prilaze različitim dosjetkama poticanja djeteta. Roditeljski odabir športa, bez dječje privole, ponekad dovodi do tjelesnih trauma koje se, za razliku od psihičkih, odmah prepoznaju. U svakom slučaju, krivo je nastojanje kad se stimuliranje za ranu aktivnost započne usporedbom u smislu „vidiš kako oni to mogu, a i mlađi su“. Darovita djeca za bilo koju aktivnost sama pokazuju svoj interes ili ga pak gube kad uvide da nisu u stanju pratiti izazov ili mogućnosti naprednijih u svojem okruženju. To, naravno, ne znači da djeca koja ponekad odustanu u nekoj dobi, u kasnijoj fazi svojeg odrastanja ne mogu pokazati interes i sposobnosti kojima nadmašuju upravo one koji su ih obeshrabrili u njihovim prvotnom nastojanjima. Budući da se čovjekovo odrastanje, a s njim i darovitost za nešto ne razvijaju kalendarski nego biološki, postoje djeca koja svoje sposobnosti mogu izraziti ranije, a neka kasnije. Kao što u prirodi ne postoje pravila, tako i u čovjekovu odrastanju postoje brojne nepredvidivosti ovisne o vanjskim utjecajima koji djeluju na unutarnje čimbenike među kojima je značajna hormonalna distribucija. Na pitanje kad bi valjalo započeti baviti se nekim športom, točan je odgovor - što ranije. No, kad je to “što ranije”, ovisi o mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti djeteta. Kao što ne postoji odjeća i obuća za dob, tako ne postoje ni jednake mentalne sposobnosti dječjeg odrastanja. Djeca koja nisu u stanju percipirati gibanje ili ga nisu u stanju mišićno pratiti, uzaludno započinju izabranim športom, štoviše - oni koji na tome nastoje, izlažu djecu svojevrsnom nasilju. Svaki razvoj traži odgovarajući podražaj (čitaj: vježbu), prilagodbu na podražaj (vrijeme za učinak vježbe) i rezultat (domet vježbe). Dakle, za razvoj darovitosti potrebno je odgovarajuće vrijeme koje je usporedivo s nekadašnjom tehnologijom fotografskog aparata koji je, ovisno o uvjetima slikanja i osjetljivosti filma, tražio više ili manje svjetlosti uz pomoć blende, ali i osjetljivosti filma za prijem svjetlosti. Zatim je za perfekciju bilo odlučno razvijanje filma u rastvoru kemikalija. Drugim riječima, uz podražaj vježbe za razvoj talenta traže se odgovarajući uvjeti koje čine kvalitetna prehrana,
higijenski način života, suzbijanje morbidnih utjecaja i pozitivno socijalno okruženje. U praksi je prepoznato puno primjera da su se, kako se to kaže, već otpisani športaši, pokazali uspješnijim od športaša što su bili označeni perspektivnim. Bilo bi uzaludno nabrajati čimbenike koji nam, u tom smislu, ništa ne objašnjavaju, ali upućuju na različite načine interpretiranja o nečijem uspjehu ili pak neuspjehu. Tako se često veli za nekog športaša kojeg je ozljeda ili bolest spriječila u postizanju uspjeha kako je imao peh. No, valja znati da je zdravlje jedna među bitnim pretpostavkama darovitosti, jer zdravlje je također dar. Darovitost za vrhunske domete često se dovodila u vezu s tvrdnjom o nekakvim postocima u kojima je dovoljno deset posto pripisati urođenosti (talentu), a devedeset posto radu (upornosti). Za vrhunski uspjeh u bilo čemu potrebno je raspolagati motivom (voljom za uspjeh), snagom (tjelesnim i zdravstvenim sposobnostima) i vještinom (ovladavanje tehnikom). Koliko je pak vremena potrebno da se harmoniziraju htijenje, moć i znanje, upitnik je od neba do zemlje ili pak kombinacija s tri znaka u športskoj prognozi. Naime, neki žele i mogu kad nedovoljno znaju, a neki s dovoljno znanja ne žele ili ne mogu. Brojni športovi i športske discipline nisu nastale da bi se usavršile nečije sposobnosti, nego su ljudi ovisno o sposobnostima izabrali športove. Bacači kugle nisu visoki i jaki zato što bacaju kuglu. Izabrali su šport koji im daje prednost. Ni košarkaši nisu rasli u visinu zato što su igrali košarku, niti su dizači utega niskog rasta zato što dižu utege. Kao što visina daje prednost u nekim športovima, tako i ljudi niskog rasta imaju prednost u gimnastici ili u dizanju utega. Antropološke dimenzije mogu dati prednosti u izabranom športu. Proizvođači športske opreme iz dana u dan nude rekvizite koji doslovce otkrivaju neslućene ljudske sposobnosti. Daskari se (borda) u svim agregatnim stanjima, a biciklima i skijama izvode se prave vratolomije. Travnjake je potisnuo asfalt, a sposobnosti što ih pokazuju koturaljkaši i plesači na asfaltu izniman su dar
→ Summary ←
It can be said that there is almost no person who is not talented and creative. Another question is for what: for which activity or sports is a person talented or has a creative sense and to which extent. Anyway, one thing is certain - the love and vision for any activity cannot be developed in people who were not, as it is said, born for something. Just as a man with poor musical pitch can listen to the music, but cannot play it, likewise a man, depending on his muscle capacity, can choose a sports according to his gift for practicing exactly this sports and not another one. Numerous sports and sports disciplines were not created to improve someone’s abilities, but to help people choose the right one in accordance with their capacities. Shot putters are not tall and strong because of shot putting. They just chose the sports that gives them an advantage. Neither are the basketball players tall because they played basketball, nor are the weightlifters short because of weightlifting…
i umjetnička izvedba bez premca u tjelesnim zahtjevima. Čovjek jednostavno nije svjestan za što je sve nadaren, a sasvim je drugo pitanje može li svaki dar biti socijalno podržan, vrednovan, poštovan i nagrađivan. No, sve što bi valjalo smatrati darovitošću traži odgovor u poimanju čovjeka kao neponovljive biološke jedinke čiji razvoj značajno ovisi o socijalnim uvjetima koji mogu djeci bez uvjeta biti motiv da budu bolji od onih koji imaju idealne životne uvjete. No, valjalo bi zaboraviti na mogućnost da u bilo kojem športu oni nedaroviti mogu uspjeti, ma koliko imali izvanredne uvjete i financijsku potporu... Literatura: Mataja Ž., Život za sport i od sporta, NZ Matice Hrvatske, Zagreb, 2003. Crow F.J. Beleške iz genetike, Savremena administracija Bgd. 1967. Od Gee do sebičnog gena: Zbornik radova, priredila Rusan R., Jesenski i Turk, Zgb 1997. Pavelić K. Čuda moderne medicine, (Nadanja i strepnje), NZ Globus, Zagreb, 2004.
47 Olimp