OLIMP 30

OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 36

©EZDESET GODINA ©D MORNAR

Mornar bez svog mora Iako je iznjedrio devetero olimpijskih medaljonoπa i bio dominanta kroz desetljeÊa u viπe πportova, Mornar se danas moæe pohvaliti samo temeljima na kojima je nastao, dosljedno okupljajuÊi i dalje mnogu darovitu djecu i mladost. Od tri „vodena” kluba u Splitu jedino Mornar nema upotrebljivi bazen, nego onaj isti na kojemu su mu svi susjedi zavidjeli pedesetih godina proπlog stoljeÊa Piπe Mario Garber

plitsko ©portsko druπtvo Mornar slavi 60 godina postojanja, a kako je roeno u poratno romantiËno doba narodnog zanosa i udarniËkih radnih akcija, zaboravljenih ideala i izgubljenih iluzija, tako se moæe reÊi da je taj temeljni duh Mornara nadæivio i sustav, i dræavu. I evo ga u Hrvatskoj poput muzejskog svjedoËanstva o potpuno drukËijem pogledu na πport, bliæem iskonu od Coubertina.

S

Mornar jedini bez bazena ZaËudno je, meutim, da je taj Mornar zastarjelih principa iznjedrio devetero olimpijskih medaljonoπa i bio dominanta kroz desetljeÊa u viπe πportova - u vaterpolu, plivanju, jedrenju, veslanju i ronjenju. A danas se joπ moæe pohvaliti samo temeljima na kojima je nastao, dosljedno okupljajuÊi i dalje mnogu darovitu djecu i mladost, ali nemajuÊi viπe iza sebe sponzora kao onomad vojsku, te je prepuπten Ëinjenici da od tri „vodena” kluba u Splitu jedino Mornar nema upotrebljivi bazen, nego ima onaj isti na kojemu su mu svi susjedi zavidjeli tamo pedesetih godina proπlog stoljeÊa, i tisuÊljeÊa, kad su ga gradili avangarda, to jest radniËka klasa, a financirali dræava i vojska, dakle - "Narod".

Devetero s Olimpa Ne zna se danas ni gdje su Mornarove prostorije u kojima su iza troπnih ormara na praπinom prekrivenim slikama ovjekovjeËena svjetski poznata imena ranga –urice Bjedov koja je na Olimpijskim igrama 1968. u Meksiku isplivala zlato na 100 i srebro na 200 m prsno te se do Olimpa probijala izmeu zastava najveÊih svjetskih sila, izmeu SSSR-a i

8

SAD-a. Olimpijske su medalje osvajali vaterpolisti Lovro RadoniÊ, Boπko VuksanoviÊ, Ivo ©takula, Tomislav FranjkoviÊ, Vinko RosiÊ, te u novije vrijeme Renco PosinkoviÊ, Joπko KrekoviÊ i Zdeslav Vrdoljak.

Prave legende su plivaËi Duπko Pandur, Boris ©kanata, Nikola TrojanoviÊ, Nenad Kuria, Andro Depolo… pa sve do Miloπa MiloπeviÊa iz danaπnjice, te plivaËice Zdenka Gaπparac, Jasna EfendiÊ, Tonka »oviÊ…, pa svjetski veslaËki fenomen u skifu Perica VlaπiÊ, jedriliËari Ante MitroviÊ, Tonko PivËeviÊ, Vicko i Paπko KolombatoviÊ, Marko Vanjaka, Zlatan Filip ZoriËiÊ, familija Miπura od Danka do danas Marina, pa familija Crnoπija, Vinko i Mladen, nove generacije s liderima tipa Mate Arapov, Luka RadeliÊ, projektanti uspjeπnih πportaπa „dinastija” JakeliÊ, treneri od Lenka, Zlatka do Joze JakeliÊa, jedriliËarski zanesenjaci kao Petar Nardelli, Andrija Sapunar, Josip ViπiÊ, Damir ViπiÊ, Fea PaviÊ…

Izronili Hrvatsku ratnu mornaricu I ronilaËki Mornar odigrao je svoju ulogu, posebno u ratu, stvarajuÊi praktiËno Hrvatsku ratnu mornaricu. U posljednje se vrijeme istiËe i na kulturnom planu sudjelujuÊi u akcijama pod vodstvom akademika, arheologa Nenada Cambija koji je joπ tamo πezdesetih animirao Mornarove ronioce da sudjeluju u istraæivaËkim pothvatima i na nalaziπtima vrijednih otkriÊa, ËuvajuÊi tu podmorsku baπtinu da je ne raspu horde turistiËkog i trgovaËkog plimnog vala jednog opÊerastuÊeg trenda. Taj konzervatorski smisao Ëuvanja vrijedne baπtine podudara se i s aktualnim Mornarovim iscrDoËek –urice Bjedov, nakon nastupa na OI 1968. godine