OLIMP 31

OLIMP-prelom 31

6/26/09

10:52

Page 30

TRIBINA HRVATSKOG DRU©TVA ZA POVIJEST ©PORTA

Hrvati Ëlanovi Meunarodnog olimpijskog odbora Trojica su Hrvata kao Ëlanovi MOO-a znatno pridonijeli olimpizmu i njegovom nedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicu. Od novije povijesti prema ranim godinama MOO-a to su Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995., Boris BakraË, od 1960. do 1987., i Franjo BuËar, Ëlan MOO-a od 1920. do 1946. godine Piπu Milena DragiπiÊ i Radica Jurkin eunarodni je olimpijski odbor od osnutka 1894. godine po mnogo Ëemu prednjaËio u razvoju druπtvenih vrijednosti meu kojima, dakako, olimpizam i olimpijske igre imaju presudnu ulogu. O tome koliko je Hrvatska u razliËitim πportskim i politiËkim okolnostima svjetske zajednice sa svojim ljudima sudjelovala u kreiranju danas opÊe priznatih najviπih πportskih i olimpijskih standarda, Hrvatsko druπtvo za povijest πporta organiziralo je 5. lipnja 2009. tribinu u Zagrebu, u OpatiËkoj 10, u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest.

M

»lanovi MOO-a iz Hrvatske RijeË je o trojici Hrvata koji su kao Ëlanovi Meunarodnog olimpijskog odbora znatno pridonijeli olimpizmu i njegovom nedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicu. Od novije povijesti prema ranim godinama MOOa to su Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995., Boris BakraË, od 1960. do 1987., i Franjo BuËar, Ëlan MOO-a od 1920. do 1946. godine. O svojem iskustvu u meunarodnom olimpijskom pokretu, poËevπi od dramatiËne borbe za „spas” domaÊinstva Europskog atletskog prvenstva u Splitu 1990., svjedoËio je sam Antun Vrdoljak kojeg je intervjuirao Kreπimir KristiÊ, glavni tajnik Druπtva i moderator tribine.

Prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995. godine, prvi je Hrvat Ëlan najviπeg tijela svjetskog olimpijskog pokreta u samostalnoj Hrvatskoj, prvi predsjednik HOO-a, danas poËasni predsjednik.

S velikim je poπtovanjem

2

govorio o, kako je kazao, silnoj snazi olimpijskog pokreta koji je i Hrvatskoj dao priliku veÊ iste godine privremenog priznanja, 1992., o prvim nastupima hrvatskih olimpijaca od samostalnosti, hrvatskim olimpijcima i njihovim zaslugama za ugled hrvatskog πporta, o naklonosti Juana Antonia Samarancha, dugogodiπnjeg predsjednika MOO-a, spram Hrvatske i hrvatskih πportaπa, osobito Draæena PetroviÊa, velikana svjetske koπarke Ëiji je spomenik u Olimpijskom muzeju u Lausannei. Vrdoljak, koji je i Ëlan dviju komisija MOO-a (za radio i televiziju te za kulturu i olimpijsko obrazovanje), i prije no πto je „formalno” postao Ëlan MOO-a dobio je 1994. visoko priznanje MOO-a Trofej Stogodiπnjice.

Boris BakraË odlikovan Zlatnim olimpijskim redom

O Borisu BakraËu govorio je predsjednik Hrvatskog druπtva za povijest πporta Darko DujmoviÊ, uglednik hrvatskog πporta koji je i sam kao πportski duænosnik svjedoËio vremenu Borisa BakraËa, a kojeg je za zasluge u promicanju πporta i olimpizma predsjednik MOO-a Samaranch odlikovao najveÊim priznanjem, Zlatnim olimpijskim redom. BakraË, roenjem iz Slavonske Poæege, dobrovoljno je istupio iz Ëlanstva MOO-a 1987. godine ne æeleÊi iskoristiti pravo na doæivotno Ëlanstvo koje mu je osiguravala tadaπnja Olimpijska povelja. U vremenu u kojem je djelovao dao je, kako su mnogi potvrdili, sve od sebe da hrvatski πport doæivi ugled kakav zasluæuje. O njemu kao Zrinko »ustonja, Darko DujmoviÊ, Antun Vrdoljak i Kreπo KristiÊ πportskom