Nastanak modernog športa
- posljednja azvojem željeznice i kopnenih puteva u 19. stolje u, rijeke gube ekonomski zna aj, a veslanje prestaje biti izvor zarade i svakodnevica radni ke klase, ve prelazi u domenu imu nijeg gra anstva i aristokracije kao športskorekreacijska aktivnost. Ipak, amaterski vesla i nisu se mogli nositi s profesionalnim la arima s Temze i Tyne i izbjegavali su me usobne susrete. Amaterima se nije svi alo gubiti od onih koji su im na društvenoj ljestvici podre eni, a još im je manje privla no bilo druženje s pripadnicima radni ke klase (jer važan aspekt športa oduvijek je bila i socijalizacija nakon športskog susreta koja se svodi na ugodno druženje pripadnika iste društvene klase). Vrlo mali broj vesla a amatera mogao se uop e usporediti s profesionalcima kao što su bili „Gateshead Clipper“, „North Star“ ili „Crowcatcher“. Ti profesional-
Henley regata 1882.
ci dobivali su imena sli na onima koja imaju konji, i utrkivali su se na susretima koje su organizirali kladioni ari za nov ane nagrade. Osnovna ideja Amaterskog atletskog kluba (Amateur Athletic Club) kojeg su 1866. godine osnovali studenti Oxforda i Cambridgea, bila je da se isklju e ne samo profesionalni športaši (oni koji su se natjecali za novac), ve i pripadnici radni ke klase, odnosno svi oni koji su rukama zara ivali za svoju egzistenciju. Kak ko je šporrt op enitto po ostaja ao sve popularniji, u britanskim klubovima ja ala je inicijativa da se strogo zabrani u lanjivanje mehani arima i obrtnicima. Oko te ideje lomila su se koplja, pa je, na primjer, londonski odvjetnik Walter Rye uspio probiti klasnu barijeru i postati lan kluba. On je inzistirao da amater može biti džentlmen porijeklom, ali i obrazovanjem. Kada je 1872. godine u Londonski atletski
klub (London Athletic Club) dopušten upis trgovcima, šezdeset lanova se u revoltu ispisalo iz kluba. asopis “The Times” podržavao je segregaciju, pa je u to vrijeme objavljeno da „ za zanatlije, radnike i ostale takve osobe nema mjesta u klubu. Apsolutno je poželjno da im se zabrani pristup, jer je time status (amaterski, op. a.) svih ostalih lanova bolje osiguran i oslobo en svake mogu e sumnje koja bi se ina e mogla pojaviti.“ Iako su društvene razlike ostale jako izražene i bitne unutar samih klubova, u kona nici je demokratski princip odnio pobjedu na nacionalnoj razini. Za to su posebno zaslužni osniva i Amaterskog atletskog saveza (Amateur Athletic Association) koji su smatrali da bavljenje športom mora biti dostupno svima, pod samo jednim uvjetom - da se ne natje u za novac. Veslanje je po tom pitanju postalo iznimka. Od svih športskih saveza, jedino je Amaterski vesla ki savez (Amate-