Znanost i šport
Športska rekreacija za
sjaj u očima Z
a razliku od diskusija o profesionalnom športu, gdje se nerijetko dotakne tema dopinga, športskih ozljeda ili nekog športskog skandala, za športsku rekreaciju uvijek se vežu pozitivne asocijacije, kao što su, primjerice, zdravlje, idealna tjelesna težina, prihvatljiv fizički izgled i tome slično. Plakati s nasmijanim i idealno građenim djevojkama i mladićima dočekaju nas na vratima svakog fitness centra, a želja za članstvom u društvu lijepog, zdravog i sretnog svijeta, dovoljan su razlog da napravimo prvi korak i pokušamo promijeniti svoj život na bolje. Treneri, instruktori fitnessa i drugi stručni kadar napravit će nam idealni program treninga, uvažavajući našu dob, spol, postotak potkožnog masnog tkiva, stupanj zdravlja, itd. Nakon nekoliko mjeseci discipliniranog vježbanja osjećat ćemo se bolje, srce će raditi pravilnije, u plućima ćemo imat više zraka, a naše tijelo pomalo će počet nalikovat na statiste s reklamnih panoa zalijepljenih na ulazna vrata… Nažalost, iako u svemu ovom postoji dio istine, stvarnost je u mnogo čemu različita. Unatoč stotinama fitness centara koji su u Hrvatskoj iznikli u posljednjih dvadesetak godina, medijskom uvjeravanju o čudima koje je moguće postići već nakon nekoliko tjedana organiziranog znojenja, nažalost, sudeći po napisima iz tih istih medija, zdravstvena situacija u Hrvatskoj nije nimalo obećavajuća. Sve je veći broj pretilih osoba, sve su duži redovi u bolničkim čekaonicama i sve više ljudi boluje od bolesti suvremenog doba, između ostalih i depresije. Je li uzrok tome trenutno nepovoljna ekonomska situacija u
Tekst: MIROSLAV HRŽENJAK
Unatoč stotinama fitness centara koji su u Hrvatskoj iznikli u posljednjih dvadeesetak godina, medijskom uvjeravanju o čudima koje je moguće postići već nakon nekoliko tjedana organiziranog znojenja, sudeći po napisima iz tih istih medija, zdravstvena situacija u Hrvatskoj nije, nažalost, nimalo obećavajuća.
Hrvatskoj, nedovoljna upornost rekreativnih vježbača, preslaba uključenost građana u različite oblike športsko-rekreativnih aktivnosti, ili nešto drugo. Naravno, uzrok leži u svemu ovom nabrojanom, a rješenje se možda krije u nekoj budućoj europskoj zakonskoj regulativi ili naputku (dekretu) po kojem bi svi morali vježbati, u nekim boljim ekonomskim vremenima u kojima će si svaka domaćica moći priuštiti osobnog instruktora fitnessa, itd. U svakom slučaju, tema športske rekreacije i zdravlja zaslužuje velik interes, a pored postojećih rješenja o kojima se naveliko priča, valja ponudi-
ti i neki drugi način razmišljanja. Sagledavanje bilo koje športske problematike, uključujući i onu vezanu uz športsku rekreaciju, mimo šireg društvenog i kulturalnog aspekta, značilo bi parcijalno i nepotpuno traženje rješenja, odnosno, tapkanje u mraku. Današnji način života djelomično jest obilježen ubrzanim ritmom, velikom količinom stresa i nedostatkom tjelesne aktivnosti, ali, važnije bi bilo reći da naša suvremena kultura nije usklađena s vrijednostima i ritmom živog tijela, s kreativnom aktivnosti i zadovoljstvom, već s materijalnom produktivnosti i zahtjevima ekonomije profita. Način razmišljanja suvremenog čovjeka u prvi plan stavlja profit trgovačkog društva u kojem je zaposlen, političku ili neku drugu ideologiju, a iluzorna povezanost osobnih financijskih benefita i društveno-ekonomskog statusa s vlastitim zadovoljstvom i zadovoljstvom njegove obitelji, pomaloali sigurno udaljuje ga od stvarnosti. Svojevrsno mehanicističko razmišljanje ili vjerovanje da je naše tijelo stroj, a da medicinska znanost ima ulogu automehaničara koji će s vremena na vrijeme otkloniti kvar ili promijenit dio, jednak je razmišljanju da je debljina posljedica prevelikog unosa kalorija, a da su fintess mehaničari ti koji znaju recept koliko fizičke aktivnosti je potrebno da bi se otklonio višak tjelesne mase. Ne treba izostaviti niti medijske mehaničare koji se brinu koliko je meksičkih sapunica potrebno kako bi se zadovoljila potreba za ljubavlju ili koliko je dnevnih strahota potrebno kako bi se uvjerili u to da smo sretni i zadovoljni što nismo u grupi raznih nesretnika. Ne treba izostaviti i one
43 Olimp