OLIMP 33

OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 22

UMJETNOST I ©PORT

Genijalni prikazi pokreta Leonardo je bio genij Ëiji Êe moÊni um zauvijek ostati predmetom Ëuenja i divljenja obiËnih smrtnika. Nije bilo niËega u prirodi πto ga nije zanimalo.

Istraæivao je tajne ljudskog tijela tako πto je secirao leπeve, prouËavao i skicirao pojedine anatomske dijelove u svojim crteæima i studijama oËetak XVI. stoljeÊa, cinquecenta, najslavnije je razdoblje talijanske umjetnosti, jedno od najveÊih razdoblja svih vremena. Bilo je to vrijeme Leonarda da Vincija i Michelangela, Rafaela i Tiziana, Correggia i Giorgionea, Albrechta Dürera i mnogih drugih slavnih majstora.

P

Piπe Diana ©imek

Genijalno osmiπljeni strojevi

Nasljednik Donatellove tradicije Leonardo da Vinci (1452. - 1519.), najstariji od tih slavnih majstora, roen je u toskanskom selu Vinci. ©egrtovao je u vodeÊoj firentinskoj radionici slikara i kipara Andree del Verocchija. Verrocchio je uæivao velik ugled, toliki da je Ëak Venecija od njega naruËila spomenik svojem generalu Bartolommeu Colleoniju, kojemu su bili zahvalni zbog brojnih dobrotvornih zaklada. Verrochijeva skulptura konjanika pokazuje da je Leonardo da Vinci bio nasljednik Donatellove tradicije. Najviπe od svega zadivljuje dræanje konjanika, koji kao da jaπe ispred svojih trupa s izrazom odluËnog prkosa. Tanka koæa koja otkriva svaku æilu, miπiÊe i tetive i u oπtroj je suprotnosti s povrπinama jahaËa u oklopu. Colleoni se uzdiæe u sedlu kao utjelovljenje silne moÊi.

Leonardo da Vinci, autoportret

Rad na izumu leteÊeg stroja U radionici u kojoj su nastala takva remek-djela mladi je Leonardo zasigurno mogao nauËiti mnogo toga, ali on je bio viπe od talentiranog djeËaka. Bio je genij Ëiji Êe moÊni um zauvijek ostati predmetom Ëuenja i divljenja obiËnih smrtnika. Nije bilo niËega u prirodi πto ga nije zanimalo. Istraæivao je tajne ljudskog tijela tako πto je secirao leπeve, prouËavao i skicirao pojedine anatomske dijelove u svojim crteæima i studijama. Bio je jedan od prvih koji je poËeo istraæivati ra22

zvoj djeteta u maternici, a istraæivao je i pojave valova i struja. Dugo je promatrao i analizirao let insekata i ptica, πto mu je trebalo pomoÊi da izumi leteÊi stroj za koji je vjerovao da Êe jednoga dana postati stvarnost.

Model Leonardovog padobrana

Neki njegovi nacrti i skice bave se izumima o letu s pomiËnim krilima u kojima Ëovjek, koji leæi na dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila.

Na æalost, nije mu uspjelo otkriti tajnu ´ pogonske snage pri letu, tako da se Ëini kako njegova promatranja i raznolika nastojanja u prouËavanju ptiËjeg leta nisu imala uËinka. Meutim, padobran piramidalnog oblika potvrdio se kasnije u praksi, a Leonardo je vjerojatno bio prvi izumitelj koji je otkrio taj pronalazak.

Predstavio je mnogo genijalno osmiπljenih strojeva i opreme od kojih su mnogi mogli bili potencijalno upotrebljivi, meu njima i ronilaËko odijelo.

Sfumato tehnika Oblici stijena i oblaka, uËinak atmosfere na boju dalekih predmeta, zakoni koji upravljaju rastom drveÊa i biljaka, harmonija zvukova, sve su to bili predmeti njegovog beskonaËnog istraæivanja koje je trebalo postati temeljem njegove umjetnosti. Otkrio je sfumato tehniku, slikanje atmosfere, ljudi i pejzaæa u blagoj izmaglici, gdje se oπtri rubovi i sjene rastapaju u blage prijelaze laganog zamuÊivanja. To slici daje dodatnu dozu stvarnosti i æivosti, jer slika odjednom ne miruje nego stvara psiholoπki dojam da se na njoj neπto neprestano kreÊe i mijenja. Tu je tehniku primijenio i na svojem znamenitom platnu Mona Lisi.

Primjenjivao je i tehniku chiaroscuro u kojoj se forme definiraju pomoÊu kontrasta izmeu svjetlosti i sjene. Senzitivne ruke modela portretirane su jasnom