OLIMP 31

OLIMP-prelom 31

6/26/09

10:50

Page 10

OLIMPIZAM

Pierre de Coubertin i Amerikanci Coubertin je cijenio kvalitete koje je primijetio kod Amerikanaca - individualizam, entuzijazam, radnu energiju te smisao za organizaciju - no u odnosima s njima Ëesto je nailazio i na poteπkoÊe u nastojanju da zadræi izvornu ideju olimpizma i saËuva njegove vrijednosti i neovisnost o raznim utjecajima i politiËkim igrama Piπe Saπa Ceraj

æelji da πportu udahne meunarodni karakter, Pierre de Coubertin je posjeÊivao Sjedinjene AmeriËke Dræave gdje je susreo, kako Êe vrijeme pokazati, buduÊeg dobrog prijatelja, Williama Milligana Sloanea, profesora povijesti na sveuËiliπtu Princeton.

U

Sloane i Coubertin Sloane i Coubertin bili su sliËnih osobina. Jednako su dobro govorili engleski i francuski, bili su visoko obrazovani, dijelili su istu strast prema povijesti i tadaπnjim druπtvenim dogaanjima. Sloane je imao visoko miπljenje o Francuskoj koju je i nekoliko puta posjetio. Iako nije bio vrstan πportaπ, s Coubertinom se slagao u svim vaænim pitanjima vezanim uz πport.

Sloane je bio Ëlan nadzornog odbora Princetonovog atletskog kluba i upravo je tako Coubertin upoznao ameriËki studentski πport. Iskreno se divio njegovoj organizaciji i bogat10

William M. Sloane

stvu i Ëesto ga je usporeivao s tretmanom πporta u britanskim πkolama. Coubertin je posjetio Ameriku drugi i posljednji put 1893. godine, kada je tri tjedna proveo na Princetonu te obiπao Chicago, Washington, New York i Teksas.

Ideja o oæivljavanju olimpijskih igara, prema Coubertinovom sjeÊanju, nije u Americi naiπla na potporu i oduπevljenje koje je oËekivao, ali William Milligan Sloane svesrdno ju je podræao. Nakon toga, 1894. godine na povijesnom skupu na Sorbonnei, Sloane je doπao podræati Co-

ubertina u osnivanju Meunarodnog olimpijskog odbora. Na Coubertinov prijedlog, Sloan je prvi Amerikanac koji je izabran za Ëlana Meunarodnog olimpijskog odbora. Bio je to sve do 1925. godine, kada se Coubertin povukao s mjesta predsjednika MOO-a. Tako je Sloane Ëetvrt stoljeÊa bio promicatelj olimpijske ideje u Americi. On je osigurao sudjelovanje Amerikanaca u radu MOO-a, slanju πportaπa na olimpijske igre i odræavanje igara u SAD-u. »esto je predstavljao tampon-zonu i filtar izmeu svoje zemlje i Coubertina.

Coubertin i Sullivan U nastojanju organiziranja AmeriËkog olimpijskog odbora, profesor Gustavus Town Kirby sa sveuËiliπta Columbia predloæio je Coubertinu Jamesa Edwarda Sullivana kao idealnog Ëovjeka za taj zadatak. Sullivan, irskog podrijetla, bio je tajnik AmeriËke atletske unije (American Athletic Union) koja je u to vrijeme bila najjaËa πportska organizacija u zemlji.

Kao πto su Coubertini i Sloane predvidjeli, dvojac Coubertin i Sullivan se od poËetka naπao na dijametralno suprotnim stajaliπtima. Sullivan je htio postati Ëlan MOO-a, a kada se to nije ostvarilo, okrenuo se organiziranju Meunarodnog atletskog saveza.

U tome je Coubertin vidio odreenu prijetnju i konkurenciju organizaciji i djelovanju MOO-a. Neslaganje izmeu Coubertina i Sullivana nastavilo se do kraja, odnosno do njegove smrti 1914. godine.

Podrπka Theodorea Roosevelta Theodore Andrea Cook u svom izvjeπÊu s Olimpijskih igara 1908. godine u Londonu komentirao je Coubertinov posjet Americi: „Osigurao je, ako ne aktivnu podrπku, onda barem podrπku blage neutralnosti”. Za Coubertinov posjet Americi uz profesora Sloanea zasluæan je bio i W. P. Brooks, gorljivi pristaπa atletike o kojem je Coubertin ima vrlo visoko miπljenje. Naæalost, Brooks nije mogao otputovati na povijesni Kongres u Sorbonnei 1894. godine kako bi pruæio podrπku Coubertinu u prezentaciji ideje o modernim olimpijskim igrama.

Uz mnoge osobe iz πportskog i druπtvenog æivota koje Coubertin susreo u SAD-u naπao se i Theodore Roosevelt, od 1901. do 1909. ameri-