OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:30
Page 32
PRIJE OSAMDESET GODINA OSNOVAN JE NOVI SREDI©NJI SAVEZ
Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije Nakon osnivanja Meusaveznog olimpijskog odbora za IX. olimpijadu 1926., sa sjediπtem u Zagrebu, πportski su se savezi 1929. odluËili joπ jaËe povezati, pa je u Zagrebu 1929. osnovan Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije "sa zadatkom da pomaæe πportski pokret u Jugoslaviji, da ga predstavlja pred vlastima i da se brine za skladan rad svih πportova" Piπe Zdenko JajËeviÊ
ezadovoljni radom Jugoslavenskoga olimpijskoga odbora (JOO), najzainteresiraniji πportski savezi osnovali su 1926. godine Meusavezni olimpijski odbor za IX. olimpijadu, radi prikupljanja sredstava, priprema i slanja πportaπa na OI u Amsterdam 1928. godine. Iz danaπnje je perspektive teπko shvatiti osnivanje i djelovanje paralelne dræavne organizacije koja je trebala obavljati poslove kao i srediπnja organizacija koja je zbog toga osnovana. Objaπnjenje je u Ëinjenici da JOO nije adekvatno obavljao svoje zadatke pa su hrvatski πportski djelatnici, u æelji da to promijene, pribjegli takvim rjeπenjima. Sjediπte MESAVOD-a, kako su ga kasnije skraÊeno nazvali, bilo je u Zagrebu, a na Ëelu mu je bio Ëlan JOO-a Stevan Hadæi. Tek nakon mnogih uvjeravanja i dokazivanja lojalnosti Jugoslavenskom olimpijskom odboru, MESAVOD je priznat kao posebno tijelo JOO-a. Osnutak MESAVOD-a poslije se pokazao uspjeπnom inicijativom, osobito za pravodobne pripreme i organizi-
N
ranje odlaska πportaπa na Olimpijske igre. S materijalne strane imao je manje uspjeha, πto je u teπkim prilikama tadaπnjeg jugoslavenskog druπtva i πportskih organizacija sasvim razumljivo.
Premjeπtanje sjediπta JOO-a u Beograd Destruktivno djelovanje srpskih odbornika u JOO-u, predvoenih Ëlanom MOO-a Svetomirom –ukiÊem, kulminiralo je 1927. kada se sjediπte JOO-a preselilo iz Zagreba u Beograd, jer je za novoga predsjednika JOOa izabran general Duπan StefanoviÊ. BuduÊi da je prema statutu JOO-a sjediπte bilo u mjestu stanovanja predsjednika ono je premjeπteno u Beograd, a naziv je promijenjen u Jugoslavenski olimpijski komitet (JOK). PoremeÊeni odnosi u onodobnom jugoslavenskom olimpizmu poËeli su se raπËiπÊavati 3. oæujka 1929. na Kongresu JOK-a u Beogradu. Najprije je 2. oæujka odræana godiπnja skupπtina JOKa, uz nazoËnost starih Ëlanova JOO-a iz cijele zemlje. Kongres JOK-a odræan je dan poslije uz sudjelovanje Prvenstveni dvoboj hazenaπica H©K Concordije i HA©K-a na pomoÊnom igraliπtu Concordije 1928. godine
4