OLIMP 33

OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 12

OLIMPIZAM

Olimpijske igre svaki put u drugom gradu Na zavrπnoj veËeri prilikom govora grËkoga kralja Coubertin se naπao u teπkoj situaciji, suoËivπi se s dvojbom: suprotstaviti se kralju ili dati ostavku?

OdluËio je ne poduzeti niπta, ignorirajuÊi kraljev govor o stalnoj organizaciji igara u GrËkoj. Kasnije je kralju uputio pismo zahvale i obavijestio ga o odluci MOO-a da se igre uvijek odræavaju u drugoj zemlji Piπe Saπa Ceraj

ada je Pierre de Coubertin nakon svih dogovora vezanih uz organizaciju I. modernih olimpijskih igara 1894. godine otputovao iz GrËke, Ëlan parlamenta E. Scouloudis je uËinio sve da bi razorio temelje koje je Coubertin mukotrpnim radom uspio poloæiti.

To je obrazlagao tvrdnjom o neisplativosti igara - prevelikim troπkovima i nikakvoj dobiti. Nastojao je da se njegovo miπljenje hitno predoËi grËkom princu Georgu, kako bi se otkazalo domaÊinstvo. No, na Scouloudisovo veliko iznenaenje, princ je ostao pri dogovoru s Coubertinom o prihvaÊanju organizacije Igara. ©est mjeseci kasnije kralj Konstantin je Coubertinu s ponosom obrazloæio ulogu svoga sina u organizaciji Igara. Tako se Coubertinov izbor princa za predsjednika organizacijskog odbora Igara pokazao presudnim u zadræavanju domaÊinstva Igara.

K

Restrukturiranje organizacijskog odbora Ne slaæuÊi se s prinËevom odlukom, predsjednik vlade Tricoupis 12

odbora u Ëiji je rad ukljuËio grËkog predsjednika Zaimisa i predsjednika vlade Delyannisa. Zadræao je dva tajnika, ali je odboru pridodao Constantina Manoa i Georga Streita koji su u to vrijeme briljirali u politiËkom æivotu GrËke. Svoga brata Nicholasa je postavio za predsjednika tehniËke komisije, a T. Philemona, bivπeg gradonaËelnika Atene, za glavnog tajnika. Njega je poslao u Alexandriju u posjet Averoffu da bi osigurao sredstva potrebna za obnovu stadiona.

Sva su ta dogaanja trajala cijelu godinu pa je do poËetka Igara ostalo manje od godinu dana.

Prvi tiskani program Prije poËetka Igara vladalo je miπljenje da Êe na programu biti iskljuËivo atletika. O tome piπe i Coubertin u svojim memoarima, navodeÊi potpuni program Igara koji je odobrio izvrπni odbor Meunarodnog olimpijskog odbora. Usprkos protivljenju predsjednika MOO-a Demetriosa Vikelisa, Coubertin je inzistirao na tiskanju programa Igara da bi se osigurao njihov legitimitet i vjerodostojnost. U programu je objavljen i protokol sveËanosti otvaranja i zatvaranja i nagrade πportaπima, pa on svjedoËi koliko je ozbiljno postavljena organizacija I. modernih olimpijskih igara. Takvu su organizaciju brojni protivnici, zbog nerazumijevanja i ljubomore, osporavali gotovo 20 godina.

Stavovi drugih zemalja

Demetrios Vikelas

ostavkom je pokuπao ucijeniti samog kralja da bi ovaj promijenio odluku o odræavanju Igara. Meutim, kralj je zahvalio Tricoupisu na radu i prihvatio njegovu ostavku. Tricoupis je nakon toga otputovao iz GrËke.

Ne gubeÊi vrijeme, princ se posvetio restrukturiranju organizacijskog

Druge su dræave razliËito reagirale na dogaaje vezane uz organizaciju I. modernih OI i opÊenito pojavu olimpizma. Maari, koji su se pripremali za veliku proslavu obljetnice svoje dræave, predlagali su Budimpeπtu za grad domaÊin. Ohrabrivali su ih problemi koje je Coubertin doæivio u Ateni. Coubertin nije odbio prijedlog Maara, nego ga je lukavo, diplomatski koristio prilikom razgovora s Grcima.

Za razliku od Maara, ruski je tisak bio potpuno nezainteresiran za Igre, dok su iz Engleske stizale ohrabrujuÊe vijesti. U rodnoj Francuskoj Coubertin je imao velikih problema s Ëelnicima Saveza streljaËkih klubova koji su odbili nastupiti na Igrama, ali su se kasnije predomislili. U francuskim su se novinama pojavili napadi na Coubertina i to putem izmiπljenih