Znanost i šport
Me u stru nim kadrovima u športu neizostavna su kasta bili i ostali dužnosnici u športu: osobito tajnici i direktori športskih organizacija, športski menadžeri i ostali “inženjeri športa”. Tekst: MIROSLAV HRŽENJAK
športa intagma „društvo znanja“ postala je sastavni dio politi ke retorike, želja za diplomom uvukla se u gotovo svaki dom, a percepcija javnosti prema nekim zvanjima - naro ito onima vezanim uz bijele kute - postala je i te kako važna u brojnim aspektima ovjekovog života. Primjerice, u traženju bra nog partnera... Nekako paralelno s razvojem te svijesti, razvijale su se i privatne obrazovne institucije, postrožili se kriteriji i smanjile upisne kvote za besplatno studiranje na javnim sveu ilištima, a obrazovanje je postalo nešto što e, u ne tako dalekoj budu nosti, biti povlastica dobrostoje ih. Baš kao i u obrazovanju, nova retorika zavladala je i u športu: hvalospjevi se ne štede kad su u pitanju športovi s velikim prometom na žiro ra unima, iji vlasnici plijene pažnju suprotnog spola, pa i samo bavljenje športom sve više postaje zabava ili posao privilegiranih. Ne ulaze i u to ho e li „društvo znanja“ u budu nosti biti više interes privatnih visokih škola - u kojima je cijena jedne godine u rangu prosje ne godišnje pla e - odnosno ho e li „zdravo društvo“ biti interes raznih tness-centara, privatnih poliklinika, profesionalnih klubova ili dilera športOlim mp 54
ske obu e, ipak moramo razmisliti o tome što budu nost nosi stru nim kadrovima u športu i kojim e se izazovima u budu nosti morati suo iti. U teorijsskim i stru u nim m rasp prava ama, kadrovi u športu obi no se dijele na trenere i na ostale kadrove. Športska znanost se razvijala, a treneri su se specijalizirali na kondicijske trenere, trenere za rad s mla im kategorijama, trenere za tehniku, taktiku, za muške ili ženske športaše i tome sli no. Razvijali su se i ostali kadrovi u športu. Sve ve a konkurencija unutar doma eg i me unarodnog športa iznjedrila je i športske nutricioniste, športske psihologe, razne športske koreografe... Razvoj medija i specijaliziranih športskih kanala postavio je nove, ve e zahtjeve pred profesiju športskih novinara. Ipak, me u stru nim kadrovima u športu neizostavna su kasta bili i ostali dužnosnici u športu: osobito tajnici i direktori športskih organizacija, športski menadžeri i ostali „inženjeri športa“. Govore i o obrazovnim institucijama za školovanje kadrova u športu, uglavnom mislimo na Kineziološki fakultet. Me utim, stvari ovdje nisu tako jednostavne. Športovi tehni ke prirode, primjerice automobilizam, motociklizam ili zrakoplovstvo, sukladno
Zakonu o športu moraju imati trenere s višom ili visokom naobrazbom, ali, s obzirom na speci nosti tih športova, uz kineziološku naobrazbu jednako je potrebna i tehni ka. Mali ili ve i problemi vidljivi su i kod drugih kadrova u športu. Športskim novinarima neophodno je obrazovanje iz podru ja novinarstva i medija, ali, kvaliteta njihovog rada i te kako ovisi o poznavanju osnovnih na ela kineziološke struke, povijesti i lozo je športa itd. Stru nja aci za a upra avljan nje šp portsskim sustavima moraju imati najve u širinu znanja o športu, raznim društvenim i ekonomskim aspektima športa. Ali, s obzirom na izraženu kompetitivnost brojnih subjekata u tom pozivu, ne bi im smjela biti strana i vještina ratovanja, koja se, usput re eno, podu ava na vojnim školama.