ŠPORTSKA PUBLICISTIKA hrvatska olimpijska obitelj - HOO 1991. - 2011.
225 godina športa u hrvatskoj
Autori: Radica Jurkin Lugović i Ante Drpić Recenzent: Jura Ozmec Godina i mjesto izdavanja: 2011., Zagreb Stranica: 240 Format: 23x33 cm Uvez: tvrdi Izdavač: Hrvatski olimpijski odbor, Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Marin Stojić Tisak: Tehničar Copyservis Dostupnost: on-line izdanje potražite na web stranicama HOO - www.hoo.hr; tiskano izdanje u knjižnicama diljem Hrvatske, a informacije: Hrvatski olimpijski odbor, Trg Krešimira Ćosića 11, 10000 Zagreb, tel: +385(0)1 3650-576 Cijena: prigodno izdanje
Autor: Zdenko Jajčević Urednica i redaktorica: Smiljana Jelčić Ivanošić Godina i mjesto izdavanja: 2010., Osijek Stranica: 278 Format: 16,5x24,5 cm Uvez: tvrdi Izdavač: Streljački savez Osječko-baranjske županije Oblikovanje i priprema za tisak: Domagoj Verović Tisak: Gradska tiskara Osijek Dostupnost: Streljački savez Osječko-baranjske županije, Šandora Petefija bb, Streljana “PAMPAS”, 31000 Osijek, tel: +385 (0)31 302 450, www.superknjizara.hr; u knjižnicama diljem Hrvatske Cijena: 250,00 kn
Ova reprezentativna monografija, iako prigodno objavljena povodom dvadesete godišnjice osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora, sveobuhvatno je izdanje koje javnosti predstavlja rad Hrvatskog olimpijskog odbora, ideju olimpizma i olimpijski šport na hrvatskom tlu, ali i cjelovit prikaz nastupa svih hrvatskih olimpijaca na Olimpijskim igrama od 1900. godine. Prvi dio monografije posvećen je uvodnim riječima Jacquesa Roggea - predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, Antuna Vrdoljaka - prvog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora i člana Međunarodnog olimpijskog odbora, Patricka Hickeya - predsjednika Europskog olimpijskog odbora te Zlatka Mateše i Josipa Čopa - predsjednika i glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora te ideji olimpizma, njenom zaživljavaju na hrvatskom tlu od razdoblja Austro-Ugarske monarhije do utemeljenja Hrvatskog olimpijskog odbora u turbulentnom razdoblju osamostaljivanja i priznavanja Republike Hrvatske. Na velikim, kvalitetnim fotografijama, pred čitateljem se u krupnom kadru smjenjuju lica hrvatskih olimpijaca, osvajača olimpijskih medalja, ali i športskih legendi koje su ostavile neizbrisiv trag u hrvatskom športu i olimpizmu iako nisu stale na olimpijsko postolje. Legende hrvatskog športa i legende športskog novinarstva, koje nisu više s nama - Dražen Petrović, Matija Ljubek, Krešimir Ćosić, Mate Parlov, Velimir Kljaić, Žarko Susić, Zvone Mornar, Boris Mutić i Zdenko Jajčević - ponovno oživljavaju u našim mislima i srcima. Ova vrijedna knjiga objedinjuje i uspjehe svih onih športaša koji su nas svojim športskim umijećem i izvedbama oduševljavali u posljednja dva desetljeća i čija postignuća još i danas grudi nadimaju ponosom i emocijom. Podsjetimo, olimpijada je razdoblje između dvojih Olimpijskih igra, a kroz dobro osmišljen koncept prikaza športa tijekom svake od olimpijada od hrvatske samostalnosti, zabilježena su i sva odličja na juniorskim i seniorskim svjetskim i europskim prvenstvima, kao i nastupi hrvatskih športaša na Mediteranskim igrama, ali i aktivnosti HOO-a u tim razdobljima. Počevši od Barcelone 1992. pa do Vancouvera 2010. monografija nam donosi popise svih hrvatskih olimpijskih delegacija i olimpijaca po športovima, a posebne stranice posvećuje biografijama svih osvajača olimpijskih medalja. Hrvatska olimpijska obitelj čitatelju nudi i popis svih dobitnika nagrade Dražen Petrović koja se od 2006. dodjeljuje darovitim mladim športašima te popis najuspješnijih športaša i ekipa u izboru Hrvatskog olimpijskog odbora od 1995. do 2010. Svakog ljubitelja športa zasigurno će razveseliti i popis svih hrvatskih olimpijskih odličnika od 1900. godine, a čak i one koji šport prate tek za velikih svjetskih natjecanja i tek jednim okom na našim športašima ova monografija neće ostaviti ravnodušnima i mnogi će je poželjeti imati u svojoj biblioteci, usprkos limitiranosti naklade i prigodnom karakteru knjige.
Iako je poticaj za objavu knjige bila 225 godišnjica streljaštva, kao prvog organiziranog športa u Hrvatskoj, izniklog iz potreba obrane, autor nas bogatim izborom fotografija i tekstom natopljenim povijesnim činjenicama vodi kroz hrvatsku športsku povijest od rimskog doba i prvih građevina namijenjenih tjelesnoj aktivnosti, rekreaciji i rehabilitaciji, preko srednjovjekovnih dodola, viteških turnira i prvih tjelovježbenih nadmetanja građana, od kojih korijene vuče i današnja Sinjska alka, sve do doba modernog športa i postignuća hrvatskih športaša. Da športovi s loptom nisu popularni samo danas, već je loptanje omiljena zanimacija građanstva kroz povijest, govore i brojne zabrane loptanja po gradskim trgovima, s kaznama čak do dvomjesečnog zatvora (u Splitu 1735.) Vrijedan povjesničar bilježi i da je najpopularniji šport u Hrvatskoj krajem 19. stoljeća bio biciklizam, a do 20. stoljeća na ovim se prostorima razvija još deset športova. Iz poglavlja u poglavlje, kroz povijesne cjeline, pratimo iznimno zanimljiv i iscrpan prikaz razvoja svih športova u Hrvatskoj. Razdoblje od 1903. do 1918. obuhvaća razvoj osam športova između ostalih i nogometa, ali i kraljice športova, pa saznajemo da najveće zasluge za razvoj športa kojim se danas ponosimo kao prepoznatljivim izvoznim proizvodom, pripadaju Prvom nogometnom i športskom klubu (PNIŠK) i Hrvatskom akademskom športskom klubu (HAŠK) osnovanima 1903. ali i da su pioniri hrvatske atletike zagrebačkih nogometaši, kao i to da je 1903. u Samoboru osnovana prva sekcija hokeja na travi. Nogomet je u međuratnom razdoblju već najpopularniji, a pratimo razvoj i postignuća hrvatskih športaša u još 14 novih športova, od boksa i jedrenja preko niza danas popularnih športova s loptom, do biljara i bridža. Knjiga će otkriti kako je Drugi svjetski rat utjecao na aktivnosti splitskog Hajduka, ali i da šport u Hrvatskoj nakon 1945. obilježava i razvoj 17 novih športova. Da je Franjo Bučar “otac hrvatskog športa” zasigurno znaju mnogi, no knjiga nam donosi cjelokupni prikaz njegova djelovanja kojim je zaslužio taj laskavi epitet. S autorom hodamo tragom olimpizma u Hrvata, od osnivanja Međunarodnog olimpijskog odbora 1894. do olimpijskog pokreta u samostalnoj Hrvatskoj. Saznajemo ponešto o povijesti tjelesnog odgoja i športske rekreacije, dobivamo vrijedan uvid u značaj Hrvatskog sokola i sokolskog pokreta za razvoj tjelovježbe, športa, ali i publicističke djelatnost u Hrvatskoj te spoznajemo okolnosti koje dovode do osnivanja Hrvatskog športskog saveza i inicijative za njegovo međunarodno priznanje. “Ova je knjiga sukus naše športske povijesti i naše športske kulture” - kaže u predgovoru knjige Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i na sažet način najbolje prikazuje vrijednost ovog štiva koje bi svaki poklonik športa trebao pročitati.
Olimp 60