OLIMP-prelom 32
10/1/09
11:28
Page 10
misa, Ëlana parlamenta i predsjednika Zappion komisije, u kojem ga na vrlo odrjeπit, ali ljubazan naËin odgovara od projekta modernih olimpijskih igara.
OLIMPIZAM
Igre oko I. olimpijskih igara Upravo nepokolebljivom upornoπÊu Coubertin je uspio ostvariti svoj san i utemeljiti ono πto danas zovemo olimpijske igre. Put i organizacija ponovne uspostave igara bili su protkani raznim poteπkoÊama, od politiËkih do financijskih, bez kojih je organizacija svake veÊe πportske priredbe nemoguÊa Piπe Saπa Ceraj
ekoliko dana nakon OsnivaËkog kongresa za obnovu olimpijskih igara William Sloane, E. Callot, Demetrios Bikelas i Pierre de Coubertin odræali su sastanak o dodatnom definiranju olimpijskog pokreta i Meunarodnog olimpijskog odbora. Tom se prigodom rjeπavalo i pitanje predsjednika Meunarodnog olimpijskog odbora. Ponuenu kandidaturu prihvatio je Grk Bikelas na Coubertinov prijedlog. On je bio zagovaratelj ideje „promjenljivog” predsjedniπtva, tj. duænost predsjednika trebala je obnaπati osoba iz zemlje koja je bila domaÊin sljedeÊih igara. Nakon tih igara predsjednik bi, na razdoblje od Ëetiri godine, ponovo postao Coubertin, a za trajanja igara Coubertin bi bio glavni tajnik Meunarodnog olimpijskog odbora.
N
Grci za i protiv igara Krajem ljeta 1896. godine MOO je u potpunosti osnovan. Sastanku je 10
nazoËilo 12 nacija, a MOO je ustanovljen po trokruænom modelu. Prvi je krug predstavljao nucleus ili aktivne Ëlanove, drugi su krug Ëinili Ëlanovi koji su dobrovoljno radili i podræavali olimpijsku ideju i, na kraju, treÊi se krug sastojao od poËasnih Ëlanova iz utjecajnih dijelova druπtva. U jesen iste godine Bikelas, koji je æivio u Parizu, posjetio je Atenu da bi zemljake upoznao s idejom modernih olimpijskih igara. Tom je prigodom posjetio i predsjednika grËke vlade Trikoupisa koji se naËelno sloæio s idejom ali, kako je rekao, bilo bi mu mnogo draæe da se ta ideja nije uopÊe pojavila. U meuvremenu se Coubertin posvetio sastavljanju programa I. olimpijskih igara. Primio je silne zahtjeve i prijedloge u vezi sa πportskim granama, disciplinama i njihovim nazivima. Na koliko je nerazumijevanja, pokreÊuÊi moderne olimpijske igre, Coubertin nailazio, pokazuje i pismo koje je primio od Etiennea Dragou-
Coubertin u Ateni Coubertin je nevjerojatnom snagom ignorirao sve negativne komentare i kritike te predano radio da bi ostvario cilj - ponovnu uspostavu olimpijskih igara. Pristavπi brodom u Pireju, Coubertin se uputio prema panatenejskom stadionu koji ga je na mistiËan naËin trenutno osvojio. Tom su se prigodom okupili i brojni mladi entuzijasti koji su zduπno podræavali Coubertinovu ideju o ponovnoj uspostavi olimpijskih igara. No Coubertin je pri ostvarivanju svoje ideje naiπao na snaæan otpor dræavnih vlasti, a predsjednik vlade Trikoupis protivio se i zbog velikog grËkog vanjskog duga. Smatrao je da GrËka ne raspolaæe s dovoljno novca potrebnog za projekt koji joj je Coubertin æelio povjeriti.
Spretan pregovaraË Coubertin se naπao usred politiËkih igara. Trikoupis se protivio Igrama, a Delyannis i njegovi istomiπljenici s mnogo su entuzijazma podræavali odræavanje prvih modernih olimpijskih igara u GrËkoj. Nakon dugih pregovora, pa i sa samim princem, Coubertin je uspio priskrbiti i podrπku grËkog plemstva. Ona se kasnije pokazala odluËujuÊom. Ukupni troπkovi organizacije Igara premaπili su 250.000 drahma, ali vlada je odbila participirati. Organizacijski se odbor sastao pod pokroviteljstvom princa u sljedeÊem sastavu: pukovnik Mano, Ëlan parlamenta i bivπi ministar E. Scouloudis, kapetan Soutzo, a gradonaËelnik Pireja Retzinas izabran je za potpredsjednika. Duænost rizniËara obavljao je Paul Skouses, a A. Mercati i Melas bili su tajnici. Dogovoren je i poËetak i trajanje Igara: od 5. do 15. travnja 1896. godine.
➔ »lanovi MOO-a s grËkom kraljevskom obitelji u Ateni 1896. godine. Stoje slijeva: D. Rutheis, I. Kokkides, J. Guth, D. Vikeles, F. Kemeny, P. de Coubertin, A. Boutovski, W. Gebhardt i V. Balck. U sredini sjedi grËki kralj Konstantin i prinËevi Georg i Nicholas