška reprezentacija u pripremnom razdoblju za nastup na europskom prvenstvu u Sloveniji, nije baš briljirala. No, unatoč takvih loših nastupa, upornu vjernost i izdržljivost košarkaških navijača slikovito je opisao Hrvoje Slišković (2013a: 41) napisavši sljedeće: „Kada bi se narodna izreka ‘što te ne ubije, samo te ojača’ mogla materijalizirati, onda bi navijač hrvatske košarkaške reprezentacije danas
Tekst: DARIJA OMRČEN
Čitaju li se športske stranice u dnevnome tisku i analizira li se jezik u tekstovima objavljenima na tim stranicama, lako je zaključiti kako se najslikovitiji rječnik rabi u tekstovima o nogometu i košarci izgledao kao kombinacija Hulka Hogana, Mikea Tysona iz najboljih dana i Žydrūnasa Savickasa, najvećeg u povijesti natjecanja za najjačeg čovjeka na svijetu (Strongman)“. Sliškovićeva je usporedba tako snažna da je dovoljno razumjeti samo jednu od asocijacija na tri poznata snagatora. Sve tri asocijacije zajedno rezultiraju izričajem koji, čak i nekome tko nije upućen u rezultatske detalje hrvatske košarkaške reprezentacije, jasno kaže kakva je situacija u tome športu. Skupni imidž Hulka Hogana, šezdesetogodišnjega američkog profesionalnog hrvača bijele kose i dugačkih bijelih brkova, koji je dvanaest puta osvajao svjetsku hrvačku teškašku titulu u sklopu World Wrestling Federation, Mikea Tysona,
Olimp 54
američkoga boksača, bivšega svjetskog prvaka u teškoj kategoriji, te Žydrūnasa Savickasa, Litvanca koji je 2009. i 2010. osvojio titulu najjačega čovjeka na svijetu i koji je na natjecanju pod nazivom Arnold Classic Strongman, a nazvanom po Arnoldu Schwarzeneggeru, pobijedio čak šest puta za redom, ne ostavlja prostora za dvosmislenu interpretaciju. Slišković (2013b: 81) je igru hrvatske košarkaške reprezentacije u prijateljskoj utakmici protiv Srbije opisao ovako: „... nastupio je raspad sistema. Ili crna rupa. Ili potpuno zamračenje. Izaberite izraz koji vam se najviše sviđa“. U tome kratkom odlomku igru je hrvatske košarkaške vrste opisao kao raspad sistema, crnu rupu i potpuno zamračenje. Tri metafore koje, kao i u prethodnome primjeru teksta Hrvoja Sliškovića, kumulativno za posljedicu imaju izričaj kojemu više ništa ne treba dodati. Nogomet i sve što je s njime povezano ispunjava športske stranice dnevnih novina. On je danas planetarno poznat i raširen šport - barem neko od imena svjetski razvikanih nogometaša znaju i mali i stari, dječaci nose majice/dresove s imenima i brojem na dresu omiljenih nogometaša, a televizijske su reklame pune poznatih nogometaških lica. U svjetlu rasprava o mogućem novom treneru Dinama, klubu u kojemu se trenerska imena smjenjuju velikom brzinom, imena brojnih mogućih kandidata zaokupljanju pažnju športske javnosti. Jedno je od tih imena Nenad Bjelica, trener bečke Austrije, za kojega Lipovac (2013a: 38) kaže: „Bjelica se odlično snašao u ulozi ‘austrijskog Guardiole’, ...“. Lipovac, dakle, Bjelicu uspoređuje s Josepom Pepom Guardiolom, trenerom Bayerna, što je pozitivna asocijacija. Navedeni autor nije i jedini koji Bjelicu smatra dobrim trenerom. Židak (2013: 38) kaže kako Bjelicu “samo 90 minuta dijeli da zauvijek oslobodi Austriju ‘lebens-trauma’, stoljetne nogometne traume, jer austrijski klub nikada nije igrao u Ligi prvaka“. Židak se, međutim, u tome dijelu teksta poigrao s riječju Lebenstraum. Naime, riječ Lebenstraum nastaje u njemačkome jeziku, i to od riječi Leben, što je život, i riječi Traum, što je san - dakle, Lebenstraum je životni san. Međutim, u svome tekstu Židak mijenja značenje te riječi - riječ Traum (san) pretvara u riječ trauma i time postiže sljedeće: s obzirom na to da Austrija nikada nije igrala u Ligi prvaka, životni je san toga kluba ući u društvo najboljih u Europi. Istodobno je taj san za klub i velika trauma jer im to do