Foto: Eskinder Debebe (UN)
MOO
Šp rt u razvoju svjetskog mira Tekst: JURA OZMEC
Da je i UN prepoznao snagu MOO-a i olimpizma kao pokreta, govori činjenica da je Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a, govoreći na početku Kongresa u Kopenhagenu naglasio značaj športa u razvoju mira u svijetu!
N
ekoliko je već puta u „Olimpu“ spomenut Kongres Međunarodnog olimpijskog odbora, održan u Kopenhagenu, početkom listopada 2009. Jedna od tema Kongresa bila je i „Struktura olimpijskog pokreta“. Iz sažetaka tema lako se iščitava i rečenica: „Šport je ogledalo društva koje mora jasno odražavati obvezu olimpijskog pokreta da provodi strategije koje promiču univerzalni jezik športa.“ U skladu s time je i odluka 64. Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da MOO proglasi stalnim promatračem. Kako MOO nije niti organizacija vezana uz bilo kakvu vladu, a nije ni tipična nevladina udruga, ova je odluka UN-a vrlo značajna i posebna. Naime, u povijesti UN-a, samo četiri su puta međunarodne organizacije uopće pozivane i potom primane u članstvo ili točnije, dobile su status promatrača - dvaput Crveni križ, Udruga malteškog križa i Međunarodna parlamentarna udruga. Valja dakako reći da određeni odnosi između UN-a i Olimp 22
MOO-a postoje već gotovo cijelo stoljeće - počevši od 1920. kad su ostvareni prvi kontakti s Ligom nacija. Otkud ovi veliki pomaci i status promatrača? Posljednjih nekoliko godina, prvenstveno dolaskom Jacquesa Roggea na čelo MOO-a, učvrstio se stav da MOO mora predvoditi ideju kojom olimpizam postaje sastavni dio života i načina rada, a sve je postalo ostvarivo pojavom tzv. Milenijskih ciljeva. Te je ciljeve UN promovirao početkom tisućljeća kroz 8 bitnih točaka razvoja. Cilj je tih 8 točaka, tu borbu protiv neprijatelja čovječanstva, završiti do 2015. godine. Što je zajedničko jednom i drugom planu, Milenijskim ciljevima i olimpijskim idealima i podizanju humanosti u svijetu? Promocija obrazovanja, osnaživanje humanitarnih vrijednosti, jednakost među spolovima, briga za okoliš i borba protiv AIDS-a, samo su neke, bitne zajedničke točke. Ako se ponovo vratimo u Kopenha-
gen i pogledamo točku 36. Zaključaka, postaje jasno da je MOO čvrsto zakoračio u istom smjeru kao i UN („Olimpijski bi se pokret u najširoj mogućoj mjeri trebao povezati s međunarodnim organizacijama u pružanju potpore i promicanju ostvarenja Milenijskih ciljeva UN-a i sličnih inicijativa…“). Da je i UN prepoznao snagu MOO-a i olimpizma kao pokreta, govori činjenica da je Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a, govoreći na početku Kongresa u Kopenhagenu naglasio značaj športa u razvoju mira u svijetu! Dakako, kako bi status promatrača