Nastanak modernog športa: kuglanje
Igre s
kuglama Tekst: ANA POPOVČIĆ
Mnoge srednjovjekovne njemačke kronike zabilježile su da se igra kuglanja održavala po njemačkim samostanima, gdje je kuglanje imalo i određenu odgojnomoralizatorsku svrhu: čunj je naime simbolizirao zlo
I
gra s kuglama jedna je od najstarijih i najpopularnijih na svijetu. Ona je u pravom smislu riječi igra, jer svoje porijeklo vuče iz čiste dokolice i razbibrige, za razliku od brojnih drugih športova koji su nastali kao poslijedica aktivnosti koje su ljudima bile nužne za preživljavanje ili unapređivanje života (skijanje, veslanje, borilački sportovi i dr.). Varijante igre su brojne, a u grubo se mogu podijeliti na dvije: jednu u kojoj se kuglom gađa predmet ili više njih (npr. čunj) i drugu u kojoj se kugla pokušava čim više približiti određenom mjestu ili predmetu (npr. bulinu). Najstariji nalaz koji ukazuje na kuglačku igru datira iz 3200. g. pr. Kr. Radi se o kugli i čunjevima koji su vjerojatno služili za neki primitivan oblik kuglanja, a koje je britanski antropoOlimp 22
log Sir Flinders Petrie 1930. pronašao u dječjem grobu u Egiptu. Slični artefakti pronađeni su i u grobovima drugih antičkih naroda, što je dokaz rasprostranjenosti različitih oblika igre sa kuglama. Tako se izum boća pripisuje Spartancu Timokratesu (500. g. pr. Kr.). Mnoge srednjovjekovne njemačke kronike zabilježile su da se igra kuglanja održavala po njemačkim samostanima, gdje je kuglanje imalo i određenu odgojno-moralizatorsku svrhu: čunj je naime simbolizirao zlo. Iz tog razloga samostanski klerici su se, prema nekim izvorima, za unapređenje svog statusa morali podvrgnuti testu kuglanja da bi obaranjem čunja potvrdili svoju krepost. Potkraj srednjeg vijeka kuglanjem se u njemačkim gradovima bavilo gra-
đanstvo, a većina zamaka imala je i uređene kuglane. Broj čunjeva varirao je od 3 do 17. Usprkos popularnosti te igre u njemačkim gradovima, njemački pjesnik Hugo von Trimberg (13. st.) u svojoj didaktičkoj poemi Der Renner (Trkač) nepovoljno se izražava o kuglanju. Međutim, Martin Luther (1483.-1546.), začetnik protestantizma, podupirao je organiziranje kuglanja pred crkvama, pa se ono kod Nijemaca nazivalo i „Lutherovom igrom“, a upravo se Lutheru pripisuje i igra sa 9 čunjeva. I danas postoje različite varijante igara s kuglama od kojih neke uključuju čunjeve, a druge ne, već su sličnije boćanju. U prošlosti je tih varijacija bilo naravno neusporedivo više, budući da je komunikacija među ljudima