Znanost i šport
Šport u očima ekonomije zdravstva
I
ako je veza športa i zdravlja višestruka, mogla bi se razmatrati u dva osnovna smjera. Iz kuta zdravstvene preventive, redovita tjelesna aktivnost može poboljšati zdravlje i smanjiti rizik prerane smrti kroz smanjenje rizika razvoja koronarne bolesti srca, smanjenje rizika moždanog udara, sniženje razine kolesterola, smanjenje rizika povišenog krvnog tlaka, pomoć u sniženju krvnog tlaka kod osoba kod kojih je već povišen, smanjenje rizika razvoja dijabetesa, smanjenje rizika razvoja karcinoma debelog crijeva, pomoć u postizanju i održavanju zdrave tjelesne težine, smanjenje osjećaja depresije i straha, pomoć u izgradnji i održanju zdravih kostiju, mišića i zglobova, itd. Iz kuta zdravstvene kurative, bavljenje športom povećava rizik od bolesti izazvanim uslijed sindroma prenaprezanja, stres-fraktura, ozljeda ligamenata, napuknuća mišića, ozljeda zgloba kralježnice, itd. S obzirom na visoke troškove liječenja i rehabilitacije jedne i druge vrste bolesti i ozljeda, te na sve češće najave o reformama Olimp 44
zdravstva, koje bi mogle ići u smjeru drugačijeg financiranja zdravstvenih usluga, čini se zanimljivim strategiju športa stavit u kontekst ekonomije zdravstva. Dobro poznato geslo brže-više-jače (dakle, što brže uključiti što više mladih u sve jače treninge, kako bi se što brže ostvarilo više značajnih medalja) trebalo bi promatrati na oprezniji način. Što sve to konkretno znači za sustav zdravstva, troškove zdravstvenih usluga, proračunsko ulaganje za javno zdravstvo, perspektivu privatnih zdravstvenih usluga, mogućnosti privatnog zdravstvenog osiguranja i naravno dodatno financijsko opterećenje za samog športaša i kućni budžet njegove obitelji? Hrvatska godišnje troši otprilike 8% BDP-a za zdravstvenu zaštitu, po čemu je unutar prosjeka zemalja Europske unije. Oko 84% troškova zdravstvene zaštite pokriva se sredstvima javnog sektora, a 16% privatnim sredstvima. Unutar javnoga sektora za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) otpada više od 95%
potrošnje države za zdravstvenu zaštitu. Pored HZZO-a, institucije zdravstva se financiraju kroz županije (Grad Zagreb) te kroz vlastite izvore. Osim u financiranju zdravstvene zaštite, HZZO ima ključnu ulogu i u ponudi jer, zajedno s Ministarstvom zdravstva, utvrđuje standarde zdravstvenih usluga i ugovara opseg i cijene usluga po zdravstvenim ustanovama. Ukupna ekonomska snaga zemlje, posredno i neposredno, utječe na ekonomiju zdravstva. U uvjetima kad se najveći dio troškova bolničkog i izvanbolničkog liječenja, bolovanja i sl. pokriva iz proračuna kroz Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, niži ekonomski standard uvjetuje slabiju kvalitetu života, uključujući i onaj dio vezan uz bavljenje športom. Posljedično - povećava se broj oboljelih i stavlja veće opterećenje na proračun zdravstva. Sljedeći korak bio bi financijska neodrživost sustava zdravstva, te potreba za značajnijim privatnim financiranjem troškova liječenja i drugih troškova koje u ovom trenutku